USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Predsjednice Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti postupka u kojem je donesen Zakon o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", na osnovu člana IV.C.3.10.(2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 12.2.2026. godine, donio je
PRESUDU
Ne prihvata se povlačenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti postupka u kojem je donesen Zakon o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/25).
Utvrđuje se da je Zakon o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/25) donesen u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".
Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine je 3.9.2025. godine, podnijela Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za ocjenu postupka u kojem je donesen Zakon o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" (u daljem tekstu: osporeni Zakon), tvrdeći da je isti usvojen protivno odredbama poslovnika oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
2. Stranke u postupku
U skladu sa članom 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u postupku su: Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine, kao ovlaštena podnositeljica zahtjeva (u daljem tekstu: Podnositeljica zahtjeva) i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine kao donosilac osporenog Zakona (u daljem tekstu: Parlament Federacije).
3. Bitni navodi zahtjeva
Zahtjev je zasnovan na ovlaštenju iz člana IV.C.3.10.(2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, pri čemu se ukazuje na odredbu člana IV.A.3.11.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koja propisuje da domovi Parlamenta Federacije donose poslovnike o svom radu, koji su ustavna kategorija, te stoga eventualno kršenje poslovničkih odredbi u zakonodavnom postupku automatski rezultira formalnom (proceduralnom) neustavnošću donesenog zakona.
Ističe se kako je u ovom predmetu osporeni Zakon usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predstavnički dom) na sjednici održanoj 12.12.2024. godine, a u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Dom naroda) na sjednici od 16.1.2025. godine, te da je isti objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 10/25.
U zahtjevu se navodi da osporeni Zakon uređuje pitanja od značaja za realizaciju projekta izgradnje plinovoda "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) - Posušje (Bosna i Hercegovina) - Tomislavgrad, Šuica - Kupres - Bugojno, Novi Travnik/Travnik i pravac Posušje - Široki Brijeg - Mostar, sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu - Uskoplju i Jajcu, na teritoriji Bosne i Hercegovine, uključujući infrastrukturu projekta, način na koji će se utvrditi tačka interkonekcije, investitora, način finansiranja, javni interes i provedbu izvlaštenja nekretnina, korištenje zemljišta, upravne postupke, izdavanje dozvola, uključenost vlada kantona, nadležnih ministarstava i drugih institucija i privrednih društava od značaja za realizaciju projekta.
Podnositeljica zahtjeva ističe da Zakon nije donesen u skladu sa čl.: 180., 191., 192., 193., 194., 195. i 196. Poslovnika o radu Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07, 02/08, 26/20 i 13/24, u daljem tekstu: Poslovnik Predstavničkog doma), niti u skladu sa čl. 186., 187., 188., 189., 190. i 191. Poslovnika Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/03, 21/09, 24/20 i 60/24, u daljem tekstu: Poslovnik Doma naroda).
Nadalje se u zahtjevu navodi da je prilikom donošenja osporenog Zakona došlo do "zloupotrebe hitnog postupka", jer je Zakon usvojen po hitnoj proceduri bez postojanja "neodložne potrebe", ili opasnosti od štetnih posljedica, po Federaciju Bosne i Hercegovine.
Naglašava se da za osporeni Zakon nije postojala neodložna potreba donošenja, niti su mogle nastati štetne posljedice, u slučaju da se procedura donošenja odvijala po redovnom postupku, imajući posebno u vidu "temu plinovoda", koja datira iz 2013. godine.
Prema navodima zahtjeva, na sjednici Predstavničkog doma od 12.12.2024. godine, "od strane poslanika je izjavljeno da je Zakon dostavljen poslanicima deset minuta nakon završetka predstavničkih pitanja", čime je, kako se tvrdi, prekršen član 180. Poslovnika Predstavničkog doma, koji zahtijeva rok od 14 dana za upoznavanje poslanika sa materijalima.
Kao na dodatni proceduralni propust ukazuje se na to, da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) nije bila predlagač osporenog Zakona, zbog čega je postojala potreba odnosno obaveza domova da od Vlade Federacije zatraže mišljenje prije odlučivanja, što je kako se navodi, izostalo.
Uz to Vlada Federacije imala je prethodno tekst Zakona, utvrđen na sjednici Vlade održanoj 22.4.2024. godine, sa istaknutim Mišljenjem da se taj zakonski tekst u formi Prijedloga uputi Parlamentu Federacije u proceduru, međutim, kako se u zahtjevu navodi, to nije ispoštovano.
Dalje, iako je uloženo sedam amandmana, o njima se Vlada Federacije nije izjasnila, niti je, kako u zahtjevu stoji, zatraženo njeno mišljenje što je, kako se tvrdi, suprotno članu 195. stav 2. Poslovnika Predstavničkog doma.
Podnositeljica zahtjeva potom istim prigovorima osporava i postupak u Domu naroda, na 6. vanrednoj sjednici održanoj 16.1.2025. godine. Tako, uz ostalo, ističe da je došlo do kršenja obaveze konsultacija u smislu da osporeni Zakon nije dostavljen Vladi Federacije na mišljenje, što je bila obaveza propisana članom 188. Poslovnika u situaciji kada Vlada Federacije nije predlagač zakona.
Smatra, da se u suštini radi o nepostojanju osnova za hitnost postupka donošenja osporenog Zakona, niti neodložnoj potrebi za hitnim postupanjem u konkretnoj situaciji.
Nadalje navodi, da su poslanici Kluba Stranke demokratske akcije, uložili amandmane na osporeni Zakon, međutim procedura njihovog razmatranja i izjašnjenje Vlade Federacije u odnosu na odredbe čl.: 190. i 191. nije ispoštovana.
Na kraju predlaže Ustavnom sudu Federacije da donese presudu kojom će utvrditi, da postupak donošenja osporenog Zakona nije u skladu sa poslovnicima oba doma Parlamenta Fedracije Bosne i Hercegovine, pa tako ni sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
4. Odgovori na zahtjev
Ustavni sud Federacije je aktom broj U-20/25 dana 12.12 2025. godine zatražio od oba doma Parlamenta Federacije odgovor na zahtjev.
Dana 7.1.2026. godine Zakonodavno-pravna komisija Predstavničkog doma Parlamenta Federacije dostavila je akt broj 01/2-02-75/25, kojim obavještava Ustavni sud Federacije da će Komisija, na sjednici koja će se održati 13.1.2026. godine, pod tačkom 14. dnevnog reda razmatrati "Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o gasovodu ‘Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska’ koji je Ustavnom sudu Federacije BiH podnijela Predsjednica Federacije BiH".
Dana 14.1.2026. godine u Ustavnom sudu Federacije zaprimljen je pravovremeni odgovor na zahtjev, koji je dostavljen od strane Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sa popratnom dokumentacijom, koja uključuje i Transkript 15. redovne sjednice Predstavničkog doma od 12.12.2024. godine, na kojoj je Prijedlog osporenog Zakona i usvojen.
U odgovoru se podsjeća na to da je osporeni Zakon usvojen na 15. redovnoj sjednici Predstavničkog doma održanoj 12.12.2024. godine, "nakon blagovremene i poslovnikom propisane procedure", te da su "sva relevantna radna tijela ovog doma razmatrala tekst prijedloga zakona upućen od strane predlagača". Nadalje se u odgovoru na zahtjev ukazuje na to, da "vrsta postupka usvajanja nekog zakona (redovan, skraćeni ili hitni), zavisi prvenstveno od ovlaštenog podnosioca, koji predlaže vrstu postupka usvajanja nekog propisa", ali da "konačnu odluku o prijedlogu za donošenje zakona po hitnom postupku, kao o prethodnom pitanju, shodno članu 193. Poslovnika Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, donosi Zastupnički dom, većinom glasova poslanika na sjednici kada se razmatra i sam prijedlog zakona".
Dom naroda u ostavljenom roku nije dostavio traženi odgovor.
5. Podnesak o povlačenju zahtjeva i odlučivanje o tome kao o prethodnom pitanju
Dana 11.2.2026. godine u Ustavnom sudu Federacije zaprimljen je podnesak Predsjednice Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predsjednica Federacije) broj 01-01-87/26, od 9.2.2026. godine, označen kao "Povlačenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/25).
Podnesak sadrži izjavu Predsjednice Federacije kojom povlači navedeni zahtjev i predlaže Ustavnom sudu Federacije da postupak u predmetu broj U-20/25 obustavi.
U obrazloženju podneska kaže se da je zahtjev podnesen u okolnostima u kojima su postojale ozbiljne dileme u pogledu "ustavne usklađenosti pojedinih rješenja Zakona", te da je podnošenje zahtjeva bilo "izraz ustavne odgovornosti predsjednice Federacije BiH da, u situacijama određenih normativnih nepreciznosti i nejasnoća, osigura zaštitu ustavnog poretka i načela pravne sigurnosti".
Potom se navodi kako su nakon podnošenja zahtjeva nastupile "nove, relevantne okolnosti koje su bitno izmijenile činjenični i pravni kontekst u kojem se razmatra predmetni zakon". Zatim, kako su "u institucionalnim okvirima Federacije Bosne i Hercegovine započeli procesi preispitivanja i unaprjeđenja zakonodavnog okvira koji se odnosi na ovaj projekt".
Slijede navodi koji u velikoj mjeri podsjećaju na ono na što se ustrajno upozoravalo u obrazloženju prijedloga za donošenje predmetnog Zakona, prvobitno u prilog skraćenog, a potom i hitnog postupka, a čemu u samom zahtjevu nije posvećena gotovo nikakva pažnja.
Na kraju, Podnositeljica zahtjeva ukazuje na pojavu okolnosti koje upućuju "na skoru uspostavu dodatnih pravnih rješenja usmjerenih na otklanjanje ranije uočenih ustavnih i provedbenih nejasnoća".
Podnesak završava ocjenom Podnositeljice zahtjeva da "u ovom trenutku ne postoje opravdani razlozi za nastavak postupka ocjene ustavnosti predmetnog Zakona".
Kada ovlašteni podnosilac zahtjeva kojim je pokrenut ustavnosudski postupak za utvrđivanje ustavnosti, u odgovarajućoj formi, naknadno izjavi da povlači zahtjev, Ustavni sud Federacije dužan je o procesnom učinku te izjave na postupak koji je u toku, odlučiti kao o prethodnom pitanju.
Naime, dok zahtjev ovlaštenog podnosioca ima automatski učinak pokretanja ustavnosudskog postupka, povlačenje zahtjeva kao procesna dispozicija podnosioca zahtjeva nema takav izravan učinak u pogledu obustavljanja tog postupka. Taj učinak može nastupiti tek onda kad Ustavni sud Federacije, odlučujući o tome kao o prethodnom pitanju, odluči da se povlačenje zahtjeva prihvata.
Pri donošenju te odluke Ustavni sud Federacije će, na osnovu odredbe člana 42. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda Federacije, uzeti u obzir razloge koje podnosilac navodi u prilog povlačenja zahtjeva i obustave postupka, ali povlačenje zahtjeva neće prihvatiti ukoliko ocijeni da je nastavljanje postupka i donošenje odluke o meritumu u započetom postupku u javnom interesu.
Prema tome, pravo na povlačenje zahtjeva kao procesna dispozicija ovlaštenog pokretača postupka je nesporno, ali o učinku izjave o povlačenju zahtjeva, u pogledu daljeg toka postupka, odlučuje Ustavni sud Federacije.
Stoga je Ustavni sud Federacije sa dužnom pažnjom analizirao podnesak Predsjednice Federacije Bosne i Hercegovine koji sadrži izjavu o povlačenju zahtjeva u predmetu U-20/25, s prijedlogom da se postupak u tom predmetu obustavi, te je utvrdio kako slijedi u nastavku ovog obrazloženja.
U podnesku o povlačenju zahtjeva navodi se, da je zahtjev podnesen "u okolnostima u kojima su postojale ozbiljne dileme u pogledu ustavne usklađenosti pojedinih rješenja Zakona". Potom, kako su nakon podnošenja zahtjeva nastupile "nove, relevantne okolnosti koje su bitno izmijenile činjenični i pravni kontekst u kojem se razmatra predmetni zakon", te kako su "u institucionalnim okvirima Federacije Bosne i Hercegovine započeli procesi preispitivanja i unaprjeđenja zakonodavnog okvira koji se odnosi na ovaj projekt". Na kraju se ukazuje na pojavu okolnosti koje upućuju "na skoru uspostavu dodatnih pravnih rješenja usmjerenih na otklanjanje ranije uočenih ustavnih i provedbenih nejasnoća", a podnesak završava ocjenom Podnositeljice zahtjeva da "u ovom trenutku ne postoje opravdani razlozi za nastavak postupka ocjene ustavnosti predmetnog Zakona".
Ustavni sud Federacije je utvrdio, da niti jedan od gornjih navoda ne korespondira sa razlozima zbog kojih je zahtjev podnesen.
Dok zahtjev počiva isključivo na procesnim prigovorima u pogledu navodnog kršenja pojedinih odredbi poslovnika parlamentarnih domova, koje osporeni Zakon navodno čine formalno (proceduralno) neustavnim, dotle se u podnesku kojim se zahtjev povlači, o tim za ovaj ustavnosudski postupak jedino relevantnim razlozima, uopće ne govori.
Navod o tome da je zahtjev podnesen "u okolnostima u kojima su postojale ozbiljne dileme u pogledu ustavne usklađenosti pojedinih rješenja Zakona", tipičan je prigovor u ustavnosudskim postupcima, ali onima u kojima je riječ o utvrđivanju materijalne (sadržinske) ustavnosti osporenog propisa, jer se tada odlučuje o "usklađenosti pojedinih rješenja" odnosno odredbi zakona koji je osporen sa ustavom. Kako se u ovom ustavnosudskom postupku ne radi o tome, već o utvrđivanju eventualnih nepravilnosti u zakonodavnom postupku, ovaj navod je irelevantan.
Sljedeći navod, o tome kako su nastupile "nove, relevantne okolnosti koje su bitno izmijenile činjenični i pravni kontekst u kojem se razmatra predmetni zakon", takođe je u ovom ustavnosudskom postupku irelevantan, jer je "činjenični i pravni kontekst" u kojem se "razmatra predmetni zakon" vezan za prošlo vrijeme tj. vrijeme donošenja osporenog Zakona i kao takav je nepromjenjiv, što i ovaj navod čini irelevantnim.
Za ovaj ustavnosudski postupak jednako je bez važnosti i to što su "u institucionalnim okvirima Federacije Bosne i Hercegovine započeli procesi preispitivanja i unaprjeđenja zakonodavnog okvira koji se odnosi na ovaj projekt". Ustavni sud Federacije cijeni da su procesi o kojima se govori pozitivni i da, eventualno, mogu dovesti do novih i boljih materijalnopravnih rješenja u ovoj oblasti, ali to nema nikakav učinak u ustavnosudskom postupku o kojem se ovdje radi.
Ustavni sud Federacije cijeni posebno neumjesnim prigovor koji se u prilog povlačenja zahtjeva iznosi jer, prema ocjeni Podnositeljice zahtjeva, "u ovom trenutku ne postoje opravdani razlozi za nastavak postupka ocjene ustavnosti predmetnog Zakona".
Razlozi zbog kojih je Podnositeljica zahtjeva zatražila utvrđivanje formalne ustavnosti osporenog Zakona mogli su nastati jedino u vrijeme njegovog donošenja, pa je tvrdnja da oni "ne postoje u trenutku povlačenja zahtjeva", te da postupak treba obustaviti, neodrživa.
Nasuprot tome, Ustavni sud Federacije smatra da u situaciji kada je jedan važeći zakon doveden u pitanje zbog sumnje u ispravnost postupka u kojem je on donesen, principi vladavine prava i pravne sigurnosti nalažu da se ta sumnja ili potvrdi ili opovrgne.
Na osnovu iznesenog, odlučeno je da razlozi izneseni u podnesku o povlačenju zahtjeva u predmetu broj U-20/25 u ovom ustavnosudskom postupku nisu relevantni, te da je nastavljanje postupka utvrđivanja formalne ustavnosti Zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", u javnom interesu.
6. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član III.1. tačka f)
U isključivoj su nadležnosti Federacije:
- f)utvrđivanje energetske politike, uključujući raspodjelu između kantona, te osiguranje i održavanje potrebne infrastrukture,
Član IV.A.3.11. (1)
(1) Svaki dom će većinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i izabrati među svojim članovima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća koji ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih.
Član IV.C.3.10.(2) a)
(2) Ustavni sud:
- a)na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Federacije, Premijera, zamjenika Premijera ili na zahtjev jedne trećine članova bilo kog doma Parlamenta Federacije, utvrdit će da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova, ili zakon koji su usvojila oba doma, u skladu sa ovim ustavom;
B. Poslovnik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10, 18/16, 26/23, 37/24 i 98/25)
Član 42.
Sud će donijeti rješenje kojim obustavlja postupak kada je u toku postupka:
- 1.otklonjena neustavnost osporenog akta,
- 2.osporeni opći akt prestao da važi, osim u slučaju kada Sud odlučuje o postavljenom ustavnom pitanju od strane nadležnog suda,
- 3.podnosilac povukao zahtjev,
- 4.i u drugim slučajevima kada prestaje potreba za daljim vođenjem postupka.
O prihvatanju povlačenja zahtjeva iz stava 1. tačke 3. ovog člana odlučit će Sud vodeći se javnim interesom rješavanja predmeta u ustavnosudskom postupku uzimajući u obzir razloge podnosioca.
C. Poslovnik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07, 02/08, 26/20 i 13/24)
h) Donošenje zakona po hitnom postupku
Član 191.
Zakoni se po pravilu ne mogu donositi po hitnom postupku.
Po hitnom postupku može se donijeti samo zakon kojim se uređuju odnosi i pitanja za čije uređivanje postoji neodgodiva potreba i ako bi donošenje zakona u redovnom postupku moglo izazvati štetne posljedice za Federaciju.
Član 192.
Prijedlog da se donese zakon po hitnom postupku može podnijeti ovlašteni podnosilac prijedloga zakona.
Podnosilac prijedloga je dužan da u prijedlogu posebno navede razloge zbog kojih je prijeko potrebno da se zakon donese po hitnom postupku.
Uz prijedlog za donošenje zakona po hitnom postupku podnosi se i prijedlog zakona čije se donošenje predlaže.
Član 193.
O prijedlogu za donošenje zakona po hitnom postupku odlučuje Predstavnički dom kao o prethodnom pitanju prije utvrđivanja dnevnoga reda.
O prijedlogu se vodi rasprava. Predstavnički dom može odlučiti da podnosilac prijedloga zakona ili njegov predstavnik na sjednici Predstavničkog doma usmeno obrazloži razloge zbog kojih je potrebno donijeti zakon po hitnom postupku.
Ako prijedlog nije podnijela Vlada Federacije, Predstavnički dom će prije odlučivanja zatražiti od Vlade Federacije mišljenje o ovome prijedlogu.
Ako Predstavnički dom usvoji prijedlog za donošenje zakona po hitnom postupku, prijedlog zakona se unosi u dnevni red i o njemu se odlučuje na istoj sjednici.
Ako Predstavnički dom ne usvoji razloge iz člana 191. ovoga Poslovnika za donošenje zakona po hitnom postupku, o svom zaključku odmah obavještava podnosioca prijedloga zakona.
Predlagač zakona može taj prijedlog zakona podnijeti Predstavničkom domu kao nacrt zakona u skladu sa čl. 164. i 166. ovoga Poslovnika.
Član 194.
Kad predsjedavajući Predstavničkog doma primi prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku, dostavlja ga mjerodavnom radnom tijelu da razmotri prijedlog zakona i podnese Predstavničkom domu izvještaj.
Član 195.
Na prijedlog zakona koji se donosi po hitnom postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave.
Ako se amandmanom mijenjaju principi na kojima se zasniva prijedlog zakona, ako bi prihvaćanje amandmana prouzročilo bitnu izmjenu teksta prijedloga zakona i ako se amandmanom angažuju finansijska sredstva, Predstavnički dom odlučivat će o amandmanu kad pribavi mišljenje Zakonodavno-pravne komisije i drugog mjerodavnog radnog tijela i kad se o tome očituje Vlada Federacije.
Član 196.
Zakonodavno-pravna komisija i mjerodavno radno tijelo su dužni odmah razmotriti amandmane i podnijeti Predstavničkom domu izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima.
D. Poslovnik o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br. 27/03, 21/09, 24/20 i 60/24)
h) Donošenje zakona po hitnom postupku
Član 186.
Zakoni se, u pravilu, ne mogu donositi po hitnom postupku.
Iznimno, po hitnom postupku može se donijeti samo zakon kojim se uređuju odnosi i pitanja za čije uređivanje postoji neodložna potreba i ako bi donošenje zakona u redovnom postupku moglo izazvati štetne posljedice za Federaciju.
Član 187.
Prijedlog za donošenje zakona po hitnom postupku može podnijeti ovlašteni podnosilac zakona iz čl. 155. i 172. ovoga poslovnika.
Podnosilac prijedloga je dužan u prijedlogu posebno navesti razloge zbog kojih je neophodno donošenje zakona po hitnom postupku.
Uz prijedlog za donošenje zakona po hitnom postupku podnosi se i prijedlog zakona čije se donošenje predlaže.
Član 188.
O prijedlogu za donošenje zakona po hitnom postupku odlučuje Dom naroda kao o prethodnom pitanju na sjednici prije utvrđivanja dnevnog reda.
O prijedlogu se vodi pretres. Dom naroda može odlučiti da podnosilac prijedloga zakona ili njegov predstavnik na sjednici usmeno obrazloži razloge zbog kojih je potrebno donošenje zakona po hitnom postupku.
Ako prijedlog zakona nije podnijela Vlada Federacije, Dom naroda će prije odlučivanja zatražiti od Vlade Federacije mišljenje o ovome prijedlogu.
Ako Dom naroda usvoji prijedlog za donošenje zakona po hitnom postupku, prijedlog zakona se unosi u dnevni red i o njemu se odlučuje na istoj sjednici.
Ako Dom naroda ne prihvati postojanje razloga iz člana 186., stav 2. ovoga poslovnika za donošenje zakona po hitnom postupku, o svojem zaključku odmah obavještava podnosioca prijedloga zakona.
Predlagač zakona može taj prijedlog zakona podnijeti Domu naroda kao nacrt zakona po čl. 155. do 163. ovoga poslovnika.
Član 189.
Predsjedavajući Doma naroda kada zaprimi prijedlog donošenja zakona po hitnom postupku, može zatražiti od Zakonodavno- pravne komisije i nadležnog radnog tijela razmatranje prijedloga zakona i podnošenje Domu naroda izvještaja.
Član 190.
Na prijedlog zakona koji se donosi po hitnom postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave.
Amandmani se podnose pisano i dostavljaju neposredno na sjednici predsjedavajućem Doma naroda, a obrazloženje amandmana može se podnijeti i usmeno.
Ako se amandmanom mijenjaju principi na kojima se zasniva prijedlog zakona, ili ako bi prihvatanje amandmana uzročilo bitnu izmjenu teksta prijedloga zakona, ako se amandmanom angažuju finansijska sredstva, Dom naroda će odlučivati o amandamanu kada pribavi mišljenje Zakonodavno-pravne komisije i nadležnog radnog tijela i kada se o tomu očituje Vlada Federacije.
Zakonodavno-pravna komisija je dužna odmah razmotriti amandamane i podnijeti Domu naroda izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima.
Član 191.
Zakonodavno-pravna komisija sa pristunim članovima Komisije razmatra amandmane iz člana 190. ovoga poslovnika i podnosi izvještaj Domu naroda.
Zakonodavno-pravna komisija u sastavu iz prethodnoga stava na sjednici razmatra i prijedloge zakona po hitnom postupku iz člana 189. ovog poslovnika.
7. Ustavnosudska praksa Ustavnog suda Federacije
Presude Ustavnog suda Federacije br. U-13/16 od 7.12.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/17) i 56/20 od 24.1.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/21).
8. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Nakon analize zahtjeva i odgovora na zahtjev, te cjelokupne dokumentacije u spisu predmeta, a u svjetlu relevantnog prava i prakse Ustavnog suda Federacije, utvrđeno je kako slijedi u nastavku ovog obrazloženja.
Podnositeljica zahtjeva osporava formalnu (proceduralnu) ustavnost Zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", koji je donesen nakon što su ga u istom tekstu usvojili Predstavnički dom (na 15. redovnoj sjednici održanoj 12.12.2024. godine) i Dom naroda (na 6. vanrednoj sjednici održanoj 16.1.2025. godine). Zakon je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 10/25 od 12.2.2025. godine i stupio je na pravnu snagu 20.2.2025. godine.
U zahtjevu se tvrdi, da su u postupku donošenja osporenog Zakona u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prekršene odredbe poslovnika parlamentarnih domova, a na taj način i ustavne odredbe o organizaciji i djelovanju organa vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine. U nastavku ukratko iznosi argumentaciju u tome smislu, najprije citirajući relevantne poslovničke odredbe, a potom ukazujući na radnje, odnosno propuste, koji su u postupku pred domovima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, po njenom mišljenju, doveli do kršenja tih odredbi, te predlaže da Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine nakon, provedenog postupka, presudom to i utvrdi. Pritom se neki od iznesenih prigovora mogu, a neki ne mogu dovesti u neposrednu vezu sa poslovničkim odredbama domova Parlamenta Federacije.
No, prije razmatranja prigovora Podnositeljice zahtjeva Ustavni sud Federacije smatra neophodnim kratko se osvrnuti na indikativnu "prethistoriju" ovog značajnoga zakonskog projekta.
Naime, zakonski tekst o kojem se ovdje radi je, sudeći po dokumentaciji u spisu predmeta, jednom već bio u parlamentarnoj proceduri i to 2021. godine, kada je usvojen na 28. redovnoj sjednici Predstavničkog doma održanoj 21.12.2021. godine i to sa amandmanima od kojih su tri bila amandmani tadašnje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a preostala četiri je ista prihvatila. Međutim, nastavak zakonodavnog postupka bio je neuspješan, jer je Dom naroda na svojoj 11. vanrednoj sjednici od 31.3.2022. godine skinuo sa dnevnog reda Prijedlog Zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska". K tome, nova Vlada Federacije je 4.5.2023. godine iz parlamentarne procedure povukla sve zakonske prijedloge prethodne vlade, pa tako i prijedlog Zakona koji je osporen u ovom ustavnosudskom predmetu.
Kako je, dakle, zakonodavni postupak prekinut, nastala je neizvjesnost u pogledu sudbine ovog, bez sumnje značajnog zakonskog projekta.
Isti zakonski tekst o kojem je gore bilo riječi je, u formi prijedloga, od istog predlagača ponovo upućen Predstavničkom domu dana 2.2.2024. godine, sa prijedlogom da se razmatra u skraćenom postupku. Premda je poslovnički rok od 30 dana za mišljenje Vlade Federacije (član 182. stav 1. u vezi sa članom 165. stav 4. Poslovnika Predstavničkog doma) istekao 2.3.2024. godine, čime je prestala smetnja za nastavak zakonodavne procedure, Prijedlog Zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", skraćeni postupak, nije uvršten u dnevni red 10. sjednice Predstavničkog doma zakazane za 4.3.2024. godine.
Iz tih razloga, očigledno smatrajući da će se na ovaj način izgubiti procesna dinamika koju po njegovom mišljenju važnost ovog zakonskog projekta iziskuje, predlagač 28.2.2024. godine podnosi Predstavničkom domu suštinski identičan Prijedlog osporenog Zakona na razmatranje ovaj put po hitnom postupku.
Nakon što su odbijeni i zahtjevi da se on uvrsti na dnevni red 10., 11. i 12. sjednice Predstavničkog doma, Prijedlog osporenog Zakona će se napokon naći na dnevnom redu 15. redovne sjednice koja je održana 12.12.2024. godine. Obavijest o održavanju te sjednice je dana 10.12.2024. godine dostavljena Premijeru i njegovim zamjenicima, te generalnom sekretaru Vlade Federacije.
U obrazloženju ovog Prijedloga ističe se da je predlagač, tražeći njegovo razmatranje u hitnom postupku, imao u vidu "žurnost zakonskih procedura koje će omogućiti energetsku neovisnost Federacije BiH kao i odredbe poslovnika o radu domova Parlamenta FBiH koji, između ostalog, propisuju rokove za usvajanje zakona nakon usvajanja u jednom od domova".
Potom se ističe da potreba za usvajanjem Zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" proističe iz činjenice da je zbog zavisnosti o jednom izvoru prirodnog plina ugrožen energetski suverenitet Bosne i Hercegovine, te da treba izvršiti hitnu diverzifikaciju izvora snabdijevanja Bosne i Hercegovine prirodnim plinom. Predlagač smatra da zbog trenutne situacije u kojoj postoji samo jedan dobavljač i samo jedan ulazni ventil za snabdijevanje prirodnim plinom mogu nastati štetne posljedice po Federaciju Bosne i Hercegovine, ali i državu Bosnu i Hercegovinu. Dakako, pri razmatranju ove argumentacije moraju se uzeti u obzir i jasni navodi obrazloženja iz kojih je evidentno odugovlačenje ove zakonske procedure od trenutka kada je u Predstavničkom domu prvi put usvojen prijedlog predmetnog zakona (21.12.2021. godine), što od strane Parlamenta (skidanje sa dnevnog reda 11. vanredne sjednice Doma naroda od 31.03.2022. godine) što od Vlade (povlačenje iz parlamentarne procedure svih zakona prethodne vlade (4.5.2023. godine).
Nakon podnošenja ovog Prijedloga, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije je na 76. hitnoj sjednici održanoj dana 22.4.2024. godine donijela Zaključak broj 610/2024 u kojem stoji, da Vlada Federacije "usvaja informaciju o Prijedlogu zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska"- hitni postupak dostavljenom od Kluba SDA u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine".
U tom zaključku se nadalje kaže, da će Vlada Federacije "u što skorijem periodu razmatrati Nacrt zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" sa amandmanima koji su usvojeni na 28. redovnoj sjednici Predstavničkog doma od 21.12.2021. godine "kojom prilikom je usvojen Prijedlog zakona na Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine". U istom zaključku Vlada Federacije iznosi mišljenje "da u Parlament Federacije Bosne i Hercegovine treba uputiti tekst Prijedloga zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" utvrđen od strane Vlade Federacije, a ne tekst Prijedloga zakona - hitni postupak, pripremljen od strane Kluba Stranke demokratske akcije u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine". Ovaj Zaključak je posredstvom Generalnog sekretarijata Vlade Federacije dostavljen Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Nakon toga, 27.11.2024. godine Klub poslanika Stranke demokratske akcije uputio je Predstavničkom domu "Prijedlog za uvrštavanje Zakona o plinovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" na dnevni red 15. redovne sjednice zakazane za 12.12.2024. godine i usvajanje u hitnom postupku, navodeći da su prijedlozi za uvrštavanje tog zakonskog prijedloga na dnevni red 10., 11. i 12. sjednice odbijeni.
Konačno, na osnovu Zapisnika sa 15. redovne sjednice Predstavničkog doma održane 12.12.2024. godine, može se utvrditi da je usvojen prijedlog ovlaštenog Predlagača da se Prijedlog Zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" razmatra po hitnom postupku i njegovo razmatranje je uvršteno kao prva tačka dnevnog reda, te je isti i usvojen sa amandmanima koje je predlagač prihvatio.
Potom je Prijedlog razmatran i usvojen na 6. vanrednoj sjednici Doma naroda održanoj 16.1.2025. godine, čime je zakonodavni postupak okončan.
Prigovori neposredno vezani za poslovničke odredbe Predstavničkog doma
Prigovor u pogledu hitnog postupka. Podnositeljica zahtjeva najprije tvrdi, kako je postupak usvajanja osporenog Zakona u Predstavničkom domu suprotan odredbi člana 191. Poslovnika Predstavničkog doma koja se odnosi na samu mogućnost donošenja zakona po hitnom postupku. U prilog tome se u zahtjevu nadalje kaže kako je "uvidom u sadržaj predloženog zakona utvrđeno da Predlagač Zakona, nije učinio vjerovatnim da je nastala neodložna potreba iznenadno i neočekivano, te da bi zbog nedonošenja Zakona u redovnom postupku, mogle nastupiti štetne posljedice za Federaciju Bosne i Hercegovine", te da donošenje osporenog Zakona u hitnom postupku "vodi ka ograničavanju demokratičnosti zakonodavnog postupka". U nastavku je parafraziran navod iz obrazloženja jedne od ranijih odluka Ustavnog suda Federacije kojim se tumači "neodložna potreba", kao razlog za donošenje zakona po hitnom postupku.
Iz tog se jednostavno zaključuje, kako "nisu ispunjene pretpostavke za donošenje Zakona po hitnom postupku, pa iz tih razloga nije ispunjen postupak za donošenje Zakona u sklasu sa spomenutim člaom Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine". Ostavljajući po strani neprihvatljivu formulaciju o postupku koji "nije ispunjen", ostaje van sumnje jedino to da, prema mišljenju Podnositeljice, osporeni Zakon nije trebao biti donesen po hitnom postupku. Ovaj prigovor Podnositeljice zahtjeva je neosnovan.
Prije svega, postojanje "neodložne potrebe", kao razlog za izuzetni hitni zakonodavni postupak nije niti moguće utvrditi uvidom u sadržaj donesenog zakona, već jedino razmatranjem činjenica i okolnosti iz kojih je nastala potreba da se taj zakon donese. Stoga se u "normalnim" okolnostima zakoni i donose u redovnom zakonodavnom postupku i to je pravilo. Dakle, hitni postupak je izuzetak od pravila ali je moguć, onda kada su i okolnosti izuzetne, a pogotovo onda kada zbog nedostatka pravne regulacije u nekoj oblasti mogu nastati štetne posljedice, u ovom slučaju za Federaciju Bosne i Hercegovine, kako to i propisuju poslovnici oba parlamentarna doma.
Međutim, iznoseći svoju tvrdnju, Podnositeljica zahtjeva se niti ne osvrće na okolnosti u kojima se ovaj zakonodavni postupak odvijao, kao ni na veoma ozbiljne razloge koji se u prilog hitnom postupku iznose u obrazloženju Prijedloga osporenog Zakona.
Tako predlagač govori o "ovisnosti o jednom izvoru prirodnog plina" i nužnosti "žurne diverzifikacije izvora snabdijevanja Bosne i Hercegovine prirodnim plinom", kako bi se otklonilo potencijalno ugrožavanje "energetskog suvereniteta Bosne i Hercegovine". Stoga je, kako se dalje navodi, izgradnja nove plinske konekcije prepoznata kao projekt od najvećeg prioriteta, koji je uvršten u sve ključne strateške, planske i razvojne dokumente donesene na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, pa tako i u Okvirnu energetsku strategiju Bosne i Hercegovine do 2035. godine, Okvirnu energetsku strategiju Federacije Bosne i Hercegovine do 2035. godine, kao i Program javnih investicija Federacije Bosne i Hercegovine za period 2020.-2022. godina. Predlagač zaključuje da je projekt Južne interkonekcije jedan od "najvažnijih strateških infrastrukturnih projekata u oblasti energetike u Federaciji Bosne i Hercegovine".
Kada se ima u vidu ozbiljnost ovih navoda, posebno u svjetlu činjenica koje bi se mogle kvalifikovati notornim, s obzirom na sve što je javno poznato o razlozima za donošenje osporenog Zakona, naročito u skorije vrijeme, čini se da je ocjena Podnositeljice zahtjeva u pogledu argumentacije predlagača isuviše sumarna i bez uporišta u stvarnosti. Kad se uz gore navedene razloge ima na umu da je prvi Prijedlog tog Zakona upućen u parlamentarnu proceduru 21.12. 2021. godine, onda se može konstatovati, da ako razlozi hitnosti i nisu postojali tada, onda zacijelo postoji mogućnost da su nastali nakon što su protekle dvije godine od tada, jer osporeni Zakon je u proceduru ponovo ušao tek 12.12.2024. godine, kada je "ponovo" usvojen u Predstavničkom domu.
Nadalje se u zahtjevu tvrdi, kako je tekst "spornog Zakona" razmatrala i prethodna Vlada Federacije, "ali isti nije usvojen, što se vidi iz Stenograma Zastupničkog doma Parlamenta FBiH sa sjednice održane dana 12.12.2024. godine". Ova tvrdnja je kontradiktorna i može se jedino smatrati grubom omaškom.
Prije svega, datum održavanja sjednice 12.12.2024. godine se ne može dovesti u vezu sa "prethodnom Vladom Federacije", jer je 28.4.2023. godine imenovana nova Vlada Federacije, koja je 4.5.2023. godine povukla iz parlamentarne procedure sve zakone prethodne vlade.
Sem toga, netačna je tvrdnja da tekst "spornog Zakona" na sjednici od 12.12.2024. godine "nije usvojen što se vidi iz Stenograma Zastupničkog doma Parlamenta Federacije FBiH sa sjednice održane dana 12.12.2024. godine". Upravo suprotno, iz Zapisnika i Stenograma sa 15. redovne sjednice Predstavničkog doma, vidljivo je da je osporeni Zakon usvojen upravo na toj sjednici, sa 76 glasova "za", 14 glasova "protiv" i 5 "uzdržanih", kako stoji i u Ukazu o proglašenju Zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska".
Prigovor koji se odnosi na traženje mišljenja Vlade Federacije. Sljedeći argument Podnositeljice zahtjeva odnosi se na navodnu povredu odredbe člana 193. stav 3. Poslovnika Predstavničkog doma, jer, kako se u zahtjevu tvrdi, predloženi tekst Zakona "nije dostavljen na mišljenje Vladi Federacije Bosne i Hercegovine".
Međutim, u spisu predmeta nalazi se akt Predstavničkog doma broj 01-02-393/24, od 29.2.2024. godine, u čijem prilogu je "glede davanja mišljenja" Prijedlog Zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" - hitni postupak, dostavljen Vladi Federacije odmah nakon što je 28.2.2024. godine podnesen Predstavničkom domu na razmatranje i usvajanje. Ova činjenica prigovor Podnositeljice zahtjeva čini neosnovanim.
Prigovor koji se odnosi na dostavljanje poslanicima. Konačno, Podnositeljica zahtjeva tvrdi da je prekršena i odredba člana 180. Poslovnika Predstavničkog doma, jer, kako tvrdi, Prijedlog Zakona nije poslanicima dostavljen u roku koji tom odredbom propisan, tj. 14 dana prije održavanja sjednice. U prilog tome, u zahtjevu stoji da je "iz Stenograma sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine održane dana 12.12.2024. godine, kad je predloženi Zakon razmatran po žurnom postupku, od strane zastupnika izjavljeno da je Zakon dostavljen zastupnicima deset minuta nakon završetka zastupničkih pitanja, te da o sadržaju Zakona nisu mogli biti upoznati zastupnici, što je suprotno odredbama članka 180. Poslovnika doma". Uvidom u taj Stenogram ovaj sud je utvrdio da je riječ o usputnoj primjedbi jednoga poslanika, koji je prigovorio "žurnosti ovog postupka bez nacrta, bez prethodno da smo dobili na e-mail".
Međutim, Podnositeljica zahtjeva gubi iz vida, da se odredba člana 180. Poslovnika Predstavničkog doma odnosi na razmatranje prijedlog zakona u redovnom zakonodavnom postupku, na što jasno ukazuje već samo pozicioniranje te odredbe u sistematizaciji i strukturi poslovničkih odredbi, a dodatno i sasvim jasno na to ukazuje i sama ta odredba, prema kojoj se računanje roka od 14 dana, za dostavljanje prijedloga zakona poslanicima vezuje za datum održavanja sjednice. Isti rok izričito je propisan i za skraćeni postupak (član 172. stav 2. Poslovnika Predstavničkog doma). Međutim, taj rok nije propisan za hitni postupak, jer potpuno je jasno da bi, ukoliko se na sjednici Predstavničkog doma usvoji prijedlog za hitni postupak, primjena roka iz odredbe člana 180. sasvim obesmislila hitni postupak i dezavuirala odluku Predstavničkog doma o tome da se Prijedlog zakona razmatra po hitnom postupku.
Sem toga, iz popratnog akta uz dostavljanje Prijedloga osporenog Zakona od 28.2.2024. godine, a što je potvrđeno i u aktu od 27.11.2024. godine kojim Predlagač urgira za uvrštavanje Prijedloga osporenog Zakona na dnevni red 15. redovne sjednice Predstavničkog doma vidljivo je, da je Prijedlog dostavljen "na službenim jezicima i pismima Federacije Bosne i Hercegovine u printanoj i elektronskoj formi" i to 28.2.2024. godine. Stoga Ustavni sud Federacije smatra, da je i ovaj prigovor Podnositeljice zahtjeva bez osnova.
Prigovori neposredno vezani za poslovničke odredbe Doma naroda
Prigovori koji se odnose na hitni postupak. Ova argumentacija takođe započinje tvrdnjom da ne postoje razlozi koji bi opravdavali hitni postupak, jer, po mišljenju Podnositeljice zahtjeva, "za uređivanje ove materije ne postoji neodložna potreba, a pitanja koja reguliše ovaj Zakon nisu takva da bi zbog trajanja redovnog zakonodavnog postupka mogle nastupititi štetne posljedice za Federaciju Bosne i Hercegovine". Stoga je, smatra podnositeljica zahtjeva, provođenje hitnog postupka suprotno odredbi člana 186. stav 2. Poslovnika o radu Doma naroda. Stav Ustavnog suda Federacije o neosnovanosti ovog prigovora, iznesen u vezi sa postupkom u Predstavničkom domu, jednako vrijedi i ovdje.
Prigovor koji se odnosi na mišljenje Vlade Federacije. Sljedeći argument odnosi se na navodno kršenje poslovničke odredbe člana 188. Poslovnika o radu Doma naroda. Naime, Podnositeljica zahtjeva navodi da su Prijedlog Zakona razmatrala radna tijela Doma, ali da "Zakon nije dostavljen Vladi Federacije Bosne i Hercegovine na mišljenje".
Ovom prigovoru direktno protuslovi akt Doma naroda broj 02-02-2624/24 od 19.12.2024. godine, kojim je, suprotno tvrdnji Podnositeljice zahtjeva, Prijedlog osporenog Zakona dostavljen Vladi Federacije "radi davanja mišljenja", što i ovaj prigovor Podnositeljice zahtjeva čini neosnovanim.
Prigovori koji se ne mogu dovesti u neposrednu vezu sa poslovničkim odredbama Predstavničkog doma
Prvi prigovor odnosi se na tačku 3. Zaključka Vlade Federacije broj 610/2024 od 22.4.2024. godine koja sadrži mišljenje Vlade o tome "da se u Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na razmatranje i usvajanje treba uputiti tekst Prijedloga zakona o gasovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" utvrđen od strane Vlade Federacije, a ne tekst Prijedloga zakona - hitni postupak pripremljen od strane kluba SDA u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Naime, Podnositeljica zahtjeva tvrdi, da je Predstavnički dom postupio suprotno ovom Zaključku Vlade, jer nije stavio na razmatranje tekst kako je to utvrdila Vlada FBiH na sjednici održanoj 22.4.2024. godine.
Međutim, tvrdnja da je Predstavnički dom "postupio suprotno zaključku Vlade, jer nije stavio na razmatranje tekst kako je to utvrdila Vlada Federacije na sjednici održanoj 22.4.2024. godine", problematična je i teško održiva.
Naime, u predmetnom Vladinom zaključku od pet tačaka, može se razabrati jedino to da je Prijedlog zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" utvrđen od strane Vlade Federacije, ali ne i da je podnesen na razmatranje i usvajanje Predstavničkom domu. Ni u tekstu Zaključka, niti ispod teksta, ne stoji da je taj Vladin prijedlog ranije dostavljen, ili da treba biti dostavljen Predstavničkom domu, a ni u popratnom aktu kojim se Zaključak dostavlja Predstavničkom domu taj Prijedlog nije priložen.
Stoga se nameće pitanje, kako bi Predstavnički dom mogao razmatrati Vladin Prijedlog zakona ako mu isti nije dostavljen. Na koncu, sama Podnositeljica u zahtjevu je navela da je 28.4.2024. godine imenovana nova Vlada Federacije, koja je 4.5.2024. godine povukla iz parlamentarne procedure sve zakone prethodne vlade. Stoga Ustavni sud Federacije nalazi, da je i ovaj prigovor bez osnova.
Prigovori koji se ne mogu dovesti u neposrednu vezu sa poslovničkim odredbama Doma naroda.
Podnositeljica zahtjeva navodi kako je "član Zakonodavno-pravne komisije Doma naroda naveo" da osporeni Zakon "na neki način nije u nadležnosti Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine" odnosno da se njime stvaraju formalno-pravne pretpostavke za pregovore, zatim da se zaključi sporazum sa Republikom Hrvatskom, a "zatim sa cijelom Bosnom i Hercegovinom". Međutim iz ovog, prilično problematičnog navoda poslanika u Predstavničkom domu, Podnositeljica zahtjeva nije izvela konkretan prigovor, te se Ustavni sud Federacije o ovom navodu nije smatrao shodnim izjašnjavati.
Takođe, na osnovu Stenograma sa sjednice Doma naroda od 16.1.2025. godine, Podnositeljica izvodi zaključak o tome "kako je ova tema prisutna na ovim prostorima od 2013. godine", ali "bez definitivnih zaključaka", te da "žurni postupak podrazumijeva ozbiljne analize, rasprave, zatim prolazak materijala kroz određene filtere institucija Federacije Bosne i Hercegovine, što u konkretnom slučaju nije rađeno".
Sa ovim navodima Podnositeljice zahtjeva nije se teško složiti, ali su oni po mišljenju Ustavnog suda Federacije mnogo zakašnjeli i iz njih se ne može izvesti nikakav prigovor koji bi mogao biti relevantan u današnjoj situaciji, odnosno u situaciji koja je pratila donošenje osporenog Zakona.
Naprotiv, Ustavni sud Federacije smatra, da ovi navodi prije potvrđuju u ovom obrazloženju ranije izneseni stav o tome da, ako razlozi hitnosti nisu postojali te 2013. godine, pa ni 21.12.2021. godine kada je osporeni Zakon prvi put usvojen u Predstavničkom domu, a zatim skinut sa dnevnog reda Doma naroda, onda sasvim izvjesno jesu postojali u vrijeme donošenja osporenog Zakona.
Ustavni sud Federacije podsjeća, da Podnositeljica zahtjeva u ovom ustavnosudskom postupku nije osporila sadržinu osporenog Zakona, niti njegovih pojedinih odredbi, što bi otvorilo pitanje njegove materijalne usklađenosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno kvaliteta njegovih odredbi, u pogledu čega su odgovorni ovlašteni predlagači i zakonodavac.
Na osnovu svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je u sastavu: predsjednica Suda Aleksandra Martinović, te sudije dr. sc. Boris Barun, Vesna Budimir, Mirko Milićević, prof. dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, Ajša Softić, mr. sc. Alen Taletović i mr. Anja Vuleta Pavelka.
Broj U-20/25
12. februara 2026. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.