Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o zahtjevu Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti člana 11. stav 2. Odluke o komunalnoj naknadi, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Suda bez javne rasprave, održanoj dana 30.03.2022. godine, donio je

PRESUDU

Utvrđuje se da član 11. stav 2. Odluke o komunalnoj naknadi ("Službene novine Opštine Maglaj", br. 3/18 i 8/19) nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Opštine Maglaj".

Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podneskom broj: 01-01-521-1/21 od 23.07.2021. godine podnio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) dana 27.07.2021. godine zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 11. stav 2. Odluke o komunalnoj naknadi (u daljem tekstu: osporena odredba Odluke), koju je donijelo Opštinsko vijeće Maglaj.

2. Stranke u postupku

U skladu sa članom 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 6/95 i 37/03) stranke u ovom ustavnosudskom postupku su: podnosilac zahtjeva i Opštinsko vijeće Maglaj, kao donosilac osporene odredbe Odluke.

3. Bitni navodi zahtjeva

Podnosilac zahtjeva navodi da osporena odredba Odluke nije u skladu sa članom II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim je propisano da sva lica na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uživaju pravo na jednakost pred zakonom. Ističe da se osporenom odredbom Odluke izdvajaju vlasnici nadzemnih i podzemnih instalacija, trafostanica (stubnih i stabilnih), telekomunikacionih releja, baznih stanica, RTV releja, koji su obavezni platiti komunalnu naknadu i to na cijelom području Opštine Maglaj, dok svi ostali subjekti plaćaju komunalnu naknadu na uređenom građevinskom zemljištu. Različito regulisanje pitanja naknade u odnosu na djelatnost koju obavlja pravno lice, odnosno izdvajanje vlasnika podzemnih i nadzemnih instalacija podrazumijeva diskriminatorno postupanje prema određenim privrednim subjektima, naročito onim koji se bave elektrodistributivnom djelatnošću, a koji izgradnjom objekata za distribuciju i snabdijevanje električnom energijom još i doprinose uređenju samog građevinskog zemljišta, kao osnovi za utvrđivanje komunalne naknade. Smatra da je osporena odredba Odluke u suprotnosti sa članom 22. st. 1. i 3. Zakona o komunalnim djelatnostima ("Službene novine Zeničko–dobojskog kantona", broj: 17/08) kojim je određeno da se komunalna naknada plaća samo u naseljima sa uređenim građevinskim zemljištem, a takvim naseljem se smatraju naselja opremljena najmanje pristupnom cestom, objektima za snabdijevanje električnom energijom i snabdijevanje vodom i odvođenje otpadnih voda. Propisivanje plaćanja naknade za određene privredne subjekte na cijelom području jedne opštine je nespojivo sa normativnim sadržajem komunalne usluge i naknade. Nadalje se poziva i obrazlaže odredbe čl. 18. i 22. Zakona o komunalnim djelatnostima.

Navodi, da kada je riječ o instalacijama za distribuciju električne energije putem kablova, u tom slučaju se ne radi o korištenju površine građevinskog zemljišta, već o jednokratnom zauzimanju podzemnog ili nadzemnog dijela tog zemljišta radi polaganja, odnosno postavljanja tih instalacija, tako da iste ne opterećuju samo građevinsko zemljište tj. njegovu površinu, nego doprinose njegovom uređenju. Ističe da JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, kao vlasnik elektromreže postavljene preko šumskog zemljišta, na godišnjem nivou plaća naknadu Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona, kao i naknadu JP Autoceste Federacije BiH za postavljenu elektromrežu preko cestovnog zemljišta. Pored pomenutog, kada je u pitanju cestovni pojas uz autoput i brze ceste, JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo plaća JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo naknadu za postavljenu elektromrežu u pojasu magistralnog puta, dok Kantonalnoj direkciji za ceste pri Ministarstvu za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline na godišnjem nivou plaća naknadu za postavljenu elektromrežu u pojasu regionalnog puta. Napominje, da operateri elektromreže nisu vlasnici zemljišta, a za postavljenu mrežu na godišnjem nivou plaćaju naknadu vlasnicima zemljišta preko kojeg su iste postavljene.

Podnosilac zahtjeva nadalje ističe da Odluka o komunalnoj naknadi stavlja u povoljniji pravni položaj i pruža različit pravni tretman za jednu kategoriju obaveznika, dok drugu kategoriju pravnih lica, koja zapravo ne bi trebala biti određena kao obaveznici, tretira na bitno drugačiji i nepovoljniji način, iako, kako to navodi, u konkretnom slučaju ne postoji objektivno razumno, niti na zakonu zasnovano opravdanje za takvo postupanje.

Imajući u vidu sve naprijed navedeno podnosilac zahtjeva smatra da je pravnim licima koja se bave proizvodnjom i distribucijom električne energije povrijeđeno pravo iz člana II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koji propisuje da sva lica na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uživaju pravo na jednakost pred zakonom, te s tim u vezi predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da osporena odredba Odluke nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj: U- 34/21 od 01.09.2021. godine zatražio od Opštinskog vijeća Maglaj da kao druga strana u postupku, dostavi odgovor na zahtjev za ocjenu ustavnosti.

Dana 04.10.2021. godine Opštinsko vijeće Maglaj podneskom broj: 02-45-1-1510-1/21 od 01.10.2021. godine dostavilo je odgovor na zahtjev za ocjenu ustavnosti u kojem navodi da je u cilju zauzimanja stava za davanje odgovora, zatražen odgovor na dostavljeni zahtjev od Službe za urbanizam, geodetske i imovinsko pravne poslove Opštine Maglaj kao obrađivača predmetne Odluke.

U odgovoru se ističe da su navodi podnosioca zahtjeva neosnovani iz više razloga. Zemljište na kojem se nalaze objekti za distribuciju i snabdijevanje električnom energijom je uređeno građevinsko zemljište, koje obavezniku komunalne naknade služi za obavljanje djelatnosti, a kako je to i propisano Zakonom o komunalnim djelatnostima i Odlukom o komunalnoj naknadi. Izgradnjom pomenutih objekata, odnosno postavljanjem nadzemnih i podzemnih instalacija uređuje se zemljište, te je investitor za izvođenje tih radova dužan pribaviti odobrenje i upotrebnu dozvolu i samim tim to zemljište postaje uređeno, a investitor stiče obavezu plaćanja komunalne naknade. Takođe su neosnovani navodi podnosioca zahtjeva u dijelu da nadzemni i podzemni elektroenergetski objekti prelaze preko šumskog zemljišta ili u cestovnom pojasu magistralne, regionalne ili lokalne ceste kojima upravljaju federalni i kantonalni organi, te da plaćaju obaveze za postavljanje elektromreže preko cestovnog zemljišta. U konteksu prednjeg, poziva se na odredbe čl. 10. i 11. Odluke o komunalnoj naknadi.

Smatra da nisu osnovani ni navodi podnosioca zahtjeva u dijelu navoda da u skladu sa članom 22. stav 4. Zakona o komunalnim djelatnostima JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo postavljanjem instalacija ne koristi objekat i ne može biti obaveznik plaćanja komunalne naknade. Pomenuto pravno lice za sve objekte na području Opštine Maglaj nakon dobijanja upotrebne dozvole, počinje iste da koristi u smislu distribuiranja električne energije, dakle isti im služe za obavljanje djelatnosti, te su kao takvi u smislu prednje pomenute odredbe Zakona obaveznici plaćanja komunalne naknade.

Imajući u vidu navedeno, Opštinsko vijeće Maglaj smatra da je osporena odredba Odluke u saglasnosti sa odredbom iz člana II.A.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i da u ovom predmetu nema povrede prava na jednakost.

5. Relevantno pravo A. Ustav Bosne i Hercegovine

Član I
Bosna i Hercegovina

  • 4.
    Kretanje roba, usluga, kapitala i lica

Postoji sloboda kretanja širom Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina i entiteti neće ometati punu slobodu kretanja, lica, roba, usluga i kapitala širom Bosne i Hercegovine. Nijedan entitet neće provoditi bilo kakvu kontrolu na granici između entiteta.

B. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član II. A 2. (1) c)

Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava. Posebno:

(1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na:

  • c)
    jednakost pred zakonom;

Član III. 1. tač. b) i c)

U isključivoj su nadležnosti Federacije:

  • b)
    utvrđivanje ekonomske politike, uključujući planiranje i obnovu, te politiku korištenja zemljišta na federalnom nivou,
  • c)
    donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije.

Član IV.C.3.10.(2) d)

(2) Ustavni sud:

  • d)
    na zahtjev premijera, ili kantona, utvrđuje da li neki predloženi ili usvojeni propis koje je donijelo neko tijelo kantonalne, gradske ili opštinske vlasti u skladu sa ovim ustavom.

C. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14, 94/15 i 17/22)

Član 13. stav 1. tačka c)
Učešće jedinica lokalne samouprave u ostalim javnim prihodima

Pored udjela u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog Zakona, jedinicama lokalne samouprave pripadaju i drugi javni prihodi kako slijedi:

  • c)
    naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave;

D. Odluka o komunalnoj naknadi ("Službene novine Opštine Maglaj", br. 3/18 i 8/19)

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuje se obaveza plaćanja komunalne naknade, način korištenja sredstava ostvarenih od komunalne naknade, obaveznici komunalne naknade, način utvrđivanja visine komunalne naknade, način naplate komunalne naknade, način vođenja ažurne baze podataka o obaveznicima komunalne naknade i način oslobađanja od obaveze plaćanja komunalne naknade.

Član 4.

Komunalnu naknadu plaćaju, u naseljima sa uređenim građevinskim zemljištem, vlasnik stambenog, proizvodnog i poslovnog prostora, te građevinskog zemljišta ili korisnik kada je to vlasnik ugovorom ovjerenim od mjerodavne poreske uprave, prenio na korisnika.

Naseljima sa uređenim građevinskim zemljištem, prema stavu 1. ovog člana, smatraju se naselja opremljena najmanje pristupnom cestom, objektima za snabdijevanje električnom energijom i snabdijevanje vodom i odvođenje otpadnih voda prema mjesnim prilikama.

Član 10.

Komunalna naknada određuje se za stambeni, proizvodni i prostor za druge privredne djelatnosti prema jedinici mjere izgrađene korisne površine (m2), a za otvoreni prostor – skladišta, stovarišta, pijace kao i za drugi otvoreni prostor koji neposredno služi za obavljanje djelatnosti, prema jedinici mjere (m2) građevinskog zemljišta, a za nadzemne i podzemne instalacije prema jedinici mjere (m2) izgrađene mreže nadzemne i podzemne instalacije u obuhvatu zaštitnog pojasa, za trafo stanice stubne po m2, za stabilne po m2 korisne površine, za telekomunikacione releje po m2, bazne stanice po m2, RTV releje po m2.

Član 11. stav 2. – osporena odredba Odluke

Komunalna naknada za nadzemne i podzemne instalacije, trafo stanice (stube i stabilne), telekomunikacione releje, bazne stanice, RTV releje, plaća se na cijelom području Opštine Maglaj.

Član 13. stav 1.

Mjesečni iznos komunalne nakade za sve obaveznike komunalne naknade izračunava se množenjem pripadajućeg broja bodova sa vrijednošću boda i korisnom površinom objekta, odnosno površinom zemljišta koje neposredno služi za obavljanje proizvodnje i pružanje usluga.

Član 15.

Komunalna naknada je javni prihod Opštine Maglaj.

Komunalna naknada uplaćuje se na transakcijski račun budžeta Opštine Maglaj svakog mjeseca, a najkasnije do kraja mjeseca.

6. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije

Presude br.: U-17/20 od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 92/21) i U-18/20 od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 93/21).

7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Nakon analize navoda iz zahtjeva, odgovora na zahtjev, osporene odredbe Odluke i sa time povezanih odredbi, vezano za relevantne pravne propise, uspostavljenu ustavnosudsku praksu, stajalište ovog suda, te uzimajući u obzir dostupne činjenice i dokaze, utvrđeno je sljedeće:

Podnosilac zahtjeva je u skladu sa odredbom člana IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, ovlašten za podnošenje ovog zahtjeva za ocjenu ustavnosti.

Opštinsko vijeće Maglaj dana 30.03.2018. godine donijelo je Odluku o komunalnoj naknadi, a potom na sjednici održanoj dana 29.04.2019. godine Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnoj naknadi. Članom 1. Odluke o komunalnoj naknadi propisana je obaveza plaćanja komunalne naknade, način korištenja sredstava ostvarenih od komunalne naknade, obaveznici komunalne naknade, način utvrđivanja visine komunalne naknade, način naplate komunalne naknade, način vođenja ažurne baze podataka o obaveznicima komunalne naknade i način oslobađanja od obaveze plaćanja komunalne naknade. Članom 2. Odluke propisano je da se iz komunalne naknade obezbjeđuju sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje, te su ista taksativno pobrojana. Članom 12. utvrđeno je da se mjesečni iznos komunalne naknade za sve obaveznike komunalne naknade izračunava množenjem pripadajućeg broja bodova sa vrijednošću boda i korisnom površinom objekta, odnosno površinom zemljišta koje neposredno služi za obavljanje proizvodnje i pružanje usluga. Osporenom odredbom Odluke propisano je da se komunalna naknada za nadzemne i podzemne instalacije, trafo stanice (stubne i stabilne), telekomunikacione releje, bazne stanice, RTV releje, plaća na cijelom području Opštine Maglaj.

Podnosilac zahtjeva ukazuje na činjenicu da je obaveza plaćanja komunalne naknade propisana osporenom odredbom Odluke usmjerena na privredna društva koja vrše tačno određenu djelatnost (snabdijevanja električnom energijom i pružanje usluga mobilne telefonije) u konkretnom slučaju na društva JP Elektroprivreda BiH, d.d. Sarajevo i "BH Telecom" d.d. Sarajevo. Navedena pravna lica obavljaju djelatnost od javnog interesa, čije vršenje djelatnosti iziskuje korištenje složene tehničke infrastrukturne opreme, uređaja i instalacija na odgovarajući način razmještene u prostoru, te korištenje segmenta elektroenergetskog i radiofrekventnog spektra. U tom je pogledu podložno tehničkim, ali i pravnim standardima, te obavezi plaćanja posebnih naknada utvrđenih propisima na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine.

U kontekstu prednjeg, nužno je napomenuti da prema utvrđenoj sudskoj praksi ovoga suda, vrsta djelatnosti, ne može biti kriterij za propisivanje komunalne naknade, jer je korištenje tog kriterija protivno ustavnoj garanciji jednakosti pred zakonom koja je propisana u članu II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud Federacije posebno ističe da je komunalna naknada koja je propisana osporenom i drugim odredbama Odluke, zapravo periodična naknada za korištenje uređaja i opreme koji služe za obavljanje registrovane djelatnosti čija je visina određena prema vrsti i karakteru uređaja i opreme, odnosno prema dužini postavljene instalacije. Kao takva ona gubi karakter komunalne naknade kao "naknade koju pravni subjekti plaćaju državnim organima za pružanje neke usluge" i poprima karakter parafiskalnog nameta, koji je uz to usmjeren samo na privredna društva koja vrše tačno određenu djelatnost, u ovom slučaju snabdijevanja električnom energijom i pružanje usluga mobilne telefonije.

Ovdje se očigledno radi o djelatnostima čije obavljanje iziskuje razmještanje ogromnog broja uređaja i instalacija u prostoru, pri čemu su svi uvezani u jedinstven sistem. Takav sistem nadilazi opštinske, kantonalne i entitetske granice i iziskuje pravnu regulaciju sa najvišeg nivoa, u ovom slučaju državnog i entitetskog, odnosno federalnog. Da bi taj sistem bio u stanju kontinuirano ostvarivati svoju funkciju u skladu sa strogim zahtjevima propisanim domaćim i međunarodnim pravnim i tehničkim standardima, on mora biti iznad, odnosno izvan partikularne pravne regulacije na nivou jedinica lokalne samouprave, izuzev onih propisa koji se neposredno odnose na pribavljanje dozvole za građenje elektroenergetskih objekata, odnosno postavljanje nadzemnih i podzemnih instalacija na lokalnom zemljištu.

S tim u vezi, dana 13.10.2021. godine Ustavni sud Federacije održao je konsultativni sastanak sa ciljem da se preispita, a potom eventualno i precizira odnosno koriguje stanovište tog suda u pogledu sve učestalijeg propisivanja opštinskih komunalnih naknada i taksi na korištenje uređaja, opreme i instalacija koje služe za snabdijevanje energijom, te pružanje telekomunikacijskih usluga kao što su PTT usluge, fiksna i mobilna telefonija, pristup internetu, kablovska televizija i tome slično. Konstatovano je da nametanje ovakvih naknada, koje se u pravilu naplaćaju po komadu uređaja i opreme ili dužini podzemnih i nadzemnih instalacija i to periodično, gubi karakter jednokratne naknade koju obaveznik plaća na ime neke usluge od strane državnog organa i poprima karakter parafiskalnog nameta kojim se periodično zahvata u imovinu odnosno dohodak obaveznika i to po stopi koja se utvrđuje proizvoljno, na bazi antipiciranog dohotka koji ostvaruju privredni subjekti koji obavljaju djelatnost u pomenutim oblastima. Uz to su predmet ovakvog oporezivanja pod nominacijom naknade sredstva za rad privrednih subjekata koji obavljaju djelatnost od izuzetnog javnog interesa.

Stoga je Ustavni sud Federacije zauzeo stanovište da sredstva za rad privrednih subjekata koji obavljaju djelatnost od javnog interesa čije je obavljanje regulisano državnim zakonom i/ili zakonima Federacije Bosne i Hercegovine ne mogu biti dodatno oporezovana kantonalnim zakonima, odnosno ne mogu se od strane jedinice lokalne samouprave propisivati porezi, komunalne takse i druge naknade ukoliko za to ne postoji ovlaštenje u zakonu Bosne i Hercegovine ili Federacije Bosne i Hercegovine.

Na osnovu svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: dr. sc. Kata Senjak, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Aleksandra Martinović i prof. dr. Edin Muminović, sudije Suda.

Broj U-34/21
30. marta 2022. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Dr. sc. Kata Senjak, s. r.