USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
ODVOJENO MIŠLJENJE
ODVOJENO MIŠLJENJE
sudije dr. Francois Ernest Robert Rigaux
u predmetu U-40/98
Od početka sam ukazivao na obaveznu primjenu člana IV.C.13. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u postupku pokrenutim pred ovim sudom na osnovu člana IV. C. 10. (3) u vezi s članom IV. C. 11. Ustava Federacije.
Odredbom člana IV. C. 13. (3) Ustava Federacije određeno je da u postupku pokrenutom na osnovu člana IV. C. 10. (3) imaju pravo biti zastupljene osobe koje su zatražile ocjenu ustavnosti i predstavnik Doma ili zakonodavnog tijela koje je usvojilo zakon. Iz navedene odredbe proizlazi zaključak da je bila dužnost ovog suda da pozove sve strane u postupku, a na to upućuje i odredba člana 39. st. 1. i 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95) i tek nakon izjašnjenja svih učesnika u postupku odluči o postavljenom zahtjevu.
Strane mogu pomoći Ustavnom sudu, koji se bavi takvim pitanjima, pa ukoliko odluči drugačije grubo je povrijedio odredbe navedenog člana.
Da ustavno pitanje, kao pravno pitanje može biti osporeno od strane Ustavnog suda bez ustrajavanja na primjeni člana IV. C. 13. (3) nije relevantan odgovor na prigovor koji sam istakao za vrijeme zatvorene rasprave.
Kada je Sud glasao o pitanju primjene člana IV. C. 11. u vezi s članom IV. C. 10. (3) Ustava, smatrajući da ustavno pitanje proizilazi samo iz zakona, ponovo sam istakao mišljenje da je preuranjeno donošenje odluke, prije saslušanja svih strana u ovom postupku (član IV.C.13. (3) Ustava i član 39. st. 1. i 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije).
To su razlozi zbog kojih se s punim poštovanjem, ali odlučno ne slažem u mišljenju s odlukom Suda, jer je u direktnoj suprotnosti s povezanom primjenom člana IV. C. 10. (3), IV. C. 11. i IV. C. 13. (3) Ustava Federacije BiH.
13. jula 1999.godine
Sudija
Francois E.R. Rigaux, s. r.