USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Kantona Sarajevo, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 18.03.2022. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/21) nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, jer postupak njegovog donošenja nije proveden u skladu sa Poslovnikom Skupštine Kantona Sarajevo-Drugi novi prečišćeni tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 41/12, 15/13, 47/13, 47/15, 48/16, 9/20 i 14/20).
Na osnovu člana IV.C.3.12. b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine utvrđuje se prijelazno rješenje kojim se nalaže Skupštini Kantona Sarajevo, da u roku od najviše 6 (šest) mjeseci od dana objave ove presude u "Službenim novinama Federacije BiH", otkloni razloge neustavnosti Zakona iz prethodnog stava, do kada se isti može primjenjivati.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), je podneskom broj 01-01-789/21 od 18.11.2021. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: osporeni Zakon). Istim podneskom zatražio je i donošenje privremene mjere, kojom bi se primjena osporenog Zakona obustavila do donošenja odluke u predmetu.
Podnosilac zahtjeva je ovlašten za pokretanje postupka ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom Federacije, na osnovu člana IV.C.3.10. (2) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
2. Stranke u postupku
Stranke u ovom postupku su, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, podnosilac zahtjeva i Skupština Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Skupština) kao donosilac osporenog Zakona.
3. Bitni navodi zahtjeva
U zahtjevu se navodi kako su u provedenoj zakonodavnoj proceduri, kod razmatranja i usvajanja Nacrta i Prijedloga Zakona prekršeni Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Ustav Kantona Sarajevo i Poslovnik Skupštine Kantona Sarajevo Drugi novi prečišćeni tekst (u daljem tekstu: Poslovnik).
Dalje, podnosilac zahtjeva navodi da su prekršene odredbe članova 12., 17. i 18. Poslovnika i citira relevantne dijelove tih odredbi. Kršenje člana 12. Poslovnika, po mišljenju podnosioca zahtjeva, ogleda se u činjenici da Predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Predsjedavajući Skupštine) u postupku pripreme i sazivanja 38. i 41. Radne sjednice Skupštine nije osigurao realizovanje prava i dužnosti klubova naroda i klubova političkih stranaka, a posebno realizovanje prava i dužnosti poslanika/zastupnika u Skupštini u vezi sa održavanjem sjednice Kolegija Skupštine. Naime, Predsjedavajući Skupštine nije u skladu sa članom 18. Poslovnika osigurao da se poslanicima/zastupnicima dostavi obavijest o terminu održavanja sjednice Kolegija Skupštine na kojima je određen datum održavanja 38. i 41. Radne sjednice Skupštine, te utvrđen prijedlog dnevnog reda. Dostavljanje obavijesti o terminu i mjestu održavanja sjednica Kolegija Skupštine, je obligatornog karaktera i od dostave takve obavijesti, direktno zavisi konzumiranje prava subjekata iz člana 12. i 17. Poslovnika.
Potom se u zahtjevu citiraju članovi 23. i 27. Poslovnika i navodi da prema istim radna tijela Skupštine imaju obavezu razmatrati pitanja iz svoje nadležnosti, koja se razmatraju na narednoj sjednici Skupštine, kako bi se poslanicima/zastupnicima u Skupštini omogućilo da svoju funkciju i ulogu ostvaruju kvalitetno, odgovorno i u skladu sa ustavom. Međutim, u konkretnom slučaju nadležna tijela nisu razmatrala niti Nacrt, a niti Prijedlog Zakona, te su na taj način prekršili Poslovnik. Ističe da je nesporno da su Nacrt odnosno Prijedlog Zakona morala razmatrati skupštinska radna tijela i to: Zakonodavno-pravna komisija (član 38. Poslovnika), Komisija za pravdu, ljudska prava i građanske slobode (član 39. Poslovnika), Komisija za privredu, ekonomsku i finansijsku politiku (član 40. Poslovnika), Komisija za boračka pitanja (član 50. Poslovnika), Komisija za jednakopravnost polova (član 50. Poslovnika) i Komisija za sigurnost (član 53. Poslovnika). Značaj navedenih poslovničkih odredbi postaje potpuno jasan kada se ove poslaničke odredbe dovedu u vezu sa članom 106. alineja četvrta Poslovnika. Dalje ističe da slijedom citiranih odredbi Poslovnika, proizilazi da je na osnovu člana 23. stav (2), a u vezi sa članom 27. stav (1) Poslovnika postojala obaveza spomenutih radnih tijela da prethodno razmotre i Skupštini dostave svoje mišljenje (izvještaj), kako u odnosu na Nacrt, tako i u odnosu na Prijedlog Zakona. Međutim, takve izvještaje naprijed spomenuta radna tijela nisu dostavila Skupštini niti u odnosu na Nacrt niti u odnosu na Prijedlog Zakona, s obzirom na činjenicu da im Predsjedavajući Skupštine Nacrt i Prijedlog Zakona, nikada nije dostavio na razmatranje. Dalje podnosilac zahtjeva obrazlaže razloge zbog kojih je po njegovom mišljenju postojala obaveza pribavljanja mišljenja od Komisije za pravdu, ljudska prava i građanske slobode, Komisije za privredu, ekonomsku i finansijsku politiku, Komisije za boračka pitanja, Komisije za jednakopravnost polova i Komisije za sigurnost, na Nacrt, odnosno Prijedlog Zakona.
U nastavku zahtjeva podnosilac zahtjeva navodi, da je prekršen član 71. Poslovnika i citira po njegovom mišljenju relevantni dio, te st. (5), (6), (7) i (8) ovog člana Poslovnika. U kontekstu tvrdnje da su 38. i 41. Radna sjednica Skupštine sazvane i održane suprotno odredbama Poslovnika, ističe da su iste održane kao Radne sjednice, a na kao elektronske sjednice tj. kao sjednice koje se održavaju u online režimu. Poziv za pomenute sjednice Skupštine, sa prijedlogom dnevnog reda i materijalima po pojedinim tačkama dnevnog reda, uopšte nije dostavljen poslanicima/zastupnicima u Skupštini, iako to prema Poslovniku Skupštine predstavlja izričitu obavezu. Obaveza neposredne dostave poziva za sjednicu Skupštine sa prijedlogom dnevnog reda, kao i pratećim materijalima po pojedinim tačkama dnevnog reda poslanicima/zastupnicima u Skupštini, shodno članu 71. Poslovnika Skupštine postaje sasvim jasna i nesporna kada se ovaj član Poslovnika analizira u vezi sa članom 137. stav (1) Poslovnika, koji predviđa da se nacrt zakona "pretresa" na sjednici Skupštine po isteku roka od 14 dana od dana "dostavljanja poslanicima", odnosno kada se član 71. Poslovnika analizira u vezi sa članom 147. Poslovnika, koji predviđa da se prijedlog zakona dostavlja poslanicima/zastupnicima i da se može "pretresati" po isteku roka "od 14 dana od dana dostavljanja poslanicima". Činjenicu da su 38. i 41. Radna sjednica Skupštine sazvane i održane suprotno Poslovniku, odnosno bez prethodnog dostavljanja poziva za sjednicu sa prijedlogom dnevnog reda i pretećim meterijalima, potvrđuje i izjava poslanika/zastupnika Zvonka Marića.
Po mišljenju podnosioca zahtjeva, Zaključak Skupštine broj 01-04-35283-11/20 od 28.09.2020. godine, uopšte ne derogira obavezu propisanu u članu 71. Poslovnika, da se poziv za sjednicu sa prijedlogom dnevnog reda i materijalima koji će biti razmatrani po pojedinim tačkama dnevnog reda neposredno dostavlja poslanicima. Osnovanost tvrdnje da poziv i materijali nisu uopšte dostavljeni poslanicima/zastupnicima u Skupštini za 38. i 41. Radnu sjednicu Skupštine potvrđuje i sam poziv za spomenute sjednice Skupštine na kojem je eksplicitno naznačeno "Materijal možete naći na WEB stranici: http.//skupstina.ks.gov.ba". Upravo ovakva formulacija na nedvosmislen način potvrđuje da poziv za spomenute sjednice Skupštine sa prijedlogom dnevnog reda i pratećim materijalima koji će se razmatrati po pojedinim tačkama dnevnog reda, nisu uopšte dostavljeni poslanicima/zastupnicima, niti u elektronskoj (npr. dostavom na CD-u, USB-u, na zvanični/službeni email poslanika/zastupnika i sl.), niti u štampanoj formi.
Ističe se kako Zaključak Skupštine broj 01-04-35283-11/20 od 28.09.2020. godine, bez obzira na to što ga je donijela Skupština, ne može predstavljati osnov za postupanje koje je suprotno Poslovniku. Ističe, da je postupak sazivanja sjednice Skupštine, kao i dostava poziva sa prijedlogom dnevnog reda, te materijalima koji će biti razmatrani po pojedinim tačkama dnevnog reda, precizno već uređen Poslovnikom, dok se zaključkom mogu uređivati samo pitanja funkcionisanja i rada Skupštine, koja uopšte nisu uređena Poslovnikom, na što nedvosmisleno ukazuje član 3. Poslovnika. U skladu sa navedenim, nesporno je da se pitanja koja su već uređena Poslovnikom ne mogu naknadno uređivati zaključcima Skupštine, na način koji bi bio u suprotnosti sa Poslovnikom.
Nadalje, podnosilac zahtjeva citira članove 129., 130. i 233. Poslovnika i navodi da su prekršeni isti. Uvidom u obrazloženje Nacrta i Prijedloga Zakona može se utvrditi da se kao razlog za donošenje Zakona navodi da su Udruženje građana "Eko akcija" i Udruženje "Aarhus centar u BiH", podnijeli inicijativu Ministarstvu pravde i uprave Kantona Sarajevo sa zakonskim regulisanjem pitanja u vezi sa zaštitom prava vode i prava na vodu i da je realizacija takvih inicijativa zahtijevala dopunu nadležnosti Ministarstva privrede Kantona Sarajevo. Slijedom navedenog, u članu 13. Zakona izvršena je dopuna poslova Ministarstva privrede Kantona Sarajevo. Međutim, postupanje Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo, a u konačnici i Skupštine, po zaprimljenim inicijativama za donošenje zakona, u suprotnosti je sa Poslovnikom. U članu 129. stav (2) Poslovnika propisano je da inicijative za donošenje zakona moraju biti podnesene Predsjedavajućem Skupštine, a ne Ministarstvu pravde i uprave Kantona Sarajevo ili nekom drugom organu uprave. U tom smislu, proizilazi i da je Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo bilo obavezno, nakon zaprimanja spomenutih inicijativa, ukazati njihovim podnosiocima da iste trebaju podnijeti Predsjedavajućem Skupštine, odnosno Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo je takve inicijative bilo obavezno po službenoj dužnosti, proslijediti na dalje postupanje Predsjedavajućem Skupštine. Međutim, takve inicijative Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo nikada nije dostavilo Predsjedavajućem Skupštine, nego je, kao nosilac izrade Zakona, neposredno pokrenulo aktivnosti na donošenje Zakona, bez prethodno pribavljenog mišljenja Skupštine, Vlade Kantona Sarajevo i Zakonodavno-pravne komisije, na koji način su prekršeni članovi 129., 130. i 233. Poslovnika.
Navodi se da su prekršeni i članovi 135. stav (3) i 145. stav (2), a u vezi sa članom 106. alineja četvrta Poslovnika, pri čemu se te odredbe i citiraju. Uvidom u obrazloženje teksta Nacrta i Prijedloga Zakona, kaže se u nastavku, može se nesporno utvrditi da sačinjeno Obrazloženje uopšte ne sadrži obavezujući element, koji Poslovnik definiše kao "principe na kojima se zakon zasniva", a što je po mišljenju podnosioca zahtjeva od posebne važnosti, s obzirom na činjenicu da se Zakonom osnivaju organi uprave i upravne organizacije u Kantonu Sarajevo i određuje njihova nadležnost.
Podnosilac zahtjeva nadalje citira članove 136. stav (2), 137. stav (2), 146. i 148. Poslovnika i ističe da su isti prekršeni. Predsjedavajući Skupštine uopšte nije, iako to predstavlja izričitu poslovničku obavezu, Nacrt i Prijedlog Zakona dostavio na razmatranje klubovima poslanika/zastupnika, klubovima naroda i drugim radnim tijelima Skupštine, koja imaju nadležnost da daju mišljenje o nacrtu i prijedlogu zakona, kojim se regulišu pitanja iz okvira njihove nadležnosti. Takvim kršenjem Poslovnika od strane Predsjedavajućeg Skupštine, dezavuiran je značaj i uloga radnih tijela odnosno skupštinskih komisija, klubova poslanika/zastupnika i klubova naroda, jer su onemogućeni da ispune svoje skupštinske obaveze odnosno da razmatraju pitanja iz svoje nadležnosti, koja su na dnevnom redu narednog zasjedanja Skupštine i da o tome podnesu izvještaj na skupštinskom zasjedanju. Također, dezavuirana je i uloga i funkcija poslanika/zastupnika u Skupštini, s obzirom na činjenicu da su onemogućeni u ostvarivanju prava iz člana 106. alineja četvrta Poslovnika da "u roku predviđenom ovim poslovnikom dobiju sve informacije i materijale vezane za rad skupštine i njenih tijela".
Na kraju zahtjeva, imajući u vidu naprijed navedeno, podnosilac zahtjeva predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom se utvrđuje da osporeni Zakon nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, jer postupak njegovog donošenja nije proveden u skladu sa Poslovnikom. Do donošenja konačne presude zahtijeva donošenje Rješenja o privremenoj mjeri.
4. Bitni navodi odgovora na zahtjev
U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije je aktom broj U-36/21 od 29.11.2021. godine zatražio od Skupštine, da kao stranka u postupku dostavi odgovor na zahtjev za ocjenu ustavnosti i zahtjev za donošenje privremene mjere, u roku od 30 dana od prijema akta. Istim aktom zatraženo je da Skupština dostavi ovjerene zapisnike i stenograme sa 38. i 41. sjednice Skupštine, te cjelokupnu dokumentaciju koja se odnosi na donošenje Zakona.
Skupština je dana 27.12.2021. godine dostavila odgovor na zahtjev za ocjenu ustavnosti i zahtjev za donošenje privremene mjere, koji je utvrdila Zakonodavno-pravna komisija ovog kantona. Navodi podnosioca zahtjeva, da su postupku usvajanja Nacrta i Prijedloga Zakona prekršeni članovi 12., 17. i 18. Poslovnika, odnosno da nije realizovano pravo i dužnost klubova naroda i klubova političkih stranaka, a posebno prava i dužnosti poslanika/zastupnika u Skupštini u vezi sa održavanjem sjednica Kolegija Skupština, osporavaju se u cijelosti. Poziva se na odredbu člana 20. stav (1) Poslovnika, koji propisuje da se "u Skupštini formiraju Klubovi poslanika/zastupnika političkih stranaka, koalicija, nezavisnih kandidata i samostalnih poslanika/zastupnika, radi olakšanja rada Skupštine i unapređenja međustranačke parlamentarne saradnje"...odnosno odredbu stava (2) istog člana, koji propisuje da se "Klubovi poslanika/ zastupnika formiraju kao mehanizam djelovanja poslanika/zastupnika i političkih stranaka u Skupštini". Kako Kolegij Skupštine, između ostalih, čine predsjedavajući Klubova poslanika/ zastupnika u Skupštini, koji su ujedno i poslanici, smatra se da su dostavljanjem poziva za sjednicu Kolegija predsjedavajućim Klubova zastupnika/poslanika, odnosno članovima Kolegija, poštovane citirane odredbe Poslovnika, a djelovanje ostalih zastupnika/poslanika je omogućeno kroz mehanizam djelovanja Klubova zastupnika/poslanika. Tvrdnju podnosioca zahtjeva da su poslanicima/zastupnicima neosnovano uskraćena prava da im se dostavi obavijest o terminu održavanja sjednica Kolegija, osporava u cijelosti. Naime, odredbom člana 18. stav (6) Poslovnika propisano je: "Obavijest o održavanju sjednica Kolegija dostavlja se poslanicima u Skupštini Kantona Sarajevo...". Iz pomenute odredbe nigdje nije vidljivo da se obaveza dostave obavijesti odnosi na "sve" poslanike u Skupštini. Čak i kad bi se odredba tumačila na taj način, došlo bi se u situaciju da bi se pri svakoj sjednici Kolegija sazvala sjednica Skupštine, a ne Kolegija, što je neprovodivo u praksi.
Za prigovor podnosioca zahtjeva koji se odnosi na kršenje članova 23. i 27. Poslovnika, kojim je propisana obaveza radnih tijela da razmatraju pitanja iz svoje nadležnosti koja se razmatraju na narednoj sjednici Skupštine, kao i prigovor da nadležna radna tijela nisu razmatrala niti Nacrt niti Prijedlog Zakona, ističe da su neosnovani. Shodno odredbama člana 25., 26. i 34. stav (2) Poslovnika jasno da su predsjedavajući radnih tijela ujedno i poslanici, koji su o terminu održavanja i dnevnom redu 38. i 41. Radne sjednice Skupštine uredno obaviješteni, čime je u potpunosti omogućeno da sva radna tijela sazovu i održe sjednice shodno nadležnostima utvrđenim Poslovnikom. Shodno članu 27. stav (2) Poslovnika koji propisuje da stalna radna tijela razmatraju pitanja iz svoje nadležnosti po nalogu Skupštine ili po vlastitoj inicijativi, napominje da su radna tijela razmatrala pitanja iz svoje nadležnosti, a prema utvrđenom dnevnom redu 38. i 41. sjednice Skupštine, čime u potpunosti ocjenjuju neosnovanim prigovor, da su radna tijela "u cijelosti uskraćena da obavljaju poslove shodno utvrđenoj nadležnosti."
Navod da Izvještaj Zakonodavno-pravne komisije od 24.05.2021. godine koji je ova komisija podnijela u odnosu na Nacrt Zakona koji je bio tačka dnevnog reda na 37. Radnoj sjednici, te u formi nacrta povučen iz procedure na istoj sjednici, ne može predstavljati izvršenje obaveze iz Poslovnika, odbacuje kao neosnovan. Nacrt Zakona je nakon povlačenja sa 37. Radne sjednice ponovno u identičnom tekstu, predložen za razmatranje kao tačka dnevnog reda sjednice Zakonodavno-pravne komisije zakazane za 09.06.2021. godine, na kojoj su trebali biti razmatrani materijali predloženi za dnevni red 38. Radne sjednice Skupštine. Sjednica Zakonodavno-pravne komisije nije održana zbog nedostatka kvoruma. Zakonodavno-pravna komisija je na sjednici održanoj dana 30.08.2021. godine, razmatrala Prijedlog Zakona i o svom radu podnijela izvještaj na 41. Radnoj sjednici Skupštine. U vezi navoda da Komisija za sigurnost Skupštine Kantona Sarajevo nije razmatrala Nacrt niti Prijedlog Zakona, ističe da član 53. stav (4) Poslovnika propisuje da Komisija za sigurnost razmatra nacrte i prijedloge zakona i drugih opštih akata, kojima se reguliše oblast sigurnosti. Napominju da se u konkretnom slučaju ne radi o lex specialis zakonu koji se isključivo odnosi na oblast sigurnosti u Kantonu i kojim bi se derogirale odredbe opšteg propisa, već naprotiv da se radi o Zakonu kojim se osnivaju organi uprave i upravne organizacije Kantona Sarajevo. Osporava se navod podnosioca zahtjeva koji se odnosi na obavezu Komisije za privredu, ekonomsku i finansijsku politiku Skupštine Kantona Sarajevo za davanje mišljenja na Nacrt, odnosno Prijedlog Zakona. I u ovom slučaju napominju da se ne radi o lex specialis zakonu koji se isključivo odnosi na pojedine privredne oblasti kojim bi se derogirale odredbe opšteg propisa, već naprotiv da se radi o Zakonu kojim se osnivaju organi uprave i upravne organizacije Kantona Sarajevo. Ističu da niti jedna odredba Poslovnika ne propisuje da materijal koji nije razmatran na sjednicama radnih tijela Skupštine, ne može biti razmatran na sjednicama Skupštine, te da shodno navedenom u cijelosti odbacuju istaknute prigovore kao neosnovane.
U odgovoru se dalje ističe, da su pozivi sa prijedlogom dnevnog reda za 38. i 41. Radnu sjednicu, upućeni poslanicima/zastupnicima u pisanoj formi (zatvorena koverta) za svakog zastupnika/poslanika poimenično, zatim u elektronskoj formi (e-mail), kao i putem zvanične stranice Skupštine Kantona Sarajevo. Dalje se navodi da je neosnovan navod u kojem podnosilac zahtjeva ukazuje na izjavu poslanika/zastupnika Mahira Devića i šefa kluba SDA o kršenju odredbe člana 71. Poslovnika. Poslanik Mahir Dević je Predsjedavajući Kluba poslanika/zastupnika SDA, a samim tim i član Kolegija Skupštine, te je o terminu održavanja i dnevnom redu 38. i 41. Radne sjednice upoznat i na samim sjednicama Kolegija, dakle i prije upućivanja zvaničnog poziva za sjednicu Skupštine. Nelogičnim smatra i navod podnosioca zahtjeva "..osnovanost tvrdnje da poziv i materijali nisu uopšte dostavljeni poslanicima/ zastupnicima u Skupštini za 38. i 41. Radnu sjednicu Skupštine potvrđuje i sam poziv sa spomenute sjednice, ..." što samo po sebi isključuje jedno drugo i potvrđuje da je poziv dostavljen. Kako niti jedna odredba Poslovnika ne definiše način dostavljanja materijala za sjednice Skupštine, formulacija "Materijal možete naći na web stranici: http.//skupstina.ks.gov.ba" i dostava materijala poslanicima/zastupnicima, postavljanjem na zvaničnu web stranicu, nije u suprotnosti sa bilo kojom odredbom Poslovnika, niti ovakvim načinom dostave dolazi do uskraćivanja prava bilo kojeg zastupnika/poslanika da "u roku predviđenom ovim poslovnikom dobije sve informacije i materijale vezane za rad Skupštine i njenih tijela", kako to propisuje odredba člana 106. stav (4) Poslovnika.
U potpunosti se osporavaju i navodi podnosioca zahtjeva kojima on osporava zaključak Skupštine Kantona Sarajevo broj 01-04-35283-11/20 od 28.09.2020. godine. Članom 71. Poslovnika propisano je da se "poziv za Radne sjednice upućuje skupa sa prijedlogom dnevnog reda i materijalima..." Kako je vidljivo odredbom ovog člana nije propisana forma u kojoj materijal za sjednice Skupštine treba biti dostavljen poslanicima/zastupnicima. Usvajanjem zaključka kojim se prestaje sa štampanjem materijala za sjednice Skupštine, nije došlo do povrede odredaba člana 3. stav (1) i (3) Poslovnika, na koje se poziva podnosilac zahtjeva, budući da ovo "pitanje organizacije i rada Skupštine nije uređeno Poslovnikom, te će se urediti Zaključkom Skupštine, na sjednici" niti je u "suprotnosti sa principima i odredbama Poslovnika."
Neosnovanim se smatraju i navodi podnosioca zahtjeva koji se odnose na kršenje članova 129., 130. i 233. Poslovnika i ističe da je Ministarstvo pravde u uprave Kantona Sarajevo zaprimilo akt kabineta Premijera Kantona Sarajevo broj 02/01-01-111/21 od 26.01.2021. godine, kojim se ovom ministarstvu, po nalogu Premijera Kantona Sarajevo, dostavlja Prijedlog izmjena Ustava Kantona Sarajevo, upućen od strane Udruženja građana "Eko akcija". U navedenom aktu Udruženja građana "Eko akcija" jasno je naznačeno da se inicijativa, odnosno Prijedlog izmjena Ustava Kantona Sarajevo radi zaštite vode i prava na vodu, dostavlja Vladi Kantona Sarajevo i Skupštini, iz čega proizilazi da je inicijativa dostavljena shodno članu 129. Poslovnika.
U vezi sa navodima podnosioca zahtjeva da su prekršeni članovi 135. stav (3) i 145. stav (2) a u vezi sa članom 106. alineja četvrta Poslovnika u odgovoru se citiraju članovi 131. i 132. Poslovnika, te ističe da iz ovih članova Poslovnika proizilazi da obaveza navođenja principa na kojima se zakon zasniva postoji isključivo kada principi u prethodnom postupku, definisanom članovima 131. i 132. Poslovnika, zaključkom utvrdi Skupština. S tim u vezi ne može se smatrati da je predlagač propisa propustio navesti principe na kojima se zakon zasniva, s obzirom da prilikom izrade Nacrta Zakona nije proveden prethodni postupak, koji nije obligatoran. Ukazuje da član 3. Uredbe o postupku i načinu pripremanja, izrade i dostavljanja propisa ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 50/17-Drugi novi prečišćeni tekst i 2/18-Ispravka) propisuje da je nosilac izrade poslova obavezan da se pri izradi propisa pridržava odredbi Pravila i postupka za izradu zakona i drugih propisa Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 71/14). U članu 63. ovih pravila, koji propisuje sadržaj obrazloženja, kao obavezan element nisu navedeni principi na kojima se zakon zasniva.
U zaključku se predlaže da Ustavni sud Federacije nakon provedene rasprave donese presudu kojom će se utvrditi da je osporeni Zakon u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član IV.C.3.10.(2) b)
(2) Ustavni sud:
- b)na zahtjev Premijera, kantona ili jedne trećine poslanika u zakonodavnom tijelu kantona, utvrdit će da li su ustav kantona i amandman na ustav, predloženi zakon ili zakon koga je usvojilo to zakonodavno tijelo, u skladu sa ovim ustavom.
B. Ustav Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17)
Član 19. stav (3)
Način rada Skupštine
Način rada Skupštine bliže se uređuje poslovnikom.
C. Poslovnik Skupštine Kantona Sarajevo Drugi novi prečišćeni tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 41/12, 15/13, 47/13, 47/15, 48/16, 9/20 i 14/20)
Član 3.
Ako neko pitanje organizacije i rada Skupštine nije uređeno Poslovnikom, urediće se zaključkom Skupštine, na sjednici.
Zaključak iz prethodnog stava primjenjuje se od dana donošenja. Zaključak iz stava 1. ovog člana ne može biti u suprotnosti sa principima i odredbama Poslovnika.
Član 12. stav 1. alineja 8.
Predsjedavajući Skupštine ima pravo i dužnost da:
- -Osigurava realizovanje prava i dužnosti poslanika/zastupnika u pripremi sjednica Skupštine i Kolegija, kao i tokom sjednica;
Član 17. stav 1. alineje 2. i 7.
U okviru svojih prava i dužnosti, Kolegij:
- -Osigurava realizovanje prava i dužnosti poslanika/zastupnika za pokretanje inicijativa za djelovanje Skupštine i ukupno obavljanje njihove funkcije i uloge;
- -Rukovodi i koordinira aktivnostima u pripremi dnevnog reda sjednica Skupštine;
Član 18. stav 6.
Obavijest o održavanju Kolegija dostavlja se poslanicima u Skupštini Kantona Sarajevo.
Član 23.
Radi olakšanja rada i unapređenja efikasnosti i efektivnosti ukupnog skupštinskog rada, Skupština obrazuje svoja stalna, povremena i privremena radna tijela.
Radna tijela formiraju se isključivo za razmatranje pitanja iz nadležnosti Skupštine, za razmatranje i davanje mišljenja i prijedloga na nacrte i prijedloge zakona i drugih akata koje Skupština donosi.
Član 26. st. 1. i 2.
Stalna radna tijela u svom sastavu mogu imati članove koji nisu poslanici u Skupštini, a koji predstavljaju relevantne stručnjake iz oblasti koja je u nadležnosti radnog tijela.
Vanjski član radnog tijela može biti i lice - predstavnik organizacije ili institucije relevantne za pitanja u nadležnosti tijela, a predloženo od institucije.
Član 27.
Stalna radna tijela imaju obavezu da razmatraju pitanja iz svoje nadležnosti koja su na dnevnom redu narednog zasjedanja Skupštine i o tome podnesu izvještaj na skupštinskom zasjedanju.
Stalna radna tijela razmatraju pitanja iz svoje nadležnosti po nalogu Skupštine ili vlastitoj inicijativi.
Stalna radna tijela vode zapisnik o svojim sastancima.
Stalna radna tijela redovno izvještavaju Skupštinu o svom radu i jednom godišnje podnose Skupštini izvještaj o tom radu.
Član 71. st. 1. i 2.
Poziv za radne sjednice Skupštine upućuje se poslanicima/zastupnicima, predsjednicima radnih tijela Skupštine, Vladi i ostalim učesnicima, skupa sa prijedlogom dnevnog reda i materijalima po pojedinim tačkama dnevnog reda, najmanje 12 dana prije održavanja sjednice.
Sjednice radnih tijela Skupštine sazivaju se 7 dana prije održavanja sjednice Skupštine.
Član 106. stav 1. alineja 4.
Poslanik/zastupnik ima pravo i dužnost da:
- -da u roku predviđenom ovim poslovnikom dobije sve informacije i materijale vezane za rad Skupštine i njenih tijela.
Član 120. stav 1.
Zaključkom Skupština odlučuje o svom radu i o radu radnih tijela Skupštine i Službe Skupštine.
Član 134.
Nacrt zakona može podnijeti svaki poslanik/zastupnik, radno tijelo Skupštine ili Vlada Kantona.
Član 135. stav 3.
Nacrt zakona treba da sadrži obrazloženje u kome se navode ustavni osnov za donošenje zakona, razlozi zbog kojih treba donijeti zakon, principe na kojima se zakon zasniva, objašnjenje pravnih rješenja sadržanih u nacrtu, finansijska i druga sredstva potrebna za sprovođenje zakona i način njihovog obezbjeđenja i mišljenja kantonalnih organa i organizacija koji su u toku izrade nacrta konsultovani, sa razlozima zbog kojih su ona uvrštena u nacrt ili odbijena.
Član 136. stav 2.
Predsjedavajući Skupštine upućuje nacrt poslanicima radi razmatranja u komisijama, klubovima poslanika/zastupnika, klubovima naroda i drugim radnim tijelima Skupštine.
Član 138. stav 3.
U općem pretresu poslanici iznose mišljenja o tome da li je potrebno donijeti zakon, o principima na kojima zakon treba da se zasniva i da li su ti principi dosljedno sprovedeni u nacrtu.
Član 145.
Prijedlog zakona podnosi se u obliku u kome se donosi zakon. Obrazloženje prijedloga sadrži, pored pitanja iz člana 138. stav 3. ovog poslovnika, objašnjenja važnih pravnih instituta, izmjene i dopune koje su izvršene u odnosu na nacrt zakona, primjedbe i prijedloge na nacrt zakona koji nisu prihvaćeni i iz kojih razloga, kao i druge značajne okolnosti u vezi sa pitanjima koja se zakonom uređuju.
Član 148.
Prijedlog zakona prethodno razmatraju ovim poslovnikom ovlaštena radna tijela Skupštine, klubovi naroda i klubovi poslanika/zastupnika u skladu sa svojim nadležnostima.
D. Odluka o dopuni Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 14/20)
Član 1.
U članu 71. Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 41/12 - Drugi Novi prečišćeni tekst, 15/13, 47/13, 47/15, 48/16, 9/20) dodaju se stavovi 5., 6., 7. i 8. koji glase:
"Izuzetno, u okolnostima opasnosti po javnu sigurnost i sigurnost građana širih razmjera, elementarnih nepogoda, velikih šteta za imovinu, epidemija i slično, Kolegij može predložiti predsjedavajućem, da se sjednica Skupštine održi elektronskom poštom ili online korištenjem informacijskog sistema koji podržava prijenos video konferencije ili aplikacija, programa i drugih elektronskih platformi za direktnu glasovnu i video komunikaciju. Rezultate glasanja utvrđuje predsjedavajući Skupštine uz asistenciju sekretara Skupštine.
U okolnostima opasnosti po javnu sigurnost i sigurnost građana širih razmjera, elementarnih nepogoda, velikih šteta za imovinu, epidemija i slično predsjedavajući Skupštine odnosno predsjedavajući radnog tijela može odlučiti da se sjednica Kolegija odnosno sjednica radnog tijela održi elektronskom poštom ili online korištenjem informacijskog sistema koji podržava prijenos video konferencije ili aplikacija, programa i drugih elektronskih platformi za direktnu glasovnu i video komunikaciju.
U slučajevima održavanja sjednica Skupštine, Kolegija i radnih tijela na način predviđen u stavu 5. i 6. ovog člana pozivi za sjednice sa prijedlogom dnevnog reda i materijalima se dostavljaju elektronskim putem, a zapisnici sa održanih sjednica vrše se na osnovu elektronske pošte ili online tonskog zapisa.
Prilikom održavanja sjednica iz stava 5., 6., i 7. ovog člana shodno se primjenjuju odredbe ovog poslovnika i osiguravaju potrebne tehničke pretpostavke za rad i odlučivanje".
6. Praksa Ustavnog suda Federacije
Presude br. U-29/15 od 17.02.2016. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/16 i 24/16), U-58/17 od 23.10.2018. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 96/18), U-8/19 od 27.02.2019. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 16/19), U-30/19 od 24.09.2019. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 73/19) i U-3/20 od 11.02.2020. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/20) i U-56/20 od 24.02.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/21).
7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Nakon analize zahtjeva za ocjenu ustavnosti i donošenje privremene mjere, odgovora na zahtjev za ocjenu ustavnosti i odgovora na zahtjev za donošenje privremene mjere, te cjelokupne dokumentacije u spisu predmeta, a u svjetlu relevantnog prava, utvrđeno je kako slijedi u nastavku.
Skupština je na 38. radnoj sjednici održanoj dana 17.06.2021. godine usvojila Nacrt osporenog Zakona, a potom je na 41. radnoj sjednici održanoj dana 07.09.2021. godine usvojen i njegov Prijedlog, nakon čega je osporeni Zakon objavljen u "Službenim novinama Kantona Sarajevo", broj 36/21, dakle Zakon je donesen u redovnom zakonodavnom postupku.
Podnosilac zahtjeva tvrdi da je u tom postupku nastupio niz povreda poslovničkih odredbi, što taj postupak čini protivnim i Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, pa zahtijeva da se to utvrdi presudom ovog suda.
Iznesena argumentacija sastoji se iz nekoliko segmenata i donekle slijedi tok procedure, pa će tako biti i u ovom obrazloženju, s tim što će se prethodno dati kratak osvrt na prigovore koji se odnose na navodne povrede poslovničkih odredbi u inicijalnoj fazi zakonodavnog postupka.
U zahtjevu se naime pominju inicijative udruženja građana "AARHUS" od 24.09.2021. godine i "Eko akcija" od 21.01.2021. godine, te se iste stavljaju u kontekst postupka za donošenje osporenog Zakona, pri čemu se tvrdi da su u "rukovanju" sa ovim inicijativama počinjene povrede čl. 129., 130. i 233. Poslovnika. Naime, po mišljenju podnosioca zahtjeva, ove inicijative su "predstavljale jedan od osnovnih razloga za pokretanje i provođenje zakonodavnog postupka u konkretnom slučaju" i donošenje osporenog Zakona, te se problematizuje postupanje Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo, pa i same Skupštine, u odnosu na ove inicijative.
Izrečena ocjena o predmetnim inicijativama kao jednom od "osnovnih razloga za pokretanje zakonodavnog postupka u konkretnom slučaju" teško je održiva, generalno takve inicijative, nažalost, u našem društvu još uvijek nemaju takvu snagu, a pogotovo u konkretnom slučaju donošenja zakona kojim se temeljno uređuje organizacija i funkcionisanje kantonalne uprave. K tome, uvidom u pomenute inicijative utvrđeno je da one zapravo i nemaju karakter inicijativa za donošenje osporenog Zakona. Inicijativa Udruženja "AARHUS" naslovljena je kao "inicijativa za usklađivanje i unaprjeđenje Ustava KS", te se u njoj, iz ekoloških razloga, pledira za zabranu građenja mini hidroelektrana na području Kantona Sarajevo kroz izmjene Ustava Kantona Sarajevo, te izmjene kantonalnih zakona o koncesijama i prostornom uređenju, kao i donošenje Zakona o zaštiti okoliša na Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Inicijativa Udruženja "Eko akcija" naslovljena je kao "Prijedlog izmjena Ustava Kantona Sarajevo radi zaštite voda i prava na vodu", i u njoj se takođe uopšteno navodi potreba za odgovarajućim izmjenama kantonalnog Ustava, te izmjenama "zakonskih i podzakonskih akata kojima će se omogućiti kontrola nad opštim dobrom", pri čemu se misli na zaštitu voda. Očigledno je da je riječ o širim programskim inicijativama koje nisu projicirane na donošenje osporenog Zakona, već na generalnu potrebu da zaštita voda dobije više mjesta u kantonalnom Ustavu i kantonalnom zakonodavstvu. Minimalan utjecaj ovih inicijativa u pogledu formulisanja člana 13. osporenog Zakona, koja se ogleda u dopuni djelokruga Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, ne može pomenutim inicijativama dati karakter inicijativa za donošenje zakona o kojima govore odredbe čl. 129., 130. i 233. Poslovnika. Stoga su neosnovani prigovori podnosioca zahtjeva koji se odnose na navodne povrede tih odredbi.
Kada je riječ o navodnim povredama poslovničkih odredbi koje se odnose na pripremu skupštinskog zasjedanja, konkretno na obaveze Predsjedavajućeg Skupštine i Kolegija Skupštine Kantona Sarajevo da osiguraju realizovanje prava i dužnosti poslanika/zastupnika u pripremi sjednica, u zahtjevu se govori o povredi čl. 12., 17. i 18. Poslovnika. Kako su odredbe čl. 12. i 17. načelnog karaktera, argumentacija podnosioca može se konkretizovati jedino u odnosu na član 18. i to stav 5. koji izričito propisuje obavezu dostavljanja obavijesti o održavanju Kolegija poslanicima/zastupnicima u Skupštini. Iz poziva za sjednice Kolegija koje su održane 02.06.2021. godine i 23.08.2021. godine (priprema 38. odnosno 41. radne sjednice Skupštine), vidljivo je da je su pozivi dostavljeni članovima Kolegija, Premijeru Kantona, Sekretaru Vlade Kantona te Šefu protokola i Press službe, ali ne i poslanicima/zastupnicima, što se vidi i iz priloženih listinga elektronske dostave. Uz to, treba primijetiti da je prema Odluci o dopuni Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 14/20) elektronska dostava poziva za sjednice Kolegija moguća samo onda kad se i sama sjednica održava elektronski (razmjenom elektronske pošte ili putem platforme za direktnu audio-vizuelnu komunikaciju), što ovdje nije bio slučaj. Ovaj procesni propust, kada je riječ o poslanicima/zastupnicima u Skupštini može se dovesti u neposrednu vezu i sa povredom njihovog prava "da u roku predviđenom ovim Poslovnikom dobiju sve informacije i materijale vezane za rad Skupštine i njenih tijela" iz člana 106. alineja četvrta.
Sljedeći segment argumentacije tiče se navodnih povreda poslovničkih odredbi koje uređuju obavezno učešće stalnih radnih tijela Skupštine u postupku donošenja zakona, u kojem se kontekstu pominju odredbe čl. 23., 27., 38., 39., 40., 50., 51. i 53, a koje svakako treba dovesti i u vezu sa članom 71. Poslovnika. Riječ je o odredbama koje na direktan ili indirektan način uređuju pravo i obavezu radnih tijela Skupštine da razmatraju pitanja iz svoje nadležnosti koja će se razmatrati na sjednici Skupštine. To se jasno iščitava iz odredbe člana 27. stav 2. Poslovnika, u kojoj je "razmatranje i davanje mišljenja i prijedloga na nacrte i prijedloge zakona" stavljeno na prvo mjesto. Na značaj uloge stalnih radnih tijela u ovom kontekstu dodatno ukazuju i poslovničke odredbe o njihovom sastavu, kojima je propisano da njihovi članovi mogu biti ne samo poslanici/zastupnici u Skupštini, već i lica koja "predstavljaju relevantne stručnjake iz oblasti koja je u nadležnosti radnog tijela", kao i predstavnici organizacija ili institucija koje su "relevantne za pitanja koja su u nadležnosti tijela". Kako je ovdje riječ o donošenju sistemskog zakona kojim se uređuju najkrupnija pitanja koja se tiču organizacije i funkcionisanja ministarstava i drugih organa uprave u Kantonu Sarajevo, ova uloga radnih tijela Skupštine ima posebnu težinu i značaj, pa bi bilo za očekivati da se uključe sva stalna radna tijela Skupštine, a svakako ona u čijoj su nadležnosti pitanja koja se direktno tiču djelokruga pojedinih ministarstava i koja pominje podnosilac zahtjeva. Nasuprot tome, situacija je kod donošenja ovog Zakona u tome pogledu u najmanju ruku vrlo problematična, moglo bi se reći paradoksalna.
Kada je Kolegij Skupštine Kantona Sarajevo utvrdio termin održavanja i prijedlog dnevnog reda 38. i 41. radne sjednice Skupštine, time je automatski aktivirana obaveza predsjedavajućih stalnih radnih itjela-komisija da sazovu sjednicu 7 dana prije održavanja sjednice Skupštine, u skladu sa odredbom člana 71. stav (2) Poslovnika, te obaveza stalnih radnih tijela-komisija "da razmatraju pitanja iz svoje nadležnosti koja su na dnevnom redu narednog zasjedanja Skupštine i tome podnesu izvještaj na skupštinskom zasjedanju" utvrđena odredbom člana 27. stav (1) Poslovnika.
Međutim, od 19 stalnih radnih tijela-komisija Skupštine svega je nekoliko njih održalo sjednicu, a samo je Zakonodavno-pravna komisija na dnevnom redu imala razmatranje i davanje mišljenja o Nacrtu i Prijedlogu osporenog Zakona, izjasnivši se u izvještajima od 24.05.2021. godine i od 30.08.2021. godine da postoji pravni osnov za donošenje osporenog Zakona, te su Nacrt, odnosno Prijedlog tog Zakona "u skladu sa Ustavom Kantona Sarajevo i pravnim sistemom".
Bez obzira na to šta je dovelo do toga da Nacrt odnosno Prijedlog osporenog Zakona ne bude na dnevnom redu zasjedanja ni jednog drugog stalnog radnog tijela, evidentno je da u ovom zakonodavnom postupku nije ostvarena uloga i funkcija stalnih radnih tijela Skupštine u razmatranju i davanju mišljenja o Nacrtu odnosno Prijedlogu osporenog Zakona, što se, s obzirom na jasne poslovničke odredbe ničim ne može opravdati, a najmanje krajnje neumjesnom tvrdnjom iz odgovora na zahtjev da "niti jedna odredba Poslovnika ne propisuje da materijal koji nije razmatran na sjednicama radnih tijela Skupštine ne može biti razmatran na sjednicama Skupštine". Nije bez značaja i mora se konstatovati, da sa izuzetkom Zakonodavno-pravne komisije, pozivi za sjednice i izvještaji sa sjednica ostalih stalnih radnih tijela koji su dostavljeni ovom sudu, nisu propisno ovjereni.
Iz dostavljene dokumentacije utvrđeno je da je 38. sjednica Skupštine, na kojoj je donesen zaključak kojim se utvrđuje Nacrt osporenog Zakona imala karakter redovne, radne sjednice. Isto tako, 41. sjednica Skupštine na kojoj je usvajanjem Prijedloga donesen osporeni Zakon održana je kao radna. Pozivi sa dnevnim redom za obje pomenute sjednice Skupštine su poslanicima dostavljeni elektronskim putem (putem e-maila) i u pisanoj formi (zatvorena koverta). Na pozivima je, ispod dnevnog reda, naznačeno: "Materijal možete naći na WEB stranici: http.//skupstina.ks.gov.ba". Iz navedenog proizilazi da je obaveza iz člana 71. stav (1) Poslovnika samo djelimično ispunjena. Naime samo je poziv za sjednice dostavljen u pisanoj formi, ne i materijal za sjednice.
Odredba člana 71. stav 1. Poslovnika na jasan način propisuje način dostave poziva i materijala za sjednice koje se održavaju u redovnim okolnostima kao radne, kada kaže da se poziv "skupa sa prijedlogom dnevnog reda i materijalima po pojedinim tačkama dnevnog reda", "upućuje" poslanicima/zastupnicima. To što se u ovoj odredbi (drugi novi prečišćeni tekst iz 2012. godine) ne precizira u kojoj se formi dokumenti imaju dostaviti, nikako ne može značiti da je to moguće u bilo kojoj formi. Naprotiv, podrazumijeva se ustaljena praksa, odnosno uobičajeni način dostave u pismenoj (štampanoj) formi. Mogućnost dostave elektronskim putem uvedena je tek 2020. godine, Odlukom o dopuni Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo, ali samo onda kada se, zbog izuzetnih okolnosti i sama sjednica Skupštine održava u "online" režimu, što ovdje nije slučaj. Stoga je jasno da se na dostavljanje, kada su u pitanju 38. i 41. radna sjednica ne mogu primjenjivati odredbe iz člana 1. navedene Odluke, već se imao primijeniti član 71. stav 1. Poslovnika. To znači da dostavljanje u ovom slučaju nije bilo u skladu s Poslovnikom.
Ovu činjenicu ne može promijeniti Zaključak skupštinskog Kolegija od 14.05.2015. godine (broj 01-05-6633-1715), koji predviđa drugačiji način dostavljanja, jer nema potrebnu pravnu snagu i ne može derogirati Poslovnik. Tu činjenicu ne može promijeniti ni Zaključak Skupštine Kantona Sarajevo od 28.09.2020. godine (broj 01-04-35283-11/20). Naime, pomenutim Zaključkom Skupštine prihvaćena je inicijativa jedne poslanice "da se prestane sa štampanjem materijala za sjednice Skupštine Kantona Sarajevo". Premda su razlozi koje u prilog svojoj inicijativi spomenuta poslanica navodi veoma ozbiljni i bez sumnje racionalni i opravdani sa aspekta praktičnosti, a naročito sa aspekta zaštite prirodne okoline, to ovom zaključku ne može dati pravno dejstvo koje mu se nastoji pripisati. Naime ni zaključcima Skupštine ne mogu se mijenjati poslovničke odredbe. Istina, odredba člana 3. stav 1. Poslovnika predviđa mogućnost da će se "neko pitanje organizacije i rada Skupštine", a koje "nije uređeno Poslovnikom", urediti "zaključkom Skupštine, na sjednici", ali u ovom slučaju ni to nije moguće. Naime ova odredba ima jasno formulisanu dispoziciju koja omogućava njenu primjenu: treba se raditi o pitanju koje nije uređeno Poslovnikom.
Kada je riječ o ostvarenju te dispozicije, sasvim je jasno da se pod izrazom "nije uređeno Poslovnikom", misli na pravnu prazninu, neregulisano stanje nekog pitanja koje se ukazalo u toku rasprave na sjednici. Kada je u pitanju dostavljanje materijala za radne sjednice (poziva, dnevnog reda, te materijala po pojedinim tačkama dnevnog reda), iz već pominjane odredbe člana 71. stav 1. Poslovnika potpuno je jasno i šta se i kome se upućuje odnosno dostavlja i u kom roku, a to što se u njoj ne pominje izričito forma u kojoj se materijali dostavljaju, ne može se smatrati pravnom prazninom. Ova poslovnička odredba počiva na neoborivoj pretpostavci da se materijali dostavljaju u pismenom (štampanom) obliku koji se, u vrijeme kada je Poslovnik stupio na snagu, podrazumijevalo kao ustaljeni standard za ovakvu komunikaciju. Stoga u tome pogledu i nije moglo biti nikakvih nedoumica za sve vrijeme primjene Poslovnika od njegovoga donošenja 2010. godine.
Da je to tako, nepobitno svjedoči činjenica da je propisan i drugačiji (elektronski) način upućivanja (Odluka o dopuni Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo), ali samo "izuzetno", za sjednice koje se održavaju "u okolnostima opasnosti po javnu sigurnost i sigurnost građana širih razmjera, elementarnih nepogoda, velikih šteta za imovinu, epidemija i slično". No i tada tek nakon što Predsjedavajući Skupštine donese odluku da će se sjednica Skupštine održati "elektronskom poštom ili online korištenjem informacijskog sistema koji podržava prijenos videokonferencije ili aplikacija, programa i drugih elektronskih platformi za direktnu glasovnu i video komunikaciju". Ove su odredbe sadržane u dodatim stavovima 5., 6., 7. i 8. člana 71. Poslovnika.
Prema tome, ako je za izuzetne okolnosti u kojima se sjednice održavaju elektronski, Poslovnikom propisan drugačiji (elektronski) način dostavljanja, ne može se zaključiti ništa drugo nego da za redovne radne sjednice i dalje vrijedi redovan način dostavljanja. Da je to dostavljanje u pismenom (štampanom obliku), nema nikakve sumnje. To, na svoj način, potvrđuju i ranije pominjani zaključci Kolegija odnosno Skupštine.
Uvođenje vanposlovničkih "varijacija" u načinu na koji se sjednički materijali dostavljaju poslanicima/zastupnicima vidljivo je iz Zaključka Kolegija iz 2015. godine. Tako se, kada je riječ o pozivu za sjednicu, u tačkama 1. i 3. uz standardni način dostave u pisanom obliku u prostorije kluba ili na kućnu adresu, pominje dostava "i na e-mail", a kada je riječ o materijalima dostava se u tački 4. u cijelosti preusmjerava na web stranicu Skupštine. O dostavi materijala u pisanom (štampanom) obliku kao o pravilu na posredan način govori i zaključak Skupštine od 28.09.2020. godine, kojim je usvojena inicijativa "da se prestane sa štampanjem materijala za sjednice Skupštine Kantona Sarajevo", jer upotrijebljena sintagma jasno potvrđuje da je upućivanje materijala u štampanoj formi važeći način dostave.
Iz izloženog nedvosmisleno slijedi da član 71. Poslovnika predviđa dva režima dostavljanja sjedničkog materijala: redovni i izuzetni. Redovni režim regulisan je stavom 1. prema kojem se za redovne radne sjednice materijal dostavlja u štampanom obliku, i izuzetni regulisan st. 5., 6., 7. i 8. prema kojem se izuzetno, za sjednice koje se zbog naročitih okolnosti održavaju elektronski i materijal dostavlja u elektronskom obliku.
Kako dakle nije riječ o pravnoj praznini, nema ni pravnog osnova da se ovo pitanje supsidijarno uređuje zaključkom. Ovo nipošto ne znači da nema mjesta modernizaciji načina dostavljanja u skladu sa zahtjevima vremena, uzimajući pritom u obzir racionalne i opravdane razloge navedene u obrazloženju inicijative gore pomenutog skupštinskog zaključka, no jedini put da se to pravno perfektuira su odgovarajuće izmjene i dopune Poslovnika. Ako je to na pravno perfektan način (dopunama Poslovnika) provedeno za elektronske sjednice koje se održavaju u izuzetnim okolnostima, moguće je to učiniti i kad su u pitanju radne sjednice. Sve dotle će dostavljanje materijala za radne sjednice na drugačiji način od onog propisanog Poslovnikom predstavljati procesnu povredu.
U zahtjevu se problematizuje i pitanje da li su Nacrt i Prijedlog osporenog Zakona podneseni Skupštini u skladu sa odredbama Poslovnika koje uređuju essentialia acti odnosno bitne sastojke koje mora sadržavati obrazloženja tih akata.
Kada je u pitanju nacrt zakona, odredba člana 135. stav 2. Poslovnika kao obavezan sastavni dio obrazloženja propisuje, uz ostalo, "principe na kojima se zakon zasniva", a odredba člana 138. stav 3. važnost tog dijela obrazloženja nacrta podiže na najviši nivo važnosti propisujući da u opštem pretresu "poslanici iznose mišljenja o tome da li potrebno donijeti zakon, o principima na kojima zakon treba da se zasniva i da li su ti principi dosljedno sprovedeni u nacrtu". U skladu sa odredbom člana 145. stav 2. to jednako vrijedi i kada se radi o prijedlogu zakona. Stoga je neosnovano pozivanje na odredbe čl. 131. i 132. Poslovnika u odgovoru na zahtjev, kojim se nastoji relativizirati važnost principa na kojima se Nacrt osporenog Zakona zasniva, kao njegovog obaveznog sastavnog dijela. Te odredbe primjenjive su jedino u situaciji kad podnošenju nacrta zakona prethodi podnošenje teza za izradu zakona, što ovdje nije slučaj, jer je Vlada Kantona Sarajevo kao predlagač podnijela Nacrt osporenog Zakona Skupštini na usvajanje bez prethodnog podnošenja teza za izradu zakona.
Ne stoji ni tvrdnja iz odgovora na zahtjev da Uredba o postupku i načinu pripremanja, izrade i dostavljanja propisa (Drugi novi prečišćeni tekst, "Službene novine Kantona Sarajevo", broj.: 50/17 i 2/18) i Pravila i postupci za izradu zakona i drugih propisa u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 71/14), ne sadrže odredbe o principima kao obaveznom elementu propisa. Naime, odredbom člana 3. stav 2. alineja druga Uredbe je propisano, između ostalog, da obrazloženje propisa treba da sadrži "principe na kojima treba da se urede odnosi u odgovarajućoj oblasti". Isto tako, odredbom člana 11. Pravila je propisano: "opšti principi su dio propisa koji se stavlja na početak glavnog dijela propisa, a sadrži informacije o ključnim vrijednostima na kojima se propis zasniva i odnosima koje propis reguliše". Osnovani su, prema tome, navodi zahtjeva u kojima se ukazuje na ovu povredu zakonodavnog postupka, kako u fazi Nacrta, tako i kod podnošenja Prijedloga osporenog Zakona.
Specifičan odnos poslovnika tijela i organa vlasti Federacije Bosne i Hercegovine i u Federaciji Bosne i Hercegovine je jasno definisan u ustavno-sudskoj praksi ovog suda. Specifičnost tog odnosa znači da eventualno kršenje poslovničkih odredbi predstavlja i kršenje Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Podsjećamo da je konkretno za Kanton Sarajevo u Mišljenjima ovog suda u predmetima br. U-30/19 od 24.09.2019. godine i U-3/20 od 11.02.2020. godine, jasno podcrtan odnos Poslovnika i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa davanjem Autentičnog tumačenja člana 138. stav 7. Zakona o visokom obrazovanju i donošenjem Odluke o izboru Predsjedavajuće Skupštine Kantona Sarajevo. Načelno je ovaj odnos u cijelosti već prethodno razjašnjen u Presudi ovog suda broj U-29/15 od 17.02.2016. godine.
Imajući u vidu činjenicu da je stupanjem na snagu osporenog Zakona prestao da važi raniji Zakon o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 2/12 - Prečišćeni tekst, 41/12, 8/15, 13/17, 50/20, 51/20 - ispravka i 14/21), a rukovodeći se javnim interesom za kontinuiranim radom ministarstava i drugih organa uprave Kantona Sarajevo, a naročito za nesmetanim ostvarivanjem individualnih prava građana, Ustavni sud Federacije je utvrdio neophodnost odgovarajućeg prijelaznog rješenja.
Na osnovu svega iznesenog odlučeno je kao u izreci ove presude, čime je prestala potreba za odlučivanje o privremenoj mjeri.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, u sastavu: dr. sc. Kata Senjak, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Aleksandra Martinović i prof. dr. Edin Muminović, sudije Suda.
Broj U-36/21
18. marta 2022. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Dr. sc. Kata Senjak, s. r.