Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu načelnika opština: Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidža, za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa primjenom Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV.C.3.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 26.10.2022. godine, donio je sljedeću

PRESUDU

Utvrđuje se da Zakonom o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 17/22), nije povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu opština: Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidža.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Obrazloženje

1. Podnosioci zahtjeva i predmet zahtjeva

Načelnici opština: Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidža (u daljem tekstu: podnosioci zahtjeva) podnijeli su Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) dana 06.04.2022. godine zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa primjenom Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: osporeni Zakon).

Podnosioci zahtjeva su ovom sudu dana 11.04.2022. godine podnijeli i zahtjev za donošenje rješenja o privremenoj mjeri do donošenja konačne odluke.

U skladu sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, podnosioci zahtjeva su ovlašteni za pokretanje postupka za zaštitu prava na lokalnu samoupravu pred Ustavnim sudom Federacije.

2. Stranke u postupku

Stranke u postupku u ovom ustavnosudskom predmetu na osnovu Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine su: podnosioci zahtjeva i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao donosilac osporenog Zakona.

3. Bitni navodi podnosilaca zahtjeva

Podnosioci zahtjeva u uvodnom dijelu zahtjeva navode da osporeni Zakon sadrži samo dva člana, da je članom 1. osporenog Zakona izvršena izmjena člana 9. stav 2. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15, u daljem tekstu: Zakon), dok su članom 2. Zakona propisane prijelazne odredbe. Navode da je koeficijent Kantona Sarajevo prije nego što je osporeni Zakon stupio na snagu iznosio 1,9658, dok je isti prije izmjena Zakona iz 2015. godine iznosio 2.

Pozivaju se na odredbe člana 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi (u daljem tekstu: Evropska povelja), član 11., član 34. stav 4. i član 56. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 49/06 i 51/09, u daljem tekstu: Zakon o principima lokalne samouprave), kao i na čl. 15. i 36. Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br.: 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17).

Navode da jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja osporenog Zakona nisu konsultovane niti lično, niti putem Saveza opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Savez opština i gradova), a što i proizilazi iz dopisa Saveza opština i gradova koji je priložen uz predmetni zahtjev, broj 254/22 od 04.04.2022. godine. Također navode da ni Komisija za lokalnu samoupravu Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije razmatrala Prijedlog osporenog Zakona.

Prilikom donošenja osporenog Zakona zanemarena je činjenica da su opštine kao jedinice lokalne samouprave u uskoj vezi sa Kantonom Sarajevo u pogledu djelatnosti koje su prenesene u nadležnost opština, odnosno koje vrše zajedno (npr. usluge javnog prijevoza, vodovod, kanalizacija, čistoća i sl.). Naglašavaju da je odnos Kantona Sarajevo i opština kao jedinica lokalne samouprave specifičan obzirom na postojanje zajedničke komunalne infrastrukture i drugih nadležnosti koje Kanton Sarajevo obavlja i finansira, a iste ujedno spadaju i u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Slijedom navedenog finansijska stabilnost Kantona Sarajevo automatski se odražava i na opštine.

Podsjećaju da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dana 11.03.2021. godine dala Mišljenje V. broj 424/21 na Prijedlog osporenog Zakona. U tom Mišljenju je navedeno da "predložena izmjena propisa direktno utječe na budžet Kantona Sarajevo i dovodi do ugrožavanja ravnoteže kantonalnog budžeta, ustanovljene postojećom formulom, kao i do devijacija u raspodjeli prihoda koje nisu analizirane i popraćene izračunima o utjecajima na izvršenje budžeta ovog kantona ...". Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je također dala Mišljenje V. broj 60/22 od 24.01.2022. godine kojim je potvrdila prethodno dato Mišljenje V. broj 424/21 od 11.03.2021. godine. Prednje navedena mišljenja na podneseni zahtjev, dostavljena su ovom sudu.

Podnosioci zahtjeva smatraju da utjecaj na Budžet Kantona Sarajevo i poremećaj ravnoteže kantonalnog budžeta će uzročno – posljedično utjecati na budžete jedinica lokalne samouprave. Budžet Kantona Sarajevo za 2022. godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/22) koji je usvojen prije osporenog Zakona, predviđa finansijska sredstva opštine kao jedinice lokalne samouprave. Također, iz usvojenih budžeta podnosilaca zahtjeva za 2022. godinu proizilazi da su već predviđena sredstva kao prihodi podnosioca zahtjeva, po osnovu tekućih i kapitalnih transfera Kantona Sarajevo.

Podsjećaju da je članom 8. Zakona o principima lokalne samouprave propisano da u nadležnost jedinica lokalne samouprave spada i osnivanje, upravljanje, finansiranje i unaprjeđenje ustanova osnovnog obrazovanja. Shodno navedenom, opštine samostalno, ali i zajedno sa Kantonom Sarajevo mogu biti osnivači škola, slijedom čega za iste nastaju obaveze finansiranja škola kao javnih ustanova.

Smanjenje pondera za Kanton Sarajevo sa 1,9658 na 1,5 u prvoj godini primjene osporenog Zakona će, uzimajući u obzir podatke o raspodjeli javnih prihoda iz 2021. godine, umanjiti Budžet Kantona Sarajevo za oko 86 miliona KM, dok će kurs opadanja prihoda Kantonu Sarajevo nastati svake naredne kalendarske godine do koeficijenta 1,3. Umanjenje sredstava u Budžetu Kantona Sarajevo uzročno – posljedično će se odraziti i na finansiranje nadležnosti koje su prenesene opštinama.

Isto tako, navode da je Kanton Sarajevo, na osnovu čl. 11. i 34. Zakona o principima lokalne samouprave za prenesene nadležnosti opštinama dužan, osigurati finansijska sredstva za njihovo izvršavanje, a u situaciji gdje će Kanton raspolagati manjim sredstvima, teret će biti na opštinama da za uredno obavljanje nadležnosti osigura više sredstava. Smatraju da se otvara problem u vidu preraspodjele sredstava, što će dovesti u pitanje kvalitet samih usluga koje opštine pružaju građanima. Smatraju da u situaciji gdje se Kantonu Sarajevo, na osnovu osporenog Zakona, smanjuje Budžet, jasno je da će navedeno imati negativne implikacije i na same podnosioce zahtjeva. Projekti čije je finansiranje planirano iz sredstava dobijenih po osnovu kapitalnih transfera Kantona Sarajevo bit će dovedeni u pitanje.

U konačnici zahtjeva predlažu da Ustavni sud Federacije nakon održane javne rasprave donese presudu kojom će utvrditi da je osporenim Zakonom povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu podnosilaca zahtjeva jer u postupku donošenja istog nije postupljeno u skladu sa članom 4. tačka 6. Evropske povelje i članom 56. Zakona o principima lokalne samouprave.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije je aktima broj U-14/22 od 08.04.2022. godine, zatražio od Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predstavnički dom) i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Dom naroda) da u roku od 30 dana od dana prijema akta dostave odgovor na zahtjev podnosioca.

Traženi odgovori nisu dostavljeni, ali je Predstavnički dom podneskom broj 01c-02-788-5/22 od 28.04.2022. godine dostavio akt Komisije za lokalnu samoupravu kojim se konstatuje da navedena Komisija nije razmatrala osporeni Zakon tokom njegove parlamentarne procedure, niti je dobila zahtjev za očitovanje o Prijedlogu zakona bilo od rukovodstva Predstavničkog doma ili predlagaoca zakona u toku parlamentarne procedure. Također je navedeno da navedena Komisija nije usvojila stavove i zaključke po navodima iz zahtjeva podnosioca.

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, je također aktima broj U-14/22 od 12.04.2022. godine zatražio od oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da u roku od 30 dana od dana prijema akta dostave odgovor na zahtjev podnosioca za donošenje privremene mjere.

Traženi odgovori nisu dostavljeni.

5. Relevantno pravo

A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član VI.2. (1)

(1) U opštini se ostvaruje lokalna samouprava.

Amandman XVIII

Član VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:

"Međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u pogledu Bosne i Hercegovine i Federaciji, te opšta pravila međunarodnog prava čine dio zakonodavstva Federacije. U slučaju nesuglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, prevladava međunarodni ugovor, odnosno sporazum."

Amandman XCVI

U članu IV.C.10 iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:

"(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti opštine i gradovi, kao i udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev opštinskog ili gradskog vijeća, načelnika opštine ili gradonačelnika grada, ili udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine."

Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (4) i (5);

B. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi

Član 4. stav 6.
Djelokrug lokalne samouprave

  • 6.
    Lokalne vlasti će biti konsultovane, u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču.

C. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06)

Član 1.

Ovim Zakonom uređuje se pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

Član 2.

Definicija javnih prihoda

Javnim prihodima, u smislu ovog Zakona, smatraju se indirektni porezi, direktni porezi, naknade, takse, doprinosi, donacije i drugi prihodi, utvrđeni zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave.

Član 3.

Raspodjela javnih prihoda

Javni prihodi, u smislu ovog Zakona, raspodjeljuju se između Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave, a služe za finansiranje funkcija Federacije, Direkcije za ceste Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Direkcija za ceste), kantona i jedinica lokalne samouprave.

Raspodjela ovih sredstava utvrđuje se i iskazuje u budžetu: Federacije, Direkcije za ceste, kantona i jedinica lokalne samouprave.

Član 4.

Federaciji pripadaju prihodi, kako slijedi:

  • a)
    udio prihoda sa jedinstvenog računa, u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda ("Službeni glasnik BiH", broj 55/04);
  • b)
    100% od poreza na dobit preduzeća, banaka i drugih finansijskih organizacija,društava za osiguranje i reosiguranje imovine i lica, pravnih lica, iz oblasti elektroprivrede, pošte i telekomunikacija i pravnih lica iz oblasti igara na sreću i zabavnih igara kojima je to jedina djelatnost;
  • c)
    naknade i takse u skladu sa federalnim propisima;
  • d)
    novčane i druge kazne u skladu sa federalnim propisima;
  • e)
    prihodi od prirodnih dobara u vlasništvu Federacije;
  • f)
    prihodi od korištenja ili prodaje federalne imovine;
  • g)
    donacije; i
  • h)
    drugi prihodi predviđeni zakonom i drugim propisima Federacije.

Član 6.

Udio prihoda sa jedinstvenog računa iz tačke a) člana 4. ovog Zakona raspodjeljuje

se kako slijedi:

  • a)
    finansiranje funkcija Federacije .........................................................36,2%,
  • b)
    finansiranje funkcija kantona ............................................................51,48%,
  • c)
    finansiranje funkcija jedinica lokalne samouprave .............................8,42%
  • d)
    Direkcija za ceste .................................................................................3,9%.

Dinamika raspodjele prihoda iz prethodnog stava vrši se prema dinamici pražnjenja sredstava sa jedinstvenog računa, a u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.

Član 9.

Sudjelovanje kantona u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog računa

Pojedinačno sudjelovanje kantona u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog Zakona vrši se na

osnovu formule koja se zasniva na sljedećim omjerima:

  • -
    57% na osnovi broja stanovnika u kantonu;
  • -
    6% na osnovi površine kantona;
  • -
    24% na osnovi broja učenika u osnovnom obrazovanju;
  • -
    13% na osnovi broja učenika u srednjem obrazovanju.

Formula sadrži koeficijent, koji odražava posebne rashodovne potrebe Kantona Sarajevo. Taj koeficijent iznosi 2.

Formula sadrži koeficijent koji odražava posebne rashodovne potrebe kantona sa najmanjim prihodima po stanovniku po osnovi poreza na promet, kako slijedi:

  • -
    Bosansko-podrinjski kanton Goražde, koeficijent 1,8,
  • -
    Kanton 10, koeficijent 1,1

Član 12.

Sudjelovanje jedinica lokalne samouprave u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog računa

Pojedinačno sudjelovanje jedinica lokalne samouprave u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog Zakona vrši se na osnovu formule koja se zasniva na sljedećim omjerima:

  • -
    68% na osnovi broja stanovnika u jedinici lokalne samouprave;
  • -
    5% na osnovi površine jedinice lokalne samouprave;
  • -
    20% na osnovi broja učenika u osnovnom obrazovanju;
  • -
    7% na osnovi nivoa razvijenosti opština, definisane kroz indeks razvijenosti.

Formula sadrži koeficijent koji odražava posebne rashodovne potrebe jedinica lokalne samouprave čiji broj stanovnika prelazi 60.000. Taj koeficijent iznosi 1,2.

Formula sadrži koeficijent koji odražava posebne rashodovne potrebe jedinica lokalne samouprave koje su odgovorne za materijalne troškove osnovnih škola. Taj koeficijent iznosi 1,5 i primjenjuje se na broj učenika osnovnih škola.

Indeks razvijenosti opšina predstavlja odnos prihoda od poreza na promet i poreza na dohodak sa Federacije, prosječnim prihodom od tih poreza po stanovniku. Koeficijenti u formuli se primjenjuju na broj stanovnika:

a. Opštine sa manje od 20% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,8.

b. Opštine sa manje od 40% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,5.

c. Opštine sa manje od 60% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,4.

d. Opštine sa manje od 80% od prosjeka Federacije, imaju koeficijent od 1,2.

Član 24.

Raspodjela prihoda Kantona Sarajevo

Ukupni prihodi iz člana 12. ovog Zakona, koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo, doznačavaju se Kantonu Sarajevo koji ih raspodjeljuje jedinicama lokalne samouprave na osnovu kantonalnih zakona i propisa.

Jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo pripada 0% prihoda po osnovu poreza na platu.

Ostale odredbe iz člana 12. ovog Zakona primjenjuju se na raspodjelu prihoda između Kantona Sarajevo i opština u Kantonu.

D. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", broj 43/08)

Član 1.

U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06) član 6. mijenja se i glasi:

"Prihodi sa jedinstvenog računa koji pripadaju Federaciji, raspoređuju se i to:

  • a)
    Budžetu Federacije privremeno na ime finansiranja naknada demobilisanih nezaposlenim braniniocima 3,05% od ostvarenih prihoda, do roka važenja Zakona o pravima demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica ("Službene novine Federacije BiH", broj 61/06),
  • b)
    finansiranje funkcija Federacije ...............................................................34,93%
  • c)
    finansiranje funkcija kantona ................................................................... 49,7%
  • d)
    finansiranje funkcija jedinica lokalne samouprave.................................... 8,42%
  • e)
    Direkcija cesta .............................................................................................3,9%

Dinamika raspodjele prihoda iz prethodnog stava vrši se prema dinamici pražnjenja sredstava sa jedinstvenog računa, saglasno Zakonu o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda ("Službene novine Federacije BiH", broj 55/04)."

Član 3.

Rješenja iz ovog Zakona primjenjivat će se do 31.12.2008. godine.

E. Zakon o izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", broj 22/09)

Član 4.

U članu 24. stav 2. mijenja se i glasi:

"Jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo pripada 1,79% prihoda po osnovu poreza na dohodak."

F. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", broj 35/14)

Član 1.

U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 22/06, 43/08 i 22/09) u članu 2. iza riječi: "takse" dodaju se riječi: "kazne, vlastiti prihodi,".

Iza stava 1. dodaju se novi st. od 2. do 6. koji glase:

"Javni prihodi su prihodi ostvareni obaveznim plaćanjima poreznih obaveznika; prihodi korisnika budžetskih sredstava i sredstava izvanbudžetskih fondova.

Porezni prihodi su vrsta javnih prihoda koji se prikupljaju obaveznim plaćanjima poreznih obaveznika bez obaveze izvršenja specijalne usluge zauzvrat.

Neporezni prihodi su vrsta javnih prihoda koji se prikupljaju obaveznim plaćanjima pravnih ili fizičkih lica, sa obavezom izvršenja specijalne usluge tim licima; neporezni prihodi obuhvaćaju i kazne.

Vlastiti prihodi su prihodi koje svojim aktivnostima, odnosno prodajom robe i vršenjem usluga u skladu sa zakonom ostvare korisnici budžetskih sredstava i sredstava izvanbudžetskih fondova.

Namjenski prihodi su javni prihodi čije su korištenje i namjena utvrđeni zakonom."

Član 2.

U članu 3. u stavu 1. riječi: "Direkcije za ceste Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Direkcija za ceste)" zamjenjuju se riječima: "Javnog preduzeća Ceste Federacije Bosne i Hercegovine, javnih kantonalnih ustanova za ceste i opštinskih ili gradskih tijela za lokalne ceste i gradske ulice (u daljem tekstu: Upravitelj cesta)".

U stavu 2. riječi: "Direkcije za ceste" zamjenjuju se riječima: "Upravitelja cesta".

Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

"Raspodjela prihoda po osnovi doprinosa nije obuhvaćena ovim zakonom i vrši se u skladu sa zakonima koji uređuju doprinose i izvanbudžetske fondove."

Član 3.

U članu 6. stav 1. u tački d) riječi: "Direkcija za ceste" zamjenjuju se riječima: "Upravitelji cesta."

Član 4.

U članu 9. u stavu 3. dodaje se nova alineja 3., koja glasi:" – Posavski kanton, koeficijent 1,5.."

Član 5.

U članu 12. u stavu 4. riječi: "Federacije, prosječnim" zamjenjuju se riječima: "prosječnim federalnim".

Član 12.

Član 24. mijenja se i glasi:

"Ukupni prihodi iz člana 12. ovog zakona, koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave, u Kantonu Sarajevo raspodjeljuju se jedinicama lokalne samouprave prema sljedećoj formuli koja se zasniva na sljedećim omjerima:

  • -
    68% na osnovu broja stanovnika u jedinici lokalne samouprave;
  • -
    5% na osnovu površine jedinice lokalne samouprave;
  • -
    20% na osnovu broja učenika u osnovnom obrazovanju;
  • -
    7% na osnovu nivoa razvijenosti opština, definisane kroz indeks razvijenosti.

Indeks razvijenosti opština predstavlja odnos prihoda od poreza na promet i poreza na dohodak sa federalnim prosječnim prihodom od tih poreza po stanovniku. Koeficijenti u formuli se primjenjuju na broj stanovnika:

  • -
    Opštine sa manje od 20% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,8.
  • -
    Opštine sa manje od 40% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,5.
  • -
    Opštine sa manje od 60% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,4.
  • -
    Opštine sa manje od 80% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,2.

Formula sadrži koeficijent koji se primjenjuje na kriterije broj stanovnika, površinu i broj učenika u osnovnom obrazovanju, kako slijedi:

  • -
    Opština Trnovo, koeficijent 1,8,
  • -
    Opština Vogošća, koeficijent 1,4.

Jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo pripada 1,79% prihoda po osnovi poreza na dohodak."

G. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", broj 94/15)

Član 1.

U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 22/06, 43/08, 22/09 i 35/14), u članu 6. u stavu 1. tačka b) mijenja se i glasi:

"b) finansiranje funkcija kantona 51,23%".

Iza tačke d) dodaje se nova tačka e) koja glasi:

"e) finansiranje funkcija Grada Sarajeva 0,25%".

Član 2.

U članu 9. u stavu 2., broj "2" zamjenjuje se brojem "1,9658"

H. Zakon o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", broj 17/22) - osporeni Zakon

Član 1.

U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15), u članu 9. u stavu 2. broj "1,9658" zamijeniti brojem "1,5", brisati tačku i dodati tekst: "te će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1,3."

Član 2.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

I. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", br.: 49/06 i 51/09)

Član 56.

Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se izravno tiču.

Konsultovanje u smislu prethodnoga stava ovoga člana federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza opština i gradova.

6. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Prema činjeničnom stanju u ovom ustavnosudskom predmetu, zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, pokrenuli su načelnici tri opštine u Kantonu Sarajevo. Prema odredbama člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud Federacije, a postupak pred Ustavnim sudom Federacije mogu pokrenuti, između ostalih, i opštine, pa se konstatuje da su podnosioci zahtjeva ovlaštena lica za pokretanje postupka pred ovim sudom.

U bitnom, podnosioci zahtjeva smatraju da je navedenim opštinama u Kantonu Sarajevo osporenim Zakonom povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu iz razloga što prilikom donošenja istog nisu konsultovane u smislu odredbi člana 4. stav 6. Evropske povelje i člana 56. Zakona o principima lokalne samouprave. Također uz dostavljeni zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, podnosioci zahtjeva su dostavili i dopis Saveza opština i gradova broj 254/22 od 04.04.2022. godine kojim se potvrđuje da Savez nije obaviješten, niti konsultovan u vezi donošenja osporenog Zakona. Predstavnički dom i Dom naroda na traženje ovog suda nisu dostavili odgovore, izuzev dostavljenog akta Komisije za lokalnu samoupravu Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, kako je to navedeno u tački 4. ove presude.

Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, članom VI.2.(1) propisano je da se u opštinama ostvaruje lokalna samouprava. Članom VII.3. u vezi sa Amandmanom XVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini, kao i opšta pravila međunarodnog prava, čine dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine, a da u slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, prevladava međunarodni ugovor. Evropska povelja, kao akt međunarodnog prava, ratifikovana je 1994. godine, kada je i stupila na snagu i od tada su njezine odredbe postale sastavni dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine. Evropskom poveljom utvrđen je pravni standard ustavne i zakonske osnove i položaja lokalne samouprave. Također članom 4. stav 6. Evropske povelje propisano je da će lokalne vlasti biti konsultovane, u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču.

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio je Zakon o principima lokalne samouprave, koji je stupio na snagu 07.09.2006. godine. Za meritorno rješenje ove ustavnopravne stvari, potrebno je posebno uzeti u obzir odredbe člana 56. Zakona o principima lokalne samouprave kojim je utvrđena dužnost federalnih vlasti da u najvećoj mogućoj mjeri konsultuju jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču, te da se konsultovanje vrši putem Saveza opština i gradova.

Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda ("Službeni glasnik BiH", br.: 55/04, 34/07, 49/09 i 91/17) se, između ostalog, reguliše način uplate neizravnih poreza, ostalih prihoda i taksa za koje je odgovorna Uprava za neizravno oporezivanje, pravila za vođenje jedinstvenog računa za prikupljanje neizravnih poreza, ostalih prihoda i taksa, kao i doznačavanje i raspodjela prikupljenog prihoda Federaciji Bosne i Hercegovine. Svi prihodi za koje je odgovorna Uprava za neizravno oporezivanje uplaćuju se na jedinstveni račun. Način raspodjele prihoda sa jedinstvenog računa regulisan je Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je donesen 2006. godine i od tada je pretrpio više izmjena i dopuna, od kojih su izmjene iz 2022. godine predmet rješavanja u ovom ustavnosudskom predmetu zaštite prava na lokalnu samoupravu.

Zakonom je uređena pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (član 1. Zakona), dok se pod definicijom javnih prihoda iz člana 2. Zakona smatraju indirektni porezi, direktni porezi, naknade, takse, kazne, vlastiti prihodi, doprinosi, donacije i drugi prihodi, utvrđeni zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, kantona i jedinica lokalne samouprave. Shodno članu 3. Zakona, javni prihodi raspodjeljuju se između Federacije Bosne i Hercegovine, kantona i jedinica lokalne samouprave, a služe za finansiranje funkcija Federacije Bosne i Hercegovine, Direkcije za ceste Federacije Bosne i Hercegovine, javnih kantonalnih ustanova za ceste i opštinskih ili gradskih tijela za lokalne ceste i gradske ulice, kantona i jedinica lokalne samouprave. Raspodjela ovih sredstava utvrđuje se i iskazuje u Budžetu Federacije, Upravitelja cesta, kantona i jedinica lokalne samouprave. Članom 6. Zakona iskazan je udio prihoda sa jedinstvenog računa iz člana 4. tačka a) Zakona i to tako što za finansiranje funkcija Federacije pripada 36,2%, finansiranje funkcija kantona 51,23%, finansiranje funkcija jedinica lokalne samouprave 8,42%, finansiranje Upravitelja cesta 3,9% i finansiranje Grada Sarajeva 0,25%. Dinamika raspodjele prihoda vrši se prema dinamici pražnjenja sredstava sa jedinstvenog računa, a u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda. Sudjelovanje kantona iz člana 9. i jedinica lokalne samouprave iz člana 12. u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog računa vrši se na osnovu formule koja se zasniva na iskazanim omjerima koji su taksativno navedeni u spomenutim članovima Zakona, a sve prema formuli iz člana 12a. Zakona. Istom formulom iz spomenutog člana regulisano je da se izračun učešća iz čl. 9. i 12. ovog Zakona vrši svake godine i to udio koji opština/kanton ima u iznosu sredstava prema članu 6. stav 1. Zakona i udio koji opština/kanton ima u iznosu sredstava nakon primjene formule iz čl. 9. i 12. Zakona. Navedeni prihodi odnose se na prihode od indirektnog poreza i način raspodjele na godišnjem nivou. Isto tako, članom 14. Zakona propisano je da će finansijska sredstva Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave biti razmjerna njihovim nadležnostima, koja su im dodijeljena zakonom i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te da će svaki prijenos nadležnosti biti praćen finansijskim sredstvima potrebnim za njihovo učinkovito izvršavanje.

Raspored prihoda jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo regulisan je članom 24. Zakona i to tako da se ukupan prihod raspodjeljuje prema formuli koja se zasniva na taksativno navedenim omjerima i to, 68% na osnovu broja stanovnika u jedinici lokalne samouprave, 5% na osnovu površine jedinice lokalne samouprave, 20% na osnovu broja učenika u osnovnom obrazovanju i 7% na osnovu nivoa razvijenosti opština, definisane kroz indeks razvijenosti. Stavom 2. istog člana propisano je, da indeks razvijenosti opština predstavlja prihod od poreza na promet i poreza na dohodak sa federalnim prosječnim prihodom od tih poreza po stanovniku. Jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo pripada 1,79% prihoda po osnovi poreza na dohodak.

Analizom raspodjele prihoda u ovom ustavnosudskom predmetu, utvrđeno je, da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio Zakon o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i to na sjednici Predstavničkog doma od 24.01.2022. godine i na sjednici Doma naroda od 17.02.2022. godine. Osporeni Zakon je stupio na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH" tj. dana 12.03.2022. godine. Zakon se sastoji od dva člana, od kojih je za rješavanje ovog predmeta relevantan člana 1. kojim su izvršene izmjene člana 9. stav 2. osnovnog teksta Zakona, na način, da je izvršeno umanjenje učešća Kantona Sarajevo u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog računa. Koeficijent "1,9658" je zamijenjen brojem "1,5", te utvrđeno dalje umanjivanje navedenog koeficijenta za svaku kalendarsku godinu za 0,1 do koeficijenta 1,3. Izmijenjeni stav 2. člana 9. odnosi se na formulu, odnosno koeficijent koji odražava posebne rashodovne potrebe Kantona Sarajevo.

Članom 9. osnovnog Zakona propisano je učešće kantona u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog računa i to prema Zakonu o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda koji reguliše način uplate indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksa, te raspodjelu prikupljenih prihoda Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Podjela se vrši prema utvrđenim mjerilima iz člana 9. Zakona (broj stanovnika, površina, broj učenika u osnovnim i srednjim školama), gdje je posebno izdvojen Kanton Sarajevo koji odražava posebne rashodovne potrebe sa propisanim koeficijentom (prvo je taj koeficijent bio 2, zatim 1,9658 i zadnjim izmjenama osporenog Zakona 1,5, te da će se za svaku kalendarsku godinu umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1,3). Iz svega navedenog proizilazi da se raspodjela javnih prihoda kantonima vrši sa jedinstvenog računa prema propisanim mjerilima iz ovog člana.

Kad su u pitanju jedinice lokalne samouprave, njihovo učešće u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog računa regulisano je članom 12. Zakona, na način da je utvrđena formula izračuna i određeni koeficijenti na osnovu broja stanovnika, površine opština, broja učenika u osnovnom obrazovanju, posebne rashodovne potrebe i indeks razvijenosti opština. Članom 24. posebno je regulisana raspodjela prihoda u Kantonu Sarajevo i to na način da se ukupni prihod iz člana 12. koji pripada Kantonu Sarajevo, doznačava Kantonu koji ih raspodjeljuje jedinicama lokalne samouprave.

Iz svega navedenog proizilazi da se član 1. osporenog Zakona odnosi na učešće kantona u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog računa, a u konkretnom slučaju promjena koeficijenta odražava posebne rashodovne potrebe Kantona Sarajevo, a ne jedinice lokalne samouprave. Naime, odredbe člana 4. stav 6. Evropske povelje i člana 56. Zakona o principima lokalne samouprave reguliše pravovremeno i na odgovarajući način konsultovanje u procesu donošenja odluka jedinica lokalne samouprave o svim stvarima koji ih se direktno tiču. Da bi izostanak konsultacija značio povredu prava jedinica lokalne samouprave, taj propis se mora izravno ticati istih, a što se u konkretnom slučaju ne odnosi na odredbu člana 1. osporenog Zakona. Naime, umanjenje koeficijenta, odnosno pondera Kantonu Sarajevo ne znači da će i jedinice lokalne samouprave biti uskraćene za pripadajući dio finansijskih sredstava jer se ista sredstva i dalje određuju i raspoređuju na način u skladu sa odredbama osnovnog Zakona, a koje odredbe nisu bile predmet izmjena u osporenom Zakonu, posebno imajući u vidu da prema članu 24. Zakona, jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo pripada 1,79 % prihoda po osnovu poreza na dohodak. Iste odredbe nisu bile predmet izmjena u osporenom Zakonu, a niti je za istu raspodjelu prihoda podnesen zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu.

Na osnovu svega izloženog, Sud smatra da osporenim Zakonom nije povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu navedenih opština iz razloga što se radi o izmjenama Zakona koji se direktno ne tiču jedinica lokalne samouprave, pa samim tim izostanak konsultacija ne predstavlja povredu prava na lokalnu samoupravu opština: Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidža.

Donošenjem odluke u meritumu, prestala je potreba za odlučivanjem o privremenoj mjeri.

Imajući u vidu naprijed navedeno, riješeno je kao u izreci donesene presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, prof.dr. Edin Muminović i dr.sc. Kata Senjak, sudije Suda.

Broj U-14/22
26. oktobra 2022. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.