Aktio

Ministarstvo kulture i sporta

Pravilnik o vrednovanju i odabiranju arhivske građe

Na osnovu člana 18. stav (2) Zakona o arhivskoj djelatnosti ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj, 50/16), ministar kulture i sporta, na prijedlog direktora Javne ustanove Historijski arhiv Sarajevo, donosi

PRAVILNIK
O VREDNOVANJU I ODABIRANJU ARHIVSKE GRAĐE

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.Predmet Pravilnika

(1) Ovim pravilnikom propisuju se kriteriji vrednovanja arhivske građe, izrada popisa arhivske građe s rokovima čuvanja, kategorizacija stvaralaca, postupak odabiranja i izlučivanja, te način uništavanja izlučene građe.

(2) Odredbe ovog pravilnika odnose se na sve stvaraoce i imaoce javne arhivske građe u smislu člana 14. stav (1) Zakona o arhivskoj djelatnosti ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 50/16) (u daljem tekstu: Zakon), kao i na stvaraoce i imaoce privatne arhivske građe upisane u evidenciju privatne građe koju vodi Javna ustanova Historijski arhiv Sarajevo (u daljem tekstu: Arhiv) na osnovu člana 33. stav (1) Zakona.

Član 2.Definicije

Pojedini nazivi koji se koriste u ovom pravilniku imaju slijedeće značenje:

  • a)
    kategorizacija je postupak kojim se stvaraoci i imaoci građe razvrstavaju u skupine zavisno o značenju cjeline građe nastale njihovim djelovanjem,
  • b)
    vrednovanje je postupak kojim se procjenjuje vrijednost spisa i utvrđuje rok do kojeg će se čuvati određena vrsta građe ili određene jedinice iste građe, te se određuje postupak sa svakom vrstom odnosno jedinicom građe po isteku roka čuvanja,
  • c)
    izlučivanje je postupak kojim se iz neke cjeline građe izdvajaju jedinice čiji je utvrđeni rok čuvanja istekao,
  • d)
    popis s rokovima čuvanja je popis jedinica neke cjeline građe ili funkcija čijim je obavljanjem građa nastala, s označenim rokom čuvanja za svaku jedinicu popisa i postupkom s jedinicom građe po isteku roka čuvanja.

II - KRITERIJI VREDNOVANJA

Član 3.Kriteriji vrednovanja arhivske građe

(1) Kriteriji vrednovanja su kriteriji po kojima se određuje obaveza, potreba i interesi te pojedinačna ili šira društvena korist od čuvanja građe do isteka ili po isteku određenoga roka.

(2) Kriteriji vrednovanja su:

  • a)
    značenje djelatnosti i funkcija nekoga stvaraoca,
  • b)
    pravni propisi i standardi koji utvrđuju obaveze i rokove čuvanja građe,
  • c)
    potrebe poslovanja i nadzora nad poslovanjem stvaraoca građe,
  • d)
    zaštita prava i interesa pojedinaca ili skupina na koje se građa odnosi,
  • e)
    interes javnosti za uvid u činjenice sadržane u građi, odnosno činjenice koje građa dokumentuje,
  • f)
    evidencijska vrijednost građe, odnosno mogućnost pouzdanog, cjelovitog i autentičnog uvida u djelatnosti tokom kojeg je građa nastala, u jasnom i preglednom obliku,
  • g)
    informacijska vrijednost građe, odnosno postojanje viška podataka i obavijesti u jedinici ili cjelini građe u odnosu na druge poznate izvore informacija, zajedno s mogućnostima obrade i korištenja informacija,
  • h)
    značenje građe za kulturu, historiju i druge nauke, te
  • i)
    vrijednost građe kao kulturnoga dobra.

III - KATEGORIZACIJA STVARALACA REGISTRATURNE I ARHIVSKE GRAĐE

Član 4.Utvrđivanje značenja i osnov

(1) Kategorizacijom se utvrđuje značaj cjeline građe nastale djelovanjem pojedinog stvaraoca za dokumentovanje djelatnosti i funkcija koje stvaraoc obavlja.

(2) Kategorizacija je osnova nadzorne i akvizicijske politike, a provodi se za stvaraoce javne i privatne građe.

Član 5.Razvrstavanje stvaralaca javne registraturne i arhivske građe

(1) Stvaraoci građe, na osnovu člana 8. stav (2) Zakona razvrstavaju se u tri kategorije.

(2) Prvu kategoriju čine stvaraoci:

  • a)
    nadležni za utvrđivanje politike, ciljeva i načina obavljanja pojedine djelatnosti;
  • b)
    čija građa pruža uvid u način, obim i uslove obavljanja pojedinih funkcija u okviru iste djelatnosti;
  • c)
    koji imaju visok ili nadređen položaj na području svoje nadležnosti;
  • d)
    koji donose ili provode strategije razvoja privrednih, društvenih i kulturnih djelatnosti te imaju veliki uticaj na društvena zbivanja na području svoje nadležnosti.

(3) Drugu kategoriju čine stvaraoci:

  • a)
    koji su na području određene djelatnosti nadležni za provođenje utvrđene politike i obavljanje tekućih i operativnih poslova, a čiji način i opseg djelovanja nisu dovoljno dokumentovani građom stvaralaca prve kategorije - ustanove manjeg opsega ili nižeg ranga, ograničenijeg područja i funkcionalnog opsega od onih u prvoj kategoriji, ali reprezentativne za pojedina važna područja privrednog, društvenog i kulturnog života;
  • b)
    čija građa se čuva po principu reprezentativnog uzorka za stvaraoce jednakoga djelokruga, a izbor se obavlja po principu podjednake zastupljenosti stvaralaca javne građe različitih sredina i krajeva.

(4) Treću kategoriju čine stvaraoci:

  • a)
    čiji su način i opseg djelovanja dokumentovani građom stvaralaca prve i druge kategorije - manje ustanove ograničenog opsega i niskog ranga koje podupiru, a ne utvrđuju ili nadziru funkcije stvaralaca prve i druge kategorije;
  • b)
    informacije o njima u pravilu se nalaze u građi većih, nadređenih odnosno matičnih ustanova prve ili druge kategorije.

Član 6.Utvrđivanje kategorizacije stvaralaca registraturne i arhivske građe

(1) Rješenja o kategorizaciji stvaralaca registraturne i arhivske građe izdaje Arhiv.

(2) Evidenciju o izdanim rješenjima o kategorizaciji stvaralaca građe na području Kantona Sarajevo vodi Arhiv.

(3) U rješenju o kategorizaciji stvaralaca navode se podaci: naziv kategorije, broj stvaraoca u evidenciji nadležnog arhiva, naziv, sjedište i adresa stvaraoca, matični broj u statističkom registru te obrazloženje sa sažetom analizom osnovnih kriterija kategorizacije.

(4) Za stvaraoce koji su rješenjem razvrstani u drugu ili treću kategoriju, u obrazloženju se navode i naziv i broj stvaraoca u evidenciji nadležnog arhiva razvrstanih u prvu, odnosno drugu kategoriju, a čija građa dokumentuje način i opseg djelovanja stvaraoca na kojeg se rješenje odnosi.

(5) Popis stvaralaca prve i druge kategorije objavljuju se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

(6) Arhiv je obavezan stvaraocima izdati rješenje o kategorizaciji nakon objave.

IV - VREDOVANJE I POSTUPAK ODABIRANJA ARHIVSKE GRAĐE I IZLUČIVANJE BEZVRIJEDNE REGISTRATURNE GRAĐE

Član 7.Odabiranje i izlučivanje građe u registraturama

Odabiranje arhivske građe i izlučivanje bezvrijedne registraturne građe vrši se na osnovu utvrđenih rokova čuvanja u Listi kategorija registraturne građe s rokovima čuvanja (u daljem tekstu: Lista kategorija).

Član 8.Lista kategorija

Lista kategorija je opći akt koji donosi stvaralac registraturne i arhivske građe na koju saglasnost daje Arhiv (Prilog: Obrazac broj 1.)

Član 9.Način izrade Liste kategorija

Stvaraoci arhivske i registraturne građe formiraju komisiju za izradu Liste kategorija koju čine stručni radnici koji najbolje poznaju organizaciju poslovanja, vrstu dokumenata i sposobni su ocijeniti kulturni, naučno-historijski, poslovni i praktični značaj te građe.

Član 10.Sadržaj Liste kategorija

(1) Lista kategorija sadrži: uvod, naziv, redni broj, klasifikacioni znak, naziv kategorisane građe, rok čuvanja, završne odredbe, potpis i pečat.

(2) Uvod sadrži: pravni osnov za utvrđivanje Liste kategorija i naziv organa koji listu donosi.

(3) Naziv liste glasi: "Lista kategorija registraturne građe s rokovima čuvanja".

(4) Popis kategorisane registraturne građe sadrži: redni broj, klasifikacioni znak, vrstu građe, naziv i sadržaj i rok čuvanja.

(5) Redni broj ispisuje se arapskim brojevima od prvog do posljednjeg broja kategorisane građe obuhvaćene listom.

(6) Vrsta, naziv i sadržaj kategorisane građe formulišu se u Listi kategorija na osnovu vrste, naziva i sadržaja dokumenata koji mogu biti: akti, predmeti, serije ili grupe dokumenata, a koji se međusobno razlikuju po rokovima čuvanja.

(7) Redoslijed vrste, naziva i sadržaja kategorisane građe navodi se u Listi kategorija prema sistemu arhiviranja dokumenata u kancelarijskom poslovanju.

(8) Kategorija registraturne građe sadrži: kategoriju dokumenta trajne vrijednosti i kategoriju dokumenta kojima se utvrđuju rokovi čuvanja (1, 2, 5, 10, 20 godina itd.)

(9) Za trajno čuvanje određuje se registraturna građa koja sadrži podatke od značaja za historiju, privredu, upravu, kulturu uopće, za društvene djelatnosti, naučne oblasti i druge društvene potrebe, podatke iz nadležnosti rada registraturne građe, kao i podatke o značajnim ličnostima i događajima.

(10) Na kraju liste upisuje se broj protokola, datum, potpis i pečat donosioca Liste kategorija registraturne građe s rokovima čuvanja.

(11) Obrazac Liste kategorija, sadržaj i način unošenja podataka nalazi se u prilogu ovoga pravilnika i čini njegov sastavni dio.

Član 11.Kriteriji za vrednovanje građe

Prilikom utvrđivanja registraturne građe za trajno čuvanje, odnosno vrednovanje treba poštovati kriterije koji se zasnivaju na:

  • a)
    sadržajnoj vrijednosti dokumenta (mjesto, položaj, društveni, privredni i politički uticaj građe u društvenom sistemu; status i nadležnost stvaraoca građe; položaj i mjesto stvaraoca građe u hijerarhijskoj društveno-političkoj strukturi; nadležnost; funkcije, poslovanje i zadaci stvaraoca građe; stepen i značaj novih podataka i informacija u dokumentima; hronološka i faktografska vrijednost dokumenta; značaj podataka o istaknutim društvenim i političkim ličnostima te događajima);
  • b)
    historijsko-društvenim okolnostima i uslovima nastanka dokumenta (stepen sačuvanosti građe; specifični historijski i društveni uslovi pod kojima su nastali dokumenti);
  • c)
    vanjska obilježja dokumenta (autentičnost dokumenta, vrsta dokumenta, originalnost, potpunost vanjskih obilježja, rukopisna vrijednost, jezik i pismo, materijal i forma dokumenta, tekst i idejno-umjetnički simboli štambilja i pečata na dokumentima).

Član 12.Saglasnost na Listu kategorija

(1) Arhiv je dužan da u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva za davanje saglasnosti na Listu kategorija, da saglasnost na listu, ili je s pismenim primjedbama vratiti na doradu.

(2) Arhivu se, na saglasnost, dostavlja Lista kategorija u dva primjerka.

(3) Stvaraoca registraturne i arhivske građe obavezuje ocjena nadležnog arhiva o tome koja će se registraturna građa trajno čuvati, odnosno tretirati kao arhivska građa.

(4) Ako u toku godine nastanu dokumenta koja po vrsti, nazivu i sadržaju nisu obuhvaćena Listom kategorija, donosilac liste vrši izmjene i dopune koje dostavlja Arhivu na saglasnost.

Član 13.Rokovi za odabir i izlučivanje

(1) Stvaralac i imalac registraturske i arhivske građe (u daljem tekstu: stvaralac i imalac) odabire arhivsku građu i izlučuje bezvrijednu registratursku građu najkasnije u roku od jedne godine od dana isteka roka čuvanja utvrđenog u Listi kategorija.

(2) Odabiranje arhivske građe i izlučivanje bezvrijedne registraturne građe vrši se iz sređene registraturne građe koja je upisana u arhivsku knjigu.

Član 14.Posebni slučajevi odabiranja i izlučivanja

Iz registraturne građe koja je nastala u periodu od 06.04.1941. do 15.05.1945. i od 06.04.1992. do 22.12.1995. godine, odabiranje arhivske građe, odnosno izlučivanje bezvrijedne registraturske građe obavlja se samo u Arhivu.

Član 15.Pokretanje postupka

Postupak za odabiranje arhivske građe, te izlučivanja bezvrijedne registraturne građe pokreće stvaralac i imalac u čijem je radu nastala ili se kod njega nalazi po bilo kom pravnom osnovu.

Član 16.Popis bezvrijedne registraturne građe

(1) Stvaralac i imalac imenuje komisiju koja sastavlja popis bezvrijedne registraturne građe saglasno Listi kategorija registraturne građe s rokovima čuvanja.

(2) Popis iz stava (1) ovog člana obavezno sadrži:

  • a)
    naziv staraoca odnosno imaoca u čijem je radu nastala registraturna građa ili se kod njega nalazi,
  • b)
    popis registraturne građe koja se predlaže za izlučivanje po godinama nastanka, broju registraturnih jedinica, naznaku klasifikacionog znaka iz Liste kategorija, roku čuvanja koji je utvrđen u listi, količini izlučene građe izražene u jedinicama pakovanja i dužnim metrima i podacima o fizičkom stanju i sačuvanosti fonda iz koga je odabrana arhivska građa i izlučena bezvrijedna registraturna građa,

(3) Stvaralac ili imalac dostavlja Arhivu popis bezvrijedne registraturne građe koja se predlaže za izlučivanje u dva primjerka.

Član 17.Razmatranje i provjera građe predložene za izlučivanje

(1) Po prijemu popisa iz člana 16. stav (2) ovog pravilnika ovlašteni zaposlenik Arhiva za obavljanje nadzora, u saradnji sa komisijom iz člana 15. stav (1) ovog pravilnika razmatra popis i vrši provjeru građe predložene za izlučivanje.

(2) Predstavnik Arhiva može, prilikom provjere, prihvatiti u cjelini ili djelimično popis bezvrijedne registraturne građe.

(3) Ako predstavnik Arhiva utvrdi da se komisija u svom radu nije pridržavala postojećih propisa naložit će otklanjanje nedostataka u određenom roku.

(4) Poslije razmatranja popisa i izvršene provjere registraturne građe predložene za izlučivanje predstavnik Arhiva i članovi komisije sastavljaju zapisnik na osnovu kojeg direktor Arhiva izdaje rješenje za uništenje.

(5) Nakon dobijenog rješenja članovi komisije vrše razduživanje uništene građe u evidencijama o spisima koje vodi stvaralac građe (djelovodni protokol, upisnik, arhivska knjiga i druge evidencije).

Član 18.Čuvanje dokumentacije vezane za postupak odabiranja i izlučivanja

Stvaralac i imalac trajno čuva cjelokupnu dokumentaciju vezanu za postupak odabiranja arhivske građe i izlučivanja bezvrijedne registraturne građe.

Član 19.Izdvajanje radi uništavanja

(1) Stvaralac i imalac registraturne građe, nakon odabiranja arhivske građe, može preostalu registraturnu građu kojoj je istekao rok čuvanja, uništiti ili prodati privrednom društvu koje se bavi otkupom i prometom otpadnih materijala.

(2) Uništenje i prodaja registraturne građe, u smislu stava (1) ovog člana, kao i preuzimanje te građe vrši se uz saglasnost Arhiva u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(3) Privredno društvo iz stava (1) ovog člana ne smije preuzeti registraturnu građu radi uništenja ili preprodaje, bez rješenja Arhiva o datoj saglasnosti iz stava (2) ovog člana.

Član 20.Obaveza stvaraoca i imaoca nakon odabiranja arhivske građe

Stvaraoci i imaoci registraturne građe nakon odabiranja arhivske građe:

  • a)
    sređuju, čuvaju i održavaju arhivsku građu u bezbjednom stanju;
  • b)
    prijavljuju arhivsku građu Arhivu;
  • c)
    omogućavaju korištenje arhivske građe u smislu odredaba Zakona i ovog pravilnika, prema uslovima koji su zajednički utvrđeni između stvaralaca i imalaca i Arhiva;
  • d)
    omogućavaju Arhivu pregled arhivske građe, preduzimanje mjera zaštite, stručnu obradu i kopiranje ove građe;
  • e)
    planiraju i provode mjere zaštite arhivske građe;
  • f)
    dostavljaju Arhivu potrebne podatke za evidenciju koju vodi Arhiv.

V - VOĐENJE ARHIVSKE KNJIGE

Član 21.Obaveza vođenja arhivske knjige

(1) Arhivsku knjigu obavezni su voditi stvaraoci i imaoci registraturne građe kako to nalaže Zakon, kao i propisi kojima je uređeno kancelarijsko poslovanje.

(2) Predmet upisa u arhivsku knjigu su registraturne jedinice (fascikle, registratori, kutije, mape i slično) u koje su odloženi arhivski predmeti i akti.

(3) Uz arhivirane predmete i akte, u arhivsku knjigu upisuje se i osnovna evidencija o predmetima i aktima: djelovodni protokoli, upisnici, registri, imenici i drugo.

(4) Upis registraturne građe u arhivsku knjigu vrši se po godinama, klasifikacionim oznakama, vrsti i količini građe.

(5) Registraturna građa upisuje se u arhivsku knjigu po sistemu arhiviranja u pisarnici i arhivskom depou.

(6) U arhivsku knjigu upisuje se i arhivska građa koja se po bilo kom pravnom osnovu nalazi kod imaoca građe.

(7) Nakon završenog upisa registraturne građe u arhivsku knjigu, na registraturnim jedinicama pakovanja ispisuju se redni brojevi iz arhivske knjige koji je ujedno i inventarni broj.

(8) Prepis ili kopija arhivske knjige, u koju je upisana registraturna građa za proteklu kalendarsku godinu, dostavlja se arhivu najkasnije do kraja aprila naredne kalendarske godine.

(9) Obrazac arhivske knjige, sadržaj i način unošenja podataka su sastavni dio ovog pravilnika (Prilog: Obrazac broj 2.).

VI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 22.Prestanak važenja ranijih propisa

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika na području Kantona Sarajevo prestaju da se primjenjuju odredbe:

  • a)
    Uredbe o organizovanju i načinu vršenja arhivskih poslova u organima uprave i službama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/03) i
  • b)
    Uredbe o organizovanju i načinu vršenja arhivskih poslova u pravnim licima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03).

Član 23.Stupanje na snagu

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 12-02-37313/18
17. septembra 2018. godine
Sarajevo

Ministar
Mirvad Kurić, s. r.