Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući po predočenom ustavnom pitanju Kantonalnog suda u Zenici za utvrđivanje ustavnosti člana 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata, na osnovu člana IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 14.02.2023. godine, donio je

PRESUDU

Utvrđuje se da je član 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata ("Službene novine Federacije BiH", br.: 41/13, 90/17 i 29/22), u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i službenim glasilima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Kantonalni sud u Zenici je podneskom broj 004-0-SuDp-22-000086 od 13.01.2022. godine, koji je zaprimljen dana 17.01.2022. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) predočio ustavno pitanje - utvrđivanje ustavnosti člana 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata (u daljem tekstu: osporena odredba Zakona).

U smislu člana IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Kantonalni sud u Zenici je ovlašten za predočavanje ustavnog pitanja Ustavnom sudu Federacije.

2. Stranke u postupku

U skladu sa članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u postupku u ovom ustavno-sudskom predmetu su: Kantonalni sud u Zenici, kao podnosilac zahtjeva, Jasmin Šarić iz Zavidovića, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje/Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje, sa sjedištem u Mostaru, (u daljem tekstu: Federalni zavod za PIO/MIO), kao stranke u postupku pred Kantonalnim sudom u Zenici i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao donosilac osporene odredbe Zakona.

3. Bitni navodi zahtjeva

Prema navodima Kantonalnog suda u Zenici ustavno pitanje se pojavilo kao prethodno pitanje u predmetu upravnog spora koji se vodi pred tim sudom, pod brojem 04 0 U 013022 21 U, pokrenut po tužbi tužioca Jasmina Šarića iz Zavidovića, protiv rješenja tuženog Federalnog zavoda za PIO/MIO, broj FZ3/2/2-35-1-1277-8/16 (MB/OB: 1980076766) od 18.06.2021. godine, u upravnoj stvari prestanka isplate povoljnije prijevremene starosne penzije.

Kantonalni sud u Zenici dalje navodi da se prilikom odlučivanja u ovoj upravnoj stvari pojavilo pitanje ustavnosti osporene odredbe Zakona, zbog čega je taj sud morao zastati sa postupkom, obzirom da je primjenom osporene odredbe Zakona tužiocu prestalo pravo na isplatu povoljnije prijevremene penzije počev od 01.07.2020. godine zbog statusa osiguranika u obaveznom osiguranju.

Pozivajući se na član IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine Kantonalni sud u Zenici predočio je ustavno pitanje utvrđivanja ustavnosti osporene odredbe Zakona sa odredbama člana II.A.2.(1) c) i k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: član 1. Protokol broj 1 uz Evropsku konvenciju). Smatra da se određivanjem prestanka korištenja predmetnog prava na penziju povrjeđuju ustavne odredbe o jednakosti pred zakonom i pravo na imovinu, iz razloga što je istim derogirano stečeno pravo korisnika penzije na neometano uživanje prava na penziju kao ličnu imovinu i neotuđivo pravo. Navedeno, po mišljenju tog suda nije u skladu sa navedenim odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, na što je i tužilac osnovano ukazao u tužbi kojom je pokrenuo upravni spor, pozivajući se na citirane propise, kao i Presudu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj U-36/18 od 12.11.2019. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 93/19) kojom je utvrđeno da "identična odredba" član 116. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/18) nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Zbog svega navedenog, Kantonalni sud u Zenici je predočio ustavno pitanje, radi utvrđivanja ustavnosti osporene odredbe Zakona i predložio da Ustavni sud Federacije, donese presudu kojom će utvrditi da osporena odredba Zakona nije u skladu sa odredbama člana II.A.2.(1) c) i k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj U-2/22 od 24.01.2022. godine zatražio od Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Federalnog zavoda za PIO/MIO i Jasmina Šarića iz Zavidovića, da kao stranke u postupku dostave odgovor na zahtjev.

Federalni zavod za PIO/MIO je dostavio odgovor broj FZ3/2/1-35-1-1277-18/16 MB-1980076766 od 01.02.2022. godine u kojem je navedeno da je tužiocu priznato pravo na starosnu penziju počev od 03.06.2008. godine u skladu sa Uredbom o sticanju prava na starosnu penziju pod povoljnijim uslovima pripadnika bivše Vojske Federacije Bosne i Hercegovine i državnih službenika i namještenika Federalnog ministarstva odbrane ("Službene novine Federacije BiH", br.: 75/06, 58/07, 89/07 i 31/08). Prema službenim podacima iz matične evidencije aktivnih osiguranika koja se vodi kod Federalnog zavoda za PIO/MIO, tužilac je dana 02.07.2020. godine zasnovao radni odnos, nakon čega je doneseno rješenje po kojem je tužiocu prestalo pravo na isplatu prijevremene povoljnije starosne penzije počev od 01.07.2020. godine, zbog zasnivanja radnog odnosa shodno osporenoj odredbi Zakona. Prema podacima Federalnog zavoda za PIO/MIO imenovani se i dalje nalazi u radnom odnosu. U odgovoru se navodi da se prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 13/18, 90/21 i 19/22) ostvaruju nastupanjem osiguranog slučaja: starosti, smrti ili invalidnosti osiguranika. Odredbom člana 40. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju je propisano da pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Federalni zavod za PIO/MIO ističe da je Zakonom o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata propisano (u daljem tekstu: Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju) da se na jedinstven način propisuje korištenje i ostvarivanje prava na prijevremeno povoljnije penzionisanje bivših pripadnika Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine, osnovica, obračun, isplata, ponovni obračun i postupak za ostvarivanje prava na penziju, osiguranje sredstava i druga pitanja. Dakle, navedenim Zakonom omogućeno je i prijevremeno i povoljnije ostvarivanje prava na penziju u odnosu na ostvarivanje prava po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju. Prijevremeno ostvarivanje prava na starosnu penziju u skladu sa odredbama Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju omogućeno je prije navršenih 65 godina života, a za određene kategorije korisnika po ovom zakonu i nezavisno o dužini ostvarenog penzijskog staža. Federalni zavod za PIO/MIO u svom odgovoru ističe da se u konkretnom slučaju radi o prestanku prava na isplatu penzije, a ne stečenog prava na penziju, te da navedenim postupanjem nije postupljeno suprotno praksi Evropskog suda za ljudska prava, odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Smatraju da pravo na rad tužioca ni na koji način nije ugroženo primjenom osporene odredbe Zakona, već je naprotiv data mogućnost korisniku penzije da mu se privremeno obustavi isplata penzije, te da nakon što mu prestane obavezno osiguranje podnese zahtjev za ponovnu uspostavu isplate penzije. Navodi da je u konkretnom slučaju javni interes da se prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju na zakonit način, kako je i postupljeno, te takvim postupanjem nisu povrijeđena Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine zagarantovana ljudska prava.

U odgovoru na zahtjev koji su Ustavnom sudu Federacije dostavili punomoćnici Jasmina Šarića, Ramo i Denis Ajkić, advokati iz Zenice, se navodi da je imenovani kod Kantonalnog suda u Zenici pokrenuo upravni spor radi poništenja rješenja Federalnog zavoda za PIO/MIO, broj FZ3/2/2-35-1-1277-8/16 (MB/OB: 1980076766) od 18.06.2021. godine, te da je navedenim rješenjem tužiocu prestalo pravo na isplatu povoljnije privremene starosne penzije, počev od 01.07.2020. godine, zbog sticanja statusa osiguranika u obaveznom osiguranju. Ističu da je osporena odredba Zakona identičnog sadržaja kao i odredba člana 116. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju za koju je Ustavni sud Federacije u Presudi broj U-36/18 od 12.11.2019. godine utvrdio da nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ističu da je Ustavni sud Federacije u citiranoj Presudi naveo da su prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja neotuđiva, lična i materijalna prava koja se ne mogu prenijeti na drugoga, ne mogu se nasljeđivati i ne mogu zastarjeti. Pozivaju se na odredbu člana IV.C.3.12. b) kojom je, između ostalog, propisano da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće posebno kada Sud utvrdi da zakon, usvojeni ili predloženi zakon ili drugi propis Federacije, nije u skladu sa ustavom taj propis neće se primjenjivati. Smatraju da osporena odredba Zakona derogira stečeno pravo tužioca na neometano uživanje penzije kao stečenog prava što nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i da je tužiocu konačnim rješenjem Federalnog zavoda za PIO/MIO povrijeđeno pravo na imovinu iz člana II/3. tačka k) Ustava Bosne i Hercegovine i član 1. Protokol broj 1. uz Evropsku konvenciju.

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nije dostavio odgovor na zahtjev.

5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član II.A.2. (1) c) i k)

(1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na:

  • c)
    jednakost pred zakonom;
  • k)
    imovinu;

Član IV.C.3.10.(4)

Ustavni sud odlučuje i o ustavnim pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud ili neki kantonalni sud a koja se pojave u toku postupka pred tim sudom.

Član IV.C.3.11.

Kad Vrhovni sud , ili kantonalni sud, u toku postupka koji se vodi pred sudom, smatraju da odgovarajući zakon nije u skladu sa ovim ustavom, obustavit će postupak i predočiti predmet Ustavnom sudu u skladu sa članom IV.C.10.(3).

B. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Protokol broj 1

Član 1.

Zaštita imovine

Svako fizičko ili pravno lice ima pravo na mirno uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom i opštim principima međunarodnog prava.

Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne umanjuju pravo države da primjenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi regulisala korištenje imovine u skladu sa opštim interesom ili da bi obezbijedila plaćanje poreza ili drugih doprinosa ili kazni.

C. Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata ("Službene novine Federacije BiH", br.: 41/13)

Član 1.

Ovim zakonom se na jedinstven način propisuje korištenje i ostvarivanje prava na prijevremeno povoljnije penzionisanje (u daljem tekstu: povoljnije penzionisanje) bivših pripadnika Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH, HVO, HOS, MUP-a RBiH i Odjela za unutrašnje poslove /MUP-a HZHB), osnovica, obračun, isplata, ponovni obračun i postupak za ostvarivanje prava na penziju, osiguravanje sredstava i druga prava.

Član 4.

Izuzetno, pravo na povoljnije penzionisanje pod uslovima i na način propisan ovim zakonom, mogu ostvariti:

  • 1.
    Pripadnici policije koji su najmanje 12 mjeseci (bez obzira na to da li je to bilo u kontinuitetu) u periodu od 18.09.1991. godine do 23.12.1995. godine, obavljali dužnost i poslove komandanta-zapovjednika, komandira i načelnika (u jedinici specijalne borbene jedinice policijske stanice, u stanici policije kriminalističke službe javne bezbjednosti i centrima službi bezbjednosti, specijalnih borbenih jedinica odreda policije i centrima službi bezbjednosti MUP-a Republike Bosne i Hercegovine i Odjela za unutrašnje poslova/MUP-a Hrvatske zajednice Herceg-Bosne);
  • 2.
    Pripadnici bivše Vojske Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vojska FBiH) kojima je prestala služba u toku 2001. godine, te državni službenici i namještenici bivšeg Federalnog ministarstva odbrane koji su otpušteni, odnosno nije im produžen ugovor zbog racionalizacije i smanjenja brojnog stanja 2002. godine, ukoliko su u godini otpusta napunili 40 godina života i 20 godina penzijskog staža, od čega tri godine muškarci, odnosno dvije godine žene efektivnog staža u toku rata koji se računa kao poseban staž u dvostrukom trajanju;
  • 3.
    Pripadnici oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH, HVO, MUP-a RBiH i HZHB) (u daljem tekstu: OS RBiH), kojima je priznato učestvovanje u odbrani Bosne i Hercegovine u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu dezertirali iz OS RBiH, izuzetno stiču pravo na starosnu penziju u iznosu najniže penzije isplaćene za taj mjesec u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i prije navršenih 65 godina života, pod uslovom da imaju najmanje 20 godina penzijskog staža i da su najmanje 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za penzionisanje prema ovom zakonu bili na evidenciji Službe za zapošljavanje. Starosna penzija iz ove tačke, ostvaruje se tako da se od 65 godina života, oduzima period koji je licu priznat u učestvovanju u odbrani Bosne i Hercegovine u jednostrukom trajanju. Ukoliko korisnik iz ove tačke ima 20 godina penzijskog staža, bez posebnog ratnog staža u dvostrukom trajanju, starosna penzija ostvaruje se tako da se od 65 godina života, oduzima period koji je licu priznat u učestvovanju u odbrani Bosne i Hercegovine u dvostrukom trajanju, pri čemu se poseban ratni staž priznaje u jednostrukom trajanju;
  • 4.
    Ratni vojni invalidi sa procentom invalidnosti 60% ili više, koji su proglašeni vojno nesposobnim isključivo po osnovu ranjavanja na izvršenju borbenog zadatka, mogu ostvariti pravo na penziju u iznosu najniže penzije isplaćene za taj mjesec u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju;
  • 5.
    Vojnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: OS BiH) koji su najmanje dvije godine do 23.12.1995. godine bili pripadnici Armije RBiH ili Hrvatskog vijeća odbrane, a koji su na dan 01.01.2010. godine bili u vojnoj službi, i kojima prestaje služba shodno članu 101. stav (1) tačka c) Zakona o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 88/05, 53/07, 59/09, 74/10 i 42/12).

Član 8. - osporena odredba -

Korisniku penzije ostvarene prema ovom zakonu, koji zasnuje radni odnos ili započne da obavlja samostalnu djelatnost, penzija se ne isplaćuje za to vrijeme.

Član 16. st. (1), (6) i (8)

(1) Za korisnike penzija koji u skladu sa ovim zakonom ostvare pravo na povoljniju penziju, isplata penzija će se finansirati u omjeru 50% iz sredstava podračuna na osnovu člana 126. Zakona i PIO, a 50% iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, sve dok korisnik penzije ne ispuni uslove za starosnu penziju prema Zakonu o PIO, a nakon čega će se refundirati iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Budžet Federacije BiH), samo razlika između iznosa penzije koja se isplaćuje i penzije obračunate prema Zakonu o PIO.

(6) Kada korisnici penzija iz stava (2) ovog člana ispune uslove za starosnu penziju u skladu sa Zakonom o PIO, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje će po službenoj dužnosti, utvrditi iznos penzije po propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja, nakon čega će se iz Budžeta Federacije BiH finansirati samo razlika između iznosa penzije utvrđene ovim zakonom i penzije obračunate prema zakonu o PIO, pri čemu se neće mijenjati iznos penzije utvrđen u skladu sa ovim zakonom.

(8) Izuzetno, ukoliko korisnik povoljnije penzije nema staža osiguranja, isplata njegove penzije u potpunosti pada na teret Budžeta Federacije BiH sve dok je koristi.

Član 19.

(1) Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

(2) Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, nadzor nad provođenjem ovog zakona, ostvaruje neposredno i putem nadležne inspekcije kao i na drugi zakonom dozvoljen način.

(3) Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje dužan je omogućiti ostvarivanje uvida u rješavanje predmeta iz ovog zakona Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike i nadležnim inspekcijama i postupati po njihovim nalozima.

Član 27.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o potvrđivanju prava na prijevremenu starosnu penziju ostvarenu pod povoljnijim uslovima ("Službene novine Federacije BiH", br.: 42/11 i 37/12).

D. Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata ("Službene novine Federacije BiH", broj 90/17)

Član 6.

U članu 19. Zakona u stavu (1) iza riječi "politike" dodaju se riječi: "i Federalno ministarstvo za pitanja branilaca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata."

Stav (2) mijenja se i glasi:

"(2) Ministarstva iz stava (1) ovog člana nadzor nad provođenjem ovog zakona ostvaruju neposredno i putem nadležne institucije kao i na drugi zakonom propisan način."

U stavu (3) iza riječi "politike" dodaju se riječi: "i Federalnom ministarstvu za pitanje branilaca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata."

E. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 13/18, 90/21 i 19/22)

Član 40.Uslovi za starosnu penziju

Pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

6. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Analizom navoda i činjenica iz predočenog ustavnog pitanja Kantonalnog suda u Zenici, navoda iz odgovora na zahtjev, relevantnog prava, te drugih činjenica i dokaza koji se nalaze u spisu ovog predmeta, utvrđeno je sljedeće činjenično stanje:

U upravnom sporu koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Zenici, kao podnosiocem zahtjeva, pojavilo se ustavno pitanje: da li je osporena odredba Zakona po kojem je tužiocu prestalo pravo na isplatu povoljnije prijevremene starosne penzije, a koje pravo mu je priznato pravosnažnim i konačnim rješenjem nadležnog organa, u saglasnosti sa odredbama člana II.A.2.(1) c) (pravo na jednakost pred zakonom) i člana II.A.2.(1) k) (pravo na imovinu) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Podnosilac se u svom zahtjevu, kao na relevantnu sudsku praksu za rješavanje ovog ustavno-sudskog predmeta, poziva na Presudu ovog suda, broj U-36/18 od 12.11.2019. godine, kojom je utvrđena neustavnost člana 116. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a kojim je bilo propisano da korisniku penzije koji u skladu sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata penzije se obustavlja za period trajanja osiguranja.

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici Predstavničkog doma od 15.04.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 18.04.2013. godine donio Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju. Navedenim Zakonom se u članu 1. na jedinstven način propisuje korištenje i ostvarivanje prava na prijevremeno povoljnije penzionisanje, osnovica, obračun, isplata, ponovni obračun i postupak za ostvarivanje prava na penziju, osiguravanje sredstava i druga pitanja. Članom 4. istog Zakona taksativno su navedeni uslovi za povoljnije prijevremeno penzionisanje određenog kruga lica. Federalni zavod za PIO/MIO provodi postupak za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u skladu sa navedenim zakonom. Postupak za ostvarivanje prava na povoljnije penzionisanje prema ovom zakonu pokreće se na zahtjev stranke koja smatra da ispunjava uslove za ostvarivanje prava iz člana 4. ovog zakona. U skladu sa članom 16. stav 1. Zakona o prijevremenom povoljnijem pezionisanju za korisnike penzija koji na osnovu ovog zakona ostvare pravo na povoljniju penziju isplata penzija će se finansirati u omjeru 50% iz sredstava podračuna na osnovu člana 126. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a 50% iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, sve dok korisnik penzije ne ispuni uslove za starosnu penziju prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, a nakon čega će se refundirati iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine samo razlika između iznosa penzije koja se isplaćuje i penzije obračunate prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju. U stavu 8. istog člana Zakona je propisano da za korisnike povoljnije penzije bez staža osiguranja, isplata penzije u potpunosti pada na teret Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine sve dok je koristi.

Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju propisuje se obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje na principima međugeneracijske solidarnosti (obavezno osiguranje) i dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje za lica koja nisu obavezno osigurana po ovom zakonu (dobrovoljno osiguranje), kao i prava i obaveze na osnovu tih osiguranja. Prema navedenom Zakonu, penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu generacijske solidarnosti je sistem penzijskog i invalidskog osiguranja u kojem se osiguranicima na principima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj nastanka rizika starosti, invalidnosti i fizičke onesposobljenosti, a članovima njihovih porodica prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika prava. Dakle, prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja se ostvaruju kada nastupi osigurani slučaj, starost, smrt ili invalidnost osiguranika, pa tako se pod pojmom penzija podrazumijeva starosna, invalidska i porodična penzija. U skladu sa pomenutim zakonom, pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života (član 40. Zakona).

Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju je lex specialis u odnosu na Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Članom 4. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju propisane su kategorije lica koja izuzetno ostvaruju pravo na povoljnije penzionisanje pod uslovima i na način kako je propisano navedenim članom.

Pravo na povoljnije penzionisanje ne ostvaruje se po "sili zakona", kako je to propisano prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, već se postupak za ostvarivanje prava pokreće po slobodnom izboru na zahtjev stranke koja smatra da ispunjava zakonom propisane uslove o čemu odluku na kraju donosi nadležni organ nakon provedenog postupka koji se vrši isključivo na osnovu pisanih dokaznih sredstava izdatih od strane nadležnih organa. Jasno je da se radi o privilegiji koja je data tačno određenom krugu lica, sa pravom na izbor da li će je koristiti ili ne, odnosno navedena lica imaju pravo da izaberu da ostvare svoje pravo na penziju po osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ili pravo na povoljnije prijevremeno penzionisanje po osnovu Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju. Pravo na penziju prema Zakonu o prijevremenom povoljnijem penzionisanju mogu ostvariti samo lica koja to pravo nisu ostvarila prema drugim propisima u Federalnom zavodu za PIO/MIO. Nadzor nad provođenjem tog zakona vrše Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Federalno ministarstvo za pitanje branilaca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, te su prava zagarantovana članom 4. Zakona predmet redovne kontrole u skladu sa članom 19. Zakona.

Poređenjem relevantnih zakonskih odredbi kojima se regulišu zakonski, redovni i obavezni uslovi za ostvarivanje prava na penziju iz Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju, jasno proizilazi da je ostvarivanje prava na povoljniju prijevremenu penziju kategorijama lica iz člana 4. osporenog Zakona, omogućeno prije ispunjavanja uslova iz člana 40. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a to su: 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Navedeno proizilazi i iz specifičnog načina obračuna penzija iz Zakona o prijevremenom povoljnijem pezionisanju čija se visina određuje nezavisno o visini plate i osnovice osiguranja na koju je plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Shodno tome, Presuda ovog suda broj U-36/18 od 12.11.2019. godine, navedena kao relevantna sudska praksa, ne može biti primijenjena na ovaj ustavno-sudski predmet iz razloga što je ta Presuda obuhvatala korisnike starosne, porodične i invalidske penzije koji su svoje stečeno pravo na penziju ostvarili ispunjavanjem zakonskih uslova po osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju bez mogućnosti da biraju da li će ga koristiti ili ne. U ovom konkretnom predmetu radi se o posebnoj privilegiji zavisno o odluci korisnika na prijevremeno povoljnije penzionisanje i odnosi se na poseban krug lica vezano za njihov status (pripadnost oružanim snagama, učešće u ratu, invalidnost iz ratnih događaja, i dr.).

Dakle, imajući u vidu sve navedeno, odnosno da se radi o prijevremenom povoljnijem penzionisanju za tačno određen krug lica, da je navedeno penzionisanje pravo i privilegija izbora tih lica, da se isto pravo ne ostvaruje po sili zakona nego predstavlja pravo za koje korisnik odlučuje da li će ga koristiti, te da iz osporenog člana Zakona jasno proizilazi da se ne radi o prestanku ovog prava već o privremenoj obustavi isplate penzije dok se korisnik nalazi u radnom odnosu, odnosno dok isti obavlja samostalnu djelatnost, Ustavni sud Federacije je mišljenja da nije povrijeđeno pravo na jednakost ovih lica pred zakonom u odnosu na ostale korisnike penzija, odnosno nije povrijeđen član II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim se garantuje pravo na jednakost pred zakonom. Upravo suprotno, navedeni krug lica je na osnovu ovog zakona ostvario određene povlastice/privilegije zbog svog specifičnog položaja, odnosno zbog svog učešća u odbrambeno-oslobodilačkom ratu, što je zakonodavac smatrao opravdanim i u opštem javnom interesu, a navedena lica su tu privilegiju prihvatila, te se ne radi o analogno identičnim situacijama, iako se formalno gledano svi podvode pod pojam penzionisanja/penzionera.

Ostaje još da se preispita povreda prava na imovinu, odnosno povreda člana II.A.2.(1) k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

Prvo pravilo koje se odnosi na član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, je opšte prirode i izraženo je u prvoj rečenici prvog stava Protokola broj 1, koja utvrđuje opšte pravo na mirno uživanje svoje imovine. Nadalje se odnosi na miješanje države u pravo na imovinu i uslove pod kojima je ono moguće ili opravdano. Konačno u stavu 2. navedenog člana, se dozvoljava da države primjenjuje zakone koje smatraju potrebnim za regulisanje korištenja imovine u skladu sa opštim interesom ili da bi obezbijedila plaćanje poreza i drugih dadžbina ili kazni.

Slijedom navedenog, u ovom ustavno-sudskom predmetu, Ustavni sud Federacije je proveo test opravdanosti miješanja u pravo na imovinu u kontekstu opšteg pravnog akta, konkretno Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju. Opšte pravilo koje je utvrđeno u jurisprudenciji Evropskog suda za ljudska prava je da bi miješanje u pravo na imovinu bilo opravdano isto mora zadovoljiti određene kumulativno postavljene uslove, prije svega: a) uslov zakonitosti, b) legitimni cilj u opštem ili javnom interesu, c) pravednu ravnotežu između javnog interesa i zaštite imovinskih prava (princip proporcionalnosti).

Nesporno je prema jurisprudenciji Evropskog suda za ljudska prava, a što je potvrđeno i brojnim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i praksom Ustavnog suda Federacije, da penzija spada u prava imovinskog karaktera. Također, ova konkretna vrsta prijevremene, povoljnije penzije ima karakter i socijalnog davanja iz razloga što ista nije uslovljena u cijelosti prethodnim plaćanjem doprinosa i ista se jednim dijelom, a za pojedine kategorije i u potpunosti, isplaćuje iz budžetskih sredstava. Međutim, bez obzira na to, ova penzija kada je utvrđena u skladu sa zakonom predstavlja imovinsko pravo, pa kao takva potpada pod obim ispitivanja i zaštite u vezi sa pravom na imovinu iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Također, evidentno je i da se zakonodavac osporenom odredbom Zakona umiješao u pravo na imovinu korisnika ovih penzija na način što im to pravo privremeno obustavlja za vrijeme dok isti zasnuju radni odnos, odnosno obavljaju samostalnu djelatnost. Ustavni sud Federacije je ispitao da li je izvršeno miješanje proporcionalno, odnosno da li postoji pravedna ravnoteža između javnog interesa i zaštite prava na imovinu. Ustavni sud Federacije je mišljenja da je zakonodavac imao pravo da zakonom koji je dostupan, precizan i predvidljiv, u javnom interesu, u legitimnom cilju, a to je omogućavanje realizacije mehanizma finansijskog upravljanja i kontrole Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine iz kojeg se većim dijelom, a u pojedinim slučajevima i u potpunosti obezbjeđuju finansijska sredstva za isplatu penzija prema Zakonu o prijevremenom povoljnijem pezionisanju, propiše da se privremeno obustavlja isplata penzije za vrijeme dok je korisnik ove penzije zasnovao radni odnos ili obavlja samostalnu djelatnost. Zakonodavac se umiješao u imovinsko pravo korisnika ovih penzija, odnosno ograničio im je to imovinsko pravo za određeni vremenski period u slučaju kada su se okolnosti i uslovi na osnovu kojih su stekli to pravo promijenili. Ustavni sud Federacije je mišljenja da na taj način nije stavljen preveliki/nesrazmjeran teret na korisnike ovih penzija, te se ne može govoriti o povredi prava na imovinu iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

Ustavni sud Federacije podsjeća također, da su penzioni sistemi u evropskim državama različiti i da među državama o tome ne postoji konsenzus, te da tu oblast svaka država propisuje ponaosob zavisno od ekonomsko-socijalnih uslova. Ponavljamo, ova obustava je privremena i ne dovodi u pitanje egzistenciju korisnika penzije s obzirom da će u periodu privremene obustave isplate penzije ostvarivati naknadu za rad, a sa druge strane poslodavac će im u penzijski fond uplaćivati doprinose, a korisniku će, nakon što mu prestane radno-pravni status, biti uspostavljen raniji režim isplate penzije po uslovima iz Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju.

Na osnovu svega izloženog, Ustavni sud Federacije smatra da je osporena odredba Zakona u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te je odlučeno kao u izreci ove presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je većinom glasova, u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Branimir Orašanin, dr. sc. Kata Senjak, Ajša Softić, Mirko Milićević, prof. dr. Edin Muminović i mr. sc. Alen Taletović, sudije Suda.

U-2/22

14. februara 2023. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.