Aktio

Vlada Kantona Sarajevo

Odluka o donošenju Plana upravljanja Zaštićenim pejzažem "Trebević"

Na osnovu člana 155. stav (2) Zakona o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/13) i člana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14 - Ispravka), a u vezi sa Zakonom o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Trebević" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/14), Vlada Kantona Sarajevo, na 84. sjednici održanoj 08.06.2017. godine, donijela je

ODLUKU
O DONOŠENJU PLANA UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PEJZAŽEM "TREBEVIĆ"

I

Donosi se Plan upravljanja Zaštićenim pejzažem "Trebević" za period 2017.-2027. godine.

II

Sastavni dio ove Odluke je Plan upravljanja Zaštićenim pejzažem "Trebević" za period 2017.-2027. godine.

III

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 02-05-20150-6/17
08. juna 2017. godine
Sarajevo

Premijer
Elmedin Konaković, s. r.

PLAN UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PEJZAŽEM "TREBEVIĆ" (2017-2027. godina)

LISTA SKRAĆENICA

BiH - Bosna i Hercegovina

FBiH - Federacija Bosne i Hercegovine

FZOFBiH - Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine

HKD - Hrvatsko kulturno društvo JKP - Javno komunalno preduzeće

KJUzZPPKS - Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo

KJKP ViK - Kantonalno javno komunalno preduzeće "Vodovod i kanalizacija" Sarajevo

KS - Kanton Sarajevo

Ministarstvo PUGiZOKS - Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS

ViK - vodovod i kanalizacija

ZP - Zaštićeni pejzaž

1. UVOD

1.1 Svrha i funkcija Zaštićenog pejzaža "Trebević"

Prostor Zaštićenog pejzaža (ZP) "Trebević" nalazi se u jugoistočnom dijelu Grada Sarajeva u prostoru Općine Stari Grad Sarajevo. Kompletan prostor predviđen za valorizaciju zauzima 400,2 hektara. Prostor se nalazi uz graničnu liniju sa entitetom Republika Srpska i administrativno pripada Kantonu Sarajevo (KS). Unutar prostora trenutno ne postoje stalna naseljena mjesta niti industrijska djelatnost. Od privrednih djelatnosti zastupljeni su smještajni kapaciteti (hoteli, moteli, planinarski domovi). Područjem prolazi regionalna cesta Sarajevo-Jahorina, te više asfaltiranih cesta lokalnog značaja. Prostor ZP "Trebević" predstavlja atraktivnu lokaciju za izletnike, turiste, planinare, sportiste, naučnike, fotografe i mnoge druge građane- ljubitelje prirode. Prostor ZP Trebević, sa aspekta zaštite zraka, njegovih prirodnih i kulturoloških vrijednosti ima ogroman značaj za stanovnike grada Sarajeva. Kako je već i naglašeno, područje se nalazi u samom kontaktu sa urbanim dijelom grada Sarajeva, i nastao je kroz interakciju ljudi i prirode tokom vremena, što se odlikuje pojavom velikog broja ekoloških, bioloških, kulturnih do estetskih vrijednosti na relativno malom području. Poseban značaj predstavljaju brojni šumski ekosistemi a područje posjeduje i veliki potencijal sa aspekta pružanja različitih ekosistemskih usluga čiji bi potencijal u budućnosti trebalo istražiti.

Plan upravljanja ZP "Trebević" je dokument urađen prema odredbama propisanim u: Zakonu o zaštiti prirode FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/13), Pravilniku o sadržaju i načinu izrade Plana upravljanja zaštićenim područjima ("Službene novine Federacije BiH", broj 65/06), Zakona o proglašenju ZP "Trebević" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/14), Privremenih upravljačkih smjernica za ZP "Trebević", te drugih relevantnih zakonskih dokumenata na prostoru BiH, FBiH i KS. Pored domaće legislative Plan upravljanja je rađen i prema pravilima Međunarodne unije za konzervaciju prirode (International Union for Nature Conservation - IUCN). Plan upravljanja ZP Trebević, na prijedlog resornog Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, donosi Vlada Kantona Sarajevo na period od 10 godina, odnosno za period 2017.-2027. godina. Plan je podložan reviziji 5 godina od početka njegove implementacije. Sve promjene nastale revizijom isključivo moraju biti u funkciji zaštite prostora.

ZP "Trebević" prema Zakonu o zaštiti prirode FBiH pripada kategoriji V zaštićenih područja - Zaštićeni kopneni pejzaž.

Prethodno je izvršena valorizacija područja a potom 2013. godine u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode izrađeno Stručno obrazloženje za proglašenje ZP "Trebević", koje predstavlja osnov za donošenje Zakona o proglašenja ZP "Trebević". Na pred- metnom području, pregledom dostupnih literaturnih podataka, te terenskim istraživanjima utvrđene su slijedeće vrijednosti:

Geo-morfološka raznolikost:

  • -
    Bistrik kula,
  • -
    Draguljac,
  • -
    Paleontološki nalaz brahiopdne faune na lokalitetu Draguljac,
  • -
    Merdžanov klanac,
  • -
    Čolina kapa,
  • -
    Tabačka ravan.

Hidrološka raznolikost:

  • -
    Vodotok Mali studenac,
  • -
    Vodotok Bistrički potok,
  • -
    Vodotoci sa Dobre vode,
  • -
    Izvori na Kosmatici i prema naselju Jarčedoli.

Kulturno-historijske vrijednosti:

  • -
    Bistrik kula,
  • -
    Fort Draguljac,
  • -
    Vatrena linija opsade grada,
  • -
    Rasteretne komore austrougarskog vodovoda Bistrica- Hrid.

Visok stepen florističke i faunističke raznolikosti:

  • -
    99 biljnih vrsta,
  • -
    14 vrsta gljiva,
  • -
    23 vrste ptica,
  • -
    12 vrsta sisara,
  • -
    1 vrsta vodozemaca,
  • -
    4 vrste gmizavaca.

Ekosistemske vrijednosti (od značaja za NATURA 2000):

  • -
    Suhi i mezofilni travnjaci,
  • -
    Krečnjački sipari od brdskog do alpinskog regiona,
  • -
    Krečnjačke stijene sa hazmofitskom vegetacijom,
  • -
    Škrape i litice bez vegetacije,
  • -
    Ilirske bukove šume,
  • -
    Acidofilne šume smrče brdskog do planinskog pojasa.

Druge vrijednosti:

  • -
    Mogućnosti za istraživanje, terensku nastavu i druge vrste edukacije,
  • -
    Planinarske i biciklističke staze za rekreaciju i mogućnost obavljanja drugih oblika rekreacije,
  • -
    Sociološke vrijednosti izražene kroz tradiciju izletovanja i sanjkanja.

Plan upravljanja predstavlja "fleksibilan" dokument koji treba omogućiti prilagođavanje upravljačkih aktivnosti mogućim neplaniranim promjenama u periodu njegove implementacije. U tom kontekstu, neplanirane promjene konkretno su vezane za aktivnosti koje su podložne iznenadnim promjenama i za koje je potrebna hitna intervencija koja nije predviđena u Planu i čije je djelovanje isključivo u funkciji zaštite i održavanja prostora (npr. požari, klizišta, preveliki broj posjetitelja i sl.).

Izrada ovog dokumenta prošlo je kroz četiri razvojne faze, od kojih je svaka završavala organizovanjem radionice za ključne zainteresirane strane. Istraživanja za potrebe izrade Plana upravljanja su vršena pregledom dostupne literature, te radom na terenu.

Tokom izrade Plana upravljanja ostvarena je bliska saradnja sa svim zainteresiranim stranama kroz sastanke i organizovanje stručnih radionica na kojima su obrađivana poglavlja izrade Plana upravljanja. Učešće u radionicama uzeli su predstavnici stručne i šire javnosti (KS, Grad Sarajevo, Općina Stari Grad Sarajevo, predstavnici nevladinih organizacija, privatni sektor kao i pojedinačni građani). Nakon prezentacije radne verzije Plana upravljanja, sve zainteresirane strane su mogle dati svoje komentare, sugestije, te aktivno učestvovati u kreiranju istog i ključnih zaključaka. Finalna verzija Plana upravljanja je urađena nakon detaljnih analiza i prihvaćanja argumentiranih prijedloga i komentara koje su dali učesnici kako na radionicama, tako i tokom javnog uvida u Nacrt istog.

1.2 Vizija, ciljevi i politika upravljanja Zaštićenim pejzažem "Trebević"

ZP "Trebević", iako relativno malo zaštićeno područje na samoj granici urbanog područja grada, odlikuje prisustvo niza ugroženih, endemičnih i reliktnih vrsta. Iz tog razloga prostor ZP "Trebević" je potrebno čuvati za buduće generacije.

Cilj Plana upravljanja je da ZP "Trebević" treba postati izletnički i rekreacijski raj koji će biti prepoznatljiv ne samo u BiH već i u regiji.

Vizija Plana upravljanja je da ZP "Trebević" treba postati primjer cjelovitog održivog upravljanja, koji bi trebao balansirati očuvanje prirode i doživljaj posjetitelja.

Politika upravljanja se treba bazirati na usluzi očuvanja ekosistema i vrsta uz uslugu koja se može pružiti širokom spektru zainteresiranih strana. U cilju očuvanja ekosistema i vrsta razvija se i obnavlja isključivo postojeća infrastruktura u prostoru, što znači da je neophodno dugoročno ograničiti proširivanje smješ- tajnih kapaciteta, a posebno izgradnju novih koji nisu u funkciji zaštite prostora. Potrebno je ograničiti i odvijanje motornog saobraćaja u Zaštićenom pejzažu, a isti zamijeniti javnim gradskim saobraćajem (žičara, minibusi i sl.). Dodatni izgradnja smještajnih kapaciteta (hoteli, moteli i sl.) nije potrebna iz razloga blizine zaštićenog područja gradu i samom centru, u kome su izgrađeni takvi objekti. Iz tog razloga neophodna je bolja promocija Zaštićenog pejzaža u gradskim ugostiteljsko- smještajnim jedinicama, iz kojih se gosti mogu usmjeriti prema ovom zaštićenom području.

Organizacija prostora, način korištenja, uređenja i zaštite prostora uređuje se Prostornim planom područja posebnog obilježja ZP "Trebević".

1.3 Organizacija upravljanja ZP "Trebević"

Svim zaštićenim područjima u Kantonu Sarajevo, pa tako i ZP "Trebević" neposredno upravlja Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja, u skladu sa aktom o osnivanju, odredbama Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH, pojedinač- nih zakona o proglašenju zaštićenih područja donesenih na osnovu istog, strateškim prostorno - planskim i upravljačkim dokumentima zaštićenih područja, te drugim zakonskim i podzakonskim propisima.

U smislu organizacije, upravljanje ZP "Trebević" se obavlja u okviru Službe za stručne, operativne i poslove održavanja, te Službe nadzora zaštićenih područja uz podršku Službe za pravne, ekonomske i opšte poslove KJUzZPPKS. Organizacijska struktura KJUzZPPKS je prikazana u organigramu dolje.

Predložena struktura zaposlenika u Zaštićenom pejzažu "Trebević" je prikazana u narednoj shemi.

Stručne poslove u ZP "Trebević" vodi stručni saradnik za zaštitu prirode. Dugoročno on bi trebao biti u području zaposlen za puno radno vrijeme, ali također treba dijeliti to radno vrijeme sa drugim ekspertima. To znači, da on većinu radnog vremena treba da provodi unutar ZP "Trebević", a dio radnog vremena kao stručni saradnik - specijalist u drugim zaštićenim područjima u Kantonu Sarajevo. Isto tako u ZP "Trebević" treba da dolaze i drugi stručni saradnici - specijalisti za pojedine oblasti (hidrologija, biodiverzitet, geologija i dr.). Na taj način svi stručni saradnici upoznaju sva zaštićena područja u Kantonu Sarajevo, izmjenjuju iskustva i dobivaju ideje za bolje očuvanje prirode.

U planu je, da se unutar ZP "Trebević" uspostavi botanička bašta. Tu baštu treba uspostavljati sistematično i o tome će se brinuti stručni saradnik specijalist za botaniku, koji bi pola radnog vremena radio unutar ZP "Trebević" kao specijalista za botaniku i staništa i uz to uspostavljati botaničku baštu. Drugi dio posla bi obavljao kao stručni suradnik specijalist za botaniku u drugim Zaštićenim područjima u Kantonu Sarajevo. U toku 2017. godine planirana je izrada Idejnog projekta za uspostavu botaničke bašte na području Zaštićenog pejzaža Trebević, koji bi trebao dati smjernice za lokaciju i obuhvat bašte. Idejni projekat će poslužiti kao podloga za izradu Prostornog plana područja posebnog obilježja Trebević, konkretno za područje buduće botaničke bašte.

Očekivanja su, da će ZP "Trebević" postati najposjećenije zaštićeno područje u Kantonu Sarajevo. Iz tog razloga predviđeno je uspostavljanje info pultova unutar područja. Tu bi trebali raditi stručni saradnici za informiranje, koji bi bili zaduženi i za promociju područja, pripremu i provedbu edukacijskih programa za posjetioce i vođenje najavljenih grupa. U tu svrhu neophodno je zaposliti dva stručna saradnika, u fazi, kada će se početi s izgradnjom info pultova.

Nadzor nad stanjem na terenu vrše nadzornici prirode. U prvoj fazi predviđa se, da na nadzoru rade dva nadzornika puno radno vrijeme. S povećavanjem posjeta, možda će biti potrebno povećati nadzor u prostoru, ali praksa će pokazati, da li će za područje biti bolje zaposliti dodatne nadzornike ili stručne saradnike za komuniciranje s javnošću i edukaciju.

2. TRENUTNO STANJE I VRIJEDNOSTI ZAŠTIĆENOG PEJZAŽA "TREBEVIĆ"

2.1 Koncept zaštite prostora

Područje Trebevića unutar teritorije KS, na osnovu Stručnog obrazloženja za proglašenje ZP "Trebević" (2013. godine) i Zakona o proglašenju ZP "Trebević" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/14), proglašen je Zaštićenim pejzažem i stavljen pod kategoriju V zaštite na osnovu Zakona o zaštiti prirode FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/13)..

Za predmetno područje u toku je izrada Prostornog plana područja posebnih obilježja, a do donošenja Plana upravljanja, na snazi su Privremene upravljačke smjernice, koje je na osnovu člana 241. Zakona o zaštiti prirode, donijela KJUzZPPKS (upravitelj), uz prethodnu saglasnost resornog Ministarstva. Privremene upravljačke smjernice su izrađene na osnovu Stručnog obrazloženja za proglašenje ZP "Trebević".

Područje ZP "Trebević" ispunjava sve uslove za kategoriju V zaštite, te posjeduje bogat biodiverzitet ali i potencijal za razvoj rekreativnog, izletničkog i drugih vidova turizma u okviru postojećih kapaciteta prostora i u skladu sa namjenom ZP.

Prema članu 140. pomenutog Federalnog Zakona o zaštiti prirode, Zaštićeni pejzaž predstavlja zaštićeno područje nastalo kroz interakciju ljudi i prirode tokom vremena, a karakteriše se značajnim ekološkim, biološkim, kulturnim i estetskim vrijednostima. Očuvanje interakcije ljudi i prirode je od vitalnog značaja za zaštitu i održivost područja, sa pridruženim prirodnim i drugim vrijednostima. Prema istom članu, primarni cilj uspostave kategorije V je "Zaštita i održanje važnih kopnenih, morskih pejzaža i parkova prirode sa vrijednostima koje su nastale interakcijom ljudi i prirode kroz tradicionalnu praksu upravljanja", dok su ostali ciljevi:

  • -
    održanje uravnotežene interakcije prirode i ljudske kulture kroz zaštitu kopnenog/morskog pejzaža i parka prirode pridruženih tradicionalnih načina upravljanja, drušvenih, kulturnih i duhovnih vrijednosti,
  • -
    generalni doprinos očuvanju biodiverziteta kroz upravljanje vrstama u okviru kulturnog pejzaža i kroz poboljšanje mogućnosti očuvanja u teško iskorištavanim pejzažima,
  • -
    poboljšane mogućnosti za uživanje, blagostanje i socio-ekonomske aktivnosti kroz rekreaciju i turizam,
  • -
    korištenje prirodnih proizvoda i funkcija okoline,
  • -
    uspostava okruženja koje će podstaći uključivanje lokalne zajednice u upravljanje vrijednim kopnenim, morskim pejzažima i parkovima prirode te prirodnim i kulturnim vrijednostima unutar njih,
  • -
    podrška očuvanju agrobiodiverziteta i akvatičnog biodiverziteta,
  • -
    uspostava održivih modela očuvanja biodiverziteta koji služe kao primjer za širu primjenu.

2.2 Ekosistemske usluge unutar ZP "Trebević"

Područje ZP "Trebević" predstavlja veliki potencijal u pogledu raznih ekosistemskih usluga. Područje već od davnina služi kao svojevrstan "izvor čistog zraka" prvenstveno za građane Grada Sarajeva. Također, Trebević ublažava i klimatske ekstreme kako zimi, tako i ljeti. Ljeti, temperature na Trebeviću su znatno niže nego one u Gradu Sarajevu dok zimi tokom inverzija znaju biti ugodnije nego u gradu. Također, lagana šetnja kroz različite tipove šumskih staništa predstavlja svojevrsnu rekreaciju ali i opuštanje za šetače što je dobro i za psihofizičko zdravlje građana.

Područje je bogato ljekovitim biljem, šumskim plodovima i gljivama koje mogu biti atraktivne sakupljačima ovih skupina. Prisutnost različitih tipova staništa na malom prostoru, te raznovrsnosti, prvenstveno biljnog svijeta predstavljaju značajan izvor materijala za istraživanje kako za domaće, tako i za strane istraživače.

Pored navedenog, prostor Trebevića je poznato po svojim sastojinama Crnog bora (Pinus nigra) koja su nadaleko poznata kao ljekovita sa aspekta pozitivnog djelovanja protiv bronhitisa - bolesti koja se često povezuje sa stanovnicima grada Sarajeva, posebno kod mlađe populacije. Trenutno, sastojine crnog bora lagano nestaju sukcesijom i u budućnosti ih je potrebno očuvati.

Trebević ima veoma velik potencijal u razvoju ekoturizma no potencijali nisu u dovoljnoj mjeri iskorišteni, a ovaj Plan će pokrenuti neke od aktivnosti koje će omogućiti razvoj istih.

Trenutno, ekosistemske usluge unutar prostora su slabo istražene (kvalitet zraka, vodni resursi, zdravstvene usluge), te bi iste, zbog posjedovanja ogromanog potancijala područja, u budućnosti trebale biti istražene i valorizirane kroz projekat ekosistemskih usluga za Trebević.

2.3 Prirodne vrijednosti

2.3.1 Geologija

Planina Trebević je gotovo u potpunosti izgrađena od sedimentnih tvorevina Trijasa (T), gdje su zastupljeni gotovo svi stratigrafski članovi ove periode (donji, srednji i gornji Trijas). Premda su Kvartarne tvorevine (Q), ukupno zastupljene na marginalnoj razini, smatra se vrijednim naglasiti njihova važnost u građenju predmetnog prostora istraživanja, kako u stratigraf- skom, tako i morfološkom pogledu. Ova činjenica posebno se potencira, obzirom na specifičnost česte pojave savremenih geomorfoloških procesa, koji se odvijaju unutar stratigrafski starijih sredina (Trijas, Miocen), gdje ubrajamo procese kliženja, erozije, denudacije, akumulacije, kao i urvinske procese. Generalno, Kvartarni sedimenti neposredno okružuju površinske vodotoke (al), ili su zastupljeni u prostoru strmih padina (s). Prostor ZP "Trebević" odlikuje prisustvo slijedećih geoloških razdoblja:

1. Trijas (T)

Trijas Trebevića podijeljen je na:

Donji Trijas (T1) - lokaliteti Bruške šume i Tabačka ravan.

Srednji Trijas (T2) - Merdžanov klanac, Bistrik kula, Čolina kapa, Mala kapa, Bijele stijene). U pogledu paleontologije, ovi sedimenti naglašavaju postojanje fosilnog nalazišta brahiopodne faune, kojim je austrijski geolog Ernst Kittl (1904), dao naziv "Brahiopodni krečnjaci Trebevića". U tom smislu također se naglašava i prisutnost amonitne faune na lokalitetu Draguljac.

2. Miocen (M)

3. Kvartar (Q)

Prostor ZP "Trebević" odlikuje prisustvo većeg broja manjih vodotoka. Na južnim dijelovima područja javljaju se brojna izvorišta koja čine mrežu potoka koji na prostoru Ravni čine Bistrički potok.

Glavna izvorišta na području su Dobra voda i Mali studenac. Mreža potoka sa izvorišta Dobra voda se slijeva niz sjeverne padine Trebevića prolazeći kroz gustu šumu i ispreplićući se sa planinarskim putevima i šetnicama stvarajući ugođaj zadovoljstva. Potok Mali studenac izvire na Tabačkoj ravni i slijeva se niz padine Trebevića prema Bistričkom potoku.

Na potezu od lokaliteta Ravne, idući asfaltiranim putem prema Dobroj vodi, može se naći veliki broj manjih vodotoka koji, ili izviru na tom potezu ili se slijevaju sa prostora Dobre vode. Mreža površinskih vodotoka je gusta i neravnomjerna sa čestim neuređenim koritima, te je manji broj potoka, uslijed ratnih dejstava i rada mašinerije, skrenuta sa svog originalnog toka i sada teče preko ili uz rub asfaltne komunikacije od Ravne prema Dobroj vodi.

2.3.2 Klima

Područje ZP "Trebević" se većim dijelom nalazi u pojasu umjereno kontinentalne klime pretplaninskog tipa, a samo u gornjim oblastima planinsku klimu.

Srednja godišnja temperatura kreće od oko 8oC na 800 m (Mala Čolina kapa) nadmorske visine do 6oC na 1.300 metara nadmorske visine, dok je na području Vidikovca i Prvog šumara oko 7oC.

Maksimalne ljetne temperature su umanjene u odnosu na navedeno u većem dijelu područja zahvaljujući šumskom pokrivaču, tako da ljeti imamo veoma ugodne temperature, što je veoma značajno sa stanovišta sporta i rekreacije, te pogodno za boravak astmatičara i bolesnika sa kardiovaskularnim smetnjama.

Najhladniji mjesec u godini je januar sa srednjom tempera- turom oko -2,5 C, a najtopliji juli sa srednjom temperaturom oko 16 C. Sva tri zimska mjeseca imaju srednju temperaturu ispod nule, što je značajno sa stanovišta zimskih sportova i rekreacije. Mraz je moguć u svako doba godine, osim u sedmom mjesecu.

Godišnja suma padavina unutar prostora ZP "Trebević" iznosi 1.000 l/m2, dok, idući prema višim oblastima, taj iznos prelazi 1.100 l/m2. Broj dana sa padavinama većim od 1 l/m2 iznosi oko trećine ukupnog broja u mjesecu, ali on je nešto manji ljeti i u jesen, a najveći je u maju.

Srednja relativna vlažnost zraka se kreće oko 82% i najmanja je u julu mjesecu (oko 78%), a najveća u zimskim mjesecima (oko 86%). Broj dana sa maglom je relativno mali za ovu nadmorsku visinu.

Srednji broj dana sa snijegom većim od 10 cm, godišnje iznosi oko 80 dana. Snijega nikako nema od juna do septembra, a u maju i oktobru je rijetka pojava (svakih četiri do pet godina). Procijenjena maksimalna visina snježnog pokrivača je preko jednog metra.

Srednja godišnja brzina vjetraiznosi oko 3 m/s. Jaki vjetrovi pušu najčešće zimi i u proljeće, dok su u ostalo doba godine mogući, ali rjeđi. Brzina vjetra je puno manja na dijelovima terena prekrivenom šumskim pokrivačem.

2.3.3 Pejzaž

Prostor ZP "Trebević" odlikuje prisustvo različitih oblika pejzaža. Sveopće prisutni pejzaži su šumski pejzaži sa domina- cijom crnogorične šume, dok su u manjoj mjeri zastupljeni pejzaži sa dominacijom stijena, te pejzaži sa dominacijom planinskih livada. Najatraktivniji pejzaži su stijenski pejzaži od kojih su unutar granica ZP "Trebević" zastupljeni na sjevernim padinama, posebno u zoni Merdža- novog klanca. Zaštićeno područje Trebević je specifično pod- ručje gdje je interakcija ljudi i prirode tokom vremena proizvela površinu od različitih karaktera sa značajnim ekološkim, biološ- kim, kulturnim i scenskim vrijednostima i gdje je od vitalnog značaja njihova zaštita i održavanje. Od mnogo značajnih vrijed- nosti izdvojene su slijedeće: Bijele stijene, te Merdžanov klanac (Pitine stijene). Urbanizirani pejzaži sa pratećim objektima su uglavnom smješteni uz putne komunikacije i uglavnom su u ruševnom stanju (Vidikovac, Tabačka ravan). Postojeći aktivni objekti sa pratećim sadržajima su prilagođeni arhitekturi u prirodi i trenutno ih čine 4 objekta: Planinarski dom PD Trebević Sarajevo, Planinarski dom "kod Franje" na Tabačkoj ravni, dom HKD "Napredak" Sarajevo južno od Tabačke ravni, objekat uz okuku regionalne ceste Sarajevo-Jahorina, te objekat hotela "Pino" koji je ujedno smještajno i površinski najveći objekat unutar granica ZP "Trebević".

2.3.4 Zemljišni pokrov

Područje Trebevića i njegove okoline predstavlja mozaik različitih tipova tala. Uglavnom, javljaju se tla koja dominiraju na krečnjačkim i dolomitnim geološkim podlogama, ali se javljaju i tla nastala uticajem čovjeka. Sistematskim pošumljavanjem stvorili su se uslovi za nastanak slojevitijih tipova tala, zbog toga što šuma, svojim korijenskim dijelom, štiti tlo od ispiranja vodom i od uticaja vjetra. Prostor ZP "Trebević"odlikuju slijedeći tipovi tala:

AUTOMORFNA TLA

Nerazvijena tla (A) - C

Litosol- Litosol se nalazi uz sjeverne padine Trebevića gdje je nagib jako visok i gdje stjenovita podloga često izbija na površinu. Također, ovaj dio Trebevića karakteriše i pojava sipara koji nastaju radom biljaka koje neprestano svojim korijenima lome i usitnjavaju geološku podlogu.

Humusno - akumulativna tla A - C

Kalkomelanosol -Javlja se na sjevernim padinama Trebevića na nešto stabilnijim, ravnijim, područjima. Obično se javljaju u kombinaciji sa litosolom koji dominira kao mozaik litosol - kalkomelanosol.

Kambična tla A - (B) - C

Kalkokambisol - Ovaj tip tla se javlja ka južnijoj strani Trebevića na većim nadmorskim visinama i najzastupljeniji je tip tla na Trebeviću.

Aluvijalno - iluvijalna tla A - E - B - C

Luvisol - Ovaj tip tla dominira na zapadnim padinama Trebevića do 800 m.n.v. gdje se razvila šumska listopadna vegetacija.

Podzol - Podzol i bruni podzol se javljaju sporadično i to na prijelazu sa nerazvijenih tala na kambična tla.

Bruni podzol - Vrlo je propusno tlo, rahlo, dobro aerirano i vrlo malog vodnog kapaciteta.

HIDROMORFNA TLA

Pseudoglejna tla A - Eg - Bg - C

Pseudoglej - Ova tla prevladaju oko privremenih ili stalnih vodenih tokova koji svojim radom utiču na pojavu ovih tala. Vrlo brzo se natapa vodom ali se vrlo brzo i suši.

2.3.5 Staništa

Dominantna staništa na prostoru ZP "Trebević" su šumska staništa sa dominacijom crnogoričnih vrsta drveća.

Realna šumska vegetacija prostora odlikuje prisustvo slijedećih vrsta šumskih ekosistema:

  • -
    Termofilne šume bukve (Seslerio - Fogetum, Ostrzo - Fogetum, Aceri obtusati Fagetum)
  • -
    Šume medunca i crnog graba (Querco - Ostryetum carpinifoliae) ili šume crnog graba (Orno - Ostryetum),
  • -
    Šume jele i smrče (Abieti - Piceetum),
  • -
    Šume bukve i jele sa smrčom (Piceo - Abieti - Fagetum),
  • -
    Vegetacijski kompleksi šuma crnog graba (medunca i crnog graba; Querco - Ostryetum carpinifoliae) sa fitocenozama stijena i sipara (Asplenietea rupestris (trichomanes), Thlaspietea rotundifoli).

Prostor ZP "Trebević" odlikuje i prisustvo šest različitih tipova staništa prepoznatih kao vrijednih od strane NATURA 2000:

  • 1.
    Suhi i mezofilni travnjaci;
  • 2.
    Krečnjački sipari od brdskog do alpinskog regiona;
  • 3.
    Krečnjačke stijene sa hazmofitskom vegetacijom;
  • 4.
    Škrape i litice bez vegetacije;
  • 5.
    Ilirske bukove šume;
  • 6.
    Acidofilne šume smrče brdskog do planinskog pojasa.

Unutar cjelokupnog prostora za valorizaciju javljaju se različite biljne zajednice, koje tvore različite biljne vrste. Na prostoru od 400,2 ha evidentirano je deset različitih ekosistema (vlastita istraživanja):

  • 1.
    ekosistem borovih šuma na stijenama,
  • 2.
    ekosistem bukovih šuma,
  • 3.
    ekosistemi izdanačkih termofilnih šuma i šibljaka,
  • 4.
    ekosistemi umjereno vlažnih do kserofilnih livada u fazi sukcesije,
  • 5.
    ekosistemi stjenovitih podloga i siparišta sa pionirskom vegetacijom,
  • 6.
    ekosistem šuma jele i smrče na dubokim tlima,
  • 7.
    ekosistemi šuma jele i smrče na plitkim tlima,
  • 8.
    ekosistemi ugaženih i devastiranih staništa,
  • 9.
    ekosistemi zasada četinara (crni bor),
  • 10.
    ekosistemi zasada četinara - jela, smrča.

2.3.6 Flora

Projektima vještačkog unosa dendroflore na prostor Trebevića znatno je izmijenjena njegova autohtona flora.

Današnji florni element kormofita unutar ZP "Trebević" odlikuje se u dominantnosti četinarskih vrsta, posebno dijelu od lokaliteta Vidikovac pa sve do lokacije Dobre vode. Izuzetno veliku brojnost doživljava vrsta Picea abies (L.) H. Karst. - smrča i Abies alba Mill. - jela koje tvore svoje šume sa dominantnom jelom na sjevernim i smrčom na južnim padinama prostora. Unutar navedenih šuma, na prostoru Tabačke ravni, evidentirane su sastojine endemične vrste Picea omorika (Pančić) Purk. - Pančićeva omorika. Na prostoru Tabačke ravni, uz sastojine Pančićeve omorike, evidentirana je jedna individua molike (Pinus peuce Griseb.) koja je u pomlađenom stadiju, a vjerovatno je na područje dospjela iz obližnjeg alpinetuma u kojem je uzgajana (Slika 10).

Posebno zanimljive vrste livadske autohtone flore Trebevića su: Orchis morio (L.) R. M. Bateman, Pridgeon & M. W. Chase - kaćun, Orchis mascula (L.) - salep i Viola tricolor L. - ljubičica koji se, mada rijetko, mogu pronaći na preostalim livadama unutar ZP "Trebević".

Tokom istraživanja urađenih u sklopu izrade elaborata valorizacije prostora "Trebević" ukupno je evidentirano 99 biljnih vrsta od kojih jedna predstavlja endem, a jedna tercijarni relikt. Pojedini autori, u svojim radovima spominju četiri rijetke, endemske i zaštićene vrste: Acer hyrcanum Fisch. et Mey - javor, Dianthus petraeus W. et Kit. - karanfilić, Hieracium trebevicianum Maly - runjikai Vicia sarajevoensis K. Maly - grahorica. Od rijetkih i ranjivih vrsta prostor ZP "Trebević" naseljavaju: Populus tremula L. Freynii - trepetljika i Scabiosa leucophylla Borb. - udovčica.

2.3.7 Fauna

Prostor ZP "Trebević" odlikuje prisustvo različitih oblika faune. Najvrijedniji oblici se nalaze na listi NATURA 2000 iz koje, na području ZP "Trebević" obitava sedam vrsta:

  • -
    Ursus arctos Linnaeus, 1758 - smeđi medvjed,
  • -
    Canis lupus Linnaeus, 1758 - vuk,
  • -
    Tetrao urogallus Linnaeus, 1758 - tetrijeb,
  • -
    Aquilla chrysaetos (Linnaeus, 1758) - suri orao,
  • -
    Alectorix graeca (Meisner, 1804) - jarebica kamenjarka,
  • -
    Dendrocopos medius (Linnaeus, 1758) - crvenoglavi djetlić,
  • -
    Phalacrocorax carbo (Linnaeus, 1758) - kormoran.

Navedene vrste su unutar prostora prisutne periodično, u fazi tranzita. Medvjed, vuk i tetrijeb se zadržavaju vrlo kratko u višim dijelovima područja.

Prostor naseljavaju i druge vrste iz slijedećih skupina:

Beskičmenjaci

Na prostoru ZP "Trebević" izuzetno je razvijena fauna leptirova (kako dnevnih tako i noćnih) sa širokim aspektom vrsta koji se pojavljuju u svim dijelovima ZP "Trebević". Poznatije vrste su: Pieris brassicae (Linnaeus, 1758) - kupusar, te vrste iz roda Erebia Dalman, 1816, MimasHbner, 1819 i Acronicta Ochsenheimer, 1816. Razvijena je i populacija Coleoptera Linnaeus, 1758 - tvrdokrilci, koji se također nalaze na cijelom prostoru ZP "Trebević".

Dominantne vrste iz reda Coleoptera pripadaju porodici Cetoniinae Leach, 1815 sa brojnijom vrstom Cetonia aurata (Linnaeus, 1758) - bubazlata i porodici Scarabeidae Latreille, 1802. Od populacija stjenica (Hemiptera Linnaeus, 1758) brojne su individue iz porodice Reduviidae Latreille, 1807 sa rodom Rhinocoris Hahn, 1834 sa brojnom vrstom Rhinocoris iracundus (Poda 1761) - buba ubica. Brojna je i populacija tzv. gazivodnih stjenica iz porodice Gerridae Leach, 1815 koje su evidentirane na vodotocima Trebevića (Ravne), te na brojnim lokvama unutar ZP "Trebević".

Vodozemci

Fauna vodozemaca je veoma slabo istražena, mada prostor ZP "Trebević" pruža izuzetne mogućnosti za ovakva istraživanja. Prisutnost velikog broja vodotoka i gusta šuma koja se pruža većim dijelom prostora za valorizaciju i koja je sposobna zadržati vlagu i u najsušnijim periodima godine, pruža idealne uslove za naseljavanje velikog broja vrsta vodozemaca.

Vrste vodozemaca se mogu detektovati uz vodotoke Mali studenac i Dobra voda, ali i uz mnogobrojne druge vodotoke na potezu od Dobre vode prema lokalitetu Ravne i na potezu od Bijele stijene prema lokalitetu Ravne. Posebno zanimljiv dio nalazi se na potezu Tabačka ravan - Dobra voda gdje se nalazi veoma gusta šuma smrče i jele kroz koju se probija velik broj vodotoka. Ovo područje naseljava vrsta Salamandra salamanadra (Linnaeus, 1758) - pjegavi daždevnjak (Slika 11). Ovaj daždevnjak vezan je uz ekosisteme acidofilnih šuma smrče od brdskog do planinskog pojasa (NATURA kod 9410) ali se može naći i u borovim šumama na lokaciji Draguljac.

Gmizavci

Prostor ZP "Trebević" odlikuje pojava mnogih vrsta gmazova. Od guštera na području Trebevića su primijećeni: zelembać Lacerta viridis (Laurenti, 1768) zaštićen Bernskom konvencijom (Apendix II) i zidni (stjenski) gušter Lacerta muralis Laurenti, 1768 čija je populacija posebno razvijena na stjenovitim i siparskim staništima. Od zmija brojna je populacija poskoka - Vipera ammodytes Linnaeus, 1758. također, zaštićena Bernskom konvencijom (Apendix II) (3), koja je posebno razvijena u stjenovitim predjelima i na siparima.

Ptice

Prostor Trebevića je izuzetno bogato ptičjim svijetom. Gusta, mješovita, šuma ali i različitost ekosistema koji se mogu naći na Trebeviću pogoduju pticama koje se vole gnijezditi na različitim mjestima (livade, kamenjari, stijene, crnogorične, bjelogorične, mješovite šume i dr.). Dostupnost vode i hrane čini ovaj prostor idealnim za naseljavanje brojnih vrsta ptica. Prostor naseljava 26 vrsta ptica, od kojih je značajno pet vrsta, koje se slijedeće nalaze na spisku NATURA 2000 (DL 5):

  • -
    Aquila chrysaetos (Linnaeus, 1758) - suri orao (gnijezdi se na Trebeviću) (NATURA 2000 KOD A091),
  • -
    Alectoris graeca (Meisner, 1804) - jarebica kamenjarka (NATURA 2000 KOD A412),
  • -
    Dendrocopos medius (Linnaeus, 1758) - crvenoglavi djetlić (NATURA 2000 KOD A238),
  • -
    Phalacrocorax carbo (Linnaeus, 1758) - kormoran (NATURA 2000 KOD A391),
  • -
    Tetrao urogallus Linnaeus, 1758 - tetrijeb (NATURA 2000 KOD A108).

Zbog blizine urbanog prostora Grada Sarajeva na prostoru ZP "Trebević" mogu se naći i ptičje vrste neposredno vezane za čovjeka npr: Pica pica (Linnaeus, 1758) - svraka, Passer domesticus (Linnaeus, 1758) - vrabac, Corvus cornix Linnaeus, 1758 - siva vrana, Corvus corax Linnaeus, 1758 - gavran koji se i gnijezdi na stjenovitim predjelima Trebevića, te brojne vrste "sitnijih", parkovskih vrsta.

Sisari

Prostor ZP "Trebević" naseljavaju različite vrste krupnijih i sitnijih vrsta sisara. Od sitnijih sisara prostor naseljavaju Mus musculus Linnaeus, 1758 - domaći miš, vezan pretežno uz ljudska naselja, šumska područja naseljava vrsta Apodemus sylvaticus (Linnaeus, 1758) - šumski miš, vrsta Sciurus vulgaris Linnaeus, 1758 - vjeverica, te Glis glis (Linnaeus, 1766) - puh, Erinaceus concolor Martin, 1837 - bjeloprsi jež, a dosta je razvijena i populacija zečeva Lepus europaeus Pallas, 1778. Od ostalih sisarskih vrsta prostor naseljavaju: Felis silvestris Schreber, 1777 - divlja mačka, Vulpes vulpes (Linnaeus, 1758) - lisica, Canis lupus Linnaeus, 1758 (NATURA 2000 KOD 1352) - vuk,Capreolus capreolus (Linnaeus, 1758) - srna a u prostor povremeno zalazi i Ursus arctos bosniensis Bolkay, 1925 (NATURA 2000 KOD 1354) -medvjed, Meles meles (Linnaeus, 1758) - jazavac, te Sus scrofa reiseri Bolkay, 1925. - divlja svinja. Od svih sisarskih vrsta, posebnu pažnju zavrjeđuje vrsta Dinaromys bogdanovi (Martino, 1922) - dinarska voluharica.

Slika 13 Dinarska voluharica (Dinaromys bogdanovi (Martino, 1922)), na Trebeviću

2.4 Hidrografske i hidrogeološke karakteristike

Razmatrani prostor odlikuje prisustvo većeg broja manjih vodotoka. Na južnim dijelovima područja javljaju se brojna izvorišta koja čine mrežu potoka koji na prostoru Ravni čine Bistrički potok. Bistrički potok, potom, gradi korito koje prolazi kroz netaknutu šumu jele i smrče, te uz brojne slapove daje jedinstven, gotovo idiličan, draž Zaštićenom pejzažu.

Glavna izvorišta na području su Dobra voda i Mali studenac. Mreža potoka sa izvorišta Dobra voda se slijeva niz sjeverne padine Trebevića prolazeći kroz gustu šumu i ispreplićući se sa planinskim putevima i šetnicama stvarajući ugođaj zadovoljstva. Potok Mali studenac izvire na Tabačkoj ravni i slijeva se niz padine Trebevića prema Bistričkom potoku.

Izvorište Mali studenac je kaptirano i služi za vodosnabdijevanje planinarskog doma HKD "Napredak". Na potezu od lokaliteta Ravne, idući asfaltiranim putem prema Dobroj vodi, može se naći veliki broj manjih vodotoka koji, ili izviru na tom potezu ili se slijevaju sa prostora Dobre vode. Mreža površinskih vodotoka je gusta i neravnomjerna sa čestim neuređenim koritima, te je manji broj potoka, uslijed ratnih dejstava i rada mašinerije, skrenuta sa svog originalnog toka i sada teče preko ili uz rub asfaltne komunikacije od Ravne prema Dobroj vodi.

Kaptaže na vodotoku Mali studenac i Dobra voda služe planinarima kao odmorišna mjesta i nalaze se na planinarskim trasama od lokaliteta Ravne do lokaliteta Dobra voda.

2.5 Stanovništvo i kulturna baština

ZP "Trebević" sa sjeverne strane graniči sa urbanim područjem Općine Stari Grad (Federacija BiH), dok sa ostalih strane graniči sa entitetom Republika Srpska. Veće naseljeno područje jeste urbano područje Općine Stari Grad Sarajevo sa kojim područje graniči sa sjeverne strane, dok se sa zapadne, južne i istočne strane prostora za valorizaciju ne izdvajaju veće naseljene cjeline. Kontaktno urbano područje na sjevernoj strani čine stara naselja Sarajeva: Jarčedoli, Hrid, Bistrik, Berkuša, Mahmutovac i Džeka, na zapadnoj Knjeginjac, a na istočnoj Brus.

Unutar ZP "Trebević" ne postoje stalna naselja. Nekada je postojalo nekoliko objekata na prostoru Tabačke ravni i Čoline kape koji su danas razrušeni, te nije poznato da li je isto služilo kao stalno ili vikend naselje. Unutar prostora postoje samo turistički objekti i infrastruktura.

Objekti od kulturološke vrijednosti unutar ZP "Trebević" su:

  • -
    Tvrđava Bistrik kula (opservatorija),
  • -
    Ostaci tvrđave Draguljac,
  • -
    Objekti aurstougarskog vodovoda Bistrica-Hrid

Od posebnog značaja za kulturnu baštinu jeste i obilježavanje vatrene tačke iz perioda opsade grada. Značaj vatrene linije unutar prostora za valorizaciju ogleda se u tome što su na tom bojištu vođene veće bitke kao npr.:

  • -
    Bitka za Vidikovac, 30.05.1993,
  • -
    Bitka za Bistrik kulu,
  • -
    Bitka na padinama Trebevića 29.05.1993.

Jedan od važnijih segmenata unutar prostora koji se može svrstati u objekte od kulturno-historijskog značaja jeste i bob i sankaška staza. Bob i sankaška staza koja ima dokumentar- no-historijsku, tehnološku, graditeljsku vrijednost i predstavlja značajan segment prostornog identiteta Sarajeva. Od velikog je značaja njeno očuvanje, rekonstrukcija i vraćanje u prvobitnu namjenu. Prethodno navedeno bi trebalo pratiti i njeno aktiviranje za druge vrste sadržaja koje bi omogućile upotrebu staze tokom cijele godine, čime bi se omogućilo održivo korištenje ekonomskih i svih drugih potencijala staze, a što bi u konačnici značilo na pravi način očuvanje ovog kulturnog dobra.

Treba napomenuti, da ove aktivnosti nisu u nadležnosti KJUzZPPKS, te je zbog toga neophodno u saradnji sa drugim subjektima raditi na održavanju staze na identičan način kao što je slučaj i sa očuvanjem i održavanjem drugih kulturno-historij- skih objekata unutar ostalih zaštićenih područja.

Inače, preduzimanje mjera zaštite, konzervacija i restauracija ovih objekata je u nadležnosti Kantonalnog Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, koji će za potrebe izrade Prostornog plana područja posebnog obilježjja ZP Ttrebević" uraditi Elaborat "Zaštite kulturno-historijskog naslije- đa u obuhvatu ZP "Trebević". Pomenutim Elaboratom utvrdit će se stanj, valorizacija, dati prijedlog mjera zaštite, uređenja i načina korištenja evidentiranih dobara kulturno-historijskog naslijeđa.

Lokalitet Trebevića bio je jedna od linija opsade grada, mjes- to odakle je grad svakodnevno razaran, a građani ubijani, zbog čega pojedine vatrene tačke imaju dokumentarno-historijski značaj koji svjedoči o vremenu opsade Sarajeva, te imaju važnu ulogu u kolektivnoj kulturi sjećanja. U budućnosti bi trebalo definisati sve vatrene tačke kroz primjenu metodologije istraživačkog rada od strane relevantnih eksperata.

2.6 Trenutni razvoj dopuštenih djelatnosti unutar područja

Proglašavanjem ZP "Trebević" i njegovim stavljanjem pod upravljanje KJUZPPKS broj posjetitelja unutar ZP "Trebević" se naglo povećao. Posebno veći broj posjetitelja javlja se vikendom kada veliki broj izletnika iz Sarajeva odlazi na ovu planinu. Također, značajan je broj i planinara, ali je njihov tačan broj još uvijek nepoznat zbog nepostojanja sistema utvrđivanja broja posjetitelja od strane KJUZPPKS.

Kroz prostor ZP "Trebević" postoje dvije planinarske transferzale koje vode do vrha Trebevića. Za rekreativne aktiv- nosti posebno su značajni šumski kompleksi, koji predstavljaju kategoriju specijalizovanih prostora, planiranih za takmičarske sportove koji imaju gradski, regionalni i međunarodni karakter. Od sportskih i drugih rekreativnih aktivnosti koji se mogu aktivno obavljati na Trebeviću su:

  • -
    Planinarenje,
  • -
    Paraglajding,
  • -
    Brdski biciklizam (mtb) i drugi vidovi rekreacije u prirodi.

Na Trebeviću postoji biciklistička staza za brdski biciklizam (mtb-mountain bike). Postoji jedna staza od vrha Trebevića, koja ide preko Tabačke ravni do hotela "pino", ali u većoj mjeri sve su uređene i na njima se odvijaju takmičenja, te redovni spustevi biciklista.

Objekat dolazne stanica žičare na Vidikovcu trenutno nije u funkciji, ali se pristupilo njegovoj izgradnji. Očekuje se da će, zbog drugačijih tehničkih rješenja koja zahtjeva savremena žičara objekat pretrpiti određene izmjene u svojim gabaritima, dok bi se sa aspekta očuvanja prostora, prilikom obnove objekta restorana Vidikovac, trebali poštovati prijašnji gabariti i namjena objekta.

Prema istraživanju dosadašnjeg prihvatljivog smještajnog kapaciteta unutar, te u blizini područja (Brus) zaključak je da se isti u prostoru ne bi trebali povećavati. Trenutno su aktivni smještajni kapaciteti u Hotelu Pino i Napredkovom domu, te planinarskim domovima kod Franje i PD Trebević Sarajevo. Pored toga, trenutno nisu u funkciji smještajni kapaciteti u objektu Greenways. Kod uspostavljanje istih budući vlasnici bi se trebali pridržavati smjernica datih u ovom Planu upravljanja, te ne povećavati smještajne kapacitete niti gabarite istih sa aspekta zaštite i očuvanja prostora od daljnje destrukcije.

Sa aspekta ugostiteljske ponude, dovoljena je obnova restorana na Vidikovcu, te drugih ruševnih objekata koji su identifikovani u toku valorizacije ovog prostora i navedeni u Stručnom obrazloženju (objekat na Apelovoj cesti prema Brusu, objekti na Čolinoj kapi). Svi ovi objekti bi se trebali obnoviti na način da se njihovi gabariti ne povećavaju (proširivaju) i time narušavaju postojeći pejzaž i estetiku Trebevića, što nije slučaj sa objektom dolazne stanice žičare čiji će se gabariti, zbog tehničkih rješenja povećati.

3. Postojeća infrastruktura područja i prihvatni kapaciteti

3.1.1 Turistički kapaciteti

Trenutno, unutar ZP "Trebević" postoji nekoliko objekata čija je osnovna namjena turizam. Od ovih objekata izdvajaju se hotel Pino sa 22 sobe i 2 apartmana, Napredkov dom na Trebeviću sa 12 soba i 3 apartmana, objekat Greenways koji nije u funkciji, Franjin dom na Tabačkoj ravni, te planinarski dom PD Trebević Sarajevo više Tabačke ravni. Planinarski dom PD Trebević mora proći proces legalizacije bez prava na daljnje širenje kapaciteta.

Za postojeće ostatke olimpijskih borilišta (bob staza), te ostatke kulturno-historijskog naslijeđa (Bistrik kula-opservato- rija) neophodno je u narednom periodu izvršiti njihovu rekon- strukciju, te ih staviti u njihovu raniju funkciju.

3.1.2 Vodovod i kanalizacija

Prostor ZP "Trebević" nije pokriven javnom vodovodnom i kanalizacionom mrežom. Jedino se veći javni vodovod pruža od rezervoara Brus preko lokaliteta Ravne do Hrida. Pomenuti vodovod, koji postoji još od Austro - Ugarskog vremena, služio je za napajanje doma "Prvi šumar" na Ravnama, više javnih česmi i prve hidrocentrale na Dudinom Hridu. Unutar razmatranog prostora napravljene su dvije rasteretne komore koje su i danas u funkciji. Javnom vodovodnom mrežom i rezervoarom Brus koji se nalaze na području RS-a upravlja Javno komunalno preduzeće "Vodovod i kanalizacija", a.d. Pale (JKPViK Pale). Voda u ovaj sistem dolazi iz Jahorinskih vrela koja imaju izuzetno dobre kvantitativno-kvalitativne karakteristike.

Po osnovu međusobnog ugovora, Kantonalno javno komunalno preduzeće "Vododvod i kanalizacija" (KJKP ViK) kupuje vodu od JKPViK Pale, koju distribuira putem javne mreže stanovništvu KS (na području zone snabdijevanja rezervoara Brus) unutar područja ZP Trebević. Na teritoriji Kantona Sarajevo smješten je šaht u kome se vrši mjerenje količine vode koja se kupuju od JKPViK Pale, te nadalje distribuira javnim sistemom KJKPViK-a.

Dugoročno opredijeljenje KJKP "ViK" d.o.o. Sarajevo je, da koristi vodu sa Jahorinskih vrela za pokrivanje potreba za vodom postojećih domaćinstava kako onih unutar područja (Čolina kapa, Tabačka ravan) tako i onih izvan njega, te turističkih kapaciteta unutar ZP Trebević, gdje postoje tehnički uslovi i javna vodovodna mreža kojom oni upravljaju.

Na lokalitetu Mali studenac i Tabačka ravan postoji manji lokalni vodovod, koji služi isključivo za vodosnabdijevanje doma HKD "Napredak" Sarajevo.

Hotel Pino Nature je priključen direktno na javnu vodovodnu mrežu kojom upravlja JKPViK Pale po osnovu saglasnosti i ugovora između ova dva pravna subjekta. Hotel na ovaj način vrši snabdijevanje vodom za piće i za bazen koji se nalazi u objektu.

Treba naglasiti, da se područje susreće sa nestašicom vode i da bi eventualna izgradnja većih razmjera (turizam, proširenje ugostiteljsko-smještajnih kapaciteta unutar prostora), moglo prouzrokovati veliko opterećenje za postojeće izvore vode. Svaka izgradnja novog objekta izaziva potrebu za njegovo priključenje na vodovodnu mrežu, te obimnije radove za dopre- manje vode od njenog izvora do mjesta potrošnje. Povećanje potrošnje vode posljedično dovodi i do značajnog opterećenja za postojeće izvore vode i povećanje opterećenja po okoliš u vidu odlaganja otpadnih voda. Količina otpadnih voda unutar pros- tora, u slučaju proširenja turističkih kapaciteta bi bila u tolikoj mjeri velika, da se i sa kvalitetnim prečišćavanjem ne bi moglo garantovati održavanje i daljnja zaštita prirodnih vrijednosti, kao ni sigurnost građana koji žive na nižim nadmorskim visinama i nisu u granicama obuhvata ZP "Trebević". Jedino rješenje u slučaju proširenja kapaciteta bila bi izgradnja kanalizacijskog sistema i njegovo priključivanje na sistem grada Sarajeva što je samo po sebi velika investicija, koja bi sa druge strane zahtijevala i značajne građevinske radove unutar prostora, a što bi zasigurno dovelo do narušavanja biodiverziteta i staništa čija je zaštita i primarni cilj uspostave područja.

Najveći turistički objekat Pino Nature ima svoj separatni sistem kanalizacije. Vodni akti za tretman i ispuštanje svih otpadnih voda iz objekta još uvijek nisu ishodovani. Prikupljene tehnološke otpadne vode iz restorana se tretiraju preko separatora ulja i masti, nakon čega se odvode u trokomornu septičku jamu. Prikupljene sanitarno-fekalne otpadne vode iz objekta se odvode u istu septičku jamu.

Napredkov dom, Greenways, Franjin dom te planinarski dom PD Trebević Sarajevo imaju svoje kanalizacione mreže i septičke jame, ali nitko od njih nema ishodovane važeće vodne akte za tretman i ispuštanje prečišćenih otpadnih voda, u skladu sa važećim zakonima.

Unutar ZP Trebević ne postoji javna česma i javni toalet. Imajući u vidu prethodno navedeno, te činjenicu da pomenuto područje posjećuje veliki broj turista, posebno u danima vikenda, a da se očekuje dodatni pritisak izgradnjom žičare, Ministarstvo je obezbijedilo sredstva za relizaciju aktivnosti na izgradnji i uspostavljanju javne česme i toaleta, te je u toku izrada idejnog projekta (rješenja). Realizacijom ove aktivnosti značajno će se riješiti objektivno veliki problem onečišćenja prostora ljudskim djelovanjem, koji nastaje uslijed nedostatka objekata ovakvog tipa.

3.1.3 Stanje i pritisci na vodne resurse

Razmatrani prostor obiluje pojavom stalnih ili privremenih izvorišta. Većina izvorišta su manjeg kapaciteta od kojih nastaju manji planinski potoci koji međusobnim spajanjem čine Bistrički potok. Sa aspekta očuvanja biodiverziteta prostora, te vrlo male izdašnosti navedenih izvorišta, ista se ne bi trebala zahvaćati niti njihova voda odvoditi sa lokaliteta izvorišta. Unutar prostora već postoji vodovod Bistrica - Hrid koji se može iskoristiti za vodo- snabdijevanje objekata u prostoru. Također, sa aspekta zaštite prostora i očuvanja biodiverziteta zabranjuje se iskorištavanje svih vodotoka unutar prostora te bilo kakvo izvođenje radova u koritima vodotoka, osim rekonstrukcije postojeće kaptaže Mali Studenac. Do danas ne postoje podaci o kvalitetu površinskih i podzemnih voda unutar područja ZP "Trebević".

Nekontrolisano ispuštanje otpadnih voda iz postojećih septičkih jama (uslijed njihove vodopropusnosti, nefunkcional- nosti ili neredovnog čišćenja) predstavlja jedan od ključnih pritisaka na vodne resurse i okoliš. Također, zbog nepostojanja javnog toaleta u području ZP Trebević, posjetitelji i turisti predstavljaju određeni pritisak na vode i okoliš. U tom kontekstu, pokrenute su aktivnosti na uspostavi javnog toaleta koga, kao što je ranije navedeno, nije ni bilo unutar zaštićenog prostora.

Dugoročno, izgradnja javnog separatnog kanalizacionog sistema i postepeno priključenje svih nekadašnjih objekata stanovanja i turističkih objekata na isti trebalo bi spriječiti pritiske na vodne resurse i okoliš uslijed nekontrolisanog ispuštanja otpadnih voda. Tamo gdje tehnički nije moguće izvesti javnu kanalizacionu mrežu, neophodno je ispitati vodonepro- pusnost i funkcionalnost postojećih septičkih jama, te uspostaviti sistem redovnog čišćenja i održavanja istih u skladu sa važećim zakonima iz ove oblasti. Nove septičke jame moraju biti izvedene u skladu sa tehničkim propisima i standardima, a vlasnici istih (kao i postojećih) trebaju potpisati ugovore sa ovlaštenim operaterima za zbrinjavanje ove vrste otpada, te monitoring ispusta iz istih ukoliko postoje. Katastar, odnosno sistem registrovanja, praćenja i kontrole funkcionalnosti svih septičkih jama u ZP Trebević treba biti uspostavljen od strane KJUzZPPKS, koja će pratiti stanje na terenu.

S obzirom na postojeći broj objekata, te mali broj onih kojima je dozvoljena rekonstrukcija u postojećim gabaritima, nije potrebno graditi cjelovit separatni kanalizacioni sistem, koji bi s jedne strane bio ekonomski neisplativ, a s druge značajnije strane, izgradnja ovakvog sistema zahtijevala bi obilnije građevinske radove u vidu iskopavanja većih površina, a što bi se negativno odrazilo na biodiverzitet te izgled ZP "Trebević".

Za asfaltirane parking prostore za motorna vozila potrebno je obezbijediti infrastrukturu za prikupljanje, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda sa istih, te ispuštanje prečišćenih otpadnih voda. Vlasnici ili upravitelji istih moraju ishodovati vodne akte za ovu svrhu, te u skladu sa zahtjevima iz istih izvesti ove sisteme odvodnje.

Svi turistički objekti unutar ZP "Trebević" trebaju ishodovati vodne akte za korištenje voda, prikupljanje, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda, te ispuštanje prečišćenih otpadnih voda u skladu sa važećim zakonima i pravilnicima u FBiH, odnosno KS.

Uvjete korištenja prostora, kao i urbanističko-tehničke uslove za postojeće i planirane sadržaje potrebno je definisati u skladu sa mjerama zaštite za ZP "Trebević".

3.2 Sigurnost posjetitelja unutar područja

Trenutno, unutar ZP "Trebević" postoji ograničeno funkcio- niranje nadzorničke službe koja pruža informacije posjetiteljima. Pojedini dijelovi područja još uvijek predstavljaju opasnost sa aspekta miniranosti, te bi se isti trebali i jasno označiti. To su područja koja nisu frekventna i na kojima se ne dešava tranzit posjetitelja, a radi se o području istočne Kosmatice koja je pod gustom šumom, te područje Merdžanovog klanca koji je neprohodan zbog prisustva sipara. Ubuduće, ovom problemu se treba posvetiti posebna pažnja te raditi na obezbijeđenju sredstava za projekte deminiranja sumnjivih lokaliteta. Sva sumnjiva područja unutar ZP Trebević koja mogu na neki način predstavljati opasnost po posjetitelje se moraju u saradnji sa BHMAC-om adekvatno označiti sa jasnim znakovima upozorenja i znakovima opasnosti.

Neophodna je i saradnja KJUzZPPKS kao upravitelja sa nad- ležnom policijskom upravom kako bi posjetiteljima poboljšala sigurnost u prometu, jer su vrlo česte pojave napada na izletnike koje rezultiraju otuđenjem njihove imovine (motornih vozila). Također, za potrebe parkiranja motornih vozila upravljač bi trebao nadzirati parking prostor pomoću kućica za čuvanje i naplate parkinga.

3.3 Smjernice za izgled objekata unutar područja

Budući izgled objekata unutar ZP "Trebević" bi trebao biti prilagođen prirodi i vizuelnom doživljaju posjetitelja. Objekti trebaju biti izgrađeni na mjestima nekadašnjih objekata u identičnim gabaritima. Izuzetak od ovog, predstavlja objekat dolazne stanice buduće žičare koji, zbog drugačijih tehničkih rješenja koja je zahtjevala savremena žičara, iziskuje proširenje ranijih gabarita. Svi objekti namijenjeni za rekonstrukciju bi trebali koristiti građevinske materijale koji im omogućavaju bolje uklapanje u prostor, ne narušavajući izgled ZP "Trebević" niti njegov pejzaž (npr. kamen, drvo i sl.). Na objektima nekadašnjeg individualnog stanovanja na Čolinoj kapi i Tabačkoj ravni bi trebalo izvršiti (dozvoliti) rekonstrukciju, dok se u ostalim, prvenstveno ugostiteljskim objektima, dozvoljava modernizacija, ali isključivo u identičnim gabaritima i bez promjene namjene objekta.

Zbog razvoja prostora i potrebe da isti primi posjetitelje i istraživače za potrebe funkcionisanja KJUzZPPKS unutar prostora ZP Trebević dozvoljava se gradnja pojedinačnih objekata za njihovu upotrebu kao što su:

  • -
    Informacijske kućice (info pultovi),
  • -
    Objekti u botaničkoj bašti,
  • -
    Javni toaleti,
  • -
    Drugi objekti za potrebe rada KJuzZPPKS i za potrebe istraživanja područja.

Svi navedeni objekti ne bi trebali ozbiljnije narušavati izgled niti pejzaž zaštićenog područja Trebević.

3.4 Upravljanje pojedinim vrijednostima područja

Unutar ZP "Trebević" ne postoje odvojene pojedinačne vrijednosti (npr. pojedinačni spomenici prirode). Kao pojedinačne vrijednosti mogu se posmatrati određeni objekti (ili zone zaštite), pojedini važni ekosistemi (staništa) i vrste. Trenutno su na snazi Privremene upravljačke smjernice do donošenja Plana upravljanja i iste definišu mjere zaštite i dozvoljene aktivnosti unutar prostora ZP Trebević kojima je definisano privremeno upravljanje kako cijelim područjem, tako i njegovim pojedinačnim vrijednostima.

3.5 Trenutno praćenje stanja područja i njegovih vrijednosti

Praćenje stanja područja i njegovih vrijednosti nije na zavidnom nivou. U toku su aktivnosti na vršenju monitoringa zdravstvenog stanja šuma i inventura šuma. Razlozi za nepotpun monitoring mogu se naći u slijedećem:

i. Nedavno uspostavljeno područje - treba prvo napraviti detaljnu inventarizaciju;

ii. Nedovoljan broj ljudi u nadzoru i stručnim službama, koji bi mogli provoditi monitoring.

Ovaj Plan upravljanja predviđa implementaciju inventariza- cije i u okviru iste i pripremu plana monitoringa, zajedno sa edukacijom zaposlenih za implementaciju monitoringa.

3.6 Povezivanje područja sa susjednim područjima

Svako zaštićeno područje bi trebalo osigurati dobru povezanost i komunikaciju sa svojim susjedstvom, te sa drugim zaštićenim područjima u okolini i šire. Povezivanje prostora znači njegovo umrežavanje i razvoj otvorene komunikacije sa svim strana koje mogu na bilo koji način djelovati (pozitivno ili negativno) na prostor unutar područja, sa aspekta zagađenja okoliša, razvoja infrastrukture, razmjene (dijeljenja) posjetitelja, zajedničke promocije (npr. realizacija zajedničkih projekata koji za cilj imaju trajni razvoj prostora kao eko-turizam i sl.), te kreiranja budućih planova razvoja koje su korisne kako za samo zaštićeno područje tako i za njegovu okolinu.