GRAD SARAJEVO - GRADSKO VIJEĆE
Odluka o provođenju Regulacionog plana "Alifakovac - Babića Bašća"
Na osnovu člana 177. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17 i 1/18), te člana 16. stav 1. tačka 1. i člana 26. stav 1. tačka 2. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08 - Prečišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na sjednici održanoj dana 28.02.2018. godine, donijelo je
ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "ALIFAKOVAC - BABIĆA BAŠĆA"
Član 1.
Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korišćenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Regulacionog plana "Alifakovac - Babića Bašća" (u daljem tekstu: Plan), a naročito granice prostorne cjeline, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina, uslovi za uređenje građevinskog zemljišta, uređenje zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim objektima.
Član 2.
Granica obuhvata Plana polazi od tačke br. 1, koja se nalazi na gradskoj zaobilaznici, a ima koordinate y=6535534, x=4856775, zatim produžava na sjeveroistok idući zaobilaznicom i dolazi do tačke br. 2, koja ima koordinate y=6535803, x=4857051, zatim se lomi na sjever, te zapad, idući međama parcela k.č. 649/1, 653/1, 260, 255 (ne obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 255, 251, 252, potom ide na sjeverozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 251, 249, 248 i 246, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 243, 246 i 244. nastavlja prema sjeverozapadu međama parcela k.č. 243, 241, 239 (obuhvata ih), potom presijeca parele k.č. 238, 237, i dolazi u tačku br. 3, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 234 i 237, a ima koordinate y=6535606, x=4857211, zatim nastavlja preko parcela k.č. 234, 233, 232 i dolazi u tačku br. 4, koja ima koordinate y=6535582, x=4857230, a nalazi se na međi između parcela k.č. 232 i 227, potom produžava na sjever, te zapad međama parcela k.č. 227, 223, 222, 218 (ne obuhvata ih), te presijeca parcele k.č. 216 i 215/1 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 215/1, 198 i 108, produžava na zapad idući međama parcela k.č. 198, 197, 196, 195,173, 2753 i 169 (obuhvata ih) i dolazi do četveromeđe parcela k.č. 169, 167, 166 i 165, potom nastavlja na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 167 i 169, izlazi na ulicu Alifakovac, kojom produžava na jug k.č. 363, te ulicom Megara k.č. 2754 (ne obuhvata ih), dolazi do potoka k.č. 2788, kojim nastavlja na jug (ne obuhvata ga) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Sarajevo IX, Općina Stari Grad.
Granica obuhvata Plana rađena je na katastarskim podlogama razmjere R=1:1000.
Površina obuhvata Plana iznosi 9,7 ha.
Član 3.
U sklopu obuhvata Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:
- -Zona individualnog stanovanja
- -Zona mješovitog stanovanja
- -Zona nacionalnog spomenika grobljanske cjeline "Alifakovac" (1,6 ha)
- -Površine primarnih koridora saobraćajnica
Član 4.
Urbanističko tehnički uslovi za izgradnju građevina:
- -Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu, odnosno liniju koju ne smije preći najistureniji nadzemni dio građevine. Unutar građevinskih linija investitoru se daje mogućnost da definiše tlocrt građevina u ovisnosti od potreba i želja;
- -Planirano odstojanje građevinskih linija utvrđeno Planom ne može se mijenjati. Izuzetak je u slučajevima kada se u toku pribavljanja urbanističke saglasnosti, odnosno odobrenja za građenje, za objekte u nizu sa zabatnim zidovima, utvrdi da zbog imovinsko pravnih odnosa nije moguće realizovati objekte u planiranom gabaritu, tada je moguće izvršiti pomjeranje građevinskih, odnosno regulacionih linija na granicu vlasničkih parcela;
- -Građevinska linija podrumske etaže može biti i veća od građevinske linije osnovnog gabarita objekta, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren. Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu treba biti minimalno 1,0 m zbog zaštite građevinske jame. Za realizaciju podrumskih etaža neophodan je projekat osiguranja građevinske jame;
- -Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu;
- -Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima, u kojima je predviđen poslovni prostor, mora se izvesti najmanje 15.0 cm iznad kote niveleta pločnika;
- -Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima), na osnovu faza komunalne infrastrukture, koje su sastavni dio Plana;
- -Koeficijent izgrađenosti utvrđen je i prezentiran u tekstualnom obrazloženju Plana;
Spratnost objekata:
- -Planirana spratnost utvrđena je Planom i ne može se mijenjati;
- -Etaže objekta su: podrum ("Po"), suteren ("S"), prizemlje ("P"), spratovi ("1" "2",...), potkrovlje ("Pt");
- -Prosječna spratnost objekata je P+2;
- -Spratnost objekata na kosom terenu odnosi se na dio vertikalnog gabarita objekta lociranog na nižoj strani uređenog terena, odnosno računa se od kote najnižeg ruba uređenog terena uz građevinu;
- -Podrumom (Po) se smatra najniža etaža objekta koja je više od 50% volumena i sa svim stranicama ukopana u odnosu na uređen teren. Jedna ili više podrumskih etaža mogu se realizovati kod izgradnje planiranih građevina, pod uslovom da se uradi projekat osiguranja građevinske jame, koji će propisati odgovarajuće mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda, kao i obrušavanja terena;
- -Suteren (S) je etaža djelimično ukopana u teren sa tri strane i slobodnim pročeljem, kao i etaža zgrade koja je ukopana u odnosu na uređen teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (između 25% i 50%);
- -Tavanskom etažom (T) se smatra prostor sa visinom nadzitka do 70 cm. Ukoliko se radi o kosom terenu dio objekta na nižoj strani terena može imati nadzidu od maksimalno 50 cm, a na višoj strani terena nadzidu do 150 cm.
- -Potkrovnom etažom (Pt) se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzitka od 70 do 150 cm (na relativno ravnom terenu). Ukoliko se radi o kosom terenu, dio objekta na nižoj strani terena može imati nadzidu od maksimalno 100 cm, a na višoj strani terena nadzidu do 200 cm. Visina nadzitka mjeri se od gornje kote poda potkrovlja do spoja nadzitka sa krovnom konstrukcijom;
- -Maksimalna spratna visina jedne etaže je 300 cm (od poda do poda), a preporučuje se spratnost od 280 cm. Visina poslovne prizemne etaže stambeno-poslovnih objekata može biti maksimalno 340 cm.
Završna etaža i krovište:
Krovovi objekata mogu biti ravni, viševodni kosi ili kosi u kombinaciji sa ravnim, uz uslov da bar jedna krovna ravan bude niz padinu;
Primjena dvovodnih i trovodnih kosih krovova preporučuje se kod objekata u nizu sa zabatnim bočnim zidovima;
Nagib kosih krovova prilagoditi nagibu na susjednim objektima, odnosno za objekte u nizu sa zabatnim zidom neophodno je ujednačiti krovnu ravan. Prosječni nagib je cca 30. Ne dozvoljava se primjena mansardnog i bačvastog oblika krova.
U slučaju primjene kosih krovova, tavanski prostori mogu se koristiti za sadržaje koji su u funkciji primarne namjene objekta, odnosno za proširenje postojećih ili uspostavu novih stambenih jedinica.
Planirani objekti:
Prema arhitektonsko-oblikovnom tretmanu sa aspekta zaštite ambijenta, planiram objekti su podijeljeni na sljedeći način:
- 1.Zamjenska izgradnja u okviru Planom utvrđenih maksimalnih horizontalnih i vertikalnih gabarita - moguća savremena interpretacija tradicionalnog poštujući mjerilo ambijenta i tipologiju gradnje (porušeni-devastirani ili porušeni i uklonjeni objekti koji su katastarski evidentirani);
- 2.Nova izgradnja u okviru Planom utvrđenih maksimalnih horizontalnih i vertikalnih gabarita - moguća savremena izgradnja u mjerilu ambijenta (neizgrađeni lokaliteti);
- 3.Faksimilska rekonstrukcija objekata arhitektonsko- ambijentalne vrijednosti ili zamjenska izgradnja sa mogućnošću savremene interpretacije tradicionalnog.
Arhitektonsko oblikovanje:
Kod izgradnje novih ili zamjenskih objekata potrebno je sljedeće:
- -Kod arhitektonskog oblikovanja objekata koristiti slobodnije funkcionalno oblikovanje, sa jednostavnim arhitektonskim linijama, po mogućnosti dominacijom horizontala i formom jednostavnih kubusa;
- -Moguće je koristiti tradicionalne elemente, ali transformisane savremenim oblikovnim izrazom, bez imitacije i direktnog preuzimanja oblika starih estetika;
- -Novi i zamjenski objekti moraju svojim likovnim izrazom, proporcijama, arhitekturom i odnosom masa, činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim objektima;
- -Pri kolorističkoj obradi fasada izbjegavati jarke i intenzivne boje, a preporučuje se ublažena bijela ili svijetlo pastelne u kombinaciji sa neutralnim nijansama.
Član 5.
Urbanističko-tehnički uslovi za intervencije na postoje- ćim objektima na kojima su mogući ili neophodni građevin- ski zahvati
Za sve postojeće objekte sa dozvoljenim intervencijama redizajna, rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje, djelimičnog rušenja utvrđeni su maksimalni horizontalni i vertikalni gabariti objekata. Za navedene intervencije neophodno je pribavljanje mišljenja Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, kojim će se utvrditi urbanističko-tehnički uslovi i generalne smjernice zaprojektovanje.
Sve intervencije na objektima koji se nalaze u zaštitnom pojasu nacionalnog spomenika Grobljanska cjelina "Alifakovac" ("Službeni glasnik BiH", broj 12/06), pored Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, mora odobriti i nadležno federalno ministarstvo.
Građevinski zahvati na postojećim objektima podijeljeni su na tri tipa intervencija, u zavisnosti od arhitektonsko-oblikovnih karakteristika objekta i njegovog odnosa prema ambijentalnim karakteristikama i vrijednostima lokaliteta:
- 1.Rekonstrukcija, redizajn - minimalna promjena horizontalnih i vertikalnih gabarita ili zamjenska izgradnja uz savreneni pristup oblikovanju jednostavnih kubusa poštujući mjerilo ambijenta i tipologiju gradnje;
- 2.Otklanjanje pojedinačnih uzroka devastacije (dogradnje, izmjene izvorne forme objekta i krova, badže, ograde od balustrada, plastificirane stolarije) - redizajn, djelimična rekonstrukcija forme uličnog pročelja, izmjene forme i oblika krova;
- 3.Objekti u izrazitom neskladu sa ambijentom - uklanjanje suvišnih dogradnji, etaža ili dijelova objekta, redizajn sa rekonstrukcijom forme uličnog pročelja, izmjene forme i oblika krova i drugi zahvati na sanaciji štete u ambijentu;
Sva tri nivoa intervencija su prikazani u grafičkom dijelu Plana određenom vrstom znaka.
Postojeći objekti sa gore navedenim intervencijama podijeljeni su na:
- -Neutralne objekte i objekte bez značajnije arhitektonsko- ambijentalne vrijednosti, koji su obilježeni određenim znakom crne boje;
- -Objekte manje ili veće arhitektonske i ambijentalne vrijednosti, koji su obilježeni određenim znakom crvene boje.
Član 6.
Objekti koji se zadržavaju u postojećim gabaritima
Intervencije na objektima koji su zadržani Planom, a predstavljaju objekte od kulturno-historijske vrijednosti i graditeljskog naslijeđa, moguće su samo u skladu sa mjerama zaštite datim u Separatu zaštite, urađenim od strane Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, a koji je sastavni dio Plana. Za intervencije na navedenim objektima neophodno je pribaviti mišljenje Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.
Objekti koji se zadržavaju u postojećim gabaritima podijeljeni su na sljedeći način:
- 1.Objekti arhitektonske vrijednosti - Stroge mjere zaštite u cilju očuvanja arhitektonsko-umjetničke vrijednosti: kon- zervacija, sanacija, restauracija, faksimilska rekonstruk- cija;
- 2.Ambijentalna vrijednost - Stroge mjere zaštite na očuvanju ambijentalnih vrijednosti objekata i elemenata stambene parcele (avlija, avlijski zidovi, bašte, vočnjaci): konzerva- cija, sanacija, rekonstrukcija, restauracija objekata i avlija;
- 3.Zadržavanje postojećeg izgleda objekta (eksterijera): sanacija, tekuće održavanje uz eventualne minimalne intervencije na koloritu objekta i stolariji.
Član 7.
Legalizacija postojećih stambenih i stambeno-poslovnih objekata može se odobriti na osnovu Planom utvrđenih horizontalnih i vertikalnih gabarita (spratnosti). Legalizacija ne podrazumijeva izdavanje građevinske dozvole za objekat u zatečenim gabaritima, nego i legalizaciju uz eventualnu djelimicnu promjenu gabarita, rekonstrukciju i redizajn postojećeg objekta, a prema uslovima koje propiše Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo. Za legalizaciju postojećih objekata je neophodno izraditi idejni projekat usklađen sa uslovima arhitektonskog oblikovanja koji su utvrđeni u legendi grafičkog priloga Plana (razmještaj objekata sa namjenom i spratnošću).
Legalizacija postojećih pomoćnih objekata i izgradnja novih može se odobriti ako za to postoje prostorne mogućnosti, odnosno ako se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima, a prema procjeni koju utvrdi nadležna općinska služba.
Član 8.
Postojeći objekti koji se zadržavaju ovim Planom, a izgrađeni su bez odgovarajućih odobrenja i nalaze se na terenima koji su geoinženjerskim elaboratom utvrđene kao:
Nestabilni tereni i aktivna klizišta - S obzirom da se radi o terenima izrazito nepovoljnim za bilo kakvo građenje, a koji su okontureni i kao aktivna klizišta, postupak legalizacije ne može započeti dok se ne uradi sljedeće:
- -Detaljno inženjersko-geološko ispitivanje sa istražnim bušenjem i laboratorijskim ispitivanjima nabušenog jezgra i izrada elaborata sa mjerama sanacije istog;
- -Za sanaciju aktivnog klizišta potrebno je uraditi projekat sanacije klizišta;
- -Poslije sanacije aktivnog klizišta potrebno je postaviti reperne tačke i uraditi monitoring u vremenskom periodu od 1 godine i geodetskim snimanjem konstatovati eventualno pomjeranje tla;
- -Ukoliko se potvrdi da nema novog pomjeranja tla, smatra se da je sanacija klizišta uspjela i teren po kategorizaciji iz nestabilnog prelazi u uslovno stabilan teren;
- -Ukoliko na osnovu svega navedenog geostatički proračun o graničnoj nosivošću sloja zadovoljava, može se izvršiti legalizacija objekta.
Uslovno stabilni i stabilni tereni - Legalizacija objekata na ovom dijelu terena se može dati uz detaljan pozitivan geotehnički izvještaj.
Član 9.
Pri izdavanju dozvole za građenje novih objekata potrebno je:
Nestabilni tereni i aktivna klizišta - Teren na kojem je konstatovano aktivno klizište je izrazito nepovoljan za bilo kakvu gradnju objekata. Na ovim terenima moraju se izvesti svi radovi koji su navedeni u članu 8. ove Odluke, koji se odnose na nestabilne terene i klizišta.
Uslovno stabilni i stabilni tereni - Prije izgradnje novih objekata na ovom dijelu terena potrebno je uraditi detaljan geotehnički izvještaj.
Član 10.
U postupku izdavanja dozvole za građenje objekata potrebno je pribaviti inženjersko-geološki i geotehnički nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8 MCS.
Tehnička dokumentacija za realizaciju novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente same građevine i neophodnih radova na okolnom terenu na osnovu detaljnog inženjersko - geološkog i geo tehničkog izvještaja, koji treba biti urađen od strane ovlaštene firme.
Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.
Član 11.
Uređenje građevinskog zemljišta mora se izvesti u obimu i na način kako je to predviđeno Planom.
Izgradnja građevina ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, što podrazumijeva obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, kao i potrebne radove na stabilizaciji terena.
Izgradnja građevina ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno, ovi se objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije tehničkog prijema građevine.
Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne može odobriti.
Član 12.
Prizemlja i sutereni postojećih i planiranih stambenih objekata mogu se pretvarati u poslovni prostor, a spratne etaže samo u kancelarijski prostor.
Za promjenu namjene objekata pod zaštitom potrebno je mišljenje Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.
Član 13.
U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, koje ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja. Poslovni prostori moraju biti izgrađeni u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima vrše.
Član 14.
Izgradnja objekata privremenog karaktera ne može se odobriti, izuzimajući privremene objekte za potrebe gradilišta. Privremeni objekti za potrebe gradilišta se moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem građevine.
Član 15.
Ograde kod stambenih objekata se predviđaju jedino za individualne objekte i objekte u nizu, koje trebaju biti postavljene prema prostornim mogućnostima.
Član 16.
Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su Planom-faza saobraćaja.
Parkiranje - garažiranje mora se obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele ili unutar gabarita objekta.
Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti, a na osnovu tražene brutto građevinske površine i namjene objekta, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta, i to:
- -za stambenu izgradnju: 1 stan - 1 parking mjesto,
- -za poslovne sadržaje: jedno parking mjesto na 60 m2 /max. BGP.
Objekti garaže mogu biti samo prizemni.
U slučaju da se stambeni objekat nalazi na kosom terenu, ispod pristupne saobraćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja ploče za parkiranje vozila, kao proširenje trotoara. Najviša kota ploče za parkiranje ne može preći visinu trotoara. Namjena garažnog prostora ne može se mijenjati.
Član 17.
Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.
Član 18.
Ovim Planom utvrđene su kategorije zelenila:
- 1.Zelenilo uz objekte individualnog stanovanja i stambeno-poslovne objekte,
- 2.Zelenilo u granicama Grobljanske cjeline"Alifakovac".
Površine utvrđene kao neke od ovih kategorija ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari.
Tehnički prijem arhitektonskih i drugih objekata podrazumi- jeva i prijem izvedenih radova na uređenju zelenih površina.
Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se u skladu sa prethodno pribavljenom (odgovarajućom) dokumentacijom urađenom na osnovu Idejnog rješenja hortikulture, koja je sastavni dio Plana.
U zonama zelenila može se odobriti izgradnja pješačkih staza sa urbanim mobilijarom.
Član 19.
Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijedeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).
Član 20.
U postupku donošenja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje, nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine, moraju biti isprojektovani i izvedeni prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uslovima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprečavanje stvaranja arhitekton- sko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).
Član 21.
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-GV-02-285-1/18
28. februara 2018. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Dr. Igor Gavrić, s. r.