Zakon o srednjem obrazovanju
Na osnovu člana 12. tačka b), člana 18. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96 - Ispravka, 3/96 - Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), člana 59. stav (3) Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 18/03), i člana 24. Okvirnog zakona o srednjem stručnom obrazovanju i obuci u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 63/08), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj dana 10.05.2017. godine, donijela je
ZAKON
O SREDNJEM OBRAZOVANJU
I - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.Predmet zakona
(1) Ovim zakonom uređuje se srednje obrazovanje svih učenika doraslih za srednje obrazovanje, obrazovanje odraslih i stručno usavršavanje koje se ostvaruje u ustanovama srednjeg obrazovanja, nakon završene osnovne škole.
(2) Ovaj zakon posebno uređuje:
- a)osnivanje, organizaciju i finansiranje škola,
- b)upravljanje i rukovođenje školom,
- c)statusna pitanja učenika,
- d)statusna pitanja nastavnika i drugih radnika u školi,
- e)stručno usavršavanje, nadzor nad radom škola i radnika i
- f)druga pitanja koja su u vezi sa radom škole.
(3) Djelatnost srednjeg obrazovanja je djelatnost od posebnog interesa za Kanton Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton).
Član 2.Upotreba ženskog ili muškog roda
Terminološko korištenje ženskog ili muškog roda u ovom zakonu podrazumijeva uključivanje oba roda.
Član 3.Ciljevi srednjeg obrazovanja i odgoja
Ciljevi srednjeg obrazovanja i odgoja su:
- a)obezbjeđivanje prava svakog učenika na srednje obrazovanje pod jednakim uvjetima, u skladu sa njegovim interesovanjem i mogućnostima,
- b)pružanje podrške učenicima srednje škole u izboru odgovarajućeg zanimanja,
- c)stvaranje uvjeta za kvalitetno obrazovanje kako bi se učenicima osiguralo sticanje temeljnih općeobrazovnih i stručnih kompetencija, osposobilo ih se za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu, vodeći računa o zahtjevima tržišta rada, savremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i naučnih spoznaja i dostignuća,
- d)usklađivanje srednjeg obrazovanja sa zahtjevima i potrebama, odnosno kretanjima na tržištu rada,
- e)razvijanje psihofizičkih sposobnosti učenika,
- f)razvijanje svijesti o nacionalnoj pripadnosti, očuvanje povijesno-kulturne baštine, nacionalnog identiteta te razvijanje osjećaja ljubavi prema Bosni i Hercegovini,
- g)odgajanje i obrazovanje učenika u skladu sa općim, kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, osposobljavanje učenika za življenje u multikulturalnom svijetu i poštivanje različitosti te razvijanje tolerancije za aktivno i odgovorno učestvovanje u demokratskom razvoju društva,
- h)obezbjeđivanje uvjeta za razvoj i promociju tradicionalnih zanata,
- i)usklađivanje srednjeg obrazovanja sa srednjim obrazovanjem u zemljama Evropske unije,
- j)sticanje srednjeg obrazovanja koje omogućava vertikalnu i horizontalnu prohodnost u sistemu obrazovno-odgojnog procesa u Bosni i Hercegovini,
- k)razvijanje svijesti o inkluziji i njeno unapređenje,
- l)podsticanje na cjeloživotno učenje,
- m)razvijanje jezično-komunikacijskih kompetencija kod učenika na maternjem jeziku i na stranom jeziku,
- n)razvijanje matematičke pismenosti, kompetencija u nauci i tehnologiji,
- o)razvijanje informatičke pismenosti (informacijska, medijska, tehnološka),
- p)razvijanje i unapređenje socijalne i građanske kompetencije,
- r)razvijanje samoinicijative i poduzetničke kompetencije i
- s)razvoj ostalih ključnih kompetencija neophodnih za daljnje obrazovanje.
Član 4.Sticanje stručne spreme
(1) Srednja stručna sprema stiče se uspješnim okončanjem srednjeg obrazovanja u trogodišnjem ili četverogodišnjem trajanju u srednjoj školi koja može biti organizirana kao samostalna ustanova ili kao školski, odnosno srednjoškolski centar.
(2) Srednja stručna sprema stiče se u srednjoj školi, javnoj ili privatnoj ustanovi koja je registrirana kao:
- a)gimnazija,
- b)srednja škola za stručno obrazovanje i obuku i to:
- 1)srednja umjetnička škola,
- 2)srednja tehnička škola i
- 3)srednja stručna škola
- 1)
- c)srednja vjerska škola,
- d)srednja škola za učenike sa teškoćama u razvoju,
- e)srednjoškolski centar sastavljen od dvije ili više vrsta škola iz tač. a), b), c) i d) ovog stava i
- f)školski centar sastavljen od različitih nivoa obrazovanja u svojstvu jednog pravnog lica, u skladu sa potrebama lokalne zajednice.
Član 5.Zabrana diskriminacije i političkog djelovanja
(1) Djelatnost srednjeg obrazovanja usmjerena je ka punom razvoju ljudske ličnosti, poštivanju ljudskih prava, građanskih i drugih demokratskih, profesionalnih, zakonskih i drugih načela.
(2) U srednjim školama zabranjena je svaka vrsta diskriminacije zasnovane na spolu, rasi, seksualnoj orijentaciji, fizičkom ili drugom nedostatku, bračnom stanju, boji kože, jeziku, religiji ili vjerovanju, uvjetima upošljavanja, napredovanju, političkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom, etničkom ili socijalnom porijeklu, vezi s nekom nacionalnom zajednicom, imovini, rođenju ili na nekom drugom statusu.
(3) Zabranjena je diskriminacija zasnovana na upotrebi službenih jezika Bosne i Hercegovine u usmenom i pisanom izražavanju učenika, u skladu sa članom 9. ovog zakona.
(4) U srednjim školama zabranjeno je fizičko kažnjavanje, omalovažavanje i vrijeđanje ličnosti učenika i radnika.
(5) U školi se može uvesti video-nadzor, s ciljem zaštite sigurnosti učenika, u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH.
(6) U srednjim školama zabranjeno je političko organiziranje i djelovanje pojedinaca i političkih partija.
(7) Organiziranje i realiziranje izbornog procesa dozvoljeno je u prostorijama škole samo u vrijeme kada se u školi ne realizira nastava.
Član 6.Troškovi srednjeg obrazovanja
(1) Redovno obrazovanje učenika u srednjim školama, kao javnim ustanovama, je besplatno.
(2) Učenici strani državljani, koji nemaju prebivalište na teritoriji Kantona, obavezni su sufinansirati troškove obrazovanja u srednjim školama kao javnim ustanovama u skladu sa odlukom Vlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada).
(3) Učenici koji se vanredno školuju i obrazuju u srednjim školama kao javnim ustanovama u skladu sa čl. 58. i 60. ovog zakona snose troškove školovanja i obrazovanja.
(4) Naknadu za troškove školovanja i obrazovanja iz stava (3) ovog člana uplaćuju vanredni učenici u skladu sa Pravilnikom o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/16) i ista je javni prihod Budžeta Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Budžeta).
(5) Visinu naknade za troškove vanrednog školovanja i obrazovanja u srednjim školama kao javnim ustanova utvrđuje Vlada na prijedlog Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Član 7.Trajanje srednjeg obrazovanja
(1) Školovanje redovnih učenika u srednjoj školi traje tri ili četiri godine, nakon čega se stiče srednja stručna sprema III (trećeg) ili IV (četvrtog) stepena.
(2) U srednjoj školi, osim realiziranja programa općegobrazovnog i odgovarajućeg stručnog dijela, mogu se realizirati i programi obrazovanja odraslih i stručnog usavršavanja, kao i programi prekvalifikacije i programi permanentnog obrazovanja - cjeloživotno učenje.
(3) U srednjoj školi mogu se realizirati i odgovarajući programi stručnog obrazovanja I (prvog) i II (drugog) stepena stručne spreme, kao i stručno osposobljavanje i obuka za odrasle putem kurseva.
(4) Sticanjem obrazovanja iz stava (3) ovog člana ne stiče se srednja stručna sprema.
(5) Programe obrazovanja odraslih i stručnog usavršavanja, programe permanentnog obrazovanja i programe iz stava (3) ovog člana donosi škola u saradnji sa zainteresiranim subjektima infrastrukture, uz saglasnost ministra za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministar)
(6) Troškove realiziranja programa iz st. (2) i (3) ovog člana u srednjim školama kao javnim ustanovama snose vanredni učenici ovog vida obrazovanja, a visinu troškova utvrđuje Vlada na prijedlog Ministarstva.
(7) Naknadu iz stava (6) ovog člana vanredni učenici uplaćuju u skladu sa Pravilnikom o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije BiH i ista je javni prihod Budžeta Kantona Sarajevo.
Član 8.Koordinacija sa tržištem rada
(1) Ministarstvo će potrebe osnivanja i organiziranja ustanova za srednje obrazovanje usklađivati sa zahtjevima i potrebama tržišta rada.
(2) Da bi se obezbijedile veze između srednjeg stručnog obrazovanja, obuke i tržišta rada, na nivou Kantona formira se tripartitno savjetodavno vijeće koje čine predstavnici poslodavaca, sindikata i Vlade.
(3) Bliže uvjete za formiranje, nadležnosti i način rada vijeća iz stava (2) ovog člana posebnim aktom propisuje ministar.
(4) Ministarstvo koordinira zajedničke sastanke predstavnika tripartitnog vijeća koje se sastaje redovno, a najmanje dvaput godišnje.
Član 9.Upotreba jezika i pisma u nastavi
(1) Nastava u školi se izvodi na zvaničnim jezicima konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, koji se imenuju jednim od tri naziva: bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik.
(2) U nastavi se koriste oba zvanična pisma Bosne i Hercegovine (latinica i ćirilica), a u zavisnosti od potreba učenika, i znakovno pismo.
(3) Nastava ili dio nastave u srednjim školama može se izvoditi i na stranom jeziku, uz saglasnost ministra.
Član 10.Izborni predmeti
(1) Škola će unapređivati i štititi vjerske slobode, toleranciju i kulturu dijaloga.
(2) Imajući na umu različitost ubjeđenja/vjerovanja u Bosni i Hercegovini, učenici će pohađati časove vjeronauke samo ako su u skladu s njihovim ubjeđenjem ili ubjeđenjima njihovih roditelja.
(3) Škola ne može preduzimati bilo kakve mjere i aktivnosti kojima bi se ograničavala sloboda izražavanja sopstvenih i upoznavanja drugih i drugačijih vjerskih uvjerenja.
(4) Učenici koji ne žele pohađati vjeronauku neće ni na koji način biti dovedeni u nepovoljan položaj u odnosu na druge učenike.
Član 11.Obrazovanje u inostranstvu
(1) Državljani Bosne i Hercegovine koji su dio srednjeg obrazovanja stekli u inostranstvu, te strani državljani, apatridi ili lica bez državljanstva, mogu se obrazovati u srednjoj školi uz obavezu provođenja nostrifikacije i ekvivalencije svjedodžbi na osnovu kojih se upisuju, u skladu sa zakonom.
(2) Ako se prilikom ekvivalencije svjedodžbi utvrdi da program u inostranstvu ne odgovara nastavnim planovima i programima škole u kojoj učenik namjerava nastaviti školovanje, utvrđuje se obaveza polaganja razlike predmeta, koju utvrđuje nastavničko vijeće škole u kojoj učenik nastavlja obrazovanje.
(3) Državljani Bosne i Hercegovine koji su osnovno obrazovanje stekli u inostranstvu, te strani državljani, apatridi ili lica bez državljanstva, mogu se obrazovati u srednjoj školi uz obavezu provođenja nostrificiranja svjedodžbi na osnovu kojih se upisuju, u skladu sa zakonom.
(4) Nostrifikaciju i ekvivalenciju vrši Ministarstvo u skladu sa posebnom odlukom koju donosi ministar.
Član 12.Pravo na obrazovanje stranih državljana i drugih lica
Strani državljani, lica bez državljanstva i lica kojima je priznata međunarodna zaštita u Bosni i Hercegovini imaju pravo na sticanje obrazovanja u skladu sa ovim zakonom i važećim propisima, u skladu sa konvencijama i sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zaključila sa drugim zemljama ili međunarodnim organizacijama, onda kada se može osnovano zaključiti da će takva lica u Bosni i Hercegovini boraviti duže od tri mjeseca.
Član 13.Obrazovanje nacionalnih manjina
(1) Državljanima Bosne i Hercegovine koji se smatraju pripadnicima nacionalne manjine, prema definiciji iz Zakona o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 56/08) u srednjoj školi u koju su upisani bit će osigurana nastava iz njihovog maternjeg jezika na tom jeziku.
(2) Lice na koje se primjenjuje stav (1) ovog člana koje želi pohađati nastavu iz svog maternjeg jezika na tom jeziku, pri upisu će obavijestiti školu da je pripadnik manjine, i škola će to prihvatiti kao činjenicu bez daljnjih provjera ili dokaza.
(3) Nastava maternjeg jezika iz stava (2) ovog člana može se odvijati u razredu, zasebnom razredu, grupi ili pojedinačno, ukoliko se za tu nastavu prijavi najmanje deset učenika iz svih odjeljenja jednog razreda. Nastava može biti organizirana u matičnoj školi, a ako to nije moguće nastava se organizira za više škola ili za nivo Kantona na za to odgovarajućem mjestu.
(4) Lice zaduženo za nastavu iz stava (2) ovog člana, ukoliko nema profil i stručnu spremu za nastavnika tog jezika, mora imati najmanje VI stepen stručne spreme ili završen prvi ciklus Bolonjskog visokoobrazovanog procesa i odgovarajuće znanje tog jezika, kojim se osigurava da ga može predavati uz odgovarajući standard.
(5) Ministarstvo donosi nastavni plan i program za nastavu iz maternjeg jezika pripadnika nacionalnih manjina uz konsultaciju sa Vijećem nacionalnih manjina Kantona Sarajevo i osigurava nastavni materijal za takvo obrazovanje. Nastavni materijal odgovara potrebama manjine i uključuje sadržaje iz književnosti, historije, geografije i kulture te manjine.
II - OSNIVANJE, RAD I PRESTANAK RADA SREDNJE ŠKOLE
Član 14.Osnivanje i obavljanje djelatnosti
Srednje škole osnivaju se u skladu sa dugoročnim programom razvoja i koncepcijom srednjeg obrazovanja i odgoja, koji donosi Kanton, i obavljaju djelatnost u skladu sa zakonom, provedbenim aktima i pedagoškim standardima i normativima, nastavnim planovima i programima.
Član 15.Oblici svojine kod osnivanja srednje škole
(1) Srednja škola može biti osnovana u svim oblicima svojine predviđenim ovim zakonom.
(2) Srednja škola može biti osnovana kao javna ustanova ili ustanova.
(3) Javne ustanove i ustanove osnivaju se pod jednakim uvjetima.
III - POSTUPAK OSNIVANJA, STATUSNE PROMJENE, TRANSFORMACIJA, REORGANIZACIJA I UKIDANJE SREDNJIH ŠKOLA
Član 16.Osnivač srednje škole
(1) Srednja škola kao javna ustanova osniva se u skladu sa odredbama ovog zakona i Zakona o ustanovama ("Službeni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94).
(2) Srednja škola kao ustanova osniva se u skladu sa odredbama ovog zakona i Zakona o ustanovama, a istu može osnovati domaće i strano pravno i fizičko lice u svim oblicima svojine (u daljem tekstu: osnivač) uz odobrenje ministarstva i uz prethodnu saglasnost Vlade i Skupštine Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Skupština).
(3) Ako srednju školu osniva više pravnih, odnosno fizičkih lica, međusobne odnose regulišu ugovorom.
(4) Osnivač srednje škole ne može biti fizičko ili pravno lice pravosnažno osuđivano za krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca i duže.
Član 17.Podnošenje zahtjeva za osnivanje i dostavljanje garancije
(1) Osnivač srednje škole Ministarstvu podnosi zahtjev za osnivanje srednje škole, odnosno srednje škole/odjeljenja iz člana 31. ovog zakona, uz koji obavezno prilaže elaborat o opravdanosti osnivanja i nacrt pravila škole.
(2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana Ministarstvo sa odgovara- jućim mišljenjem o postojanju društveno-ekonomske oprav- danosti za osnivanje srednje škole dostavlja na razmatranje Vladi koja donosi odluku o postojanju društveno-ekonomske opravdanosti za osnivanjem škole.
(3) Ukoliko Vlada razmatrajući zahtjev iz stava (2) ovog člana donese odluku da ne postoji društveno-ekonomska oprav- danost za osnivanjem škole, odnosno odjeljenja, daljnji postupak po podnesenom zahtjevu se ne provodi.
(4) Odluka Vlade iz stava (3) ovog člana je konačna.
(5) U postupku razmatranja zahtjeva za utvrđivanje društveno- ekonomske opravdanosti osnivanja srednje škole Vlada je obavezna poštivati Strategiju razvoja obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo i uvažavati načela razvoja mreže srednjih škola.
(6) Odluku o mreži srednjih škola iz stava (5) ovog člana, na prijedlog ministra, donosi Vlada.
(7) Ukoliko Vlada donese odluku da postoji društveno- ekonomska opravdanost za osnivanjem nove srednje škole, odnosno odjeljenja, Ministarstvo odluku Vlade dostavlja podnositelju zahtjeva koji je, prije nastavka postupka u skladu sa ovim zakonom, dužan Ministarstvu dostaviti dokaz o uplati novčanih sredstava u iznosu utvrđenom odlukom Vlade na tekući račun Kantona, a za potrebe izmirenja troškova postupka od faze podnošenja zahtjeva do okončanja postupka po zahtjevu, kao i garanciju za osnivanje u pogledu unaprijed obezbijeđenih i planiranih finansijskih sredstava za osiguranje uvjeta za početak rada i daljnji rad srednje škole, odnosno odjeljenja.
(8) Garanciju iz stava (7) ovog člana podnosilac zahtjeva dostavlja za period od najmanje pet godina.
(9) Garancija iz stava (7) ovog člana može se dati kao bankovna garancija i/ili kao hipoteka na nekretnini u vlasništvu podnositelja zahtjeva u korist Ministarstva.
(10) Iznos garancije iz stava (7) ovog člana utvrđuje se tako što se u elaboratu o osnivanju srednje škole, odnosno odjeljenja pomnože naznačena cijena školarine, broj učenika i broj godina školovanja.
(11) Ministarstvo obavještava podnosioca zahtjeva o urednosti i usklađenosti podnesenog zahtjeva sa zakonom i određuje rok za otklanjanje eventualno utvrđenih nedostataka.
(12) Rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka u podnesenom zahtjevu ne može biti duži od 30 dana.
(13) Smatra se da je podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva ukoliko u roku od 30 dana od dana dostavljanja obavijesti iz stava (12) ovog člana ne otkloni utvrđene nedostatke.
Član 18.Sadržaj elaborata srednje škole
Elaborat o opravdanosti osnivanja srednje škole obavezno sadrži: podatke o osnivaču, odnosno podnosiocu zahtjeva, dokaz o ispunjenosti zakonskih uvjeta u odnosu na podnosioca zahtjeva, sjedište i naziv osnivača, ciljeve osnivanja, obrazloženje postojanja društvene potrebe za osnivanjem koja se dokazuje prezentiranjem zvaničnih podataka nadležnih institucija koje vode evidenciju o nezaposlenim licima u Kantonu i Federaciji Bosne i Hercegovine, dužinu trajanja obrazovanja, nastavni plan i program sa naznakom broja nastavnog osoblja koje će realizirati nastavni proces po godinama školovanja i njihovim nastavnim opterećenjem, profil i stepen stručne spreme koji se stiče po završetku obrazovanja, pojašnjenje kompatibilnosti nastavnog plana i programa sa nastavnim planom i programom drugih relevantnih srednjih škola u Bosni i Hercegovini, objašnjenje primjerenosti ishoda učenja koji se stiču nakon okončanja školovanja s aspekta potreba tržišta rada, obrazloženje načina ispunjenja općih i posebnih uvjeta za realizaciju nastavnog procesa u skladu sa pedagoškim standardima i normativima, kao i izvore osiguranja finansijskih sredstava koja su potrebna za ispunjenje tih uvjeta, godišnju cijenu školarine i način obezbjeđenja finansijskih sredstava za rad škole.
Član 19.Ekspertna komisija
(1) Nakon donošenja odluke Vlade i dostavljanja urednog zahtjeva iz člana 17. ovog zakona, Ministarstvo donosi poseban akt kojim obrazuje ekspertnu komisiju radi razmatranja zahtjeva i elaborata te davanja stručnog mišljenja o društvenoj opravdanosti osnivanja srednje škole.
(2) Akt o obrazovanju ekspertne komisije iz stava (1) ovog člana obavezno sadrži opis poslova i zadataka, način rada, rok za izvršenje povjerenih poslova i zadataka te visinu naknade za rad članovima komisije.
(3) Ekspertnu komisiju iz stava (1) ovog člana, koja broji najmanje pet članova, obrazuje Ministarstvo iz reda istaknutih naučnih radnika i stručnjaka za odgovarajuće vrste škola, predstavnika osnivača srednje škole u osnivanju i predstavnika Ministarstva. Član ekspertne komisije koji je predstavnik podnosioca zahtjeva nema pravo glasa u postupku odlučivanja o podnesenom zahtjevu.
(4) Članovi ekspertne komisije ne smiju biti u odnosu sukoba interesa sa podnosiocem zahtjeva o čemu su dužni dati pisanu izjavu na konstituirajućem sastanku komisije.
(5) Ekspretna komisija izvještaj o svom radu sa ekspertnim mišljenjem dostavlja ministru.
Član 20.Prijedlog odluke Vlade o elaboratu
(1) Ministarstvo će dostavljeni izvještaj ekspertne komisije sa elaboratom, uz odgovarajući prijedlog odluke dostaviti na razmatranje i odlučivanje Vladi.
(2) Ukoliko Vlada donese odluku kojom usvaja prijedlog Ministarstva za davanje saglasnosti za osnivanje srednje škole i prihvata izvještaj ekspertne komisije, izvještaj ekspertne komisije sa elaboratom, prijedlogom Ministarstva i odlukom Vlade prosljeđuje se Skupštini na razmatranje i odlučivanje.
(3) Odluku iz stava (2) ovog člana Vlada može donijeti samo ukoliko Ministarstvo utvrdi prijedlog da se osnuje srednja škola, odnosno odjeljenje.
(4) Ukoliko Ministarstvo Vladi predloži da se ne da saglasnost na osnivanje srednje škole, odnosno odjeljenja, Vlada donosi odluku kojom se ne daje saglasnost za osnivanjem nove srednje škole, odnosno odjeljenja.
(5) Odluka Vlade iz stava (4) ovog člana je konačna i dostavlja se putem Ministarstva podnositelju zahtjeva i daljnji postupak se ne provodi.
Član 21.Odluka Skupštine
(1) Odluka Skupštine o zahtjevu osnivača, mora biti donesena najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja Ministarstvu urednog zahtjeva u skladu sa ovim zakonom.
(2) Odluka Skupštine iz stava (1) ovog člana konačna je i putem Ministarstva dostavlja se osnivaču.
(3) Nakon što Skupština donese odluku kojom se daje saglasnost na osnivanje srednje škole, Ministarstvo odluku Skupštine sa zahtjevom dostavlja Vladi odnosno osnivaču radi nastavka procedure osnivanja škole.
(4) Isti osnivač ili suosnivač može podnijeti ponovo zahtjev iz člana 17. ovog zakona nakon isteka roka od najmanje pet godina od donošenja odluke Skupštine iz stava (2) ovog člana, ukoliko je ona bila negativna, odnosno nakon donošenja odluke Vlade iz člana 17. stav (3) i člana 20. stav (4) ovog zakona.
Član 22.Osnivački akt
(1) Prije osnivanja škole, srednjoškolskog, odnosno školskog centra (u daljem tekstu škola), osnivač imenuje komisiju koja obavlja pripremne radnje za osnivanje škole.
(2) Komisija iz stava (1) ovog člana utvrđuje prijedlog akta o osnivanju (osnivački akt).
(3) Osnivačkim aktom obavezno se utvrđuju:
- a)naziv/ ime i sjedište osnivača,
- b)naziv i sjedište škole,
- c)vrsta ili vrste škola u školi koja se osniva,
- d)nastavni planovi i programi koji će se realizirati u školi,
- e)način izbora prvih nastavnika i drugog osoblja u skladu sa pedagoškim standardima i normativima,
- f)prijedlog pravila škole,
- g)izbor lica koja će biti privremeni članovi školskog odbora,
- h)lice koje će do imenovanja direktora predstavljati i zastupati školu, v. d. direktora, i njegova ovlaštenja i odgovornosti,
- i)rok za imenovanje školskog odbora i direktora,
- j)podaci o prostoru i opremi, te način njihovog osiguranja,
- k)ograničenja u pogledu sticanja, opterećivanja i otuđivanja nekretnina i druge imovine škole,
- l)vremenski plan ustanovljenja škole,
- m)međusobna prava i obaveze osnivača i škole i
- n)druga pitanja značajna za rad škole.
(4) Komisija iz stava (1) ovog člana prati proces ispunjavanja ostalih uvjeta neophodnih za početak rada i dalji rad škole koja se osniva te dostavlja osnivaču i Ministarstvu izvještaj o ispunjenosti uvjeta potrebnih za početak rada i dalji rad škole koja se osniva.
(5) Akt o imenovanju komisije iz stava (1) ovog člana sadrži i rok za podnošenje izvještaja komisije o ispunjavanju uvjeta za rad, sa predloženim i obrazloženim kalendarom aktivnosti za donošenje akta o osnivanju srednje škole od strane Skupštine, rok za provjeru uvjeta i datum početka rada škole.
(6) Ukoliko komisija dostavi izvještaj da su ispunjeni uvjeti neophodni za početak rada i dalji rad škole, Ministarstvo daje mišljenje o izvještaju komisije i, ukoliko je mišljenje pozitivno, dostavlja ga Vladi, odnosno osnivaču koji donosi akt o osnivanju srednje škole.
Član 23.Osiguravanje uvjeta za rad
(1) Uvjeti za osnivanje srednje škole su:
- a)da postoji potreba za kadrovima koji će se u toj školi obrazovati,
- b)da se te potrebe ne mogu zadovoljiti u postojećim školama,
- c)da su obezbijeđena sredstva za osnivanje i rad škole i da škola može raspolagati tim sredstvima,
- d)garancija da će biti osigurana sredstva za nastavak školovanja učenika ako dođe do ukidanja škole,
- e)da je obezbijeđen prostor, oprema, nastavni kadar i nastavna sredstva za rad škole u skladu sa pedagoškim standardima i normativima,
- f)da ima dvoranu za sport i tjelesni odgoj i najmanje jedno igralište na otvorenom prostoru i
- g)da postoje posebno obezbjeđeni uvjeti za srednje stručne škole u cilju realizacije praktične obuke i rada koji se može odvijati u školskim radionicama za praktičnu obuku i u radnim prostorijama drugih pravnih lica na osnovu ugovora ili sporazuma o saradnji.
(2) Osnivač srednje škole na području Kantona osigurava sredstva potrebna za osnivanje i rad srednje škole, u skladu s pedagoškim standardima i normativima.
(3) Pedagoške standarde i normative donosi Vlada.
Član 24.Provjera ispunjenosti uvjeta za rad
(1) Zahtjev za donošenje rješenja o ispunjenosti uvjeta za rad osnivač podnosi Ministarstvu, nakon ispunjenja uvjeta iz člana 23. ovog zakona.
(2) Po zahtjevu iz stava (1) ovog člana Ministarstvo obrazuje stručnu komisiju za provjeru ispunjenosti uvjeta za početak rada srednje škole kao ustanove.
(3) Akt o obrazovanju stručne komisije iz stava (2) ovog člana obavezno sadrži opis poslova i zadataka, način rada, rok za izvršenje povjerenih poslova i zadataka te visinu naknade za rad članovima komisije.
(4) Stručnu komisiju iz stava (3) ovog člana, koja broji najmanje pet članova, imenuje Ministarstvo iz reda istaknutih naučnih radnika i stručnjaka za odgovarajuće vrste škola, predstavnika podnosica zahtjeva koji nema pravo prava glasa pri odlučivanju, te predstavnika Ministarstva.
(5) Rješenje o ispunjenosti uvjeta za početak rada škole donosi ministar.
(6) Ako se utvrdi da srednja škola u osnivanju ne ispunjava uvjete navedene u zakonu, pedagoškim standardima i normativima te provedbenim aktima, ministar će rješenjem odrediti primjeren rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka i o tome obavijestiti osnivača.
(7) Smatra se da je osnivač odustao od zahtjeva ukoliko u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja iz stava (6) ovog člana ne otkloni utvrđene nedostatke.
(8) Komisija iz člana 22. ovog zakona najkasnije će u roku od 15 dana razmotriti dostavljene dokaze o otklanjanju utvrđenih nedostataka i utvrditi da li su ispunjeni uvjeti za početak rada i dalji rad srednje škole u osnivanju i o tome obavijestiti ministra, koji će na osnovu dostavljenog izvještaja donijeti rješenje u skladu sa zakonom.
(9) Protiv rješenja ministra iz stava (4) ovog člana nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.
Član 25.Upis u registre
(1) Nakon što stručna komisija iz člana 22. ovog zakona utvrdi da su ispunjeni uvjeti za početak rada i dalji rad, novoosnovana srednja škola na osnovu rješenja ministra o ispunjavanju svih uvjeta za početak rada i dalji rad, upisuje se u Registar srednjih škola koji vodi Ministarstvo (u daljem tekstu: Registar).
(2) Na osnovu upisa u Registar iz stava (1) ovog člana, srednja škola upisuje se i u sudski registar i danom upisa stiče svojstvo pravnog lica.
(3) Propis kojim se preciznije uređuje postupak utvrđivanja ispunjenosti uvjeta, postupak upisa, sadržaj i način vođenja Registra iz stava (1) ovog člana, donosi ministar.
Član 26.Početak rada srednje škole
(1) Novoosnovana srednja škola može početi sa radom na osnovu rješenja ministra o upisu u Registar.
(2) Nastava u novoosnovanoj srednjoj školi realizira se u skladu sa članom 39. ovog zakona.
(3) Novoosnovana srednja škola počinje sa radom na početku školske godine, u skladu sa članom 39. ovog zakona.
(4) Srednja škola upisana u registre iz člana 25. ovog zakona izdaje svjedodžbe i druge javne isprave u skladu sa ovim zakonom.
(5) Srednja škola, u skladu sa Zakonom o pečatu Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 3/09 - Prečišćeni tekst i 36/15), ima pečat koji se koristi kao dokaz autentičnosti svakog dokumenta koji škola izdaje.
Član 27.Kontrola ispunjenosti uvjeta rada srednje škole
(1) Srednja škola prestaje sa radom ako ne ispunjava uvjete i ne izvršava zadatke radi kojih je osnovana, ili ako prestane potreba za njenim radom.
(2) Ministarstvo vrši provjeru ispunjenosti uvjeta rada škole svake četiri godine, u skladu sa propisom iz člana 25. stav (3) ovog zakona.
(3) Ako se prilikom kontrole ustanovi da srednja škola ne obavlja djelatnost na način utvrđen zakonom ili ne ispunjava uvjete propisane zakonom, Ministarstvo će utvrditi rok za otklanjanje nepravilnosti koji ne može biti duži od šest mjeseci.
(4) Dok traje rok za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti iz stava (3) ovog člana i dok ne dobije rješenje kojim se potvrđuje da su utvrđene nepravilnosti otklonjene, srednja škola ne može vršiti prijem i upis učenika niti obavljati druge aktivnosti koje su uvjetovane otklanjanjem utvrđenih nedostataka.
(5) Ako škola u roku iz stava (3) ovog člana ne otkloni nepravilnosti, Ministarstvo obavezno donosi rješenje o zabrani rada i brisanju srednje škole iz Registra Ministarstva.
(6) Ministarstvo će rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti srednjoj školi i o tome obavijestiti osnivača, nadležni sud koji vodi sudski registar i nadležnu upravu za inspekcijske poslove.
(7) Ministar može predložiti osnivaču prestanak rada srednje škole, kao javne ustanove, zbog neispunjavanja uvjeta za rad predviđenih ovim zakonom.
(8) Srednje škole kao ustanove mogu prestati sa radom na prijedlog osnivača.
(9) Osnivač donosi odluku o ukidanju srednje škole kao javne ustanove i imenuje lice koje će provesti postupak ukidanja škole.
(10) Ukoliko srednja škola kao ustanova ne ispunjava uvjete predviđene zakonom, ministar donosi odluku o imenovanju tijela koje će provesti postupak ukidanja te škole.
(11) Aktom o prestanku rada srednje škole odredit će se prestanak rada srednje škole sa završetkom tekuće školske godine.
(12) Donošenjem akta iz stava (11) ovog člana, nakon završetka tekuće školske godine, briše se škola iz Registra koji vodi Ministarstvo i sudskog registra.
(13) Ukidanje i brisanje škole iz Registra Ministarstva objavljuje se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Član 28.Obaveze osnivača kod prestanka rada srednje škole
(1) U slučaju prestanka rada srednje škole osnivač je obavezan zatečenim učenicima te škole omogućiti nastavak i završavanje započetog obrazovanja.
(2) Radnici škole iz stava (1) ovog člana stiču prava u skladu sa članom 123. ovog zakona.
Član 29.Statusne promjene
(1) Odluke o statusnim promjenama srednje škole kao javne ustanove čiji je osnivač ili suosnivač Kanton donosi Skupština na prijedlog Vlade.
(2) Odluke o statusnim promjenama srednje škole čiji osnivač nije Kanton donosi osnivač uz prethodnu saglasnost Ministarstva.
(3) Odluka o statusnoj promjeni srednje škole može se donositi najkasnije tri mjeseca prije početka primjene, a primjenjuje se od početka naredne školske godine.
Član 30.Organiziranje rada odjeljenja izvan Kantona
(1) Osnivač srednje škole može organizirati obrazovno-odgojni rad po odgovarajućem programu srednje škole i izvan Kantona, ukoliko u tom mjestu nema srednje škole takve vrste, a postoje društvene potrebe za obrazovanjem kadrova za određeno zanimanje.
(2) Obrazovno-odgojni rad iz stava (1) ovog člana može se organizirati kada ima dovoljan broj učenika za najmanje jedno odjeljenje.
(3) Za organiziranje obrazovno-odgojnog rada iz stava (1) ovog člana osnivač srednje škole dužan je da prethodno pribavi saglasnost organa društveno-političke zajednice nadležnog za obrazovanje na čijem se području to obrazovanje obavlja.
(4) Obrazovno-odgojni rad iz stava (1) ovog člana može početi nakon što Ministarstvo posebnim rješenjem utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad u skladu sa ovim zakonom.
Član 31.Škola/Odjeljenja drugih država
(1) Druga država ili asocijacija država mogu organizirati rad škole/odjeljenja srednjeg obrazovanja i odgoja na teritoriji Kantona u skladu s ovim zakonom i radi po nastavnim planovima i programima koje su donijeli organi druge države u skladu sa vlastitim propisima.
(2) Škola/Odjeljenje iz stava (1) ovog člana upisuje se u poseban registar koji vodi Ministarstvo.
(3) Škola/Odjeljenje iz stava (1) ovog člana obavezno je organizirati nastavu iz nacionalne grupe predmeta za državljane Bosne i Hercegovine.
(4) Državljani Bosne i Hercegovine koji pohađaju školu/odjeljenja iz stava (1) ovog člana obavezni su pohađati nastavu iz nacionalne grupe predmeta po važećem nastavnom planu i programu u Kantonu.
(5) Prethodnu saglasnost na nastavne planove i programe iz stava (1) ovog člana daje ministar.
(6) Škola/Odjeljenje iz stava (1) ovog člana mogu početi s radom tek kada ministar posebnim rješenjem utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom.
Član 32.Obrazovno-odgojni programi drugih država
(1) U srednjim školama koje ispunjavaju uvjete predviđene relevantnim propisima mogu se realizirati nastavni planovi i programi drugih država, asocijacija država ili međunarodni programi, isključivo uz saglasnost Ministarstva.
(2) Diploma o završenoj srednjoj školi stečena po nastavnom planu i programu iz stava (1) ovog člana ekvivalentna je diplomi o završenoj srednjoj školi po nastavnom planu i programu odgovarajuće srednje škole u Kantonu. Diplome koje nisu izdate na jednom od jezika konstutivnih naroda u Bosni i Hercegovini za ostvarivanje pripadajućih prava obavezno se prevode i ovjeravaju od strane ovlaštenog sudskog tumača.
(3) Priznavanje dokumenata koji nemaju karakter diplome iz stava (2) ovog člana kao i ostvarivanje pripadajućih prava i druga relevantna pitanja regulirat će se posebnim pravilnikom koji donosi ministar.
Član 33.Autonomija i sloboda
Srednja škola uživa samostalnost u pedagoškom radu te autonomiju u okviru zakonskih i podzakonskih akata, da osmišljava, predlaže i realizira obrazovne sadržaje koji proizilaze iz veze škole sa lokalnim tržištem rada.
Član 34.Zajednica srednjih škola
(1) Autonomija srednje škole ogleda se i u pravu da se udružuje u jednu ili više zajednica srednjih škola radi međusobne saradnje u ostvarivanju zajedničkih interesa i pružanja pomoći razvoju oblika obrazovnog rada, s tim da svaka srednja škola zadržava svojstvo pravnog lica.
(2) Zajednicu srednjih škola čine direktor ili od njega ovlašteno lice i najmanje jedan nastavnik iz svake škole članice zajednice kojeg bira nastavničko vijeće.
(3) Prava, obaveze i međusobni odnosi srednjih škola udruženih u zajednicu srednjih škola utvrđuju se ugovorom.
(4) Zajednica srednjih škola ima pravila kojima se reguliraju poslovi, zadaci i rad zajednice. Pravila zajednice srednjih škola donosi skupština zajednice uz saglasnost ministra.
(5) Zajednica srednjih škola konsultuje se u kreiranju svih zakonskih i podzakonskih akata srednjeg obrazovanja.
(6) Zajednice srednjih škola upisuju se u Registar zajednica srednjih škola koji vodi Ministarstvo.
(7) Registar se vodi po propisu iz člana 25. ovog zakona.
Član 35.Supsidijarna primjena Zakona o ustanovama
Na osnivanje, rad, statusne promjene, promjenu naziva škole i prestanak rada srednje škole primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno.
IV - OBRAZOVNO-ODGOJNI RAD SREDNJE ŠKOLE
Član 36.Nastavni planovi i programi
(1) Obrazovno-odgojni rad u srednjim školama ostvaruje se na osnovu nastavnih planova i programa za gimnazije, srednje škole za stručno obrazovanje i obuku, srednje vjerske škole i srednje škole za učenike s teškoćama u razvoju (u daljem tekstu: nastavni planovi i programi).
(2) Nastavnim planovima i programima utvrđuju se: ciljevi, zadaci, nastavni sadržaji obaveznih općeobrazovnih, stručnih i predmeta praktične nastave i laboratorijskog rada, broj časova po predmetima, oblici i postupci rada, predmeti fakultativne, izborne, kursne nastave, sadržaji i načini organiziranja maturskog, odnosno završnog ispita, dužina trajanja obrazovanja, zanimanje koje učenik stiče nakon završetka srednje škole odnosno obrazovanja, didaktički i drugi uvjeti za realiziranje nastavnog plana i programa.
(3) Nastavne planove i programe za srednje obrazovanje i osposobljavanje za škole iz člana 4. stav (2) tač. a), b) i d) ovog zakona donosi Ministarstvo.
(4) Nastavne planove i programe za škole iz člana 4. stav (2) tačka c) ovog zakona odobrava ministar nakon usaglašavanja sa osnivačem.
(5) Ministar će osigurati da nastavni sadržaji, odnosno tematske jedinice koje su posvećene izučavanju zločina genocida počinjenog u Bosni i Hercegovini u vremenskom periodu od 1992. do 1995. godina i tematske jedinice posvećene opsadi Sarajeva, a koje su utvrđene presudama nadležnih sudova, budu sastavni obavezujući dio nastavnog plana i programa.
Član 37.Sadržaji nastavnih planova i programa
(1) Nastavni planovi i programi iz člana 36. ovog zakona obavezno sadrže zajedničku jezgru nastavnih planova i programa, kako to propiše Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.
(2) Nastavne planove i programe iz st. (1) i (2) člana 36. ovog zakona Ministarstvo objedinjuje i dostavlja svim relevantnim subjektima u Kantonu.
(3) U nastavnim planovima i programima u srednjoj školi, kao javnoj ustanovi, specifični sadržaji određenog nastavnog predmeta ne mogu se razlikovati više od 10 % u odnosu na utvrđeni nastavni plan i program iz stava (1) ovog člana.
(4) U nastavnim planovima i programima u srednjoj školi iz člana 4 stav (2) tačka c) ovog zakona specifični sadržaji određenog nastavnog predmeta ne mogu se razlikovati više od 20 % u odnosu na utvrđeni nastavni plan i program iz stava (1) ovog člana.
(5) U nastavnim planovima i programima u srednjoj školi kao ustanovi, specifični sadržaji određenog nastavnog predmeta ne mogu se razlikovati više od 20 % u odnosu na utvrđeni nastavni plan i program iz stava (1) ovog člana.
(6) Srednja škola može izvan utvrđenog nastavnog plana uvesti i nove sadržaje u vidu kursne nastave, fakultativne nastave, izborne nastave, novog nastavnog predmeta ili drugog oblika nastave, koji po ukupnom fondu časova sedmično ne može biti veći od 10 % u odnosu na utvrđeni nastavni plan.
(7) Sadržaje nastavnih planova i programa iz st. (3), (4) i (5) ovog člana utvrđuje školski odbor srednje škole na osnovu prijedloga osnivača, učenika, njihovih roditelja odnosno staratelja, nastavničkog vijeća srednje škole i relevantne infrastrukture, i uz prethodnu saglasnost ministra.
(8) Sadržaji koji promoviraju jednakopravnost spolova, nacionalnu i rasnu jednakopravnost, sastavni su dio nastavnog programa.
Član 38.Specijalni programi
(1) U srednjoj školi realiziraju se i specijalni programi namijenjeni nadarenim i talentiranim učenicima, kao i učenicima sa poteškoćama u razvoju, koji su po principu inkluzije uključeni u redovne srednje škole.
(2) Programe iz stava (1) ovog člana donosi nastavničko vijeće uz konsultacije sa roditeljima učenika.
Član 39.Školska godina
(1) Školska godina traje od 1. septembra tekuće kalendarske godine do 31. augusta naredne kalendarske godine. Školska godina počinje i završava intoniranjem državne himne i podizanjem zastave države Bosne i Hercegovine.
(1) Nastavna godina ostvaruje se po polugodištima i traje 37 radnih sedmica, s tim da se programski sadržaji realiziraju u okviru 35 nastavnih sedmica.
(2) Nastavna godina u završnom razredu srednje škole ostvaruje se u okviru 32 radne sedmice, s tim da se programski sadržaji realiziraju u okviru 30 nastavnih sedmica.
(3) Razlika u broju radnih i nastavnih sedmica koristi se za realiziranje posebnih programskih sadržaja, drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, obilježavanje državnih i vjerskih praznika, kulturnih i sportskih aktivnosti srednje škole, planiranih godišnjim programom rada i kalendarom u odjeljenskoj knjizi.
(4) Za svaku školsku godinu ministar donosi nastavni kalendar kojim se planira školska godina u skladu sa st. (2), (3) i (4) ovog člana. Nastavni kalendar donosi se najkasnije dva mjeseca prije početka školske godine. Svako odstupanje od kalendara na zahtjev škole ili iz drugih opravdanih razloga odobrava ministar.
(5) Ako srednja škola, u okviru nastavnih dana iz st. (2), (3), i (4) ovog člana ne realizira predviđeni nastavni plan i program, nastavlja sa radom dok isti ne realizira u potpunosti.
(6) Ukoliko je osnivač škole vjerska zajednica, odnosno crkva, nastavni kalendar za svaku školsku godinu donosi osnivač uz saglasnost Ministarstva.
(7) Nastavni kalendar donosi se najkasnije dva mjeseca prije početka školske godine.
Član 40.Dan nastavnika Kantona
(1) Svjetski dan nastavnika - 5. oktobar ustanovljen je kao Dan nastavnika u Kantonu Sarajevo, i planira se školskim kalendarom.
(2) Dan nastavnika Kantona Sarajevo obilježava se kao radni nenastavni dan uz prigodan program (organizaciju literarnih i likovnih konkursa, sportskih takmičenja, okruglih stolova, humanitarnih akcija i drugih manifestacija) sa ciljem promocije njegovog značaja i uloge nastavnika u odgojno-obrazovnom procesu.
Član 41.Nastavni odmor
(1) Nastava u prvom polugodištu počinje prvog radnog dana u septembru i završava se u pravilu 31. decembra tekuće kalendarske godine.
(2) U prvoj sedmici novembra nastupa "online" nastavna sedmica, kad se za to steknu pretpostavke.
(3) Zimski odmor za učenike traje četiri sedmice i koristi se nakon završetka prvog polugodišta.
(4) U prvoj sedmici aprila nastupa odmor od pet radnih dana (ponedjeljak - petak) za učenike u okviru kojih se vrše se analize u učenju i vladanju na stručnim aktivima, odjeljenskim i nastavničkim vijećima.
Član 42.Drugi oblici obrazovno-odgojnog rada
Izleti, studijske posjete, ekskurzije, kampovanje/ logorova- nje, društveno koristan rad i drugi oblici obrazovno-odgojnog rada predviđeni u godišnjem programu rada organiziraju se u okviru nastavnih dana, u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar.
Član 43.Organiziranje nastave i trajanje nastavnog časa
(1) Srednja škola organizira redovnu nastavu u petodnevnoj radnoj sedmici.
(2) Nastavni čas općeobrazovne, stručno-teorijske i praktične nastave u srednjoj školi traje 45 minuta, a praktične nastave u preduzećima i drugim institucijama 60 minuta.
(3) U srednjoj školi za učenike s teškoćama u razvoju nastavni čas traje 40 minuta.
(4) U srednjoj školi nastava ne može početi prije 8,00 sati niti završavati nakon 19,30 sati, osim uz saglasnost ministra.
(5) Ukupno opterećenje učenika u nastavi ne može iznositi više od sedam časova dnevno, odnosno 35 časova sedmično.
Član 44.Prekid nastave
(1) Nastava u srednjoj školi se ne može prekidati u toku jednog polugodišta, izuzev u slučaju elementarnih nepogoda, epidemija i drugih naročito opravdanih razloga, uz saglasnost ministra.
(2) Na prijedlog ministra Vlada može odobriti, zavisno od klimatskih ili drugih uvjeta, pomjeranje početka nastave u prvom i drugom polugodištu i produžetak zimskog odmora, s tim da se u toku školske godine ostvari godišnji fond nastavnih časova predviđen nastavnim planom i programom i da svi programski sadržaji budu realizirani.
Član 45.Produžavanje i skraćivanje nastave
(1) Ministar može odlučiti, u izuzetno opravdanim okolnostima, da produži ili skrati trajanje časova u pojedinim ili svim srednjim školama.
(2) Direktor škole može, u izuzetno opravdanim slučajevima, odlučiti da produži ili skrati trajanje časova i obavezan je o tome odmah pismeno obavijestiti Ministarstvo sa obrazloženjem skraćivanja.
(3) Skraćenje nastavnog časa iz stava (2) ovog člana ne može biti duže od 15 minuta.
Član 46.Realiziranje godišnjeg fonda časova
(1) Srednja škola obavezna je da u toku školske godine realizira godišnji fond nastavnih časova predviđen nastavnim planom i programom za svako polugodište.
(2) Ako se utvrdi da srednja škola nije ostvarila godišnji fond nastavnih časova i realizirala nastavni program u okviru predviđenog broja nastavnih sedmica, produžit će nastavu dok se ne ostvari godišnji fond nastavnih časova i ne realizira nastavni program.
(3) U srednjoj školi koja ne ostvari predviđeni godišnji fond nastavnih časova i nastavni program ne može se izdati svjedodžba učenicima o završenom razredu, odnosno obrazovanju, za tu školsku godinu.
Član 47.Godišnji program rada
(1) Rad u srednjoj školi u toku školske godine realizira se na osnovu godišnjeg programa rada srednje škole (u daljem tekstu: godišnji program), čiji je sastavni dio Školski razvojni plan.
(2) Godišnji program sadrži obavezne i druge oblike i raspored obrazovno-odgojnog rada, njegov obim i sadržaj, kao i izvještaj o realiziranju godišnjeg programa za prethodnu školsku godinu.
(3) Nastavničko vijeće utvrđuje prijedlog godišnjeg programa na osnovu nacrta kojeg priprema direktor, a donosi ga školski odbor.
(4) Godišnji program rada dostavlja se najkasnije do 30. septembra za tekuću školsku godinu u elektronskoj formi osnivaču, odnosno Ministarstvu.
(5) Pored obaveze iz stava (4) ovog člana škole sa područja Grada Sarajeva (u daljem tekstu: Grad), godišnji program rada dostavljaju Gradskoj upravi i nadležnom organu općine na čijoj se teritoriji škola nalazi, a škole sa područja općina izvan Grada, godišnji program rada dostavljaju nadležnom organu općine na čijoj teritoriji se nalazi škola.
(6) Godišnji program rada je dostupan članovima školskog odbora i radnicima.
(7) Obim i sadržaj godišnjeg programa rada i izvještaja o radu propisuje ministar.
Član 48.Podnošenje izvještaja
(1) Direktor srednje škole podnosi izvještaj o rezultatima u učenju i vladanju učenika na kraju prvog polugodišta u roku od 20 dana od dana završetka I polugodišta, kao i na kraju školske godine Prosvjetno-pedagoškom zavodu.
(2) Prosvjetno-pedagoški zavod u roku od 30 dana izrađuje izvještaj koji sadrži generalni pregled i analizu podataka iz stava (1) ovog člana i prijedlog mjera školama za poboljšanje uspjeha, koji dostavlja ministru i školama.
Član 49.Vannastavne aktivnosti učenika
(1) U srednjoj školi organiziraju se vannastavne aktivnosti učenika radi razvijanja njihovih stvaralačkih sposobnosti i sticanja radnih navika i vještina.
(2) Zadaci i programski sadržaj vannastavnih aktivnosti utvrđuju se godišnjim programom rada, u skladu sa pedagoškim standardima i normativima i pravilima srednje škole, a ostvaruju se putem sekcija, klubova, grupa, učeničkih zadruga, projekata i drugih oblika i unose u raspored časova sačinjen za te oblike nastave.
(3) Učeničku zadrugu iz stava (2) ovog člana može organizirati najmanje 30 učenika srednje škole, u skladu sa relevantnim propisima iz oblasti iz koje se zadruga osniva.
(4) Učešće učenika u vannastavnim aktivnostima je dobrovoljno.
Član 50.Akcioni planovi za suzbijanje maloljetničke delikvencije
(1) Vlada preko resornih ministarstava u saradnji sa školama, roditeljima, učenicima, organima lokalne samouprave i nevladinim sektorom promovira i provodi akcione planove za suzbijanje maloljetničke delinkvencije s ciljem zajedničkog i organiziranog djelovanja i saradnje u borbi protiv zlostavljanja, zloupotrebe djece i mladih, zloupotrebe droge, alkohola i drugih opijata, maloljetničke delinkvencije, te svih drugih pojava koje ugrožavaju zdravlje i život učenika.
(2) Realiziranjem planova iz stava (1) ovog člana škola u godišnjim programima rada planira aktivnosti s ciljem promoviranja i razvijanja partnerstva škole, roditelja i lokalne sredine, u svim pitanjima od značaja za ostvarivanje obrazovno-odgojne funkcije škole te interesa i potreba škole.
Član 51.Uvođenje novih oblika rada u srednju školu
(1) Ministar može odrediti jedno ili više odjeljenja u jednoj ili više srednjih škola, kao eksperimentalno, radi uvođenja novih oblika, sadržaja i metoda rada, a na osnovu elaborata zainteresiranih relevantnih subjekata.
(2) Eksperimentalnom odjeljenju iz stava (1) ovog člana može se odobriti odstupanje od odredbi ovog zakona u primjeni nastavnog plana i programa, nastavne norme, dnevnog i sedmičnog opterećenja učenika, u načinu ocjenjivanja znanja i formiranju odjeljenja.
(3) Bliži propis o uvjetima za osnivanje i rad eksperimentalnog odjeljenja iz stava (1) ovog člana donosi ministar.
Član 52.Pedagoško-metodička praksa studenata
(1) U saradnji sa visokoškolskim ustanovama u srednjim školama obavlja se pedagoško-metodička praksa i polaganje praktičnog dijela ispita, za studente koji se obrazuju na tim ustanovama.
(2) Ustanove iz stava (1) ovog člana sklapaju ugovore sa srednjim školama kojima reguliraju međusobne odnose.
Član 53.Udžbenici i nastavna sredstva
U srednjoj školi mogu se koristiti samo školski udžbenici i druga nastavna sredstva čiju je upotrebu odobrio ministar u skladu sa zakonom.
V - OPĆA AKTA SREDNJE ŠKOLE
Član 54.Pravila srednje škole
(1) Srednja škola ima pravila koja donosi školski odbor uz konsultaciju sa sindikatom i saglasnost ministra.
(2) Pravilima srednje škole uređuju se i definiraju:
- a)pitanje djelatnosti škole,
- b)pohvale, nagrade i odgojno-disciplinske mjere i druga učenička pitanja,
- c)statusna i druga pitanja nastavnika, stručnih saradnika i ostalih radnika,
- d)postupak stručnog usavršavanja,
- e)donošenje općih akata,
- f)rad organa upravljanja i stručnih organa,
- g)saradnja škole sa roditeljima,
- h)ograničavanje korištenja prostorija škole za prodaju roba i usluga od strane drugih lica i
- i)druga relevantna pitanja.
Član 55.Kućni red
(1) Školski odbor na prijedlog nastavničkog vijeća škole, uz konsultacije sa sindikatom ili vijećem radnika donosi Pravilnik o kućnom redu koji obavezno mora biti usklađen sa etičkim kodeksom, a kojeg su se obavezna pridržavati sva lica koja borave u školskom prostoru.
(2) Kućnim redom obavezno se utvrđuju:
- a)ponašanje radnika, učenika i drugih lica u unutrašnjem i vanjskom prostoru škole,
- b)postupanje prema imovini,
- c)kodeks oblačenja i
- d)druga pitanja bitna za kućni red škole.
(3) Etički kodeks iz stava (1) ovog člana donosi ministar, uz konsultaciju sa sindikatom.
Član 56.Druga opća akta srednje škole
(1) Srednja škola, pored akata iz čl. 54. i 55. ovog zakona ima i druga opća akta kojima se reguliraju pitanja bitna za rad srednje škole, a koja nisu regulirana pravilima.
(2) Opća akta iz stava (1) ovog člana donose se u skladu sa propisima relevantnim za oblast koju reguliraju.
(3) Sva opća akta iz stava (1) ovog člana, uključujući i budžet škole su javna i radnici imaju neosporno pravo uvida u iste.
VI - VRSTE SREDNJIH ŠKOLA
Član 57.Vrste srednjih škola
Vrste srednjih škola su:
- a)gimnazija,
- b)srednja škola za stručno obrazovanje i obuku koja se registrira kao:
- 1)srednja umjetnička škola,
- 2)srednja tehnička škola i
- 3)srednja stručna škola.
- 1)
- c)srednja vjerska škola i
- d)srednja škola za učenike sa teškoćama u razvoju.
Član 58.Definicije
(1) U gimnaziji se obrazuju redovni učenici, po nastavnom planu i programu za opću gimnaziju, u četverogodišnjem trajanju.
(2) Nastavnim planom i programom za gimnaziju utvrđuju se izborna područja za koja se učenici mogu opredijeliti u okviru onih područja za koja je gimnazija verificirana.
(3) U skladu sa uvjetima i interesovanjem učenika svaka gimnazija ima izborna područja koje učenici biraju prilikom upisa u prvi razred. Izborna područja u gimnaziji su:
- a)društveno,
- b)administrativno,
- c)jezičko,
- d)prirodno,
- e)matematičko-informatičko,
- f)sportsko,
- g)pedagoško-psihološko područje,
- h)područje informacionih tehnologija,
- i)opća gimnazija i
- j)druga područja za koja se ukaže interes i potreba, a za koja postoji utvrđen nastavni plan i program u skladu sa ovim zakonom.
(4) Srednje stručno obrazovanje i obuka podrazumijeva različite vrste i oblike obrazovanja i odgoja, redovno ili vanredno obrazovanje i obavljanje prakse, a obuhvata i stručnu obuku djece i odraslih.
(5) Nastavnim planom i programom za srednje škole za stručno obrazovanje i obuku utvrđuju se izborna područja za koja se učenici mogu opredijeliti u okviru onih područja za koje je škola verificirana. Izborna područja za koja se učenici mogu opredijeliti utvrđuje Ministarstvo za svaku školsku godinu.
(6) Srednja vjerska škola je obrazovno-odgojna ustanova u kojoj se u četverogodišnjem trajanju obrazuju redovni i vanredni učenici po programu općeobrazovnih predmeta i posebnom programu za stručno obrazovanje vjerskih službenika.