Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju
Na osnovu člana 12. tačka b), člana 18. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13) i člana 59. stav (3) Okvirnog Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 18/03), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj dana 10.05.2017. godine, donijela je
ZAKON
O OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU
I - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.Predmet zakona
(1) Ovim zakonom uređuje se:
- a)obavljanje djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja na području Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton);
- b)opća pitanja u vezi sa osnivanjem pravnih subjekata za osnovni odgoj i obrazovanje;
- c)organizacija, finansiranje, upravljanje i rukovođenje procesom osnovnog odgoja i obrazovanja;
- d)djelatnost i uvjeti za obavljanje osnovnog odgoja i obrazovanja, usavršavanja i osposobljavanja učenika i radnika;
- e)prava i obaveze nadležnih organa u oblasti osnovnog odgoja i obrazovanja;
- f)uvjeti za sticanje javnih isprava i
- g)druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja na području Kantona.
(2) Izuzetno, djelatnost obrazovanja odraslih lica ostvaruje se u skladu s odredbama ovog zakona i Zakona o obrazovanju odraslih ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 40/15).
Član 2.Pojmovnik i definicije
Centri su ustanove osnovnog odgoja, obrazovanja i rehabilitacije za učenike sa poteškoćama.
Deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (Attention Deficit Hyperactivity Disorder - ADHD) je neurobihevioralni poremećaj kod djece i adolescenata koji obilježava impulzivnost, kratko- trajna pažnja i hiperaktivnost. Ponekad se naziva minimalnom moždanom disfunkcijom.
Disgrafija je poremećaj u savladavanju vještine pisanja. Manifestuje se neurednim i nečitljivim rukopisom, slovima koja su različite veličine i neravna, nepovezana, a redovi su postavljeni koso ili ukrivo. Slova su okrenuta na pogrešnu stranu, nedostaju ili se zamjenjuju drugim slovima, rečenica je gramatički nepravilna.
Disleksija je neurološki poremećaj koji ometa učenje i obradu jezika i očituje se u problemima s čitanjem, pisanjem, govorom i/ili slušanjem; nemogućnost savladavanja čitanja i pisanja uprkos urednoj inteligenciji i dostatnom trudu. Riječ potiče od grčkih riječi dys (slab ili nedovoljan) i lexis (riječi ili jezik). Disleksija je kongenitalno uvjetovana, a neki smatraju da se osnove za organske razlike u centrima vezanima uz jezik u mozgu prenose genetski. Ne uzrokuju je mentalni ili osjetilni nedostaci, emotivni poremećaj ili kulturno uskraćivanje.
Diskalkulija predstavlja poremećaj sposobnosti računanja. Može da nastane kao posljedica disharmoničnosti u razvoju misaonih struktura i funkcija koje čine osnovu sposobnosti računanja ili kao posljedica ozljede kore mozga. To je teškoća u formiranju matematičkih pojmova i usvajanju matematičkih relacija i operacija. Nekada se javlja uz disgrafiju i disleksiju. O razvojnoj diskalkuliji govorimo u slučaju da se teškoće formiraju vrlo rano, a manifestuju se čim se počne sa matematičkim operacijama.
Dodatna nastava je individualizirani oblik rada za potencijalno nadarene učenike.
Dopunska nastava je individualizirani oblik rada u grupama za učenike koji ne prate redovni nastavni program s očekivanim nivoom uspjeha.
Drugi oblici odgojno-obrazovnog rada su poludnevne, višesatne ili jednosatne posjete učenika, u pratnji radnika škole - muzejima, pozorištima, galerijama, bibliotekama, sajmovima knjiga, književnim smotrama, sportsko-rekreativnim i drugim priredbama, svečanostima, kinima i drugim ustanovama i preduzećima u vezi sa obrazovnom djelatnošću.
Emocionalni poremećaj predstavlja karakteristične i trajne obrasce ponašanja, mišljenja i osjećanja koji znatno odstupaju od onog što je uobičajeno. Ove devijacije obično se javljaju u sferi volje, nagona i emocija. Glavna karakteristika ovog poremećaja jeste emocionalna nestabilnost u interpersonalnim odnosima i impulzivno ponašanje. Navedeno dolazi do izražaja već u ranoj odrasloj dobi.
Eksperimentalni program je program kojim se provjerava vrijednost novih obrazovnih sadržaja, oblika i metoda rada, kao i nove nastavne opreme.
Eksterna matura podrazumijeva provjeru i vrednovanje znanja koje su učenici stekli tokom devetogodišnjeg osnovnog odgoja i obrazovanja, a na osnovu nastavnih planova i programa.
EMIS je sistem za prikupljanje, obradu i generisanje statističkih izvještaja na nivou osnovnog i srednjeg obrazovanja.
Godišnji program rada škole predstavlja dokument koji, po utvrđenoj proceduri, donosi školski odbor na početku svake školske godine, a njime se utvrđuju obaveze škole i rad u cjelini u tekućoj školskoj godini.
Individualno prilagođeni program je dokument koji se odnosi na sadržajno i metodičko prilagođavanje u radu s učenicima s poteškoćama u razvoju. Uključuje prilagođavanje sadržaja djetetovim mogućnostima. Prilagođenim programom, specifičnim za svakog učenika (prilagođavanje, prvenstveno sposobnostima, njegovim mogućnostima i potrebama) utvrđuje se oblik i nivo podrške u oblasti akademskih i vanakademskih znanja i vještina, vrijeme i trajanje podrške, kao i kriteriji, sredstva i metode vrednovanja uspješnosti u učenju i socijalnom i drugim područjima funkcioniranja djeteta. Izrađuje se u situaciji kada je stepen teškoće takav da dijete ne može isti savladati čak ni programom koji traži minimalne programske zahtjeve. Ovim dokumentom određuju se svi bitni elementi trenutnog razvojnog statusa djeteta (intelektualni, emocionalni, socijalni i zdravstveni) i predstavlja značajnu pomoć učitelju/nastavniku, ne samo u ostvarivanju obrazovnih ciljeva, veći u naporu da doprinese emocionalnom i socijalnom razvoju djeteta.
Inkluzija obuhvata proces sistemske reforme koja sadrži promjene i modifikacije u sadržaju, metodama nastave, pristu- pima, strukturama i strategijama u obrazovanju prevazilaženje prepreka sa vizijom koja služi da obezbijedi svim učenicima relevantne starosne dobi, iskustvo ravnopravnog i participa- tivnog učenja i okruženja koje najbolje odgovara njihovim potrebama. Inkluzivno obrazovanje podrazumijeva individualni pristup i prilagođavanje obrazovnog sistema potrebama i moguć- nostima učenika, a u svrhu postizanja njegovog punog intelek- tualnog, socijalnog, emocionalnog, fizičkog i akademskog potencijala.
Informatička pismenost podrazumijeva sposobnost korištenja informacionih tehnologija.
Inspekcijski nadzor nad radom škole podrazumijeva nadzor koji u skladu sa zakonom vrši prosvjetni inspektor u oblasti primjene zakona, podzakonskih propisa i općih akata iz oblasti osnovnog odgoja i obrazovanja, preduzimanja mjera u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.
Ishodi učenja su iskazi kojima se izražava šta učenik treba znati, razumjeti i/ili biti u stanju pokazati nakon što završi određeni proces učenja.
Kombinirana odjeljenja su takva odjeljenja u kojima isto- vremeno i u istoj učionici radi jedan učitelj s dva ili više razreda. Koliko će razreda biti u odjeljenju zavisi uglavnom od broja učenika.
Kombinirane razvojne teškoće čine više oblika motoričkih, intelektualnih, senzornih teškoća, teškoća u komunikaciji i socijalnim interakcijama, govornih i jezičkih teškoća i poremećaja u ponašanju.
Metodička praksa podrazumijeva pripremu i obučavanje studenta za potpuno kvalitetan samostalan rad u živom nastavnom procesu.
Mreža škola obuhvata sve ustanove koje obavljaju djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje, sa svim objektima u kojima se provodi osnovni odgoj i obrazovanje.
Mentor, savjetnik i viši savjetnik su stručna zvanja prema kojima nastavnik napreduje u skladu sa Pravilnikom o ocjenjivanju, napredovanju i sticanju stručnih zvanja.
Nastavni kalendar je dokumenat koji utvrđuje ministar za svaku školsku godinu.
Nastavni plan je školski dokument kojim se propisuju odgojno-obrazovna područja, odnosno nastavni predmeti koji će se izučavati u školi, redoslijed izučavanja tih predmeta po razredima, sedmični i godišnji broj nastavnih časova za obavez- ne, fakultativne i izborne nastavne predmete, a u vezi s tim i struktura školske godine.
Nastavni program je školski dokument kojim se propisuje obim, dubina i redoslijed nastavnih sadržaja u pojedinom nastavnom predmetu.
Nastavničko vijeće je stručni organ koga čine svi nastavnici, stručni saradnici škole i direktor škole. Sjednice nastavničkog vijeća saziva i njima rukovodi direktor škole prema godišnjem planu rada i potrebama.
Odgojno-disciplinska mjera je mjera koja se izriče učeniku zbog povrede školske discipline i kršenja kućnog reda škole.
Odjeljensko vijeće je stručni organ koga čine svi nastavnici koji izvode nastavu u jednom odjeljenju predmetne nastave. Odjeljenskim vijećem rukovodi razrednik, kojeg na početku svake školske godine imenuje Nastavničko vijeće.
Opisno ocjenjivanje razlikuje se od numeričkog po tome što se umjesto iskazivanja brojevima iskazuje riječima, što suštinski ne čini razliku već samo tehnički različito saopćava rezultate valorizacije.
Pedagoška praksa je oblik pripremanja studenata za nastavnički poziv.
Pedagoškim standardima i normativima utvrđuju se materijalni, kadrovski i drugi uvjeti prilikom izgradnje i opremanja školskog prostora, koji osiguravaju jednake uvjete za rad svih škola i ravnomjeran razvoj osnovnog odgoja i obrazovanja u određenom periodu.
Poremećaj iz autističnog spektra predstavlja disfunkciju središnjeg živčanog sistema koja se očituje otežanim komunikacijskim vještinama i socijalnim interakcijama. Djeca s autizmom mogu imati visoki kvocijent inteligencije, mogu biti ekstremno povučena i imati opsesivnu želju za zadržavanjem postojećeg stanja, te mogu biti zaokupljena sobom, nepristupačna i nesposobna uspostaviti vezu s drugima, uključujući roditelje. Imaju širok raspon pokazatelja, od onih koja ne govore i nemaju socijalnih interakcija, do onih kod kojih su simptomi neznatne poteškoće u socijalnim interakcijama.
Poremećaji u ponašanju predstavlja skupni naziv za sve one pojave - biološke, psihološke i socijalne geneze, koje manje ili više pogađaju pojedinca i nepovoljno djeluju na njegove aktivnosti i reaktivnosti, te neugodno, štetno i opasno utječu na druge pojedince ili društvene organizacije (porodicu, dječje ustanove, školu, užu i širu zajednicu).
Pravila škole su opći akt škole koja donosi školski odbor škole, uz saglasnost ministra.
Predmetna nastava je nastava organizirana po predmetima koji su sastavljeni prema obrazovnim područjima.
Razredna nastava je organizacijski oblik nastave u nižim razredima osnovne škole u kojima jedan učitelj izvodi većinu nastavnih sadržaja.
Redovna nastava je nastavom predviđena odgojno-obra- zovna djelatnost u školi koja obavezuje na pohađanje, odnosno učestvovanje u odgojno-obrazovnom i školskom radu prema propisanom nastavnom planu i programu.
Rehabilitacija učenika s teškoćama podrazumijeva tret- man kojim se vraća funkcija i/ili maksimalno povećavanje preostale funkcije kako bi se ostvarila najviši mogući nivo nezavisnosti - fiziološki, psihološki, društveni i ekonomski.
Stručno usavršavanje provodi se u cilju praćenja razvoja i napretka određenih naučnih dostignuća, unapređivanja pedagoške teorije i prakse. Nastavnici i stručni saradnici dužni se da se permanentno stručno usavršavaju i razvijaju kompetencije radi boljeg obavljanja posla, te unapređivanja nivoa postignuća učenika.
Stručni aktiv obrazuju nastavnici istog nastavnog predmeta ili dva i više srodnih predmeta, odnosno nastavnici određenih nastavnih oblasti. Radom Stručnog aktiva rukovodi nastavnik koga na početku svake školske godine određuje Nastavničko vijeće.
Stručni nadzor obuhvata aktivnosti koje vrši Ministarstvo u vezi s organizacijom i izvođenjem nastave, nadzor nad radom direktora, pomoćnika direktora, nastavnika, stručnih i drugih saradnika radi unapređenja odgojno-obrazovnog rada.
Školski odbor je organ upravljanja u školi.
Upisno područje je prostorno područje s kojeg se učenici upisuju u određenu školu na osnovu prebivališta.
Vannastavna aktivnost učenika je specifičan vid organizacije i izvođenje odgojnih i obrazovnih sadržaja u heterogenim područjima ljudske djelatnosti.
Vanjsko vrednovanje je vrednovanje koje se provodi u školama radi unapređenja kvaliteta rada odgojno-obrazovne djelatnosti.
Vijeće roditelja je tijelo u okviru kojeg se promoviraju interesi roditelja i učenika škole u odgojno-obrazovnom procesu škole.
Vijeće učenika je predstavničko tijelo učenika škole. Svrha Vijeća učenika je ostvarivanje bolje saradnje učenika i njihovo lakše i direktnije komuniciranje s nastavnicima.
Vlastiti prihodi su prihodi koje budžetski korisnici ostvare obavljanjem osnovne djelatnosti i ostalih poslova na tržištu.
Zajednica škola je udruživanje u jednu ili više zajednica osnovnih škola radi međusobne saradnje u ostvarivanju zajedničkih interesa i pružanja pomoći u odgojno-obrazovnom radu, s tim da svaka škola zadržava svojstvo pravnog lica.
Član 3.Upotreba ženskog ili muškog roda
Terminološko korištenje ženskog ili muškog roda u ovom zakonu podrazumijeva uključivanje oba roda.
Član 4.Ciljevi i načela osnovnog odgoja i obrazovanja
(1) Osnovni odgoj i obrazovanje učenika organizira se i provodi sljedećim ciljevima, koji će:
- a)osigurati da svaki učenik uživa jednako pravo i moguć- nosti za odgoj i obrazovanje bez obzira na spol, rasu, nacionalnost, socijalno i kulturno porijeklo, ekonomski status, vjeroispovijest i sposobnost;
- b)osigurati horizontalnu i vertikalnu prohodnost unutar bosanskohercegovačkog obrazovnog sistema i fleksibil- nost u okvirima međunarodnih obrazovnih sistema;
- c)omogućiti da svaki učenik ostvari razvoj punih potencijala u skladu s vlastitim sposobnostima, potrebama i intere- sovanjima;
- d)osposobljavati učenike da razumijevajući i primjenjujući savremena naučna dostignuća doprinose izgradnji društva znanja;
- e)razvijati državotvornu svijest i patriotizam, očuvanje kulturno-historijske i duhovne baštine;
- f)razvijati kod učenika osjećaj identiteta i integriteta, poštovanja civilizacijskih i kulturnih tekovina, kao i univerzalne ljudske vrijednosti;
- g)razvijati kod učenika osjećaj i empatiju prema drugima;
- h)afirmirati poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda i pripremati svakog učenika za život u društvu zasnovanom na vladavini prava i vrijednostima demokratskog društva, socijalne pravde i uzajamnog uvažavanja;
- i)temeljiti odgojno-obrazovnu djelatnost u školi na autono- miji planiranja i organizacije, te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama obrazovnog stan- darda, a u skladu s nastavnim planovima i programima, godišnjim programom rada i standardima i normativima;
- j)podsticati učenike da odgovorno učestvuju u aktivnostima zajednice i očuvanja prirode;
- k)osposobiti svakog učenika da razvije sposobnost samostalnog učenja i da uči tokom cijelog života;
- l)omogućiti učenicima da upoznaju sebe i da samostalno, promišljeno i odgovorno donose odluke koje se tiču njihovog razvoja i budućeg života;
- m)poticati razvoj učenika u cjelini, uzimajući u obzir sve njegove potrebe i posmatrajući ga kao jedinstveno i kompleksno biće;
- n)voditi brigu o mentalnom zdravlju učenika;
- o)osigurati sigurne uvjete za rad u odgojno-obrazovnim ustanovama;
- p)uočavati, prevenirati i poduzimati interventne mjere u slučaju neprihvatljivih oblika ponašanja kod učenika i zaštititi učenike od svih oblika nasilja/zlostavljanja u i oko škole;
- r)razvijati kod učenika jezično-komunikacijsku kompeten- ciju na maternjem jeziku i na stranom jeziku, matematičku pismenost, kompetenciju u nauci i tehnologiji, informatič- ku pismenost (informacijska, medijska, tehnološka), učiti kako se uči, socijalnu i građansku kompetenciju, samo- inicijativu i poduzetničku kompetenciju, kulturnu svijest i kulturno izražavanje, kreativno-produktivnu kompeten- ciju i tjelesnozdravstvenu kompetenciju;
- s)razvijati partnerstvo između roditelja/staratelja/usvojitelja (u daljem tekstu: roditelj) i škole;
- t)razvijati partnerstvo između škole i lokalne zajednice radi unapređenja odgojno-obrazovnog procesa;
- u)obezbijediti visok kvalitet i osposobljenost radnika i obrazovnih institucija;
- v)obezbijediti kontinuiran profesionalni razvoj nastavnika i drugih radnika u skladu s domaćim i međunarodnim standardima;
- z)osigurati kontinuirano unapređenje kvaliteta obrazovanja zasnovano na samovrednovanju i vanjskom vrednovanju, a u skladu s međunarodnim standardima kvalitete obrazovanja.
(2) Osnovni odgoj i obrazovanje djece temelji se na sljedećim općim načelima:
- a)načelu javnosti;
- b)cjeloživotnog učenja;
- c)jednakog prava na kvalitetan obavezan odgoj i obrazovanje;
- d)uvažavanja individualnih razlika i jednakih obrazovnih mogućnosti;
- e)razvijanja patriotizma i ljubavi prema domovini Bosni i Hercegovini;
- f)naučne i etičke utemeljenosti;
- g)afirmacije ljudskih prava i demokratskih vrijednosti;
- h)razvoju cjelovite ličnosti;
- i)razvijanja životnih kompetencija;
- j)partnerstva svih učesnika u procesu učenja i poučavanja;
- k)profesionalne autonomije i odgovornosti i
- l)osiguranja odgovarajućeg kvaliteta odgoja i obrazovanja, bez obzira na nacionalne, etničke, kulturne, socijalne, ekonomske, regionalne, lokalne i druge specifičnosti okruženja u kome se ono organizira i provodi.
Član 5.Odgojno-obrazovna djelatnost
(1) Osnovni odgoj i obrazovanje učenika dio je jedinstvenog obrazovnog sistema Kantona i predstavlja djelatnost od posebnog društvenog interesa za Kanton.
(2) Osnovni odgoj i obrazovanje učenika realizira se na način i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom, ukoliko drugačije nije regulirano posebnim zakonima.
(3) Glavna djelatnost škole je odgojno-obrazovni rad, koji se obavlja u skladu s ovim zakonom.
(4) U školi se u skladu sa ovim zakonom obavljaju sljedeći poslovi:
- a)upisi i ispisi iz škole s vođenjem propisane evidencije i dokumentacije;
- b)organizacija i izvođenje nastave i drugih oblika odgojno- obrazovnog rada s učenicima, te vođenje odgovarajuće dokumentacije i evidencije;
- c)praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje učenika, te vođenje propisane dokumentacije i evidencije o napredovanju i postignućima učenika;
- d)primjena stimulativnih i odgojno-disciplinskih mjera i vođenje evidencije o njima;
- e)organizacija i realizacija predmetnih i razrednih ispita i vođenje propisane dokumentacije i evidencije o njima;
- f)izdavanje javnih dokumenata;
- g)unos i obrada podataka o odgojno-obrazovnom radu u informacioni sistem upravljanja u obrazovanju (u daljem tekstu: EMIS) i
- h)druge poslove od značaja za obavljanje djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja na području Kantona.
(5) Ako škola u vezi s poslovima iz stava (2) ovog člana ili drugim poslovima koje obavlja na osnovu zakona i javnih ovlasti odlučuje o pravu, obavezi ili općem interesu učenika, roditelja ili drugog fizičkog ili pravnog lica, dužna je postupati u skladu s odredbama Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99), odredbama ovog zakona i zakona kojima se uređuje djelatnost koju obavlja.
Član 6.Zabrana diskriminacije i političkog djelovanja
(1) U školama je zabranjena svaka vrsta diskriminacije učesnika u odgojno-obrazovnom procesu zasnovane na spolu, rasi, seksualnoj orijentaciji, tjelesnom ili drugom nedostatku/invali- ditetu, bračnom stanju, boji kože, jeziku, religiji ili vjerovanju, uvjetima upošljavanja, napredovanju, političkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom, etničkom ili socijalnom porijeklu, vezi s nekom nacionalnom zajednicom, imovini, rođenju, zbog upotrebe bilo kojeg zvaničnog jezika Bosne i Hercegovine u usmenom i pisanom izražavanju učenika ili na nekom drugom statusu.
(2) U školama je zabranjeno fizičko kažnjavanje, omalovažavanje i vrijeđanje ličnosti učenika, radnika i roditelja, kao i neprimjereno ponašanje koje narušava ugled škole, ugled prosvjetnog radnika i društva u cjelini.
(3) Ne može se vršiti diskriminacija učenika pri prijemu, učešću u aktivnostima škole ili u bilo kojoj drugoj odluci vezanoj za tog učenika na osnovu toga što u školi, u usmenom ili pismenom izražavanju koristi bilo koji od zvaničnih jezika Bosne i Hercegovine.
(4) Škola se mora pridržavati odredaba Zakona o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 102/09).
(5) U školama je zabranjeno političko organiziranje i djelovanje pojedinaca i političkih partija.
(6) U školi se može uvesti video-nadzor, s ciljem zaštite sigrnosti učenika, a u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine.
(7) Organiziranje i realiziranje izbornog procesa od strane nadležnog tijela u sklopu općih i lokalnih izbora dozvoljeno je u prostorijama škole samo u vrijeme kada se u školi ne realizira nastava.
Član 7.Upotreba jezika i pisma u nastavi
(1) Nastava i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada u školi izvode se na jednom od tri zvanična jezika konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, koji se imenuju jednim od tri naziva: bosanski jezik, hrvatski jezik ili srpski jezik.
(2) U nastavi se koriste oba zvanična pisma Bosne i Hercegovine (latinica i ćirilica), a po potrebi znakovno ili brajevo pismo.
(3) Do kraja četvrog razreda učenici će učiti oba pisma Bosne i Hercegovine.
(4) Nastava ili dio nastave može se izvoditi i na stranom jeziku, uz saglasnost ministra.
Član 8.Nastava na jeziku i pismu nacionalne manjine
(1) U školi u kojoj učenici, pripadnici jedne nacionalne manjine čine najmanje jednu trećinu od ukupnog broja učenika, organizira se obrazovanje učenika nacionalne manjine na jeziku te nacionalne manjine, a ako čine jednu petinu, organizira se dodatna nastava o jeziku, književnosti, historiji i kulturi nacionalne manjine kojoj pripadaju, ako to zahtijeva većina njihovih roditelja.
(2) Odluka o organiziranju nastave iz stava (1) na početku školovanja učenika donosi roditelj učenika.
(3) Nastava maternjeg jezika iz stava (1) ovog člana može se odvijati u okviru postojećeg odjeljenja, u posebnom odjeljenju i grupi, pod uvjetima iz stava (1) ovog člana.
(4) Ako nastavu za učenike nacionalne manjine nije moguće organizirati u jednoj školi, ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministar) može donijeti odluku da se ona organizira za učenike iste nacionalne manjine iz više škola na jednom za to odgovarajućem mjestu.
(5) Radi ostvarivanje prava iz stava (1) ovog člana, Ministarstvo za obrazovanje nauku i mlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo) obezbijedit će potrebna finansijska sredstva za edukaciju nastavnika koji će izvoditi nastavu na jeziku nacionalne manjine, obezbijedit će prostor i druge uvjete za izvođenje dodatne nastave i štampanje udžbenika na jezicima nacionalnih manjina.
(6) Nastavne planove i programe za rad s učenicima nacionalnih manjina, na jezicima nacionalnih manjina, uz konsultacije s Vijećem nacionalnih manjina Kantona Sarajevo donosi ministar.
(7) Nastavni materijal odgovara potrebama date nacionalne manjine i uključuje sadržaje iz jezika, književnosti, historije i kulture te nacionalne manjine.
II - OSNIVANJE I PRESTANAK RADA ŠKOLE
Član 9.Osnivač
(1) Školu kao ustanovu može osnovati domaće i strano pravno i fizičko lice u svim oblicima svojine (u daljem tekstu: osnivač) uz odobrenje ministra i uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada) i konačne saglasnosti Skupštine Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Skupština).
(2) Školu kao javnu ustanovu može osnovati Kanton samostalno ili s drugim pravnim, odnosno fizičkim licem kada Kanton procijeni da za njeno osnivanje postoji javni interes.
(3) Kanton može, u skladu s međunarodnim ugovorima, otvoriti odjeljenje škole iz stava (2) ovog člana za naše građane u inostranstvu.
(4) Rad odjeljenja iz stava (3) ovog člana finansira podnosilac zahtjeva.
(5) Za osnivanje, rad i statusne promjene škole, primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama, ("Službeni list SR BiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94) u dijelu koji nije reguliran ovim zakonom.
(6) Prijedlog za osnivanje škole podnosi općina na čijoj teritoriji bi se škola nalazila u skladu s koncepcijom osnovnog odgoja i obrazovanja i dugoročnim programom razvoja koji donosi osnivač.
(7) Osnivač škole ne može biti fizičko ili pravno lice pravosnažno osuđeno za krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca i duže.
(8) Javne i privatne ustanove osnivaju se pod jednakim uvjetima.
Član 10.Sredstva za osnivanje i rad škole
(1) Osnivač škole osigurava sredstva potrebna za osnivanje i rad škole, u skladu s pedagoškim standardima za osnovni odgoj i obrazovanje (u daljem tekstu: standardi) i normativima školskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i učila (u daljem tekstu: normativi).
(2) Ako školu osniva više pravnih, odnosno fizičkih lica, svoje međusobne odnose uređuju ugovorom.
(3) Standarde i normative iz stava (1) ovog člana, na prijedlog Ministarstva, donosi Vlada.
Član 11.Odluka o osnivanju
(1) Odluka o osnivanju sadrži:
- a)naziv osnivača,
- b)naziv i sjedište škole,
- c)vrstu škole koja se osniva,
- d)izvore i način obezbjeđivanja sredstava za rad,
- e)nastavni plan i program po kom će se raditi,
- f)broj nastavnika i ostalih radnika,
- g)zgrade i objekte koji će biti obezbijeđeni i koji će se koristiti,
- h)ime lica koje će do imenovanja organa rukovođenja predstavljati i zastupati školu i njegova ovlaštenja i odgovornosti,
- i)rok za donošenje pravila škole, imenovanje školskog odbora i direktora,
- j)druga pitanja značajna za rad škole.
Član 12.Uvjeti za obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja i osnivanje škole
(1) Škola može obavljati djelatnost odgoja i obrazovanja ako ima registriranu djelatnost obrazovanja i ako ispunjava standarde i normative u pogledu tehničkih, higijenskih, prostornih, kadrovskih, materijalnih i drugih uvjeta.
(2) Škola kao javna ustanova i ustanova može se osnovati:
- a)ako za to postoji javni interes za osnivanjem,
- b)ako su obezbijeđena sredstva za finansiranje,
- c)ako ima potreban broj nastavnika, stručnih saradnika i ostalih radnika u skladu s nastavnim planom i programom i ovim zakonom,
- d)ako su obezbijeđena sredstva za rad od strane osnivača, ako postoji dovoljan broj učenika za formiranje najmanje 18 odjeljenja za redovnu školu, 9 odjeljenja za centre za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju učenika s teškoćama u razvoju (u daljem tekstu: centri), 12 odjeljenja za muzičku školu i osam odjeljenja za baletsku školu.
(3) Redovna škola, odnosno centri, mogu biti osnovani i kada nije osiguran dovoljan broj učenika za formiranje 18 odjeljenja, odnosno 9 odjeljenja uz prethodnu saglasnost nadležnog ministra, a u skladu s odgovarajućim kriterijima.
(4) Bliže propise o utvrđivanju kriterija iz stava (3) ovog člana donosi Vlada na prijedlog ministra.
(5) Odluku o broju odjeljenja u privatnoj osnovnoj školi donosi školski odbor.
(6) Osnivač je dužan, uz zahtjev za izdavanje rješenja o ispunjenosti uvjeta za osnivanje škole, Ministarstvu dostaviti:
- a)osnivački akt,
- b)elaborat o opravdanosti osnivanja,
- c)podatke o licu ovlaštenom za zastupanje,
- d)dokaz o osiguranim uvjetima i garancije za osnivanje u pogledu unaprijed obezbijeđenih i planiranih finasijskih sredstava za osiguranje uvjeta za rad za period od najmanje pet godina i
- e)dokaz o uplati sredstava Ministarstvu u iznosu utvrđenom Odlukom Vlade, a za potrebe troškova vođenja postupka osnivanja od faze podnošenja zahtjeva do okončanja postupka.
(7) Ministarstvo obavještava osnivača o urednosti i usklađenosti sa ovim zakonom dostavljenog zahtjeva i određuje rok za otklanjanje eventualno utvrđenih nedostataka.
(8) Smatra se da je osnivač odustao od zahtjeva ukoliko u roku od 30 dana od dana dostavljanja obavijesti iz stava (7) ovog člana ne otkloni utvrđene nedostatke.
(9) Pravna lica osnovana u skladu sa zakonom mogu obavljati knjigovodstveno-računovodstvene poslove za potrebe škola.
Član 13.Sadržaj elaborata
Elaborat o opravdanosti osnivanja sadrži:
- a)podatke o osnivaču,
- b)sjedište i naziv,
- c)ciljeve,
- d)nastavni plan i program po kojem će se nastava realizirati,
- e)dokaz o ispunjenosti uvjeta utvrđenih standardima i normativima,
- f)dokaz o obezbijeđenim finansijskim sredstvima za rad škole, kao i
- g)analizu opravdanosti osnivanja škole koja će uključivati da li novoformirana škola ugrožava egzistiranje najbliže ili susjedne škole.
Član 14.Ekspertna komisija
(1) Nakon dostavljanja zahtjeva iz člana 12. ovog zakona, ministar donosi poseban akt kojim imenuje ekspertnu komisiju radi razmatranja zahtjeva i elaborata, te davanja stručnog mišljenja o društvenoj opravdanosti osnivanja škole.
(2) Članovima komisije iz stava (1) izdaje se rješenje s opisom poslova, rokovima za izvršenje i visini naknade za učešće u radu komisije.
(3) Ekspertnu komisiju iz stava (1) ovog člana, koja broji pet članova, obrazuje ministar iz reda istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja, predstavnika osnivača i predstavnika Ministarstva.
Član 15.Davanje saglasnosti za osnivanje škole i eventualno imenovanje nove komisije
(1) Ako je elaborat ocijenjen pozitivno od strane komisije iz člana 14. ovog zakona, Ministarstvo dostavlja Vladi, a Vlada dostavlja Skupšini Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Skupšina) mišljenje na davanje saglasnosti za osnovanje škole.
(2) Rok za donošenje odluke o davanju saglasnosti od dana prijema je 60 dana.
(3) Nakon pribavljene odluke o davanju saglasnosti od Skupštine, Ministarstvo će u roku od 15 dana obavijestiti podnosioca zahtjeva.
(4) Podnosilac zahtjeva ima pravo prigovora na donesenu odluku o davanju saglasnosti u roku od 30 dana od dana prijeme odluke iz stava (2) ovog člana.
(5) Prigovorom se može tražiti izuzeće komisije iz člana 14. ovog zakona i imenovanje nove komisije.
(6) Komisiju iz stava (5) ovog člana obrazuje ministar iz reda istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovnja, predstavnika osnivača i predstavnika Ministarstva, koji nisu bili imenovani u ekspertnoj komisiji, s tim da se jedna trećina članova imenuje po prijedlogu osnivača škole u osnivanju.
(7) Članovima komisije iz stava (5) izdaje se rješenje s opisom poslova, rok od najduže 60 dana za izvršenje poslova i visini naknade za učešće u radu komisije.
(8) Vlada će donijeti odluku o odbijanju zahtjeva iz člana 12. ovog zakona ukoliko je izvještaj ekspertne i posebne ekspertne komisije negativan.
(9) Protiv odluke Vlade iz stava (8) ovog člana nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.
(10) U slučaju negativnog mišljenja komisije iz člana 14. i stava (6) ovog člana, osnivač ima pravo nakon isteka roka od najmanje tri godine ponovo podnijeti zahtjev za pribavljnje saglasnosti za osnivanje škole.
Član 16.Registar škola
(1) Škola kao javna ustanova i ustanova upisuje se u Registar škola koji vodi Ministarstvo (u daljem tekstu: Registar).
(2) Bliži propis o postupku utvrđivanja uvjeta o sadržaju i načinu vođenja Registra donosi ministar.
(3) Provjeru uvjeta za upis u Registar vrši komisija koju formira ministar, a na zahtjev osnivača nakon ispunjenosti uvjeta i provedenog postupka iz čl. 12, 13, 14. i 15. ovog zakona.
(4) Na osnovu pozitivnog izvještaja komisije iz ovog člana, stav (3), ministar donosi rješenje o ispunjenosti uvjeta za upis u Registar.
(5) Škola se upisuje u Registar škola nakon upisa u Sudski registar i danom upisa stiče status pravnog lica.
Član 17.Novoosnovana škola
(1) Novoosnovana škola počinje s radom početkom školske godine ako vanredne okolnosti ne nametnu drugačije rješenje.
(2) Odluku o početku rada prije ili nakon početka školske godine donosi osnivač uz saglasnost ministra.
Član 18.Javni dokumenti i pečat
(1) Škola upisana u Registar obavezna je voditi dokumentaciju i evidenciju o odgoju i obrazovanju učenika i na osnovu nje izdavati javne dokumente.
(2) Škola ima pečat koji se koristi kao dokaz autentičnosti svakog dokumenta koji škola izdaje.
Član 19.Statusne promjene
(1) Odluke o statusnim promjenama škole kao javne ustanove čiji je osnivač ili suosnivač Kanton donosi Skupština na prijedlog Vlade.
(2) Odluke o statusnim promjenama osnovne škole čiji osnivač nije Kanton donosi osnivač uz prethodnu saglasnost ministra.
(3) Odluka o statusnoj promjeni škole može se donositi najkasnije tri mjeseca prije početka primjene, a primjenjuje se od početka naredne školske godine.
Član 20.Prestanak rada škole
(1) Ministarstvo vrši provjeru uvjeta rada škole svake četiri godine, a po potrebi i češće.
(2) Ako se prilikom provjere ustanovi da škola ne obavlja djelatnost na način utvrđen ovim zakonom, ministar će rješenjem utvrditi rok za otklanjanje nepravilnosti koji ne može biti duži od šest mjeseci.
(3) Dok traje rok za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti iz stava (2) ovog člana i dok ne dobije rješenje kojim se potvrđuje da su utvrđene nepravilnosti otklonjene, škola ne može vršiti prijem i upis učenika niti obavljati druge aktivnosti koje su uvjetovane otklanjanjem utvrđenih nedostataka.
(4) Ako škola u roku iz stava (2) ovog člana ne otkloni nepravilnosti, Ministarstvo obavještava Skupštinu koja obavezno u roku od 30 dana donosi rješenje o zabrani rada i nalaže brisanje škole iz Registra.
(5) Protiv rješenja Skupštine iz stava (4) ovog člana nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema.
(6) U slučaju prestanka rada škole osnivač je dužan da zatečenim učenicima omogući nastavak započetog odgoja i obrazovanja, a zatečenim radnicima omogućiti nastavak rada u drugoj školi, u skladu sa Zakonom o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/16), Kolektivnim ugovorom za djelatnost predškolskog odgoja i osnovnog odgoja i obrazovanja u Kantonu Sarajevo i članom 88. ovog zakona.
(7) Učenike privatne škole koja je prestala s radom, obavezne su primiti druge škole na području Kantona Sarajevo, ako zato ispunjavaju uvjete predviđene pedagoškim standardima i normativima.
III - OPĆI AKTI ŠKOLE
Član 21.Opći akti škole
(1) Opći akti škole su pravila škole koja donosi školski odbor škole, uz saglasnost ministra.
(2) Pravilima škole, pored pitanja utvrđenih zakonom, uređuje se:
- a)naziv, sjedište i pečat škole,
- b)osnivač škole,
- c)djelatnost škole,
- d)unutrašnja organizacija škole,
- e)odgojno-obrazovni rad u školi,
- f)prava i dužnosti učenika, nastavnika, stručnih saradnika, saradnika i drugih radnika,
- g)vođenje pedagoške dokumentacije i evidencije,
- h)organi upravljanja, rukovođenja i stručni organi,
- i)saradnja škole i porodice,
- j)način predlaganja predstavnika roditelja učenika u školski odbor,
- k)formiranje i rad vijeća roditelja,
- l)formiranje i rad vijeća učenika,
- m)ostvarivanje javnosti rada škole,
- n)procedura za proglašenje učenika "perspektivnim sportistom",
- o)organizacija rada u produženom ili cjelodnevnom boravku u školi,
- p)sadržaj i oblici društvene, kulturne, javne i sportske djelatnosti škole,
- r)opći akti koji se donose u školi kao i procedura njihovog donošenja,
- s)uvjete za završavanje dva razreda za jednu školsku godinu,
- t)izricanje odgojno-disciplinskih mjera,
- u)disciplinske mjere koje se mogu izreći radnicima i postupak prema nastavniku koji je udaljen iz nastavnog procesa kao i njegov daljnji radnopravni status,
- v)druga pitanja utvrđena ovim zakonom.
(3) Školski odbor, na prijedlog nastavničkog vijeća, donosi pravilnik o kućnom redu s etičkim kodeksom koji je usaglašen s instrukcijom koju donosi ministar.
(4) Škola, pored akata iz stavova (1) i (3) ovog člana ima i druge opće akte kojima se reguliraju pitanja bitna za rad škole, a koja nisu regulirana pravilima škole.
(5) Sva opća akta iz ovog člana, uključujući i budžet škole su javna i radnici imaju nesporno pravo uvida u iste.
IV - VRSTE, TRAJANJE I ZAJEDNICA ŠKOLA
Član 22.Vrste, trajanje i mreža škola
(1) Ustanova osnovnog odgoja i obrazovanja je škola, koja može biti:
- a)redovna,
- b)paralelna (muzička i baletska škola),
- c)centri.
(2) Redovna škola traje devet godina.
(3) Muzička škola svih odsjeka traje šest godina.
(4) Baletska škola traje šest godina.
(5) Mreža škola (u daljem tekstu: Mreža) obuhvata sve ustanove koje obavljaju djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje, sa svim objektima u kojima se provodi osnovni odgoj i obrazovanje.
(6) Mreža obavezno sadrži:
- a)popis škola u kojima se izvode:
- -redovni programi odgoja i obrazovanja,
- -redovni programi i posebni programi za učenike sa teškoćama,
- -programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
- -međunarodni programi,
- -eksperimentalni programi,
- -produženi boravak ili cjelodnevna nastava,
- -
- b)popis ustanova prostorno prilagođenih osobama s invaliditetom i popis škola u kojima se organizira pedagoška i metodička praksa studenata.
(7) Mrežom se utvrđuje i školsko područje i područja na kojima se mogu osnovati nove škole ili uvesti novi obrazovni programi.
(8) Mreža se organizira na način da zadovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalne organizacije upisnih područja, odnosno škola i programa odgoja i obrazovanja, te ispunjava uvjete i mjerila propisane standardima i normativima.
(9) Dostupnost iz stava (8) ovog člana podrazumijeva mogućnost redovnog odgoja i obrazovanja svakom osnovnoškolskom obvezniku u školi, drugoj ustanovi ili školskom objektu, uz primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i saobraćajnu povezanost koja ne ugrožava sigurnost učenika.
(10) Racionalnu organizaciju školskih područja iz stava (8) ovog člana podrazumijeva optimalnu iskoristivost postojećih školskih prostornih, materijalnih i kadrovskih kapaciteta.
(11) Mreža se može izmijeniti na osnovu izmijenjenih okolnosti koje predstavljaju elemente za izradu Mreže, kao što su naseljenost područja na kojemu djeluju škole, broj djece i demografska projekcija, geografski položaj i udaljenost škola.
(12) U slučaju da je Mrežom utvrđeno područje ili izvođenje novog programa iz stava (7) ovog člana, škola, odnosno program moći će se osnovati, odnosno izvoditi ako su ispunjene sve zakonske pretpostavke te uzimajući u obzir potrebna finansijska sredstva.
(13) Nakon konsultacija sa vijećem roditelja i sindikatom škole koje će biti uključene u tu mrežu, odluku o Mreži, uz saglasnost općina na prijedlog ministra, donosi Vlada.
Član 23.Zajednica osnovnih škola
(1) Autonomija škole ogleda se i u pravu da se udružuje u jednu ili više zajednica osnovnih škola (u daljem tekstu: zajednica) radi međusobne saradnje u ostvarivanju zajedničkih interesa i pružanja pomoći u odgojno-obrazovnom radu, s tim da svaka škola zadržava svojstvo pravnog lica.
(2) Skupštinu zajednice škola čine direktor ili lice koje ovlasti i jedan nastavnik iz svake škole članice zajednice kojeg bira nastavničko vijeće.
(3) Prava, obaveze i međusobni odnosi škola udruženih u zajednicu utvrđuju se ugovorom.
(4) Zajednica ima pravila kojima se reguliraju poslovi, zadaci i rad zajednice, a donosi ih zajednica, uz saglasnost ministra.
(5) Zajednice škola upisuju se u Registar zajednica osnovnih škola koji vodi Ministarstvo.
(6) Registar se vodi u skladu sa članom 16. ovog zakona.
V - NASTAVNI PLAN I PROGRAM, GODIŠNJI PROGRAM RADA I OSTALI OBLICI RADA
Član 24.Nastavni plan i program
(1) Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i programa za osnovni odgoj i obrazovanje (u daljem tekstu: nastavni plan i program) do donošenja nastavnog plana i programa, kojim se prelazi na usvajanje sadržaja koji će imati definirane ishode učenja, odnosno mjerljive pokazatelje znanja koje je učenik usvojio i koji će dovesti do jačanja učeničkih sposobnosti.
(2) Nastavni plan je školski dokument kojim se propisuju odgojno-obrazovna područja, odnosno nastavni predmeti koji će se izučavati u školi, redosljed izučavanja tih predmeta po razredima, sedmični i godišnji broj nastavnih časova za obavezne, fakultativne i izborne nastavne predmete, a u vezi s tim i struktura školske godine.
(3) Nastavni program je školski dokument kojim se propisuje obim, dubina i redosljed nastavnih sadržaja u pojedinom nastavnom predmetu.
(4) Nastavni plan i program bazira se na principima individualizacije i diferencijacije, integriranog učenja i podučavanja, aktivnog učenja i primjene naučenog, socijalne interakcije, razvoja socijalnih kompetencija, osiguranju sigurnog i stimulativnog okruženja za učenje, praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju i partnerstva s porodicom i zajednicom.
(5) Bliži propis o nastavnim planovima i programima za sve vrste škola na prijedlog Prosvjetno-pedagoškog zavoda, donosi ministar, u skladu sa zajedničkim jezgrom nastavnih planova i programa, koji se donose u skladu sa Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju Bosne i Hercegovine.
(6) U školi čiji osnivač nije Kanton nastavni plan i program svakog pojedinačnog predmeta može da ima najviše do 20 % specifičnih sadržaja u odnosu na nastavni plan i program iz st. (2) i (3) ovog zakona.
(7) Na nastavni plan i program svakog pojedinačnog predmeta i nastavni plan i program iz stava (6) ovog zakona saglasnost daje ministar.
(8) U trećem i šestom razredu provodi se eksterna procjena znanja, koja neće utjecati na zaključnu ocjenu učenika, a na kraju završnog razreda utvrđuje se obaveza polaganja eksterne mature u skladu sa pravilnikom koje donosi ministar.
(9) Ministarstvo je obavezno pripremiti maturske ispitne kataloge, dostupne na strani Ministarstva godinu dana prije eksterne mature, a najkasnije do početka školske godine u kojoj se polaže eksterna matura, koji će biti usklađeni sa važećim planom i programom.
(10) Ministartvo će raditi analizu provođenja rezultata eksterne mature, u svrhu unapređenja kvaliteta obrazovanja.
(11) Škola rezultate eksterne mature će koristiti za unapređenje svog razvojnog plana, školskog programa, plana stručnog usavršavanja i napredovanja nastavnika.
(12) Škola je obavezna svake školske godine provoditi internu evaluaciju za sve nastavne predmete na način i u skladu sa kriterijma definiranim u pravilniku iz stava (8) ovog člana. O rezultatima interne evaluacije škola podnosi izvještaj Ministarstvu.
(13) Ministar će osigurati da sadržaji koji promoviraju jednakost spolova budu sastavni dio nastavnog plana i programa.
(14) Škola je obavezna da u toku školske godine u potpunosti realizira nastavni plan i program.
(15) Ako se utvrdi da škola nije realizirala godišnji fond nastavnih časova, produžit će rad sve dok ne ostvari planirani godišnji fond nastavnih časova.
(16) Ministarstvo je obavezno da na kraju svake školske godine izvrši analizu potreba za izmjenama i dopunama nastavnog plana i programa.
(17) Ministar će osigurati da nastavni sadržaji, odnosno tematske jedinice koje su posvećene izučavanju zločina genocida počinjenog u Bosni i Hercegovini, u vremenskom periodu 1992 - 1995. godina, tematske jedinice posvećene opsadi Sarajeva, prema presudama nadležnih sudova, budu sastavni obavezujući dio nastavnog plana i programa.
Član 25.Izborni predmeti
(1) Škola će unapređivati i štititi vjerske slobode, toleranciju i kulturu dijaloga.
(2) Imajući na umu različitost ubjeđenja/vjerovanja u Bosni i Hercegovini, učenici će pohađati časove vjeronauke samo ako su u skladu s njihovim ubjeđenjem ili ubjeđenjima njihovih roditelja.
(3) Škola ne može preduzimati bilo kakve mjere i aktivnosti kojima bi se ograničavala sloboda izražavanja sopstvenih i upoznavanja drugih i drugačijih vjerskih uvjerenja.
(4) Učenici koji ne žele pohađati vjeronauku neće ni na koji način biti dovedeni u nepovoljan položaj u odnosu na druge učenike.
(5) Škola je dužna osigurati uvjete da učenici pohađaju nastavni predmet vjeronauku/vjeronauk, a učenicima koji ne pohađaju vjeronauku/vjeronauk omogućit će se pohađanje jednog od alternativnih predmeta za koji se opredijeli većina učenika.
Član 26.Rad škole/odjeljenja škole druge države
(1) Druga država ili asocijacija država mogu organizirati rad škole/odjeljenja osnovnog odgoja i obrazovanja na teritoriji Kantona u skladu s ovim zakonom i raditi po nastavnim planovima i programima koje su donijeli organi druge države u skladu s vlastitim propisima.
(2) Rad škole/odjeljenja osnovne škole druge države vrši se po nastavnim planovima i programima koje su donijeli organi druge države, izuzev iz nacionalne grupe predmeta.
(3) Prethodnu saglasnost za nastavne planove i programe iz stava (2) ovog člana daje ministar.
(4) Škola/odjeljenje iz stava (1) ovog člana upisuje se u poseban registar koji vodi Ministarstvo.
Član 27.Godišnji program rada škole
(1) Rad u školi u toku školske godine realizira se na osnovu godišnjeg programa rada škole (u daljem tekstu: godišnji program) u skladu sa razvojnim planom škole.
(2) Godišnji program sadrži obavezne i druge oblike rada, kao i izvještaj o realiziranju godišnjeg programa za prethodnu školsku godinu.
(3) Nastavničko vijeće utvrđuje prijedlog godišnjeg programa na osnovu nacrta kojeg priprema direktor, a usvaja ga školski odbor.
(4) Škola, nakon usvajanja, dostavlja godišnji program rada u elektronskoj verziji, najkasnije do 30 septembra za tekuću školsku godinu, i to po jedan primjerak osnivaču, odnosno Ministarstvu i nadležnom organu općine.
Član 28.Eksperimentalni program
(1) Škola ima autonomiju u okviru zakonskih i podzakonskih akata da osmišljava, predlaže i realizira eksperimentalne programe vodeći računa o standardima i održivosti postojećih i primjeni novih oblika i metoda rada u nastavnom procesu.
(2) Škola može provoditi eksperimentalni program kojim se provjerava vrijednost novih obrazovnih sadržaja, oblika i metoda rada, kao i nove nastavne opreme.
(3) Eksperimentalni program sadrži:
- a)cilj, zadaću, obrazovne ishode, sadržaj;
- b)mjesto i način izvođenja;
- c)vrijeme potrebno za realizaciju programa;
- d)prostorne, kadrovske i druge uvjete;
- e)način stručnog praćenja i vrednovanja programa i
- f)finansijska sredstva potrebna za realizaciju programa.
(4) Bliži propis o eksperimentalnim programima, uvjetima i načinu rada donosi ministar.
Član 29.Vannastavne aktivnosti
(1) U cilju razvijanja posebnih interesovanja učenika i njihovih skolonosti i sposobnosti, u školi se organiziraju i provode vannastavne aktivnosti.
(2) Vannastavne aktivnosti provode se na osnovu plana i programa koji na početku školske godine, a najkasnije do kraja septembra izrađuje voditelj vananstavne aktivnosti, a odbrava direktor škole.
(3) Rad učeničke zadruge, kao oblika vannastavne aktivnosti, preciznije se uređuje internim aktima škole.
(4) Učešće učenika u ovim aktivnostima je na dobrovoljnoj osnovi.
(5) Škola u prirodi, izleti, studijske posjete, ekskurzije, kampovanje/logorovanje, društveno koristan rad i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada predviđeni u godišnjem programu rada organiziraju se u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar.
(6) Škola plivanja, škola skijanja, škola planinarenja kao i drugi specifični oblici nastave iz predmeta Tjelesni i zdravstveni odgoj organiziraju se u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar.
Član 30.Pedagoška i metodička praksa studenata
(1) U svim školama koje imaju prostorne i kadrovske kapacitete organizira se pedagoška i metodička praksa za studente koji se pripremaju za odgojno-obrazovni rad s učenicima.
(2) Na prijedlog visokoškolskih ustanova, odnosno njihovih organizacionih jedinica, ministar određuje škole za obavljanje pedagoške i metodičke prakse i polaganje praktičnog dijela ispita, za studente koji se obrazuju na tim ustanovama.
(3) Ustanove iz stava (1) ovog člana sklapaju ugovore sa školama kojima reguliraju međusobne odnose.
Član 31.Nastava u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi
(1) Za učenike koji zbog većih motoričkih teškoća, hroničnih i drugih bolesti ne mogu pohađati nastavu u školi, uz odobrenje Ministarstva, organizira se nastava u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi, ako se učenik nalazi na dužem liječenju, te im se omogućava polaganje predmetnog ili razrednog ispita.
(2) Nastava iz stava (1) ovog člana organizira se u stacionarnim uvjetima koje preuzima škola najbliža zdravstvenoj ustanovi, odnosno škola koja ima kapacitete za ovaj vid nastave u kojoj je registrirano područno odjeljenje "Škole u bolnici".
(3) Nastava u kući i u područnom odjeljenju "Škole u bolnici" izvodi se po nastavnom planu i programu koji donosi ministar.
(4) Za nastavnike koji realizuju odgojno-obrazovni rad u "Školi u bolnici" potrebno je osigurati dodatno stručno usavršavanje u skladu s potrebama učenika koji su smješteni u zdravstvenoj ustanovi.
(5) Nastavnici i stručni saradnici koji izvode nastavu u stacionarnim ustanovama "Škola u bolnici" ostvaruju pravo na stimulativne mjere, a škole na dodatne materijalne troškove za ovu namjenu, u skladu s materijalnim mogućnostima.
(6) U stacionarnim ustanovama "Škola u bolnici" nastavni proces realizira se na osnovu posebnog nastavnog plana koji donosi ministar, pri čemu nastavni čas traje 30 minuta dok dnevno opterećenje za učenike može biti najviše dva sata.
Član 32.Nastava za učenike koji započinju, odnosno nastavljaju obrazovanje u Kantonu
(1) Učenici, državljanini Bosne i Hercegovine, koji su dio osnovnog odgoja i obrazovanja završili u Bosni i Hercegovini, izvan Kantona, upisuju se u školu u odgovarajući razred i nastavljaju obrazovanje pod istim uvjetima kao i učenici u Kantonu, uz obavezu polaganja razlike predmeta nakon obavljene ekvivalencije.
(2) Državljanima Bosne i Hercegovine koji su dio osnovnog odgoja i obrazovanja stekli u inostranstvu, te stranim državljanima i osobama bez državljanstva, omogućit će se obrazovanje u odgovarajućem razredu škole uz obavezu provođenja ekvivalencije svjedodžbi/odgovarajućeg dokumenta na osnovu kojih se upisuju, u skladu sa zakonom.
(3) Strani državljani i lica bez državljanstva imaju pravo na osnovni odgoj i obrazovanje u skladu s ovim zakonom i važećim propisima, u skladu s konvencijama i sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zaključila s drugim zemljama ili međunarodnim organizacijama, kada se može osnovano zaključiti da će takve osobe u Bosni i Hercegovini boraviti više od tri mjeseca.
(4) Ekvivalenciju svjedodžbi iz stava (2) ovog člana vrši Ministarstvo u skladu s Pravilnikom o ekvivalenciji svjedodžbi koji donosi ministar.
(5) Na prijedlog ministra Vlada donosi odluku o visini naknade za ekvivalenciju svjedodžbi.
VI - ORGANIZACIJA RADA ŠKOLE
Član 33.Početak i trajanje školske godine
(1) Školska godina počinje 1. septembra, a završava se 31. augusta naredne godine.
(2) Nastavna godina počinje prvog radnog dana u septembru tekuće, a završava se najkasnije do 30. juna naredne godine, osim ako ministar drugačije ne propiše školskim kalendarom.
(3) Školska godina počinje i završava intoniranjem državne himne i podizanjem zastave države Bosne i Hercegovine.
(4) Nastava u školi izvodi se po polugodištima i traje 37 radnih sedmica, s tim da se nastavni plan i program planira i realizira u okviru 35 nastavnih sedmica.
(5) Nastava u prvom i završnom razredu škole, iz stava (4) ovog člana, traje 36 radnih sedmica, s tim da se nastavni plan i program planira i realizira u okviru 34 nastavne sedmice.
(6) Nastava u prvom polugodištu počinje prvog radnog dana u septembru i završava se po pravilu 31. decembra tekuće kalendarske godine.
(7) Zimski odmor za učenike traje četiri sedmice i koristi se po pravilu nakon završetka prvog polugodišta.
(8) Proljetni odmor za učenike traje pet radnih dana i koristi se u prvoj sedmici aprila.
(9) Nastava u drugom polugodištu počinje poslije zimskog odmora i završava se nakon ispunjenja uvjeta iz st. (4) i (5) ovog člana.
(10) Odgojno-obrazovni rad izuzetno može trajati i kraće od vremena propisanog stavovima (4) i (5) ovog člana i može se prekidati u toku polugodišta, odnosno školske godine, u slučaju proglašenja prirodne katastrofe, elementarne nepogode, stanja neposredne ugroženosti i ratnog stanja, o čemu na prijedlog ministra odluku donosi Vlada, kao i odluku o pomjeranju početka nastave u prvom i drugom polugodištu i produžetak zimskog odmora, zavisno od klimatskih ili drugih uvjeta, s tim da u toku školske godine bude ostvaren godišnji fond nastavnih sati.
(11) Ministar utvrđuje školski kalendar za svaku školsku godinu i objavljuje ga najkasnije do 30. juna tekuće godine za narednu školsku godinu.
(12) Ukoliko je osnivač škole vjerska zajednica odnosno crkva, nastavni kalendar za svaku školsku godinu donosi osnivač uz saglasnost ministra.
(13) Nastavni kalendar donosi se najkasnije dva mjeseca prije početka školske godine.
Član 34.Dan nastavnika Kantona
(1) Svjetski dan nastavnika, 5. oktobar ustanovljen je kao Dan nastavnika u Kantonu Sarajevo, i planira se školskim kalendarom.
(2) Dan nastavnika Kantona Sarajevo obilježava se kao radni nenastavni dan uz prigodan program (organizaciju literarnih i likovnih konkursa, sportskih takmičenja, okruglih stolova, humanitarnih akcija i drugih manifestacija) sa ciljem promocije njegovog značaja i uloge nastavnika u odgojno-obrazovnom procesu.
Član 35.Organiziranje odgojno-obrazovnog rada
(1) Broj učenika u odjeljenju određuje se standardima.
(2) U školama čiji osnivač nije Kanton broj učenika u odjeljenju utvrđuje školski odbor te škole.
(3) Ukoliko u školi nema dovoljan broj učenika, nastava se može organizirati u kombiniranim odjeljenjima koja se formiraju od učenika iz dva ili više razreda u jedno odjeljenje.
(4) Odgojno-obrazovni rad u školi može se izvoditi u jednoj smjeni, ako to dopuštaju prostorni, kadrovski i drugi uvjeti rada.
(5) Redovna nastava u prvoj smjeni počinje u 8,00 sati, a u drugoj smjeni se završava sa završetkom šestog nastavnog časa, najdalje u 19,30 sati.
Sudska praksa po ovom aktu
1 odluka iz 1 člana
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.