USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu jedne trećine poslanika u Skupštini Tuzlanskog kantona za ocjenu ustavnosti člana 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju i odgoju, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 09.02.2022. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da član 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju i odgoju ("Službene novine Tuzlanskog kantona", broj 8/21) nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Tuzlanskog kantona".
Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Jedna trećina poslanika u Skupštini Tuzlanskog kantona, zastupani po punomoćnicima Amili-Mimici Kunosić i Selesković Svenu, advokatima iz Tuzle, zaposlenim u advokatskom društvu "Kunosić&Co d.o.o.-Kunosić&Co Ltd" Tuzla, i Razić Selmi i Maglovski Gordani, advokatima iz Tuzle, zaposlenim u zajedničkoj advokatskoj kancelariji "Razić&Maglovski" (u daljem tekstu: podnosioci zahtjeva), podneskom od 15.06.2021. godine, podnijeli su dana 22.06.2021. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju i odgoju (u daljem tekstu: osporeni član Zakona). Podnosioci zahtjeva su istog dana podneskom od 17.06.2021. godine Ustavnom sudu Federacije podnijeli i zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi se obustavila primjena osporenog člana Zakona.
2. Stranke u postupku
Na osnovu člana 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u ovom ustavno-sudskom postupku su: podnosioci zahtjeva i Skupština Tuzlanskog kantona, kao donosilac Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju i odgoju (u daljem tekstu: Zakon).
3. Bitni navodi zahtjeva
Podnosioci zahtjeva navode da je osporenim članom Zakona došlo do povrede: Prve alineje Preambule, čl. II.A.1. i 2., čl. II.A.2.(1) c), d) i k), člana VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Aneksa Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, čl. 13. i 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija), člana 1. stav 1. Protokola 1. Evropske konvencije i člana 1. Protokola 12. Evropske konvencije. U obrazloženju zahtjeva pojašnjavaju da je Skupština Tuzlanskog kantona na 41. sjednici održanoj dana 30.04.2021. godine donijela Zakon kojim su izmijenjene i dopunjene odredbe Zakona o srednjem obrazovanju i odgoju ("Službene novine Tuzlanskog kantona", br. 10/20-prečišćeni tekst, 11/20 i 11/21-u daljem tekstu: osnovni Zakon) koje se odnose, između ostalih na izuzetke kod završetka nastave uslijed objektivnih razloga, počasna zvanja, zamjenjivanje direktora i dr. Na samoj sjednici Skupštine Tuzlanskog kantona predložen je i usvojen Amandman na Zakon, kao poseban član 16. Zakona. Posljedično, Vlada Tuzlanskog kantona je razriješila sve školske odbore i imenovala privremene školske odbore koji su primjenom stava (3) osporenog člana Zakona donijeli odluke o prestanku mandata direktorima svih škola na području Tuzlanskog kantona, nakon isteka roka od 15 dana od dana stupanja na snagu Zakona i imenovali vršioce dužnosti direktora škola. Pojašnjavaju da je odredbama čl. 123., 124. i 126. osnovnog Zakona regulisano da je organ upravljanja u školi školski odbor, a organ rukovođenja direktor škole, kao i sva pitanja sastava i djelovanja školskih odbora. Odredbama čl. 127.-136. osnovnog Zakona regulisana su detaljno prava i obaveze direktora, uključujući postupak imenovanja direktora, ocjena rada, postupak razrješenja direktora, prijevremeno razrješenje direktora i suspenzija. Akcentira se značaj čl. 134. i 135. osnovnog Zakona kojima su propisani razlozi za razrješenje direktora i postupak za prijevremeno razrješenje. Navode, da je Skupština Tuzlanskog kantona osporeni član Zakona usvojila kao samostalni član Zakona (član 16.), te su primjenom istog u dva dana razriješili 32 direktora srednjih škola Tuzlanskog kantona, bez, kako to navode, provođenja propisanog postupka i provjere njihovih rezultata rada.
Podnosioci zahtjeva dalje obrazlažu, da je osporeni Zakon donesen izvan redovne zakonske procedure, odnosno po hitnom postupku, te citiraju po njima relevantne odredbe Poslovnika Skupštine Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlanskog kantona", br. 13/19 i 5/20, u daljem tekstu: Poslovnik) koje su tom prilikom povrijeđene. Prema mišljenju podnosilaca zahtjeva na taj način se oduzima kvalitet demokratičnosti tako usvojenog zakonodavnog akta, te za posljedicu ima direktno ograničavanje poslaničke funkcije u smislu njihovog aktivnog, odgovornog i efikasnog učešća u zakonodavnom postupku, čime su direktno prekršene odredbe člana 25., u vezi sa članom 2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. U vezi sa prethodnim, prekršena je i odredba člana 21. stav 1. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima (u daljem tekstu: Univerzalna deklaracija). Donošenjem osporenog člana Zakona po hitnom postupku, između ostalog, direktno su prekršene i odredbe Prve alineje Preambule, čl. II.A.2., II.A.2.(2) b) i VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Aneksa Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Napominju da niti je Zakonodavno - pravna komisija, niti Vlada Tuzlanskog kantona dala izjašnjenje o osporenoj odredbi Zakona, a što je bila obavezna u skladu sa članom 145. Poslovnika.
Smatraju da su osporenim članom Zakona, u smislu mogućnosti prijevremenog razrješenja nosilaca najviših funkcija u srednjim školama, zaobilaženjem propisanih redovnih procedura, povrijeđene i odredbe člana 13. Evropske konvencije. Procedura zaštite ustavom garantovanih prava i sloboda pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine je procedura koja zahtijeva prethodno iscrpljivanje svih drugih pravnih lijekova, a što upućuje na potrebu dugogodišnjeg sudovanja pred redovnim sudovima, što iziskuje značajne troškove, ali i duži protek vremena, u kojem slučaju bi presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine po apelaciji mogla potpuno izgubiti svoju svrhu, pa se ne može smatrati djelotvornim pravnim lijekom u ovoj situaciji.
Osporenim članom Zakona došlo je i do povrede člana 25. stav 1. tačka c), samostalno i u vezi sa članom 2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, člana 21. stav 2. Univerzalne deklaracije i člana 7. tačka c) Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, što su i obrazložili, te konačno su stava da mogućnošću izbora i imenovanja direktora i školskih odbora u srednjim školama po principima političke podobnosti, krši i odredba člana 14. Evropske konvencije i člana 1. Protokola 12. uz Evropsku konvenciju.
Napominju da zakon, prema svojoj suštini i definiciji, predstavlja opšti akt sa kojim se na generalan i apstraktan način uređuju odnosi između anonimnih sudionika određenih društvenih odnosa, čija ličnost nije unaprijed određena, a što je osnovna pretpostavka jednakosti pred zakonom, te ustavnog principa pravne sigurnosti i izvjesnosti u društvu, što osporeni član Zakona, kao akt prije može nazvati dekretom. Takođe, da je osporenim članom Zakona došlo do povrede prava garantovanih članom 1. Protokola 1. Evropske konvencije.
Imajući u vidu sve naprijed navedeno, podnosioci zahtjeva predlažu da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom se utvrđuje da osporeni član Zakona nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, kako u formalnom, tako i u materijalnom smislu, jer je u ovom slučaju jedno neodvojivo od drugog.
4. Bitni navodi odgovora na zahtjev
Ustavni sud Federacije je aktom broj: U-30/21 od 05.07.2021. godine, u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, pozvao Skupštinu Tuzlanskog kantona, da kao druga strana u postupku, dostavi odgovore na oba zahtjeva. Istim aktom zatraženo je da se dostavi zapisnik sa sjednice Skupštine Tuzlanskog kantona od 30.04.2021. godine, te svi akti koji se odnose na zakazivanje sjednice.
Skupština Tuzlanskog kantona, je dana 16.07.2021., aktom broj: 02-02-441-3/21 od 08.07.2021. godine dostavila Ustavnom sudu Federacije brojne, po njima relevantne dokaze, a dana 23.07.2021. godine aktom broj: 02-02-441-6/21 od 16.07.2021. godine i tražene odgovore na zahtjev.
U odgovoru Skupština Tuzlanskog kantona navodi da je Zakon usvojen po skraćenoj proceduri u skladu sa poslovničkim odredbama, te detaljno obrazlažu provedenu proceduru donošenja Zakona u konkretnom slučaju, obrazlaganjem relevantnih poslovničkih odredaba. Skraćeni i hitni postupak nisu sinonimi, već predstavljaju dva različita načina i modela pretresanja i donošenja zakona. Činjenica da je o zakonu raspravljano u skraćenom postupku ne oduzima kvalitet demokratičnosti na koji se podnosioci zahtjeva pozivaju, već omogućava da svi poslanici u skladu sa Poslovnikom mogu vršiti svoja ustavom i Poslovnikom zagarantovana prava u postupku donošenja zakona, u okviru legitimiteta koji u datom momentu imaju u zakonodavnom tijelu i u okviru postupaka po kojem se zakon donosi.
U odnosu na navode podnosioca zahtjeva da Zakonodavno - pravna komisija i Vlada Tuzlanskog kantona nisu dali izjašnjenje o osporenom članu Zakona, ističe da nisu tačni. O navedenom amandmanu se prihvatanjem izjašnjenja Ministarstva obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, izjasnila Vlada Tuzlanskog kantona aktom broj: 02-02-256-8/21 od 30.04.2021. godine sa Zaključkom Vlade Tuzlanskog kantona broj: 02/1-34-8094-3/21 od 29.04.2021. godine u kojem je djelimično prihvaćen amandman poslanika u vezi dodavanja člana 16. Zakona, a što se dostavlja u prilogu ovog odgovora, dok se o preostalom dijelu amandmana izjasnila Skupština Tuzlanskog kantona koji je postao sastavni dio Zakona. Prema odredbi člana 145. Poslovnika, Zakonodavno - pravna komisija se izjašnjava o amandmanima samo ako se istim bitnije mijenja tekst zakona a što nije bilo u ovom slučaju, te nije bilo potrebe za izjašnjenjem o čemu se svakako opredijelila Skupština Tuzlanskog kantona. Navode podnosioca zahtjeva u dijelu kršenja ustavnog okvira u Bosni i Hercegovini, odnosno međunarodnih dokumenata, Skupština Tuzlanskog kantona smatra paušalnim, s obzirom na to da podnosioci zahtjeva niti u jednom dijelu svog zatjeva nisu napravili konkretnu vezu između akata i dokumenata na koje se pozivaju, osim, kako to navode "prepisivanja pojedinih članova", sa činjenicama i okolnostima pod kojima je Zakon donesen, odnosno sa materijalnim sadržajem osporenog člana Zakona.
U odnosu na navode podnosioca zahtjeva u dijelu povrede prava na rad ili prava na imovinu, napominje da članovi školskog odbora obavljaju tu funkciju dobrovoljno i bez naknade, kao i da se isto ne ostvaruje zasnivanjem radnog odnosa, već se zasniva na aktu o imenovanju koji donosi Vlada Tuzlanskog kantona. U odnosu na radni odnos koji je zasnovan od strane lica koja obavljaju funkciju direktora škole navodi se da se radi o tzv. menadžerskom ugovoru i kao takav je podložan stalnoj kontroli od strane internih i eksternih autoriteta koji kontinuirano nadziru rad direktora.
Za tvrdnju podnosioca zahtjeva, da je primjenom osporenog člana Zakona suspendovano pravo lica zatečenih na dužnosti direktora škole na djelotvoran pravni lijek, ističe da nije osnovana. Nije osnovana je po njihovom mišljenju, s obzirom na to da sva lica koja smatraju da im je odnosnim postupanjem Skupštine Tuzlanskog kantona povrijeđeno određeno pravo, pravo na djelotvoran pravni lijek mogu ostvariti pred redovnim sudovima jer to pravo zakonodavac in concreto na bilo kakav način nije ograničio ili osporio, niti u odnosu na članove školskog odbora, niti u odnosu na direktore škola. Navodi da je veliki broj direktora škola već iskoristio pravo na pravni lijek.
U konačnici odgovora, Skupština Tuzlanskog kantona smatra da su navedeni zahtjevi podnosilaca zahtjeva neosnovani, te predlaže Ustavnom sudu Federacije da iste odbije.
5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član II. A 2. (1) c) i d)
Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava. Posebno:
(1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na:
- c)na jednakost pred zakonom;
- d)zabranu svake diskriminacije zasnovane na rasi, boji kože, polu, jeziku, religiji ili vjerovanju, političkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom ili socijalnom porijeklu;
Član IV.C.3.10.(2) b)
(2) Ustavni sud:
- b)na zahtjev Premijera, kantona ili jedne trećine poslanika u zakonodavnom tijelu kantona, utvrdit će da li su ustav kantona i amandman na ustav, predloženi zakon ili zakon koga je usvojilo to zakonodavno tijelo, u skladu sa ovim ustavom;
Amandman XVIII
Član VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"Međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u pogledu Bosne i Hercegovine i Federacije, te opšta pravila međunarodnog prava čine dio zakonodavstva Federacije. U slučaju nesuglasja međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, prevladava međunarodni ugovor, odnosno sporazum."
B. Protokol broj 12. uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda
Član 1.
Opšta zabrana diskriminacije
- 1.Uživanje svakog prava koje zakon predviđa mora se osigurati bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status.
- 2.Javne vlasti ne smiju ni prema kome vršiti diskriminaciju po bilo kom osnovu kao što su oni spomenuti u stavu 1.
C. Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03)
Član 13.
Ustavni sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su istaknuti u postupku.
D. Poslovnik Skupštine Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlanskog kantona", br. 13/19 i 5/20)
Član 142.Pravo predlaganja amandmana
(1) Prijedlog za izmjenu i dopunu prijedloga zakona podnosi se u obliku amandmana.
(2) Pravo predlaganja amandmana ima svaki poslanik u Skupštini, svaki klub naroda, svaki klub poslanika, radna tijela i Vlada.
Član 143. stav (1)
(Način i rok podnošenja amandmana)
(1) Amandman se podnosi pismeno sa obrazloženjem.
Član 148.Izjašnjenje o amandmanu
(1) Podnosilac prijedloga zakona ima pravo da se izjasni o amandmanu.
(2) Vlada ima pravo da se izjasni o amandmanu i kada nije podnijela prijedlog zakona.
(3) Amandman podnosioca prijedloga zakona, kao i amandman drugog ovlaštenog predlagača sa kojim se podnosilac prijedloga zakona saglasio, postaje sastavni dio prijedloga zakona.
(4) O amandmanu na prijedlog zakona sa kojim se nije saglasio predlagač zakona a podnosilac amandmana nije odustao od njega, Skupština glasa odvojeno.
E. Zakon o srednjem obrazovanju i odgoju ("Službene novine Tuzlanskog kantona", br. 10/20-prečišćen tekst, 11/20, 11/21 i 22/21)
Član 124. st. (6), (7) i (8)
(Školski odbor škole)
(6) Članove školskog odbora škole imenuje i razrješava osnivač.
(7) Ako je osnivač škole Skupština Kantona članove školskog odbora škole imenuje i razrješava, u ime osnivača, Vlada Kantona.
(8) Mandat školskog odbora traje četiri godine, s tim što članu školskog odbora iz reda roditelja mandat prestaje prije isteka vremena na koji je imenovan, danom završetka školovanja djeteta.
Član 126. stav (1) tačka g)
(Nadležnosti školskog odbora)
(1) Školski odbor, pored poslova utvrđenih zakonom, obavlja i sljedeće poslove:
- g)imenuje i razrješava direktora škole uz prethodnu saglasnost osnivača,
Član 134.Razrješenje direktora
(1) Školski odbor može razriješiti direktora škole kao javne ustanove ili škole koja se finansira iz budžeta Kantona i prije isteka vremena na koje je imenovan:
- a)na zahtjev direktora,
- b)ako utvrdi da je rad direktora neuspješan u realizaciji godišnjeg programa rada škole,
- c)ako organizacija rada škole nije usklađena sa Pedagoškim standardima i normativima,
- d)ako ne predloži finansijski plan na vrijeme u skladu sa smjernicama za izradu finansijskog plana koji donosi Vlada Kantona,
- e)ako ne sprovodi odluke Ministarstva, Vlade Kantona i osnivača,
- f)ako utvrdi da je odgovoran za neuspješan ili nezakonit rad škole,
- g)ako prikuplja sredstva i raspolaže istim suprotno propisima o korištenju budžetskih sredstava i vlastitih prihoda,
- h)ako ne obustavi od izvršenja opšti akt školskog odbora koji je u suprotnosti sa ustavom ili zakonom kao i pojedinačni akt kojim se nanosi šteta školi ili društvenoj zajednici,
- i)ako se utvrdi da je imenovanje direktora izvršeno suprotno odredbama zakona i drugih propisa,
- j)ako se tokom trajanja mandata ostvari neki od načina za prestanak ugovora o radu propisan članom 94. Zakona o radu, a koji nije u suprotnosti sa ovim zakonom,
- k)i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom, ili podzakonskim propisom donesenim na osnovu ovog zakona ili pravilima škole.
(2) Ukoliko školski odbor ne razriješi direktora, a utvrdi se, na osnovu nadzora Ministarstva i inspekcijskog nadzora i stručnog nadzora Pedagoškog zavoda, da su se stekli uslovi za razrješenje iz stava (1) ovog člana, ministar će predložiti Vladi Kantona razrješenje školskog odbora i imenovanje privremenog školskog odbora.
Član 135.Prijevremeno razrješenje direktora
(1) Prijedlog za razrješenje direktora škole prije isteka mandata školskom odboru može podnijeti osnivač, Vlada Kantona, Ministarstvo, nadležna inspekcija za obrazovanje i najmanje tri člana školskog odbora.
(2) Odluku o razrješenju direktora škole prije isteka mandata, izuzev slučajeva propisanih članom 134. tačke a) i j) ovog zakona, školski odbor može donijeti nakon provedenog postupka utvrđivanja odgovornosti direktora škole, uz prethodnu saglasnost osnivača.
(3) Prethodnu saglasnost za prijevremeno razrješenje direktora za škole čiji je osnivač Skupština Kantona daje Ministarstvo.
(4) Postupak utvrđivanja odgovornosti i prijevremenog razrješenja direktora škole čiji je osnivač Skupština Kantona bliže se uređuje propisom koji donosi Ministarstvo.
F. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju i odgoju ("Službene novine Tuzlanskog kantona", broj 8/21)
Član 16. – osporena odredba
(Mandat članova školskog odbora i direktora)
(1) Danom stupanja na snagu ovog zakona članovima školskog odbora koji su, imenovani na mandatni period od četiri godine prekida se mandat, o čemu će Vlada Kantona donijeti rješenje.
(2) Nakon donošenja rješenja iz stava (1) ovog člana, Vlada Kantona će u tim školama imenovati privremene školske odbore.
(3) Licima zatečenim na dužnosti direktora škole, na dan stupanja na snagu ovog zakona, mandat prestaje po sili zakona, petnaestog dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(4) Školski odbori škola će po prestanku mandata direktora iz stava (3) ovog člana imenovati vršioce dužnosti direktora škola i raspisati javni konkurs za imenovanje direktora škola.
(5) Lice koje je prije stupanja na snagu ovog zakona bilo na dužnosti direktora dva uzastopna puna mandata u istoj školi, ne može biti ponovno imenovano za direktora ili vršioca dužnosti direktora u toj školi.
(6) Konkursne procedure za izbor i imenovanje direktora škole koje su započete i nisu okončane do dana stupanja na snagu ovog zakona, poništavaju se. Školski odbori tih škola, nakon stupanja na snagu ovog zakona, ponovo će raspisati i provesti konkurs za izbor i imenovanje direktora škole.
(7) U školama u kojima su imenovani vršioci dužnosti direktora škola, a koje, na dan stupanja na snagu ovog zakona, nisu pokrenule konkursne procedure za izbor i imenovanje direktora škole, konkursne procedure vezano za izbor i imenovanje direktora škole provešće u skladu sa odredbama ovog zakona.
(8) Postupci imenovanja predsjednika i članova školskog odbora koji su započeti prije stupanja na snagu ovog zakona, okončaće se po odredbama koje su važile prije stupanja na snagu ovog zakona.
6. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Nakon analize zahtjeva za ocjenu ustavnosti, zahtjeva za donošenje privremene mjere, odgovora na zahtjev za ocjenu ustavnosti i odgovora na zahtjev za donošenje privremene mjere, kao i cjelokupne priložene dokumentacije u spisu, a u svjetlu relevantnog prava, Ustavni sud Federacije utvrdio je kako slijedi.
Podnosioci zahtjeva su ovlašteni za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Federacije, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Podnosioci zahtjeva traže ocjenu ustavnosti isključivo osporenog člana. Zakona i to kako sa aspekta formalne (procesne) ustavnosti zbog navodnih kršenja poslovničkih odredaba, tako i sa aspekta materijalne (sadržinske) ustavnosti, uz tvrdnju da je pitanje formalne i sadržajne neustavnosti zbog specifičnosti predmeta zahtjeva neodvojivo. Ustavni sud Federacije je stoga, analizirajući sve navedeno, a krećući se u okvirima postavljenog zahtjeva koji se ne dotiče ni postupka ni sadržine Zakona, nego samo tog jednog člana koji je amandmanskom intervencijom samostalno izglasan, a na osnovu dokumentacije u spisu rekonstruisao tok donošenja osporene odredbe Zakona i samog Zakona, kako slijedi:
- -20.04.2021. godine, Vlada Tuzlanskog kantona donosi Odluku o utvrđivanju prijedloga Zakona, sa zaključkom da se isti uputi na razmatranje i donošenje po skraćenom postupku;
- -20.04.2021. godine, Vlada Tuzlanskog kantona dostavlja Skupštini Tuzlanskog kantona prijedlog Zakona (pravni osnov za donošenje zakona, razlozi za donošenje zakona i obrazloženje pojedinih rješenja) radi razmatranja na sjednici Skupštine Tuzlanskog kantona;
- -21.04.2021. godine, Predsjednik Skupštine Tuzlanskog kantona saziva četrdeset prvu sjednicu Skupštine Tuzlanskog kantona koja će se održati 30.04.2021. godine (materijali dostavljeni u prilogu), na kojoj će se prema predloženom dnevnom redu pod tačkom 4. razmatrati prijedlog i donošenje zakona;
- -27.04.2021. godine, nezavisni poslanik Smajo Mandžić podnosi Skupštini Tuzlanskog kantona Amandman na prijedlog Zakona, bez obrazloženja. Istog dana poslanici Mirela Memić i Hadžić Dževad, kao i Klub poslanika Socijaldemokrata BiH, kako je propisano članom 143. stav (1) Poslovnika, podnose amandmane na prijedlog Zakona sa obrazloženjem;
- -27.04.2021. godine, Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Tuzlanskog kantona održala je svoju sjednicu i razmotrila prijedlog Zakona. Na sjednici nije razmatran Amandman nezavisnog poslanika Smaje Mandžića;
- -27.04.2021. godine, Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Tuzlanskog kantona podnijela je Skupštini Tuzlanskog kantona izvještaj kojim prihvata prijedlog Zakona, uz istaknute primjedbe u istom;
- -29.04.2021. godine, Ministarstvo obrazovanja i nauke dostavlja Vladi Tuzlanskog kantona Izjašnjenje na prijedlog Zakona i amandmane na prijedlog Zakona, u kojem između ostalog navodi, da se djelimično prihvata Amandman nezavisnog poslanika Smaje Mandžića, tako da se u predloženom članu 19. stavovi (1) i (2) prihvataju dok se st. (3), (4), (5), (6), (7) i (8) ne prihvataju;
- -29.04.2021. godine, Vlada Tuzlanskog kantona donosi zaključak kojim prihvata navedeno Izjašnjenje Ministarstva obrazovanja i nauke Vlade Tuzlanskog kantona;
- -30.04.2021. godine, Vlada Tuzlanskog kantona, radi razmatranja na sjednici Skupštine Tuzlanskog kantona dostavlja Skupštini Tuzlanskog kantona Izjašnjenje na amandmane dostavljene na prijedlog Zakona;
- -30.04.2021. godine, održana je 41. sjednica Skupštine Tuzlanskog kantona na kojoj je po skraćenom postupku donijet Zakon. Kako je propisano članom 148. stav (4) Poslovnika, obzirom da je Vlada Tuzlanskog kantona samo djelimično prihvatila Amandman nezavisnog poslanika Smaje Mandžića, o istom je Skupština Tuzlanskog kantona glasala odvojeno, te je prvo usvojila predloženi Amandman, a poslije toga Zakon, čiji je sastavni dio postao sada osporeni član istog.
Dakle, kao prvo, uvidom u navedenu dokumentaciju iz spisa izveden je zaključak da je Zakon razmatran i usvojen po skraćenom postupku, o čemu se glasalo kao o prethodnom pitanju na sjednici Skupštine Tuzlanskog kantona tokom rasprave o dnevnom redu. Kako je naprijed navedeno, na ovoj sjednici, obzirom da nije dobio u cijelosti podršku predlagača Zakona, pa time i nije ušao u tekst prijedloga Zakona (relevantni član 148. st. (3) i (4) Poslovnika), prije usvajanja pomenutog Zakona, Amandman nezavisnog poslanika Smaje Mandžića, odnosno osporeni član Zakona, je prethodno posebno razmatran i usvojen.
Iz gore prikazane hronologije događaja proizilazi da je Vlada Tuzlanskog kantona djelimično prihvatila Amandman nezavisnog poslanika Smaje Mandžića, na način da je u predloženom članu 19. st. (1) i (2) prihvatila, st. (3), (4), (5), (6), (7) i (8) nije prihvatila, dok se Zakonodavno-pravna komisija nije izjasnila o Amandmanu nezavisnog poslanika Smaje Mandžića. Zatim, da je Vlada Tuzlanskog kantona podnijela prijedlog Zakona sa obrazloženjem, kao i da su drugi ovlašteni subjekti predložili sa obrazloženjem istih, amandmane na prijedlog Zakona, dok je Amandman nezavisnog poslanika Smaje Mandžića podnijet bez obrazloženja, ni pismenog a niti usmenog na samoj sjednici. Imajući u vidu navedeno, u skladu sa članom 148. stav (3) Poslovnika navedeni Amandman nije postao sastavni dio Zakona. Stoga se, u skladu sa članom 148. stav (4) Poslovnika o istom glasalo odvojeno, isti je izglasan, nakon čega je uslijedilo glasanje o prijedlogu Zakona i isti je usvojen. Ove činjenice, kao i činjenica da se zahtjev za ocjenu ustavnosti odnosio isključivo na osporeni član Zakona, a ovaj sud je vezan u pogledu obima i sadržine ovim precizno i jasno opredijeljenim zahtjevom prema članu 13. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, opredijelili su ovaj sud da se upusti dalje i u materijalnu ocjenu ustavnosti isključivo i samo osporenog člana Zakona, odnosno pomenutog Amandmana nezavisnog poslanika. Pritom, uloga ovog suda i jeste da utvrdi da li je određeno zakonsko rješenje takvo da je kompatibilno sa zahtjevima iz Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i međunarodno-pravnim aktima koji imaju snagu ustavne norme, te, konačno ocijeni da li osporeno zakonsko rješenje, u skladu sa odlučenjem o prednjem, treba ili ne da ostane u pravnom životu i na pravnoj snazi.
Razlozi zbog kojih se može razriješiti direktor škole prije isteka vremena na koji je imenovan, kao i organ koji može razriješiti direktora škole, propisani su u članu 134. osnovnog Zakona. Koji organ može školskom odboru, podnijeti prijedlog za razrješenje direktora škole prije isteka mandata, zatim da školski odbor može donijeti odluku o razrješenju direktora škole prije isteka mandata nakon provedenog postupka utvrđivanja odgovornosti direktora škole, uz prethodnu saglasnost osnivača a koju za škole čije osnivač Skupština Kantona daje Ministrastvo, propisano je u članu 135. osnovnog Zakona. Ove odredbe osnovnog Zakona, Pravilnikom o prijevremenom razrješenju i postupku utvrđivanja odgovornosti direktora srednje škole čiji je osnivač Skupština Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlanskog kantona", broj 2/21) podrobnije su razrađene. Identična pravna situacija je i u odnosu na članove školskih odbora.
Osporenim članom Zakona, između ostalog, Skupština Tuzlanskog kantona utvrdila je da licima zatečenim na dužnosti direktora škole, kao i članovima školskih odbora, na dan stupanja na snagu Zakona, mandat prestaje (prekida se u odnosu na članove školskih odbora) po sili zakona, petnaestog dana od dana stupanja na snagu Zakona.
Očito je da Skupština Tuzlanskog kantona donošenjem osporenog člana Zakona nije usvojila izmjene i dopune pomenutih odredaba osnovnog Zakona, nego ih je, bez ikakvog obrazloženja, samo suspendovala u konkretnom slučaju u određenom trenutku i prema određenim licima, prema licima zatečenim na određenim pozicijama. Iz sadržaja osporenog člana Zakona proizilazi da se istim ne mijenja niti dopunjuje ni prijedlog Zakona, već je u pravni život uvedena nova specifična pravna situacija, odnosno novi "pravni institut", te se osnovano ovo može više podvesti pod neku vrstu "dekreta" o smjenjivanju određenog kruga lica, mimo redovno propisane zakonske procedure, koja i nadalje ostaje na snazi za sva lica (izuzev trenutno zatečenih) na istim pozicijama. Za ovakvo postupanje nisu dati nikakvi, a kamoli relevantni i razumno opravdani razlozi.
Ustavni sud Federacije je ovaj predmet analizirao prvenstveno u ravni ostvarivanja ustavnih garancija koje se odnose na jednakost pred zakonom iz člana II. A 2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i opštu zabranu diskriminacije (član 1. Protokola 12. uz Evropsku konvenciju) i utvrdio je osnovanost navoda u zahtjevu o diskriminatornom učinku osporenog člana Zakona. Osporeni član Zakona po svom sadržaju predstavlja pravni partikulizam u pravnoj regulativi u oblasti srednjeg obrazovanja, koja reguliše prijevremeni prestanak mandata direktorima srednjih škola i članovima školskih odbora, ne mijenjajući osnovni tekst Zakona u kojem je ova materija kako je naprijed navedeno detaljno razrađena. Po mišljenju Ustavnog suda Federacije time je prouzrokovana nejednakost tog kruga lica na području Tuzlanskog kantona, u srednjim školama čije je osnivač Skupština Tuzlanskog kantona, pred zakonom. Primjenom osporenog člana Zakona, razriješena su prije vremena na koje su imenovani, 32 direktora srednjih škola na području Tuzlanskog kantona. Nejednako postupanje se ogleda u činjenici da je samo direktorima srednjih škola zatečenim na dužnosti direktora škole stupanjem na snagu osporenog člana Zakona, utvrđen prestanak mandata. Navedeno se u najvažnijem odnosi i na članove školskih odbora. Redovne zakonske procedure, u kojima se odlučuje o prijevremenom prestanku mandata direktora škole, koje je su bile (i ostale) na snazi prije stupanja na snagu osporenog člana Zakona, (čl. 134. i 135. osnovnog Zakona i Pravilnik o prijevremenom razrješenju i postupku utvrđivanja odgovornosti direktora srednje škole čiji je osnivač Skupština Tuzlanskog kantona), u konkretnom slučaju su za jedan krug lica, po njihovom statusu (članovi školskih odbora i direktori škola zatečeni na dužnosti u momentu donošenja Zakona) izmijenjene na diskriminatoran način. Procedure razrješenja, pa i prijevremenog, kako je naprijed navedeno, zahtijevaju postojanje razloga zbog kojih, nakon provedenog postupka utvrđivanja odgovornosti, direktor škole može biti razriješen prije isteka perioda na koji je imenovan. Čak i da je postojanje nekog od razloga za prijevremeno razrješenje pojedinih direktora, pa konačno i svih iako je to malo vjerovatno, iz člana 134. osnovnog Zakona bilo izvjesno, prijevremeno razrješenje imalo se provesti unutar nadležnih organa i po procedurama koje su, u momentu donošenja osporenog člana Zakona, bile propisane i detaljno uređene navedenim pravnim aktima. Svrha preciznog propisivanja razloga i procedura u ovakvim vrstama postupaka obuhvata razloge koji imaju ustavnu težinu i značaj, a tiču, se prije svega, ograničavanja naprijed opisanog arbitrarnog ponašanja skupštinske većine, kako bi se preduprijedila takva vrsta arbitrarnosti, osigurala adekvatna zaštita javnog interesa, te prava i slobode na individualnom nivou. Navedeno ukazuje da je osporavanom odredbom Zakona na ad hoc osnovi utvrđen prijevremeni prestanak mandata, na poseban način, bez posebnog obrazloženja.
Ovim činom Skupština Tuzlanskog kantona je i izmijenila suštinu i definiciju zakona kao pojma i kategorije. Zakon, prema svojoj suštini i definiciji, predstavlja opšti akt sa kojim se na generalan i apstraktan način uređuju odnosi između anonimnih učesnika određenih društvenih odnosa, čija ličnost nije unaprijed određena, a što je i osnovna pretpostavka jednakosti sviju pred zakonom, te ustavnog principa pravne sigurnosti i izvjesnosti u društvu. U konkretnom slučaju sadržaj pojma "zakona" je dobio potpuno drugačije značenje, njegovom transformacijom u akt pretežno pojedinačnog karaktera sa kojim se zapravo na ad hoc osnovi uređuju odnosi, prava i obaveze i odgovornosti lica tačno određenih po funkciji.
Ostale navode podnosilaca zahtjeva o ocjeni ustavnosti osporenog člana Zakona zbog navodnog kršenja odredbi Poslovnika, te navode o suprotnosti istog sa odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i drugim odredbama Evropske konvencije i pomenutih međunarodnih dokumenata, istaknute u zahtjevu, Ustavni sud Federacije nije razmatrao, jer je utvrdio i obrazložio da je osporeni član Zakona u suprotnosti sa odredbom člana II. A 2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i opštoj zabrani diskriminacije iz člana 1. Protokola 12. uz Evropsku konvenciju koji je ratifikovan u Bosni i Hercegovini i kao takav, ima snagu ustavne norme.
Donošenjem odluke u meritumu prestala je potreba za odlučivanjem o privremenoj mjeri kao sporednom zahtjevu.
Na osnovu svega iznesenog, Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, u sastavu: dr.sc. Kata Senjak, predsjednica Suda, Aleksandra Martinović, Vesna Budimir, Mirjana Čučković i prof. dr. Edin Muminović, sudije Suda.
Broj U-30/21
09. februara 2022. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Dr. sc. Kata Senjak, s. r.