USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući po zahtjevima za rješavanje spora između Kantona Sarajevo i opština Centar Sarajevo i Stari Grad Sarajevo u vezi sa propisima koje su donijeli Skupština Kantona Sarajevo i Vlada Kantona Sarajevo, a kojima se tim opštinama u oblasti upravljanja javnim parkinzima, te lokalnim i nekategorisanim cestama oduzimaju nadležnosti po osnovu kojih se u ovoj oblasti ostvaruju prihodi, na osnovu člana IV.C.3.10.(1) e) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 19.01.2021. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da je Kanton Sarajevo neprovođenjem odredbi člana 84. stav (8) Zakona o uređenju saobraćaja na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/17) i člana 35. stav (6) Uredbe o organizaciji parkiranja, javnim parking površinama, parking zonama, izgradnji novih parkinga i organizaciji jedinstvenog sistema naplate parkiranja ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 52/18) povrijedio pravo opština Centar Sarajevo i Stari Grad Sarajevo na participaciju u raspodjeli sredstava prikupljenih po osnovu naplate parkiranja na javnim parkinzima i u javnim garažama, u zavisnosti od ukupnog broja parking mjesta na području tih opština.
Nalaže se Kantonu Sarajevo, da u roku od 60 (šezdeset) dana od dana objave ove presude u "Službenim novinama Federacije BiH", otkloni posljedice tog nečinjenja i u cijelosti provede navedene propise.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Obrazloženje
1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Opštinski načelnik Opštine Centar Sarajevo (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je dana 23.01.2019. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za rješavanje spora između Opštine Centar Sarajevo i Kantona Sarajevo, podneskom broj: 10-23-135/19 od 11.01.2019. godine, zaprimljenim dana 23.01.2019. godine.
U zahtjevu ističe da je Kanton Sarajevo, donošenjem Zakona o uređenju saobraćaja na području Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Zakon o uređenju saobraćaja) i Uredbe o organizaciji parkiranja, javnim parking površinama, parking zonama, izgradnji novih parkinga i organizaciji jedinstvenog sistema naplate parkiranja (u daljem tekstu: Uredba o organizaciji parkiranja), protivno zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, prisvojio nadležnosti Opštine Centar Sarajevo. Riječ je o nadležnostima u sferi utvrđivanja politike korištenja i utvrđivanja visine naknade za korištenje javnih dobara, upravljanja, finansiranja i unaprjeđenja djelatnosti i objekata komunalne infrastrukture, lokalnih puteva i mostova, kao i javnih parking prostora. Na taj način je, smatra podnosilac zahtjeva, Kanton Sarajevo onemogućio toj opštini sticanje prihoda koji joj po zakonu pripadaju, a kojima bi trebala finansirati sve poslove koje joj nameće status upravitelja lokalnih cesta. Na osnovu tog zahtjeva, u Ustavnom sudu Federacije formiran je predmet (rješavanje spora) pod brojem: U-7/19.
2. Spajanje postupaka
Nedugo potom, tačnije 23.05.2019. godine u Ustavnom sudu Federacije zaprimljen je i podnesak Opštinskog načelnika Opštine Stari Grad Sarajevo broj: 01-05-4-1655/19 od 21.05.2019. godine, kojim se takođe zahtijeva rješavanje spora između te opštine i Kantona Sarajevo. I u ovom zahtjevu se ističe da je Kanton Sarajevo, protivno zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, donio propise kojima se toj opštini oduzimaju nadležnosti u oblasti upravljanja javnim parking prostorima, te lokalnim i nekategorisanim cestama, čime se, smatra podnosilac zahtjeva, onemogućava tu opštinu u sticanju prihoda koji joj po zakonu pripadaju. Na osnovu ovog zahtjeva u Ustavnom sudu Federacije oformljen je predmet (rješavanje spora) pod brojem: U-29/19.
Kako je po ocjeni Ustavnog suda Federacije riječ o, po njihovoj prirodi istovrsnim, a po predočenoj argumentaciji gotovo identičnim zahtjevima sa pozivanjem na iste propise i kako se, k tome, oba zahtjeva odnose na istu stranku – Kanton Sarajevo, na čijem se području obje opštine i nalaze, Ustavni sud Federacije zaključio je da je moguća i cjelishodna analogna primjena odredbi o spajanju postupaka iz člana 38. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03). Stoga je, u prethodnom postupku pred ovim sudom, na sjednici održanoj dana 28.10.2020. godine doneseno rješenje pod brojem: U-7/19 kojim je utvrđeno da se predmeti pod brojevima: U-7/19 i U-29/19 spajaju, te da će se po zahtjevima za rješavanje spora voditi jedinstven postupak i donijeti jedna odluka pod brojem: U-7/19.
3. Stranke u postupku
Na osnovu člana 33. Zakona o postupku, stranke u ovom ustavnosudskom postupku (sporu) su: Opština Centar Sarajevo i Opština Stari Grad Sarajevo u čije ime su zahtjevi podneseni, i Kanton Sarajevo, na koji se oba zahtjeva odnose.
4. Bitni navodi zahtjeva
Podnosilac zahtjeva navodi da je Kanton Sarajevo u suprotnosti sa odredbama Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 12/10, 16/10 i 66/13 – u daljem tekstu: Zakon o cestama) i odredbama Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09 - u daljem tekstu: Zakon o principima lokalne samouprave) donio propise kojima opštini, u oblasti upravljanja javnim parkinzima te lokalnim i nekategorisanim cestama, oduzima one nadležnosti po osnovu kojih se u ovoj oblasti ostvaruju prihodi, čime onemogućava opštinu da ostvari prihode koji joj po zakonu pripadaju.
Članom 13. Zakona o cestama propisana je nadležnost opština za upravljanje (izgradnju, rekonstrukciju, održavanje) lokalnim cestama i gradskim ulicama.
Prema članu 8. Zakona o principima lokalne samouprave, u vlastite nadležnosti jedinica lokalne samouprave "posebno spadaju", uz ostalo, oblast utvrđivanja politike korištenja i utvrđivanje visine naknade za korištenje javnih dobara, upravljanje, finansiranje i unaprjeđenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne infrastrukture, pri čemu se izričito navode lokalni putevi, mostovi i javna parkirališta.
Kanton Sarajevo je, na osnovu Zakona o cestama, donio 15.11.2014. godine, Odluku o razvrstavanju lokalnih cesta i ulica u Gradu Sarajevu na području opština Centar Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo i Stari Grad Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 40/14, u daljem tekstu: Odluka o razvrstavanju lokalnih cesta), kojom odlukom su 144 ulice na području Opštine Centar Sarajevo, u dužini od 74,545 m, proglašne lokalnim cestama kojima upravlja Opština. Opština je preuzela obaveze koje joj propisuje Zakon o cestama, te obezbjeđuje i ulaže značajna finansijska sredstva u izgradnju, rekonstrukciju i održavanje (investicijsko, tekuće i zimsko) cesta kojima upravlja. Za obavljanje ovih poslova Opština, u skladu sa odredbom člana 48. Zakona o cestama, zaključuje ugovore sa pravnim licima registrovanim za djelatnost građenja. Samo za zimsko održavanje lokalnih cesta u periodu od 2015.-2017. godine, Opština je izvođaču platila iznos od 1.207.129 KM. Pored činjenice da Opština isključivo vlastitim sredstvima izvršava poslove koji su joj zakonom kao upravitelju lokalnih cesta dani u nadležnost, Kanton Sarajevo vrši naplatu parkiranja na svim javnim parkinzima na području Opštine, uključujući i parkinge formirane na lokalnim cestama (gradskim ulicama).
Potom je Kanton Sarajevo Zakonom o uređenju saobraćaja, odredbom člana 84. utvrdio nadležnost Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo za jedinstven sistem parkiranja na području Kantona, te propisao i način naplate i raspolaganja sredstvim od naplate javnih parkinga, o čemu nije konsultovao opštine.
Isto tako je na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 14/16, 43/16, 10/17, 19/17 i 20/18), bez uporišta u odredbama Zakona o cestama, Kanton Sarajevo donio Uredbu o organizaciji i načinu naplate parkiranja u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj: 25/16).
Donesene su i dvije odluke i to Odluka o cjenama parking karte ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 8/17, 13/17 i 42/17) i Odluka o zonama javnih parkirališta ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj: 8/17).
Potom je Vlada Kantona Sarajevo, dana 13.12.2018. godine, donijela i novu Uredbu o organizaciji parkiranja. Tom Uredbom Kanton Sarajevo, ponovno sebi prisvaja nadležnosti i prihode protivno odredbama zakona Federacije Bosne i Hercegovine koji regulišu ovu oblast. Naime Kanton Sarajevo uspostavlja isključivu nadležnost Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo za oblast javnog parkiranja u Kantonu, zanemarujući pri tome prava jedinica lokalne samouprave utvrđena Zakonom o cestama i Zakonom o principima lokalne samouprave. Uredba ne propisuje obavezu Kantona Sarajevo ili nadležnog ministarstva da opštinama dostavi egzaktne podatke o ostvarenim prihodima po osnovu naplate parkinga. Opština je onemogućena da vrši bilo kakvu kontrolu u pogledu naplate i raspodjele ovih prihoda, koji su u skladu sa federalnim propisima isključivi prihod jedinice lokalne samouprave.
Iz navedenog proizilazi da je Kanton Sarajevo donošenjem Odluke o razvrstavanju lokalnih cesta, jedinog propisa koji je zasnovan na federalnim zakonima, utvrdio kojim cestama i ulicama na području opštine upravlja opština. Svim ostalim propisima iz ove oblasti koje je Kanton donio, koji se odnose na oblast upravljanja javnim parkiralištima i lokalnim cestama a posebno u djelatnostima kojima se neposredno ostvaruju značajni prihodi u ovoj oblasti, Kanton je utvrdio nadležnost vlastitih organa, čime je protivno zakonima Federacije Bosne i Hercegovine onemogućio opštinu da stekne prihode koji joj po zakonu pripadaju, a kojima bi trebala finansirati sve poslove koje joj nameće status upravitelja lokalnih cesta.
Uredbu o organizaciji i načinu naplate parkiranja u Kantonu Sarajevo, Kanton Sarajevo je zasnovo na Zakonu o komunalnim djelatnostima, koji je suprotno zakonima Federacije Bosne i Hercegovine i suprotno presudi Ustavnog suda Federacije broj: U-21/09 od 21.10.2015. godine, ("Službene novine Federacije BiH", broj 5/16), ponovno utvrdio nadležnost Kantona u ovoj oblasti.
Podnosilac zahtjeva, zbog činjenice da Kanton Sarajevo ne izvršava brojne odluke Ustavnog suda Federacije, te zbog činjence da presude koje se donesu u postupku radi zaštite prava na lokalnu samoupravu ne daju rezultate koje jedinice lokalne samouprave očekuju kao zakonitu i logičnu posljedicu donesenih presuda, predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom bi se utvrdilo da je Kanton Sarajevo donošenjem Zakona o uređenju saobraćaja na području Kantona Sarajevo i Uredbe o organizaciji parkiranja, protivno zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, prisvojio nadležnosti Opštine Centar Sarajevo u oblastima: utvrđivanje politike korištenja i utvrđivanja visine naknade za korištenje javnih dobara; Upravljanja, finansiranja i unaprjeđenja djelatnosti i objekata komunalne infrastrukture, lokalnih puteva i mostova i javnih parkirališta.
5. Bitni navodi odgovora na zahtjev
Ustavni sud Federacije je aktom broj: U-7/19 od 12.02.2019. godine, zatražio od Skupštine Kantona Sarajevo odgovor na navode zahtjeva. Predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo je aktom broj: 01-05-824-7-2/19 od 13.03.2019. godine dostavio odgovor u formi izjašnjenja Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo broj: 04-05-824/19 od 27.02.2019. godine, koji je kao odgovor na zahtjev verifikovala Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo na sjednici održanoj 12.03.2019. godine, i aktom broj: 01-05-824-7-1/19 od 12.03.2019. godine ga uputila Predsjedavajućem u Skupštini Kantona Sarajevo.
U odgovoru se ističe da je članom 10. Zakona o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija Kantona Sarajevo - Prečišćeni tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 2/12, 41/12, 8/15 i 13/17), utvrđeno da Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo vrši upravne i stručne poslove utvrđene ustavom, zakonom i drugim propisima, koji se odnose na ostvarivanje nadležnosti Kantona u oblasti saobraćaja. Vršenje nadležnosti je takođe utvrđeno i Ustavom Kantona Sarajevo, gdje je jasno propisano da Kanton svoje nadležnosti izvršava donošenjem propisa i primjenom propisa Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine.
Odlukom o organizaciji i načinu naplate parkiranja ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 18/97), utvrđena je organizacija i način naplate parkiranja na javnim parkiralištima, a kojima se smatra javna prometna površina namijenjena isključivo za zaustavljanje i parkiranje vozila koju odredi Ministarstvo, dok je utvrđeno da kontrolu parkiranja na javnim parkiralištima obavlja KJKP "Rad" d.o.o. Sarajevo.
Potom se ukazuje na odredbe člana 2. Zakona o komunalnim djelatnostima, kojima je utvrđeno da se pod komunalnim djelatnostima, u smislu tog Zakona, podrazumijeva pružanje komunalnih usluga od interesa za fizička i pravna lica, te finansiranje građenja i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sistema na području Kantona Sarajevo, kao i Grada Sarajeva i opština na području tog kantona. U članu 3. istog Zakona decidno su navedene komunalne djelatnosti individualne komunalne potrošnje, među kojima je i parkiranje, odnosno održavanje i organizacija javnih parking prostora i javnih garaža i predviđeno je da će se obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti pobliže regulisati podzakonskim aktima, što je i učinjeno donošenjem Uredbe o organizaciji i načinu naplate parkiranja u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 25/16 i 19/17) od strane kantonalne Vlade.
Zatim je donesen i Zakon o uređenju saobraćaja kojim je utvrđivanje jedinstvenog sistema parkiranja na području Kantona Sarajevo stavljeno u nadležnost Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo, a kao provedbeni akt donesena je Uredba o organizaciji parkiranja.
Istom Uredbom je takođe propisana i cijena parkiranja, odnosno od čega se ista sastoji, te uplata i korištenje sredstava prikupljenih od parkiranja vozila. Članom 37. stav (6) ove Uredbe utvrđeno je da će se raspodjela naknade i konkretna struktura ulaganja u opštine definisati sporazumom sa svakom opštinom posebno, dok je u stavu (7) istog člana propisano da cijenu za rezervisano parking mjesto i povlaštenu parking kartu utvrđuje Vlada Kantona Sarajevo na prijedlog Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo.
U odgovoru se ne dovodi u pitanje da u vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave, između ostalog, posebno spadaju i nadležnosti navedene u predmetnom zahtjevu od strane Opštine Centar Sarajevo, pri čemu se referiše na Zakon o lokalnoj samoupravi ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 22/00). Tim je Zakonom propisano da poslovi federalnih i kantonalnih vlasti mogu biti povjereni jedinici lokalne samouprave zakonom, nakon konsultovanja organa lokalnih vlasti kojima se navedeni poslovi povjeravaju, uzimajući u obzir princip supsidijarnosti i sposobnosti lokalnih vlasti i njihove administracije da te poslove efikasno obavljaju, a taj prijenos i povjeravanje novih poslova jedinicama lokalne samouprave treba biti praćen dodjelom sredstava potrebnim za njihovo efikasno obavljanje.
Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo, cijeni bitnim istaći da saobraćaj predstavlja cjelinu koja obuhvata i parkiranje, odnosno mirujući saobraćaj, te da se problem parkiranja koji je posebno izražen u užoj gradskoj jezgri, kao i problem zagađenja u zimskom periodu, nastoji prevazići izgradnjom podzemnih garaža, izgradnjom smart parkinga na području Opštine Centar Sarajevo i Stari Grad Sarajevo, gdje je navedni problem posebno izražen.
Na kraju se naglašava da se ukupna sredstva prikupljena po osnovu naplate parkiranja, odnosno namjenska sredstva ostvarena po navedenom osnovu, isključivo ulažu u izgradnju i unaprjeđenje parking prostora na području Kantona Sarajevo, te da konkretna struktura ulaganja u opštine treba da se definiše sporazumom sa svakom opštinom, što je propisano pomenutom Uredbom o organizaciji parkiranja, a sve do konačnog utvrđivanja nadležnosti u predmetnoj oblasti i donošenja novog Zakona o lokalnoj samoupravi.
6. Prethodni postupak
Ustavni sud Federacije je od stranaka u postupku zatražio izjašnjenje, kako bi se utvrdilo da li je možda u međuvremenu Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo izvršilo ili pokušalo izvršiti svoju zakonsku obavezu o kojoj je gore bilo riječi. Upit je, pod brojem U-7/19 od 17.11.2020. godine upućen Vladi Kantona Sarajevo i Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo, te opštinama Centar Sarajevo i Stari Grad Sarajevo.
Dana 01.12.2020. godine zaprimljeno je traženo izjašnjenje od Načelnika Opštine Stari Grad Sarajevo (podnesak broj: 01-04-4-2454/20 od 30.11.2020. godine) iz kojeg se vidi da, do dana pisanja tog izjašnjenja, nije bilo nikakvog obraćanja Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo toj opštini u vezi sa ugovornim regulisanjem raspodjele sredstava prikupljenih od naplate parkiranja na javnim parkinzima, te da kod takvog stanja stvari Opština Stari Grad Sarajevo u potpunosti ostaje kod navoda iz zahtjeva.
Dana 04.12.2020. godine zaprimljeno je i traženo izjašnjenje Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo (podnesak broj: 04-05-46176-2/20 od 03.12.2020. godine). U njemu se expressis verbis i bez ikakvog osporavanja potvrđuje postojanje zakonske obaveze o kojoj se radi, sa preciznim navođenjem odgovarajućih, ranije spominjanih odredaba Zakona o uređenju saobraćaja i Uredbe o organizaciji parkiranja.
7. Relevantno pravo
A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Čan IV.C.3.10.(1)
(1) Osnovna funkcija Ustavnog suda je rješavanje sporova:
- a)između kantona;
- b)između kantona i federalne vlasti;
- c)između grada i njegovog kantona ili federalne vlasti;
- d)između opštine i grada;
- e)između opština i njihovih kantona ili federalne vlasti; i
- f)između institucija federalne vlasti ili unutar pojedinih institucija federalne vlasti.
Član IV.C.3.10.(3)
(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti opštine i gradovi, kao i udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev opštinskog ili gradskog vijeća, načelnika opštine ili gradonačelnika grada, ili udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine.
B. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)
III. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
Član 8. st. 1. i 2. i stav 3. alineja 11
Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo baviti se svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona.
Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili uskraćene od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom.
U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju:
- -upravljanje, finansiranje i unaprjeđenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne
infrastrukture:
- -vodosnabdijevanje, odvođenje i prerada otpadnih voda,
- -prikupljanje i odlaganje čvrstog otpada,
- -održavanje javne čistoće,
- -gradska groblja,
- -lokalni putevi i mostovi,
- -ulična rasvjeta,
- -javna parkirališta,
- -parkovi;
C. Zakon o cestama Federacije Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br. 12/10, 16/10 i 66/13)
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se: razvrstavanje javnih cesta, upravljanje cestama i pravni položaj upravitelja, planiranje, gradnja, rekonstrukcija, održavanje, ugovaranje i ustupanje
radova, zaštita cesta i uslovi odvijanja saobraćaja na cestama, koncesija na javnim cestama, finansiranje javnih cesta, upravni nadzor nad provođenjem Zakona, kazne i druga pitanja od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) iz oblasti cesta.
Član 9.
Mjerila i kriterije za razvrstavanje javnih cesta i odluku o razvrstavanju javnih cesta, osim lokalnih cesta, u skladu sa smjernicama i mjerilima, kriterijima i Odlukom Vijeća ministara BiH utvrđuje Vlada na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija (u daljem tekstu: Ministarstvo) u saglasnosti sa kantonalnim ministarstvima nadležnim za poslove prometa.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, odluku o razvrstavanju lokalnih cesta i ulica u gradovima donosi vlada kantona na prijedlog nadležnog opštinskog ili gradskog organa za poslove saobraćaja.
Član 13.
Upravljanje, građenje, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu autocesta i brzih cesta vrše Autoceste FBiH.
Upravljanje, građenje, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu magistralnih cesta vrše Ceste FBiH.
Upravljanje, građenje, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu regionalnih cesta vrše javne kantonalne ustanove za ceste.
Upravljanje, građenje, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu lokalnih cesta i gradskih ulica vrše nadležni opštinski ili gradski organi.
Član 25.
Godišnji plan i program održavanja i zaštite, kao i program rekonstrukcije, izgradnje i obnove javnih cesta do kraja tekuće godine za narednu godinu donose nadležni organi:
- -za autoceste i brze ceste Autoceste FBiH,
- -za magistralne ceste Ceste FBiH,
- -za regionalne ceste nadležna kantonalna ustanova za ceste,
- -za lokalne ceste i gradske ulice nadležni opštinski načelnik, odnosno gradonačelnik.
Saglasnost na godišnje planove i programe iz alineje 1. i 2. daje Vlada, za planove i programe iz alineje 3. kantonalna vlada, a za planove i programe iz alineje 4. nadležno opštinsko ili gradsko vijeće.
Član 48.
Upravitelji cesta direktno ne izvode radove gradnje, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta.
Izuzetno, subjekti iz prethodnog stava mogu izvoditi navedene radove, ako imaju potrebne kapacitete i ukoliko je to u funkciji racionalnosti, boljeg funkcionisanja sistema i ako je tehnološki i ekonomski opravdano.
Izvođenje radova gradnje, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta upravitelji cesta ustupaju po postupku i na način utvrđen Zakonom o javnim nabavkama ("Službeni glasnik BiH", br. 49/04).
Član 79.
Upravitelji cesta za ceste kojima upravljaju dužni su voditi evidencije tih cesta, cestovnog pojasa, saobraćajne signalizacije i opreme na njima.
Član 80. stav 1.
Ovim zakonom daju se javna ovlaštenja upraviteljima cesta.
VII. FINANSIRANJE JAVNIH CESTA
Član 88.
Finansijska sredstva za održavanje, zaštitu, obnovu, rekonstrukciju i izgradnju javnih cesta osiguravaju se:
A - iz javnih prihoda:
- 1.godišnjim naknadama za upotrebu cesta koje se plaćaju pri registraciji za motorna i priključna vozila, kao i zaprežna kola;
- 2.naknadama za autoceste i ceste iz maloprodajne cijene nafte i naftnih derivata;
- 3.posebnim naknadama za upotrebu autocesta, brzih cesta i određenih cesta i objekata sa naplatom na cestama (most, vijadukt, tunel i sl.) po posebnom pravilniku;
- 4.naknadama za ceste na inozemna motorna i priključna vozila;
- 5.posebnim naknadama za službu "Pomoć-informacije" na cestama;
- 6.naknadama za ceste koje se plaćaju za vanrednu upotrebu javnih cesta (vanredni prijevoz);
- 7.naknadama za ceste koje se plaćaju za prekomjernu upotrebu javnih cesta zbog opterećenja i učestalosti vozila;
- 8.naknadama za korištenje cestovnog zemljišta ili od reklamnih znakova;
- 9.ostale naknade po posebnim propisima;
B - kreditima;
C - donacijama/grantovima:
- 1.iz sredstava federalnog budžeta, budžeta kantona, te budžeta grada i opštine,
- 2.sredstvima federalnog budžeta prikupljenim od naknada za korištenje cesta i objekata na osnovu dobijene koncesije i sredstvima ostvarenim od pratećih djelatnosti,
- 3.donacijama drugih donatora.
Član 95.
Finansijska sredstva iz člana 88. ovog Zakona, koja se odnose na autoceste uplaćuju se u potpunosti na račun Autocesta FBiH.
Finansijska sredstva iz člana 88. ovog Zakona, koja se odnose na magistralne ceste uplaćuju se u potpunosti na račun Cesta FBiH.
Finansijska sredstva iz člana 88. ovog Zakona, koja se odnose na regionalne ceste uplaćuju se u potpunosti na račun javnih kantonalnih ustanova za ceste, a na račun grada ili opštine za lokalne ceste i ulice u gradovima.
Član 96.
Naknade iz člana 88. ovog Zakona jesu raspoloživa finansijska sredstva koja će upravitelji namjenski koristiti za održavanje, zaštitu, obnovu, rekonstrukciju i izgradnju autocesta, brzih, magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta, za rad i funkcionisanje upravitelja, te za proširenje materijalne osnove rada iz osnovne djelatnosti u okviru povjerenih javnih ovlaštenja, u skladu sa odobrenim planom i programom poslovanja od osnivača.
D. Ustav Kantona Sarajevo
("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 04/01, 28/04, 6/13)
Član 18. stav 1. tač. b), d), i j)
Nadležnosti Skupštine
Skupština Kantona:
- b)donosi zakone i druge propise u okviru izvršavanja nadležnosti Kantona, izuzev propisa koji su ovim Ustavom ili zakonom dati u nadležnost Vlade Kantona;
- d)utvrđuje politiku i donodi programe razvoja Kantona;
- j)odlučuje o prijenosu ovlaštenja Kantona na opštinu, Grad i Federaciju;
E. Zakon o uređenju saobraćaja na području Kantona Sarajevo
("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/17 i 46/17)
Član 84.Jedinstven sistem parkiranja
(1) Ministarstvo utvrđuje jedinstven sistem javnog parkiranja na području Kantona inadležno je za:
- a)planiranje, organizaciju i unaprjeđenje javnog parkiranja u Kantonu Sarajevo,
- b)upravljanje javnim parkinzima na području Kantona,
- c)nadzor funkcionisanja javnih parkinga na području Kantona,
- d)otvaranje novih parkinga i
- e)uspostavljanje jedinstvenog sistema naplate parkiranja.
(2) Parkiranje vozila može se organizovati na:
- a)javnim parkinzima,
- b)javnim garažama,
- c)rezervisanim parking mjestima,
- d)javnim parkinzima i garažama u privatnom vlasništvu.
(3) Na javnim parkinzima zabranjeno je:
- a)parkiranje vozila koje nije registrovano,
- b)parkiranje neispravnog ili havarisanog vozila i zbog dotrajalosti neupotrebljivih vozila ili vozila koji nemaju svoj vlastiti pogon,
- c)zauzimanje parking mjesta putem ograđivanja (parking barijere, ograde, i razni predmeti koji fizički ometaju parkiranje).
(4) Ministarstvo po službenoj dužnosti rješenjem utvrđuje javne parking prostore.
(5) Sredstva od naplate javnih parkinga će se koristiti za:
- a)plaćanje komunalne usluge za održavanje javnog parking prostora,
- b)unaprjeđenje investicionog održavanja parkirališta,
- c)unaprjeđenje parkirališta izvan užeg centra grada i čistih vidova prijevoza
(6) Bliže odredbe o organizaciji parkiranja, javnim parking površinama, parking zonama i izgradnji novih parkinga uredbom propisuje Vlada, na prijedlog Ministarstva.
(7) Bliže odredbe o organizaciji jedinstvenog sistema naplate parkiranja uredbom propisuje Vlada, a prijedlog Ministarstva.
(8) Raspodjela sredstava prikupljena od naplate javnih parkinga i garaža u zavisnosti od ukupnog broja parking mjesta po opštinama vršit će se po odredbama Uredbe o organizaciji parkiranja, javnim parking površinama, parking zonama i izgradnji novih parkinga, u kojoj će biti uključeno Ministarstvo i opštine.
(9) Za unaprjeđenje investicionog održavanja parkirališta i za unaprjeđenje parkirališta izvan užeg centra grada, i čistih vidova prijevoza utvrđuje se posebna naknada.
Član 102. stav (1) tačka a)
(Donošenje podzakonskih akata)
(1) Vlada će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti:
- a)Uredbu o organizaciji parkiranja, javnim parking površinama, parking zonama i izgradnji novih parkinga;
("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 14/16, 43/16, 10/17, 19/17 i 20/18)
DIO II - KOMUNALNE DJELATNOSTI
Član 2.Značenje pojmova komunalnih djelatnosti
(1) Pod komunalnim djelatnostima, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se pružanje komunalnih usluga od interesa za fizička i pravna lica, te finansiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sistema na području Kantona, kao i Grada Sarajeva (u daljem tekstu: Grad) i opština na području Kantona (u daljem tekstu: opština) kada je to propisano ovim zakonom.
(2) Komunalne djelatnosti dijele se na:
- a)komunalne djelatnosti individualne komunalne potrošnje;
- b)komunalne djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje.
(3) Pod pojmom komunalnih djelatnosti individualne komunalne potrošnje podrazumjevaju se komunalni proizvodi i usluge koje se mogu izmjeriti i naplatiti od svakog korisnika usluga.
(4) Pod pojmom komunalne djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje podrazumijeva se komunalni proizvod i usluga koju nije moguće izmjeriti i naplatiti od svakog korisnika usluga.
Član 3.Komunalna potrošnja
(1) Komunalne djelatnosti individualne komunalne potrošnje u smislu ovog zakona su:
- a)snabdijevanje pitkom vodom;
- b)odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda;
- c)snabdijevanje prirodnim gasom;
- d)snabdijevanje toplotnom energijom;
- e)obavljanje javnog prijevoza putnika;
- f)prikupljanje i odvoz komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih zgrada i poslovnih prostora na deponiju;
- g)odlaganje komunalnog otpada;
- h)održavanje i organizacija javnih parking prostora i javnih garaža;
- i)obavljanje pogrebnih poslova;
- j)tržnice i pijace na malo.
(2) Komunalne djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje u smislu ovog zakona su:
- a)odvođenje atmosferskih voda;
- b)održavanje čistoće na javnim površinama;
- c)održavanje javnih površina;
- d)održavanje grobalja;
- e)održavanje javne rasvjete;
- f)obavljanje kafilerijske usluge;
- g)dekorisanje;
- h)održavanje javnih česmi i fontana, javnih kupatila i javnih nužnika;
- i)održavanje javnih satova.
Član 4. stav (8)
(Pojmovi Komunalne potrošnje)
(8) Pod održavanjem i organizacijom javnih parking prostora i javnih garaža podrazumijevaju se poslovi održavanja organizacije prostora i objekata u kojima se pružaju usluge parkiranja i garažiranja motornih vozila.
Član 5.Javni interes komunalne djelatnosti
(1) Komunalne djelatnosti su od javnog interesa i obavljaju se kao javne službe.
(2) Pod pojmom javnog interesa u komunalnim djelatnostima podrazumijeva se zadovoljavanje onih potreba urbanog civilizacijskog društva koje su nezamjenjiv uslov života i rada građana, državnih organa i drugih subjekata na području Kantona.
(3) Pod pojmom javne službe u komunalnim djelatnostima podrazumijevaju se komunalne djelatnosti iz člana 3. ovog zakona, koje kao opšte korisne djelatnosti, predstavljaju sistemsku cjelinu organizovanja i vršenja putem državnih službi, jedinica lokalne samouprave, te za to posebno organizovanih samostalnih organizacija koje su prihvaćene, podržavane i kontrolisane od strane državne zajednice.
(4) Kanton, Grad, opštine, pravna i fizička lica koja obavljaju komunalne djelatnosti, obavezni su na osnovu ovog zakona i posebnih propisa:
- a)osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti;
- b)osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti;
- c)preduzimati mjere za očuvanje i zaštitu okoliša;
- d)osigurati javnost i transparentnost rada.
DIO VII - SREDSTVA ZA OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI
Član 20.Sredstva za obavljanje komunalne djelatnosti
Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti obezbjeđuju se iz:
- a)cijene za komunalne usluge iz segmenta individualne komunalne potrošnje;
- b)cijene za komunalne usluge iz segmenta zajedničke komunalne potrošnje;
- c)budžeta Kantona i opštine;
- d)drugih izvora po posebnim propisima.
G. Uredba o organizaciji parkiranja, javnim parking površinama, parking zonama, izgradnji novih parkinga i organizaciji jedinstvenog sistema naplate parkiranja
("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 52/18).
POGLAVLJE II - NADLEŽNOST, ORGANIZACIJA I NAČIN NAPLATE PARKIRANJA
Odjeljak A - Utvrđivanje jedinstvenog sistema javnog parkiranja
Član 5.Nadležnost Ministarstva
(1) Ministarstvo je nadležno za provođenje jedinstvenog sistema javnog parkiranja na području Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton).
(2) U smislu st. (1) ovog člana Ministarstvo je nadležno za:
- a)planiranje, organizaciju i unaprjeđenje javnog parkiranja u Kantonu,
- b)upravljanje i nadzor nad funkcionisanjem javnih parkinga na području Kantona,
- c)zaključivanje ugovora o pružanju komunalne usluge -parkiranja sa davaocem komunalne usluge,
- d)otvaranje novih parkinga,
- e)uspostavljanje jedinstvenog sistema naplate parkiranja,
- f)postavljanje info tačaka za prikaz slobodnih parking mjesta,
- g)saobraćajna signalizacija na parkinzima.
(3) Ministarstvo je dužno osigurati svu parkirališnu opremu i izdvajati sredstva za održavanje javnih parking površina u nadležnosti Ministarstva.
Član 35. stav 6.
(6) Raspodjela naknade i konkretna struktura ulaganja u opštine definisat će se sporazumom sa svakom opštinom posebno.
Član 42.Prijelazna rješenja
U periodu dok tehnički uslovi ne budu omogućili automatsku naplatu uz stalnu softversku kontrolu naplate (parkinzi sa rampom) davaoc komunalne usluge dužan je vršiti dostavljanje izvještaja o ostvarenim ukupnim prihodima po postojećem načinu rada, a prikupljena novčana sredstva uplaćivati na otvoreni namjenski račun Ministarstva.
8. Praksa Ustavnog suda Federacije
Presude br.: U-14/09 od 12.10.2010. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 77/10) i U-21/09 od 06.03. 2012. godine ("Službene novine Federacije BiH", br. 85/10 i 27/12) i U-39/02 od 05.06.2003. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 10/04).
9. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Podnosioci zasnivaju zahtjeve na Zakonu o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakonu o cestama Federacije Bosne i Hercegovine, ali i na kantonalnoj Odluci o razvrstavanju lokalnih cesta. Ovi propisi veoma jasno ukazuju na to da gradovi i opštine u Federaciji Bosne i Hercegovine, u pogledu lokalnih cesta i gradskih ulica imaju pravni status upravitelja.
Treba prije svega imati u vidu samoupravni djelokrug jedinica lokalne samouprave, utvrđen članom 8. Zakona o principima lokalne samouprave, u koji "posebno spadaju": upravljanje, finansiranje i unaprjeđenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne infrastrukture", pri čemu su lokalni putevi i mostovi, te javna parkirališta izričito navedeni (član 8. stav 3. alineja 11. sub alineje 5. i 7.).
Zakon o cestama Federacije expressis verbis propisuje: "Upravljanje, građenje, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu lokalnih cesta i gradskih ulica vrše nadležni opštinski ili gradski organi" (član 13.). Ti organi su, u smislu člana 25. istoga Zakona "opštinski načelnik, odnosno gradonačelnik", čija je obaveza da donose "godišnji plan i program održavanja i zaštite, kao i program rekonstrukcije, izgradnje i obnove" lokalnih cesta i gradskih ulica, dakako uz saglasnost gradskog odnosno opštinskog vijeća. Uz to su upravitelji lokalnih cesta i gradskih ulica po članu 79. istoga Zakona dužni voditi "evidencije tih cesta, cestovnog pojasa, saobraćajne signalizacije i opreme na njima", a odredbom člana 80. data su im javna ovlaštenja, koja uključuju pokretanje upravnog postupka ex officio ili po zahtjevu stranke i donošenje upravnih akata vezanih sa situacije koje izlaze iz okvira redovne upotrebe cesta (primjera radi: vanredni prijevoz atipičnog tereta, izgradnja autobuske stanice, postavljanje reklama uz cestu i sl.). Kako bi gradski i opštinski organi mogli ostvariti svoje upraviteljske nadležnosti nad gradskim ulicama i lokalnim cestama, bilo je neophodno da se donese propis o razvrstavanju lokalnih cesta i ulica u gradovima i opštinama. Zakon o cestama Federacije propisao je (član 9. stav 2.) da će odluku o tome donijeti "vlada kantona na prijedlog nadležnog opštinskog ili gradskog organa za poslove saobraćaja".
Slijedeći tu zakonsku obavezu, Vlada Kantona Sarajevo je na 79. sjednici održanoj dana 25.09.2014. godine donijela Odluku o razvrstavanju lokalnih cesta.
Na osnovu kriterija iz člana 2. te Odluke, po kojima se javne ceste razvrstavaju u lokalne ceste, utvrđene su (u tabelarnom obliku) liste lokalnih cesta na području četiri opštine koje čine Grad Sarajevo. Tako je utvrđeno da na području Opštine Centar Sarajevo postoje 144 lokalne ceste u ukupnoj dužini od 74.545 KM, a na području Opštine Stari Grad 189 lokalnih cesta u ukupnoj dužini od 78.830 KM. Na ovaj način je "opredmećena" nadležnost ovih opština kao upravitelja lokalnih cesta u skladu sa Zakonom o cestama Federacije, a koja prema odredbi člana 7. stav (1) Odluke podrazumijeva "upravljanje, građenje, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu" predmetnih saobraćajnica.
U ovakvom pravnom okviru, koji čine odredbe Zakona o principima lokalne samouprave, Zakona o cestama Federacije i kantonalne Odluke o razvrstavanju lokalnih cesta, upraviteljski status opština Centar Sarajevo i Stari Grad Sarajevo (isto naravno vrijedi i za ostale gradske opštine) u odnosu na lokalne ceste na njihovom području je neupitan i one izvršavaju obaveze koje iz tog statusa proističu, obezbjeđujući i ulažući značajna finansijska sredstva u izgradnju, rekonstrukciju i održavanje (investiciono, tekuće i zimsko) cesta kojima upravljaju. U prilog tome, kao primjer, govore priloženi dokazi Opštine Centar Sarajevo kao što su periodični okvirni sporazumi o uslovima i načinu izvođenja radova redovnog zimskog održavanja lokalnih i nekategorisanih cesta i javnih staza na njihovom području zaključeni sa KJKP "Rad" d.o.o. Sarajevo, pojedinačni ugovori o izvođenju radova zaključeni sa izvođačima, izvještaji o izvršenju budžeta, analitičke kartice tekućih rashoda i tome slično. Samo ilustracije radi, iz te dokumentacije je vidljivo da je npr. samo za zimsko održavanje lokalnih cesta na svom području, Opština Centar Sarajevo za period 2015.-2017. godine izvođaču isplatila iznos od 1.207,129 KM, dok je ukupno za izgradnju, rekonstrukciju, redovno i zimsko održavanje tih saobraćajnica u periodu 2014.-2017. godine utrošeno 8.214,705 KM.
Stoga Ustavni sud Federacije smatra da je osnovana tvrdnja podnosilaca zahtjeva da opštine vlastitim sredstvima izvršavaju poslove koji su im kao upraviteljima lokalnih cesta dati u nadležnost, dok istovremeno Kanton Sarajevo vrši naplatu parkiranja na svim javnim parkinzima, uključujući i one koji su formirani na lokalnim cestama i gradskim ulicama.
Takav, po upravitelje lokalnih cesta nepovoljan pravni ambijent, po mišljenju podnosilaca zahtjeva, Kanton Sarajevo je stvorio donošenjem propisa kojima je, kako oni tvrde, praktično "prisvojio" nadležnosti koje po zakonu njima pripadaju iz čega je, prema njihovim navodima, i proistekao spor.
To se prevashodno odnosi na Zakon o uređenju saobraćaja iz 2017. godine. Njime se u Kantonu Sarajevo uvodi jedinstven sistem parkiranja, sa centralizovanim upravljanjem, gdje su sve poluge u rukama kantonalnog Ministarstva saobraćaja, koje prema odredbama člana 82. tog Zakona utvrđuje jedinstveni sistem javnog parkiranja na području Kantona i nadležno je za planiranje, organizaciju i unaprjeđenje javnog parkiranja, za nadzor nad funkcionisanjem javnih parkinga, otvaranje novih parkinga i uspostavljanje jedinstvenog sistema naplate parkiranja.
Kada je riječ o sredstvima od naplate javnih parkinga, propisano je njihovo korištenje i to u svrhu tekućeg održavanja i unaprjeđenja investicionog održavanja parkirališta, te za unaprjeđenje parkirališta izvan užeg centra grada i "čistih vidova prijevoza". Propisano je i to da bliže odredbe o organizaciji parkiranja, javnim parking površinama, parking zonama, izgradnji novih parkinga i, što je ovdje posebno bitno, o organizaciji jedinstvenog sistema naplate parkiranja "uredbom propisuje Vlada, na prijedlog Ministarstva". Utvrđena je i obaveza Vlade da u roku od šest mjeseci o svemu tome donese posebnu uredbu.
U propisanom roku, tačnije 28.12.2018. godine, na snagu je stupila Uredba o organizaciji parkiranja. Premda bi se iz njenog naslova moglo zaključiti kako će konačno biti uveden racionalan, smislen i pravičan način raspodjele sredstava prikupljenih u jedinstvenom sistemu javnog parkiranja na području Kantona Sarajevo, nakon analize njenih odredbi to se nažalost ne može potvrditi. Samo u jednoj tački člana 35., a to je tačka (6), pominje se raspodjela sredstava. U njoj stoji: "Raspodjela naknade i konkretna struktura ulaganja u opštine definisat će se sporazumom sa svakom opštinom posebno", do čega, barem kada su u pitanju dvije opštine koje su stranke u ovom postupku, prema njihovim navodima nije došlo. K tome, niti jednom odredbom ove Uredbe nije utvrđena bilo kakva obaveza kantonalnih vlasti, prevashodno Ministarstva saobraćaja, da jedinicama lokalne samouprave predoči podatke o ostvarenim prihodima u jedinstvenom sistemu naplate parkinga, čime se onemogućava bilo kakav oblik uvida i kontrole u pogledu naplate i raspodjele sredstava koja im, kao zakonom ovlaštenim upraviteljima lokalnih cesta pripadaju kada su u pitanju parkinzi na cestama kojima upravljaju. Članom 42. propisana je samo obaveza za davaoce komunalne usluge iz oblasti javnih parkinga (koje bira Kanton), da uz izvještaje o ostvarenim ukupnim prihodima prikupljeni novac uplaćuju na namjenski račun Ministarstva saobraćaja.
Argumentacija u oba zahtjeva nedvosmisleno ukazuje da je fokusna tačka ovog spora pravo participacije opština u raspodjeli sredstava koje im po zakonu pripadaju. S jedne strane onih koja su po raznim osnovima prikupljena za finansiranje cesta, a sa druge strane onih koja su prikupljena naplatom parkiranja na javnim parking prostorima, kako onim posebno izgrađenim za tu namjenu, tako i onim koji su formirani na lokalnim cestama i gradskim ulicama.
U pogledu ovog prvog, način participacije precizno je uređen odredbama o finansiranju javnih cesta u Zakonu o cestama, prema kojima dio sredstava prikupljenih za finansiranje cesta po raznim osnovima utvrđenim članom 88. (godišnje naknade za upotrebu cesta koje se plaćaju pri registraciji motornih i priključnih vozila, naknade iz maloprodajne cijene nafte i naftnih derivata, naknade za korištenje cestovnog zemljišta ili od reklamnih znakova i sl.) u kvoti od 25% pripadaju "nadležnom opštinskom odnosno gradskom organu u dijelu koji se odnosi na lokalne ceste i ulice u gradovima" i uplaćuju se "na račun grada ili opštine", u skladu sa odredbama člana 93. st. 1. i 6. i odredbom člana 95. stav 3. i tu raspodjelu podnosioci zahtjeva ne dovode u pitanje.
Kada je, pak, riječ o sredstvima prikupljenim naplatom parkiranja na javnim parkinzima na području Kantona Sarajevo, pitanje njihove raspodjele regulisano je kantonalnim propisima i to Zakonom o uređenju saobraćaja i Uredbom o organizaciji parkiranja donesenom na osnovu tog Zakona. Prema tim propisima, pravo opština na participaciju je istina nesporno, ali je uslovljeno prethodnim radnjama koje su dužne preduzeti kantonalne vlasti, a koje nisu preduzete, niti je propisan rok u kojem bi trebale biti preduzete. To logično vodi ka zaključku da je Kanton Sarajevo faktičkom radnjom, odnosno u ovom slučaju propuštanjem radnje koju je bio dužan preduzeti, povrijedio (oduzeo ili suspendovao na neodređeno vrijeme) pravo druge strane u sporu. Riječ je naime o neprovođenju odredbe člana 35. stav (6) Uredbe o organizaciji parkiranja. Tom odredbom je, kako je ranije izloženo, utvrđena obaveza da se "sporazumom sa svakom opštinom posebno" definiše raspodjela prikupljenih naknada i "struktura ulaganja u opštine", a to u razumnom roku, a niti kasnije nije učinjeno.
Ta obaveza izvorno je zasnovana Zakonom o uređenju saobraćaja, koji u članu 84. stav (8) precizno propisuje: "Raspodjela sredstava prikupljenih od naplate javnih parkinga i garaža u zavisnosti od ukupnog broja parking mjesta po opštinama vršiće se po odredbama Uredbe o organizaciji parkiranja, javnim parking površinama, parking zonama i izgradnji novih parkinga u koju će biti uključeno Ministarstvo i opštine". Dakle realizacija te obaveze "spuštena" je na nivo podzakonskog provedbenog akta i na direktnu relaciju: Ministarstvo saobraćaja - opštine. Prema tome, ona ovom Uredbom nije realizovana, već je njenom odredbom člana 35. stav (6) samo utvrđen način na koji treba da se realizuje: "sporazumom sa svakom opštinom posebno", što, barem kada su u pitanju opštine u čije ime su zahtjevi podneseni očigledno nije provedeno, a niti je propisan rok u kojem bi se trebalo provesti.
Pritom, podnosilac zahtjeva na osnovu Izvještaja o finansijskom poslovanju KJKP "Rad" (kome su povjereni poslovi naplate parkinga) za 2015., 2016. i 2017. godinu navodi da je prihod ovog preduzeća po osnovu naplate parking prostora u tom periodu bio u stalnom porastu, te da je u 2017. godini iznosio 1.459.992,00 KM.
Zakonsku obavezu o kojoj se ovdje radi ne dovodi u pitanje ni suprotna strana u odgovoru na zahtjev. Naprotiv, u odgovoru Ministarstva saobraćaja se takođe kaže da će se raspodjela naknade i konkretna struktura ulaganja u opštine "definisati" sporazumom sa svakom opštinom "a sve do konačnog utvrđivanja nadležnosti u predmetnoj oblasti i donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi". Dakle i prema izjašnjenju u odgovoru, izvršenje te obaveze nije (a niti bi moglo biti) uslovljeno donošenjem novog kantonalnog zakona o lokalnoj samoupravi, koji se pritom spominje.
Na toj osnovi se može utvrditi da je Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo, propustivši da provede odredbu člana 35. gore pomenute Uredbe, a što mu je bila dužnost kao organu u čijoj je nadležnosti upravni nadzor i kontrola nad provođenjem te Uredbe, povrijedilo, tačnije oduzelo pravo podnosiocima zahtjeva da budu obaviješteni o sredstvima prikupljenim naplatom parkiranja na javnim parkinzima u Kantonu Sarajevo (pa tako i onima formiranim na lokalnim cestama pod upravom opština), te da participiraju u njihovoj raspodjeli. A za to vrijeme, njihove obaveze kao upravitelja lokalnih cesta na svom području teku i crpe njihove budžete.
O tako nastaloj pravnoj situaciji Ustavni sud Federacije je od stranaka u postupku zatražio izjašnjenje, kako bi se utvrdilo da li je možda u međuvremenu Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo izvršilo ili pokušalo izvršiti svoju zakonsku obavezu o kojoj je gore bilo riječi. Upit je, pod brojem U-7/19 od 17.11.2020. godine upućen Vladi Kantona Sarajevo i Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo, te opštinama Centar Sarajevo i Stari Grad Sarajevo.
Dana 01.12.2020. godine zaprimljeno je traženo izjašnjenje od Načelnika Opštine Stari Grad Sarajevo (podnesak broj: 01-04-4-2454/20 od 30.11.2020. godine) iz kojeg se vidi da, do dana pisanja tog izjašnjenja, nije bilo nikakvog obraćanja Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo toj opštini u vezi sa ugovornim regulisanjem raspodjele sredstava prikupljenih od naplate parkiranja na javnim parkinzima, te da kod takvog stanja stvari Opština Stari Grad Sarajevo u potpunosti ostaje kod navoda iz zahtjeva.
Dana 04.12.2020. godine zaprimljeno je i traženo izjašnjenje Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo (podnesak broj: 04-05-46176-2/20 od 03.12.2020. godine). U njemu se expressis verbis i bez ikakvog osporavanja potvrđuje postojanje zakonske obaveze o kojoj se radi, sa preciznim navođenjem odgovarajućih, ranije spominjanih odredaba Zakona o uređenju saobraćaja i Uredbe o organizaciji parkiranja.
Ta potvrda neizvršene zakonske obaveze, nije samo verbalna, već je dobila i materijalni izraz u aktu broj: 04-05-46176-2/20 od 03.12.2020. godine naslovljenim sa "Inicijativa za postizanje Sporazuma za raspodjelu naknade za parkinge", a koji je upućen podnosiocima zahtjeva. U njemu stoji da Ministarstvo upućuje Inicijativu i poziv na sastanak "u vezi sa ispunjavanjem zakonske obaveze Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo u vezi definisanja Sporazuma sa svakom opštinom posebno a u vezi sa raspodjelom sredstava prikupljenih od naplate javnih parkinga", uz ponovno precizno navođenje propisa. Šta više, u tom se aktu, "prije sačinjavanja prijedloga Sporazuma" zakazuje sastanak za 09.12.2020. godine u 10 sati u multimedijalnoj sali Kantona Sarajevo i moli za potvrdu prisustva putem navedenog telefonskog broja.
Pritom je u samom izjašnjenu stipulirano i obavještavanje Ustavnog suda Federacije "o izvršenju zakonske obaveze nakon definisanja sporazuma sa svakom opštinom posebno".
Imajući sve ovo u vidu, Ustavni sud Federacije smatra da nakon izjašnjenja Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo u kojem se i verbalno i materijalnim aktom upućenim podnosiocima zahtjeva potvrđuje postojanje zakonske obaveze Kantona Sarajevo o kojoj je riječ, kao što se potvrđuje i to da ista nije izvršena i da nije izgledno kada će biti izvršena, treba odlučiti u korist podnosilaca zahtjeva.
Ustavni sud Federacije napominje da nije previdio navode i argumente podnosilaca zahtjeva kojima oni kantonalne propise iz oblasti uređenja saobraćaja, donesene po stupanju na snagu federalnog Zakona o cestama, nastoje dovesti u pitanje iz aspekta povrede prava opština na lokalnu samoupravu, pa dijelom i iz aspekta formalne neustavnosti. Premda nepotpuna, ta argumentacija indicira moguće nepravilnosti (nedostatak konsultacija sa opštinama) u postupku donošenja Zakona o uređenju saobraćaja i moguću koliziju pojedinih rješenja tog Zakona sa Zakonom o principima lokalne samouprave. Ustavni sud Federacije se međutim, nije mogao upuštati u ocjenu takvih navoda u ovom postupku, pošto se radi o postupku rješavanja spora. U tom postupku se, prema utvrđenom stanovištu Ustavnog suda Federacije iz presuda u predmetu broj U-39/02 od 05.06.2003. godine, pitanje ustavnosti kantonalnog propisa ne može rješavati kao prethodno pitanje, jer podnosioci zahtjeva, u smislu odredaba člana IV.C.3.10.(2) i (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nisu ovlašteni tražiti ocjenu ustavnosti kantonalnih propisa.
Isto tako, pozivanje podnosilaca zahtjeva na ranije odluke ovog suda u kojima je, kako podnosioci zahtjeva navode, utvrđena povreda prava na lokalnu samoupravu od strane Kantona Sarajevo, ne mogu utjecati na odlučivanje u ovom predmetu. Najprije zato što je riječ o odlukama donesenim u postupku zaštite prava na lokalnu samoupravu, dok se u ovom slučaju vodi postupak za rješavanje spora, a potom i zato što ni jedan od propisa o kojima je u ovom postupku riječ (Zakon o komunalnim djelatnostima iz 2016. godine, Zakon o uređenju saobraćaja iz 2017. godine i Uredba o organizaciji parkiranja iz 2018. godine) nisu bili predmetom osporavanja u tim ranijim odlukama. Ustavni sud Federacije pritom podsjeća na svoju raniju odluku broj: U-14/09 od 12.10.2010. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 77/10) u čijem se obrazloženju konstatuje dužnost Kantona Sarajevo da u skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave uredi "pitanja nadležnosti i teritorijalne organizacije Grada Sarajeva, opština u sastavu Grada Sarajeva, kao i opština koje nisu u sastavu Grada Sarajeva, njihove međusobne odnose i način finansiranja, a pri tome vodeći računa o relevantnim odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine", a koja ni do danas nije izvršena.
Na osnovu svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, u sastavu: dr. sc. Kata Senjak, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Aleksandra Martinović i prof. dr. Edin Muminović, sudije Suda.
Broj U-7/19
19. januara 2021. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Dr. sc. Kata Senjak, s. r.