Aktio

SKUPŠTINA KANTONA SARAJEVO

Zakon o prostornom uređenju Kantona Sarajevo

Na osnovu člana 12. stav 1. tačka f) i člana 18. stav (1) tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj dana 24.05. 2017. godine, donijela je

ZAKON
O PROSTORNOM UREĐENJU KANTONA SARAJEVO

DIO PRVI

POGLAVLJE I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.Predmet Zakona

Ovim zakonom propisuju se prinicipi planskog uređenja, korištenja, zaštite i upravljanja prostorom, osnove prostornog planiranja, vrste, sadržaj, način izrade i postupak donošenja planskih dokumenata, način provođenja planskih dokumenata, uređenje građevinskog zemljišta, lokacijska informacija, investiciono - tehnička dokumentacija, donošenje urbanističke saglasnosti i urbanističko - tehnički uvjeti, odobrenje za građenje, tehnička svojstva građevine, učesnici u projektovanju i građenju, gradilište, upotreba i održavanje građevine, sistem informacija o stanju u prostoru, inspekcijski nadzor i nadzor nad provođenjem ovog Zakona, kao i druga pitanja od značaja za prostorno uređenje i građenje na području Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton).

Član 2.Značenje pojedinih izraza

Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju slijedeća značenja:

  • a)
    Centar za pružanje usluga iz oblasti prostornog uređe- nja i građenja obavlja poslove informiranja i pribavljanja saglasnosti, uvjerenja i drugih akata po službenoj dužnosti u postupcima iz oblasti prostornog uređenja i građenja, a formira ga nadležni organ.
  • b)
    Dijelovi (etaže), visina i gabariti građevine:
    • -
      Podrum (Po) je dio građevine potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena;
    • -
      Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren i da je najmanje jednom svojom fasadom izvan uređenog terena;
    • -
      Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj tački uz fasadu građevine, ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda sprata ili krova);
    • -
      Sprat je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja;
    • -
      Potkrovlje (Pk), odnosno mansarda (M) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg sprata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova;
    • -
      Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz fasadu građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstruk- cije zadnjeg sprata, odnosno do vrha sljemena krova, ako se radi o kosom krovu ili do vrha atike kod ravnog krova.
  • c)
    Dogradnjom se smatra svako proširenje postojeće građe- vine, ne više od 50%, kojim se zauzima zemljište ili prostor u odnosu na tu građevinu, ako dograđeni dio čini građe- vinsku i funkcionalnu cjelinu sa građevinom uz koju se dograđuje.
  • d)
    Energetski certifikat je dokument kojeg izdaje ovlašteno lice, a koji sadrži vrijednosti koje odražavaju energetska svojstva objekta i potrošnju energije izračunatu na osnovu pretpostavljenog režima korištenja objekta i ne moraju nužno izražavati realnu potrošnju u objektu ili njezinoj samostalnoj upotrebnoj jedinici jer ona uključuje i ponašanje korisnika.
  • e)
    Gradilištem se smatra zemljište, uključujući i privremeno zauzeto zemljište, kao i zemljište potrebno za omogućava- nje primjene odgovarajuće tehnologije građenja, zajedno s objektom koji se gradi.
  • f)
    Građenje podrazumijeva bilo koje zahvate u prostoru i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi kojim se uređuje ili mijenja stanje u prostoru, a obuhvata izvođenje pripremnih radova, građevinskih radova (uključujući građevinsko-zanatske radove), ugradnju i montažu opreme, te druge zahvate u prostoru. Građenjem se smatraju i radovi rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje, promjene namjene, sanacije, revitalizacije, konzervacije, izgradnje privremenih građevina i uklanjanje građevina.
  • g)
    Građevinom se smatra građevinski objekat trajno pove- zan sa tlom koji se sastoji od građevinskog sklopa i ugra- đene opreme, koji u okviru tehnološkog procesa zajedno čine tehnološku cjelinu, kao i samostalno postrojenje traj- no povezano sa tlom. Pod građevinom se podrazumijevaju i:
    • -
      saobraćajne, vodoprivredne i energetske građevine i površine sa pripadajućim instalacijama, teleko- munikacijske građevine, oprema i instalacije, građevine i instalacije komunalne infrastrukture;- proizvodne i druge privredne građevine i postro- jenja, skladišta, sajmišta i slične građevine;
    • -
      vodni objekti koji se s obzirom na njihovu namjenu koriste za uzgoj ribe (ribogojilišta, plutajuće platforme i sl.);
    • -
      trgovi, javne površine, javne zelene površine, igrališta, sportske građevine, groblja, centar za upravljanje otpadom, površine na kojima se vrši tretman otpada, javne pijace, skloništa i slične građevine.
  • h)
    Građevinska linija je linija definisana planskim doku- mentom koja utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu, odnosno linija koju ne može preći ni najistureniji dio građevine. Građevinskom linijom je utvrđena udaljenost objekta od regulacione linije i pravac pružanja uličnog pročelja. Unutar građevinskih linija investitor može definisati tlocrt građevine.
  • i)
    Građevinska parcela je zemljište na kojem je predviđeno građenje građevine i uređenje površina koje će služiti toj građevini koje ima pristup na saobraćajnicu u skladu sa uvjetima iz planskog dokumenta, ili zemljište na kojem se nalazi građevina i uređene površine koje služe toj građevini.
  • j)
    Građevinski proizvodi su proizvedeni građevinski mate- rijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene kon- strukcije koji su namijenjeni za građenje.
  • k)
    Građevinsko zemljište je neizgrađeno i izgrađeno zem- ljište namijenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odred- bama ovog zakona, a koje se nalazi van zona gradskog građevinskog zemljišta, i gradsko građevinsko zemljište u gradovima i naseljima gradskog karaktera,koje je plano- vima za prostorno uređenje i urbanističkim planovima namijenjeno za izgradnju, a obuhvata izgrađeno i neizgrađeno zemljište.
  • l)
    Historijski urbani pejzaž je urbano područje sa historij- skim slojem društvenih i prirodnih vrijednosti i karakteris- tika, nad kojim nadzor vrši Zavod za zaštitu spomenika kulture.
  • m)
    Iskolčenje građevine podrazumijeva geodetski prenos tlocrta vanjskog obrisa građevine ili osi trase građevine koju je dozvoljeno graditi, na terenu unutar građevinske parcele. Zapisnik iskolčenja građevine je dokument kojim se iskazuje način iskolčenja građevine na terenu i način kojim su stabilizirane tačke planirane građevine.
  • n)
    Izvođenje drugih zahvata podrazumijeva sve radove iznad ili ispod površine tla, kojima se privremeno ili trajno zauzima prostor ili mijenjaju postojeći uvjeti korištenja tog prostora.
  • o)
    Javne površine su zemljišne ili vodene površine koje su planskim dokumentima, ili na osnovu planskih dokume- nata, određene numerički i grafički ili samo grafički, a namijenjene su za obavljanje javnih funkcija djelatnosti i aktivnosti koje su kao takve dostupne neodređenom broju fizičkih ili pravnih lica.
  • p)
    Jednostavna građevina u smislu ovog zakona je stambeni, poslovni i stambeno-poslovni objekat ukupne bruto površine do 400 m2, osim objekata koji zahtijevaju izdavanje okolinske dozvole.
  • r)
    Komunalna infrastruktura, u smislu ovog zakona, pod- razumijeva objekte i uređaje kojima se obavljaju komunal- ne djelatnosti, uključujući komunalne djelatnosti individu- alne i zajedničke komunalne potrošnje.
  • s)
    Konzervacijom građevine smatra se izvođenje radova kojima se oštećena ili nedovršena građevina štiti od daljeg propadanja, a do sticanja uvjeta za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovršenje radova na nezavršenoj građevini.
  • t)
    Koncept podrazumijeva "gabarit" objekta, osnovnu masu volumena, siluetu ili skulptoralni lik objekta. To dalje podrazumijeva nekoliko dominantnih uslova: karaktera objekta, kvantuma prostora, konkretnih uslova lokacije, principa prostornog uobličavanja i idejne prostorne koncepcije rješenja problema, te same namjene prostora.
  • u)
    Lokacija objekta je akt na kojem je dat prikaz položaja i oblika građevine za koju se izdaje lokacijska informacija ili urbanistička saglasnost, izrađen u odgovarajućem mjerilu, a koji sadrži upisane oznake katastarskih parcela starog i novog premjera, građevinsku parcelu planirane građevine, kotiranu mrežu građevinskih linija svih etaža planirane građevine, kotiranu udaljenost planirane građevine od susjednih objekata i saobraćajnica i koji je potpisan i ovjeren od strane nadležnog organa.
  • v)
    Nadogradnjom se smatra izgradnja jedne ili više etaža, kao i preuređenje krovišta, odnosno potkrovlja na postoje- ćim građevinama, kojim se dobija novi stambeni, poslovni ili drugi korisni prostor.
  • z)
    Naselje je nastanjen, izgrađen, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta.
  • aa)
    Naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja, po pravilu, obuhvata jedno ili više naselja, sa područ- jem koje pripada tom naseljenom mjestu. Naseljena mjesta mogu biti gradskog, mješovitog i seoskog karaktera.
  • bb)
    Održivi razvoj podrazumijeva korištenje prostora uz očuvanje okoliša, prirode i trajnog korištenja prirodnih dobara, te zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa i drugih prirodnih vrijednosti, zadovolja- va potrebe sadašnjih generacija, bez ugrožavanja jednakih mogućnosti za zadovoljavanje potreba budućih generacija.
  • cc)
    Okoliš, u smislu ovog zakona, podrazumijeva komponente okoliša (zemljište, zrak, voda, biosfe- ra), određene sisteme, procese, i strukturu okoliša.
  • dd)
    Opremom se smatraju postrojenja, uređaji, stroje- vi, procesne instalacije i drugi proizvodi koji su u sklopu tehnološkog procesa ugrađeni u građevinski dio/strukturu.
  • ee)
    Pomoćni objekti su: garaže za lična vozila, nad- strešnice, ljetne kuhinje, šupe za smještaj ogrjeva i alata, ostave i slični objekti.
  • ff)
    Poslovni objekat, u smislu ovog zakona, je građe- vina sa isključivom poslovnom namjenom.
  • gg)
    Pripremni građevinski radovi su radovi na prip- remi gradilišta, odnosno radnje vezane za postav- ljanje ograde, izvođenje radova i građenje pomoć- nih građevina privremenog karaktera koji se izvode za potrebe organizovanja gradilišta i primjene odgovarajuće tehnologije građenja, pripremu odgovarajućeg prostora za skladištenje građevin- skog materijala, te organizovanje saobraćajne komunikacije unutar gradilišta i pristupnih puteva, izrada gradilišnih instalacija i njihovih priključaka.
  • hh)
    Privremena građevina je građevina montažno- demontažne izvedbe postavljena privremeno na određenoj lokaciji za potrebe gradilišta i za prim- jenu odgovarajuće tehnologije građenja. Privreme- nom građevinom, u smislu ovog zakona, smatra se i građevinski objekt izgrađen ili postavljen u svrhu organiziranja sajmova, javnih manifestacija, te radovi kojima se privremeno zauzima prostor i mijenjaju uvjeti korištenja istog (istraživanje, eksploatacija mineralnih sirovina, šljunka, voda itd.).
  • ii)
    Promjenom namjene građevine smatra se prom- jena stambenog u poslovni prostor, odnosno pos- lovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru, ako takva promjena ne uvjetu- je izmjenu konstruktivnih elemenata građevine ili bitno mijenja uvjete korištenja te građevine, okolnih građevina i prostora, odvijanja saobraćaja i uvjete očuvanja okoliša.
  • jj)
    Prostor je sastav prirodnih i fizičkih struktura na površini zemlje, odnosno na, iznad i ispod površine tla i vode dokle dopiru neposredni uticaji ljudske djelatnosti.
  • kk)
    Prostorni razvoj podrazumijeva razvoj i unapre- đenje prirodnog i izgrađenog prostora kao rezultat ljudskih aktivnosti.
  • ll)
    Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se, na osnovu procjene razvojnih moguć- nosti u okviru zadržavanja posebnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora i očuvanja kvaliteta okoliša, određuju namjene prostora, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za poboljšanje i urbanu sanaciju izgrađenih područja, te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru.
  • mm)
    Prostorno plansko uređenje podrazumijeva korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom u cilju održivog razvoja na osnovu cjelovitog pristupa u planiranju prostora.
  • nn)
    Prostorno uređenje je planiran razmještaj djelat- nosti i objekata na određenom području.
  • oo)
    Regulaciona linija utvrđuju pojedinačne parcele i razdvaja površine različitih namjena u odnosu na javnu površinu, ulicu, vodotok ili druge građevine od kojih mora biti odvojena zbog funkcionalnih, estetskih ili zaštitnih razloga.
  • pp)
    Rehabilitacija podrazumijeva vraćanje oštećenog ili uništenog dobra graditeljskog naslijeđa u stanje u kojem je to dobro bilo prije oštećenja i uništenja, kao i ponovno građenje (obnova) nacionalnog spomenika na istom mjestu, u istom obliku i dimenzijama, od istog ili istovrsnog materijala kao što je bilo prije rušenja uz korištenje iste tehnologije građenja, u mjeri u kojoj je to moguće.
  • rr)
    Rekonstrukcijom se smatra izvođenje radova na postojećoj građevini, kojima se: mijenjaju kon- struktivni elementi koji bi mogli uticati na stabil- nost građevine ili njenih dijelova; uvode nove instalacije ili ugrađuje nova oprema u građevinu; mijenja namjena, tehnološki proces ili vanjski izgled građevine, te mijenjaju uvjeti pod kojima je, na osnovu odobrenja za gradjenja, izgrađena građevina. Ne smatraju se rekonstrukcijom radovi na zamjeni instalacija i opreme koji se izvode prema uvjetima utvrđenim u odobrenju za građenje. Rekonstrukcijom građevine smatraju se i radovi kojima se oštećena građevina, čije oštećenje prelazi 60%, dovodi u stanje prije oštećenja, ako je ošteće- nje nastalo kao posljedica starosti građevine ili kao posljedica elementarnih nepogoda, tehničkih kata- strofa i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja.
  • ss)
    Sanacijom se smatraju građevinski i drugi radovi na oštećenim građevinama kojima se građevina dovodi u stanje prije oštećenja (elementarne nepogode, klizišta, tehničke katastrofe, ratna dej- stva). Za sanaciju oštećenih građevina graditelj- skog nasljeđa donosi se urbanistička saglasnost i odobrenje za građenje, uz prethodno pribavljenu saglasnost kantonalne ustanove za zaštitu.
  • tt)
    Selo je naselje čije se stanovništvo pretežno bavi primarnim djelatnostima (poljoprivreda i stočar- stvo).
  • uu)
    Složena građevina u smislu ovog zakona je građe- vinski objekat površine preko 400 m2, te objekat koji se sastoji od više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina li njihovih dijelova.
  • vv)
    Stambeni objekat je građevina sa isključivom namjenom stanovanje.
  • zz)
    Stambeno-poslovni objekat je građevina sa stambenom i poslovnom namjenom.

aaa) Strateška procjena uticaja na okoliš je siste- matski proces vrednovanja okolinskih posljedica predloženih planova, programa ili strategija kako bi se još u ranoj fazi donošenja odluka uz ekonomska i društvena uključila i okolinska razmatranja.

bbb) Tekuće održavanje građevine podrazumijeva radove koji ne utiču na konstrukciju građevine, zaštitu okoline, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda (manji popravci, malterisanje, bojenje fasade i njihovo dovođenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje građevinske stolarije, ustakljivanje postojećih otvora, izrada pokrova i manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i opravka oštećenih instalacija, zidanje porušenih dimnjaka i si.) odnosno kojima se ne mijenjaju uvjeti utvrđeni urbanističkom saglasnosti i odobrenjem za građenje..

ccc) Uklanjanje arhitektonsko-urbanističkih prep- reka podrazumijeva stvaranje uvjeta za neometano kretanje, boravak i rad lica s umanjenim tjelesnim mogućnostima pri zadovoljavanju njihovih osnovnih životnih, radnih i drugih potreba.

ddd) Uklanjanjem građevine smatraju se građevinski i drugi radovi kojima se ruši ili demontira građevina ili njen dio, zbrinjavanje otpadnog materijala nastalog rušenjem, zatečenog materijala, opreme i drugih elemenata i dovođenje građevinske parcele ili njenog djela u uredno stanje. Uklanjanje građevine vrši se zbog fizičke dotrajalosti ili većih oštećenja nastalih kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. Uklanjanje građevine u smislu ovog zakona smatra se i rušenje građevine radi privođenja zemljišta konačnoj namjeni.

eee) Urbana oprema (mobilijar) su objekti, oprema i uređaji koji služe za trajno uređenje naselja, odnosno građevina i javnih površina u naseljima, ili se privremeno u skladu sa elaboratima, propisima i aktima kojima se odobrava njihovo postavljanje na javnim površinama koje nisu privedene namjeni utvrđenoj planskim dokumentom. U urbanu opremu spadaju: komunalni objekti i uređaji u općoj upotrebi (javni satovi, telefonske govornice, fontane, skulpture, spomenici, planovi grada, javni nužnici, poštanski sandučići, klupe, žardinjere, korpe za smeće i dr.), javna rasvjeta, reklame, natpisi, panoi, izlozi, ograde, ljetne bašte, tende, rashladni uređaji, montažni objekti tipa "kiosk" u kojima se privremeno obavlja poslovna djelatnost, tezge za prodaju štampe, knjiga, cvijeća, ukrasnih predmeta i sl., stajališta javnog prevoza i dr.

fff) Uređeno građevinsko zemljište je zemljište na kojem su izvršeni radovi pripreme zemljišta za građenje i opremanje, a u skladu sa planom prostornog uređenja.

ggg) Vikend kućom, u smislu ovog zakona, smatra se građevina sa jednom ili dvije nadzemne etaže bruto razvijene površine do 200 m2 (u površinu ulaze pomoćne prostorije) namijenjena isključivo povre- menom i privremenom boravku ljudi.

hhh) Zaštićene prirodne vrijednosti obuhvataju zaštićena područja, zaštićene biljne i životinjske vrste i podvrste, i gljive, te zaštićene minerale i fosile i upisane u Registar zaštićenih prirodnih vrijednosti u skladu sa propisima kojima se reguliše oblast zaštite prirode.

iii) Zaštita okoliša podrazumijeva sve odgovarajuće aktivnosti i mjere koje imaju za cilj prevenciju od opasnosti, štete ili zagađivanja okoliša, reduciranje ili odstranjivanje štete koja je nastala i povrat na stanje prije izazvane štete.

jjj) Zaštita, podijeljena prema vrsti i karakteru, s obzirom na to da su potpuno drugačiji principi tretiranja, ako se radi o pojedinačnom spomeniku arhitekture, urbanoj ili ruralnoj cjelini ili arheološ- kom lokalitetu, podrazumijeva sljedeće postupke:

  • -
    konzervaciju koja podrazumijeva očuvanje fizičkih ostata- ka spomenika i njegovog okruženja, uz sistem stalne fizičke brige koja zabranjuje bilo kakvu mogućnost izgradnje novog na istom lokalitetu, te zaštitu od uništenja nalaza i preuređenja koje bi ugrozilo autentičnost spomenika;
  • -
    restauraciju koja podrazumijeva precizno očuvanje raritetne, autentične vrijednosti spomenika sa svim njegovima estetskim, umjetničkim i historijskim vrijednostima, uz poštivanje upotrebe tradicionalnih vještina i građevinskih materijala (moguća samo kada postoji dokumentacija za sve vrste intervencija);
  • -
    faksimilska rekonstrukcija (replika) koja podrazumijeva kopiranje direktnog izgleda originala, strukture i estetike spomenika u cilju prezentacije kulturnog ili tradicijskog fenomena;
  • -
    iluminaciju koja podrazumijeva poduzimanje intervencija na spomeniku, ili u njegovom neposrednom okruženju radi ugradnje sistema električne rasvjete u cilju prezentiranja spomeničkih vrijednosti podrazumijevajući takve zahvate koji ni na koji način ne smiju oštetiti dobro, ili ugroziti njegovu ukupnu vrijednost.

kkk) Zaštita prostora podrazumijeva uređenje prostora i korištenje prirodnih dobara na osnovu doku- menata prostornog uređenja, planova upravljanja, usklađenim sa strategijama zaštite prirode, te uvjetima i mjerama zaštite prirode određenim u cilju očuvanja biološke i pejzažne raznolikosti.

lll) Zaštitni pojas i zaštitna zona su površine zem- ljišta, vodne površine ili zračni prostori, koji su definisani planskim dokumentima ili na osnovu planskih dokumenata numerički i grafički i namijenjeni su za zaštitu života i zdravlja ljudi, bezbijednost i funkciju građevina, površina ili prostora, u skladu sa odredbama zakona i posebnih propisa donesenih na osnovu tih zakona, u skladu sa stručnim pravilima koja se primjenjuju u odgovarajućoj oblasti.

mmm) Zelene i rekreacione površine podrazumijevaju: javne zelene površine (park-šume, parkovi, drvore- di, skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobraćajnice i sl.); zelene zone, odnosno pojasevi, koji imaju raz- ličite rekreacione i zaštitne namjene; zelene površi- ne stambenih, odnosno urbanih cjelina; zelene površine posebne namjene (groblja, botanički i zoološki vrtovi, sl.); površine za rekreaciju i masov- ni sport na otvorenom prostoru (igrališta, izletišta, šetališta, sportski tereni, kupališta, vježbališta, strelišta, kros i trim staze i sl.); zelene površine uz obale rijeka i jezera.

DIO DRUGI -PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA POGLAVLJE I - OSNOVNA NAČELA PROSTORNOG PLANIRANJA

Član 3.Prostorno planiranje

Prostorno planiranje i prostorno uređenje obuhvataju:

  • a)
    istraživanje, provjeru i ocjenu mogućnosti zahvata na prostoru Kantona;
  • b)
    korištenje, zaštitu i način upravljanja prostorom;
  • c)
    praćenje stanja u prostoru, te izradu i donošenje planskih dokumenata;
  • d)
    provođenje i praćenje provođenja planskih dokumenata.

Član 4.Načela prostornog planiranja

Prostorno planiranje zasniva se na slijedećim načelima:

  • a)
    zaštite prostora u skladu s principima održivog razvoja;
  • b)
    integralnog planiranja koje objedinjuje sve značajne faktore razvoja uz sagledavanje dinamike potreba i promjena u prostoru i uz rješavanje sukoba interesa u prostoru usaglašavanjem funkcionalnih, estetskih, energetskih, ekonomskih i drugih kriterija u planiranju, projektovanju i građenju objekata;
  • c)
    usaglašavanje prirodnih vrijednosti sa ljudskim djelovanjem (upotrebom obnovljivih izvora energije, građenjem energetski efikasnih objekata, adekvatnim upravljanjem otpadom, pravilnim izborom lokacije i uključivanjem bioklimatskih faktora, uvažavanjem klimatskih promjena, zaštitom od zemljotresa i drugih prirodnih katastrofa, tehničkih havarija i drugo);
  • d)
    zaštite okoliša;
  • e)
    zaštite prirodnih vrijednosti;
  • f)
    zaštite kulturno-historijskog nasljeđa;
  • g)
    usaglašavanja zakonitosti proisteklih iz prethodnih faza razvoja analizom stanja izgrađenog prostora;
  • h)
    uvažavanja potreba djece i lica s umanjenim tjelesnim sposobnostima;
  • i)
    usaglašavanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od interesa za Kanton, Grad i općine;
  • j)
    usaglašavanja dokumenata prostornog uređenja Kantona sa dokumentima prostornog uređenja višeg reda;
  • k)
    ravnomjernog privrednog, društvenog i kulturnog razvoja Kantona uz poštivanje i razvijanje regionalnih prostornih specifičnosti;
  • l)
    usaglašavanja privatnog i javnog interesa;
  • m)
    usaglašavanja prostornog uređenja općina međusobno i sa prostornim uređenjem Kantona;
  • n)
    usaglašavanja prostornog uređenja Kantona sa prostornim uređenjem susjednih kantona i Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija BiH), kao i sa prostornim uređenjem Republike Srpske, odnosno njenih dijelova koji graniče sa Kantonom;
  • o)
    javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno planiranje i uređenje u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisima;
  • p)
    uspostavljanja jedinstvenog sistema informacija o prostoru Kantona u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora Kantona.

POGLAVLJE II - UREĐENJE PROSTORA

Član 5.Namjena površina

(1) U svrhu planskog uređenja i izgradnje prostora, utvrđuje se:

  • a)
    građevinsko zemljište;
  • b)
    poljoprivredno zemljište;
  • c)
    šumsko zemljište;
  • d)
    vodno dobro i izvorišta;
  • e)
    zaštićena područja i pojedinačne zaštićene vrijednosti;
  • f)
    infrastrukturni sistemi;
  • g)
    eksploataciona polja;
  • h)
    ostala zemljišta i površine rezervisane za razvoj.

(2) Površine zemljišta iz stava (1) ovog člana utvrđuju se na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i planova prostornog uređenja Kantona.

Član 6.Građenje na i izvan građevinskog zemljišta

(1) Građenje i drugi zahvati u prostoru mogu se vršiti samo na građevinskom zemljištu i površinama utvrđenim planom prostornog uređenja.

(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, građenje izvan građevinskog zemljišta može se odobriti u skladu sa posebnim propisima, a naročito za:

  • a)
    infrastrukturne koridore, građevine i opremu (saobraćajna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska, komunal- na, i dr);
  • b)
    građevine za potrebe odbrane;
  • c)
    građevine za potrebe poljoprivredne proizvodnje, uključujući melioracione sisteme i sisteme navodnjavanja;
  • d)
    istraživanje, iskorištavanje i uređivanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, šume, vode, poljoprivredno zemljište i dr);
  • e)
    vodni objekti koji se s obzirom na njihovu namjenu koriste za uzgoj ribe (ribogojilišta, plutajuće platforme i sl.).

Član 7.Režimi građenja

Planom prostornog uređenja za pojedine dijelove područja utvrđuju se režimi građenja i to:

  • a)
    režim građenja prvog stepena - na užem urbanom području na kojem se planira građenje, rekonstrukcija ili sanacija, na dijelovima područja sa zaštićenim kulturno-historijskim i prirodnim nasljeđem, turističkim naseljima, sportskim, rekreacijskim i zdravstvenim područjima na kojima se planira građenje; na privrednim zonama većim od 5 ha, za koje se uvjeti za odobravanje građenja utvrđuju na temelju zoning plana, regulacionog plana, odnosno urbanističkog projekta izgrađenog na temelju regulacionog plana, te na manjim dijelovima užeg urbanog područja koje je već građeno i na kojem ne postoji intenzivno građenje, rekonstrukcija ili sanacija za koje se uvjeti za odobravanje građenja utvrđuju na osnovu urbanističkog projekta, ako za isto područje nije planom višeg reda propisana izrada regulacionog plana;
  • b)
    režim građenja drugog stepena - na urbanom području za koje nije utvrđena obaveza donošenja provedbenog plana ili ako provedbeni plan nije donesen, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu urbanističkog plana, plana parcelacije, uvjeta utvrđenih u odluci o provođenju plana, stručnog mišljenja Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i uvjeta utvrđenim posebnim propisima;
  • c)
    režim građenja trećeg stepena - za vanurbana područja sekundarnih naselja i centara seoskih zajednica utvrđena prostornim planom Kantona kao urbana područja, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije, odluke o provođenju plana i uvjeta utvrđenim posebnim propisima;
  • d)
    režim građenja četvrtog stepena na vanurbanim područjima, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu Prostornog plana Kantona, plana parcelacije, odluke o provođenju plana i uvjeta utvrđenim posebnim propisima.

Član 8.Zabrana građenja

(1) Režim zabrane građenja utvrđuje se odlukom o pristupanju izradi plana prostornog uređenja odnosno izmjenama i dopunama ovog plana i planom prostornog uređenja.

(2) Aktima iz stava (1) ovog člana zabranjuje se izgradnja građevina i uređaja, izuzimajući zahvate u prostoru koji se izvode u svrhu sigurnosti i zadovoljenja osnovnih životnih potreba stanovništva.

Član 9.Urbano i uže urbano područje

(1) U cilju usmjeravanja građenja, odgovarajućim planom prostornog uređenja utvrđuje se urbano i uže urbano područje.

(2) Urbano područje utvrđuje se za jedno ili više naselja koja predstavljaju prostorno-funkcionalnu urbanu cjelinu, ili prostorno-funkcionalno međusobno povezanu cjelinu, a koja na osnovu planskih pretpostavki imaju uvjete za dalji razvoj.

(3) Urbano područje obuhvata izgrađene i neizgrađene površine namijenjene za stanovanje, rad, odmor, urbanu opremu, infrastrukturu i površine posebne namjene, zelene površine, kao i površine rezervisane za budući razvoj. Osim građevinskog, urbano područje može obuhvatati i druga zemljišta.

(4) Urbano područje, po pravilu obuhvata odgovarajuće katastarske općine i statistička područja u cjelini, pri čemu se granice tih područja međusobno usklađuju.

(5) Ukoliko postoji potreba utvrđivanja posebnih uvjeta građenja u centrima ili intenzivno izgrađenim dijelovima urbanih područja, utvrđuje se uže urbano područje.

(6) Uže urbano područje obuhvata dio naselja koje je intenzivno izgrađeno ili je planom predviđeno da tako bude izgrađeno i obrazuje se u svrhu utvrđivanja režima građenja, posebnih uvjeta pri izdavanju lokacijske informacije, odnosno donošenja urbanističke saglasnosti, odobrenja za gradnju i sl.

Član 10.Zone razvoja

Planom prostornog uređenja utvrđuju se površine ili trase rezervisane za razvoj, odnosno zone razvoja (površine infrastrukturnih trasa, površine za razvoj naselja i sl.).

Član 11.Naselja za privremeni smještaj

(1) Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i sličnih građevina, kao i u svrhu otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, tehničkih katastrofa, ratnih razaranja i sl., mogu se graditi naselja za privremeni smještaj.

(2) Naselje u smislu stava (1) ovog člana, planira se i gradi tako da, po prestanku okolnosti koje su zahtijevale njegovu izgradnju, bude uklonjeno u roku od šest mjeseci, a investitor ili organ koji je donio odluku o izgradnji privremenog naselja u daljem roku od šest mjeseci, dovede prostor u prvobitno stanje ili da prostor preraste u naselje koje odgovara razvoju tog područja u skladu s važećim planskim dokumentima.

Član 12.Groblja

(1) Površine namijenjene za sahranjivanje utvrđuju se prostornim planom ili urbanističkim planom, odnosno odlukom o provođenju istih.

(2) Planskim dokumentima iz stava (1) ovog člana utvrđuje se obaveza izrade provedbenog plana prostornog uređenja (regulacionog plana ili urbanističkog projekta) radi izgradnje i uređenja grobalja.

Član 13.Izgradnja infrastrukturnih sistema

Izgradnja infrastrukturnih sistema, građevina i uređaja vodne, saobraćajne, energetske, komunalne infrastrukture i hortikuture vrši se u skladu sa planskim dokumentima Federacije BiH, Kantona Sarajevo, Grada Sarajeva, općina, te u skladu s planskom dokumentacijom propisanom drugim propisima.

Član 14.Zaštitni pojasevi

(1) U svrhu obezbjeđenja infrastrukturnih sistema i građevina za funkciju kojoj su namijenjeni, obrazuju se i uređuju zaštitni infrastrukturni pojasevi duž infrastrukturnih trasa i građevina.

(2) Zaštitni infrastrukturni pojasevi su:

  • a)
    zaštitni putni pojas,
  • b)
    zaštitni pružni pojas,
  • c)
    zaštitni aerodromski pojas,
  • d)
    zaštitni dalekovodni pojas,
  • e)
    zaštitni cjevovodni pojas sa pripadajućim postrojenjima,
  • f)
    zaštitna zona ili pojas za radio postrojenja ili veze,
  • g)
    zaštitne zone izvorišta vode i vodna dobra,
  • h)
    drugi zaštitni pojasevi (žičare svih namjena i sl.).

(3) Posebnim zakonima (o putevima, željeznici, vodama i drugo) bliže se utvrđuju odgovarajući zaštitni pojasevi.

(4) Širina pojaseva utvrđena planom, ne može biti manja od širine pojaseva utvrđenih posebnim zakonom.

(5) Na prostoru obuhvaćenom zaštitnim infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditi građevine ili vršiti radovi suprotno svrsi zbog koje je uspostavljen zaštitni pojas. Ukoliko takve građevine postoje, na njih se primjenjuje režim zabrane građenja, ako posebnim propisom nije drugačije predviđeno.

Član 15.Gradnja na ostalim zemljištima

Gradnja na površinama iz člana 5. stava (1) tač. b), c), d), e) i g) vrši se u skladu s zakonima i propisima iz oblasti poljoprivrednog zemljišta, šuma, vodnih površina, prirode, graditeljskog nasljeđa, rudarstva i geologije.

POGLAVLJE III - PLANSKI DOKUMENTI

Član 16.Ciljevi

Planskim dokumentima utvrđuje se uređenje prostora, a naročito: namjena, upravljanje i način korištenje prostora, trase infrastrukturnih sistema, zaštita okoliša, troškovi realizacije plana, te shodno nivou plana prostornog uređenja i troškovi pripremanja i opremanja građevinskog zemljišta, urbanističko - tehnički i drugi kriteriji, standardi i smjernice za uređenje i zaštitu prostora i građenje.

Član 17.Vrste planskih dokumenata

(1) Planski dokumenti su razvojni i detaljni, te ostali planski dokumenti.

(2) Razvojni planski dokumenti su strateški dugoročni planski dokumenti kojima se definišu osnovna načela planskog uređenja prostora, ciljevi prostornog uređenja, kao i zaštita, korištenje i namjena prostora. Rade se za vremenski period od najviše 20 godina.

  • a)
    Razvojni planski dokumenti su:
    • 1)
      prostorni plan Kantona,
    • 2)
      prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona,
    • 3)
      urbanistički plan.

(3) Detaljni planski dokumenti su tehničko-regulativni provedbeni planski dokumenti kojima se reguliše korištenje zemljišta, izgradnja i uređenje prostora. Rade se za vremenski period od najmanje pet godina.

  • a)
    Detaljni planski dokumenti su:
    • 1)
      zoning plan,
    • 2)
      regulacioni plan,
    • 3)
      urbanistički projekat.

(4) Ostali planski dokumenti su:

  • a)
    plan parcelacije.

(5) Planski dokumenti se rade na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i posebnog akta o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata donesenog od strane nadležnog organa Federacije BiH.

Član 18.Prostorni plan Kantona

(1) Prostorni plan Kantona preuzima, usklađuje se, razrađuje i dopunjava planska opredjeljenja iz Prostornog plana Federacije BiH, koja se odnose na prostor Kantona. Uz potpuno uvažavanje prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti, Prostorni plan Kantona utvrđuje osnovna načela planskog uređenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, te zaštitu, korištenje i namjenu prostora, a naročito:

  • a)
    osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, šumsko, građevinsko zemljište, vodno dobro i druge površine);
  • b)
    sistem naselja po značaju, karakteru i dominantnoj privrednoj djelatnosti;
  • c)
    urbana i ruralna područja sa režimima građenja;
  • d)
    prostore i zone predviđene za izgradnju privrednih građevina, infrastrukture i sl.;
  • e)
    osnovu prostornog razvoja vanurbanih područja (poljoprivreda, stočarstvo, šumarstvo, turizam, i dr.);
  • f)
    građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od značaja za Federaciju BiH, Kanton, Grad i općine, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (saobraćajna, vodoprivredna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura);
  • g)
    drugu infrastrukturu od značaja za Federaciju BiH, Kanton, Grad i općine (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i itd.);
  • h)
    prostorno definiranje ležišta mineralnih i ostalih sirovina i mogućnosti njihovog korištenja;
  • i)
    mjere zaštite okoliša sa razmještajem građevina i postrojenja koje mogu značajnije ugroziti okoliš;
  • j)
    mjere zaštite kulturno-historijskog naslijeđa;
  • k)
    mjere zaštite prirode;
  • l)
    mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih, nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja;
  • m)
    obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja manjih prostornih cjelina unutar Kantona (područja posebnog obilježja, urbanistički plan i dr.);
  • n)
    obaveze u pogledu eksploatacije i sanacije devastiranih površina (podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina);
  • o)
    uvjete korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora.

(2) Odluka o usvajanju plana, odluka o provođenju prostornog plana Kantona i program mjera i aktivnosti za provođenje plana sastavni su dijelovi plana.

(3) Prostorni plan Kantona može sadržavati i druge elemente od značaja za Kanton, na osnovu ovog zakona.

(4) Prostorni plan Kantona donosi se za period od 20 godina.

Član 19.Prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona

(1) Prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona donosi se za područja od posebnog značaja za Kanton, ako se ta obaveza utvrdi Prostornim planom Kantona ili posebnom odlukom Skupštine Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Skupština Kantona).

(2) Područja posebnog obilježja Kantona utvrđuju se za:

  • a)
    područja koja imaju izrazit prirodni i kulturno-historijski značaj;
  • b)
    slivno područje hidroakumulacija za potrebe vodosnabdijevanja;
  • c)
    područje zaštite i/ili eksploatacije mineralnih sirovina, izvorišta mineralnih, termomineralnih i pitkih voda;
  • d)
    područja za potrebe održavanja sportskih manifestacija, rekreativne površine i banjska lječilišta;
  • e)
    ostala područja od interesa za Kanton.

(3) Prostorni plan područja posebnih obilježja utvrđuje, s obzirom na zajednička prirodna, kulturna, historijska, privredna i druga obilježja, osnovnu organiziranost prostora, mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja sa aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, a po potrebi se određuje obaveza izrade urbanističkih planova i dokumenata uređenja za uža područja unutar prostornog plana područja posebnih obilježja.

Član 20.Urbanistički plan

(1) Urbanistički planovi se donose za urbana područja, a granice područja za koje se izrađuju definišu se Prostornim planom Kantona.

(2) Urbanistički planovi donose se za:

  • a)
    urbano područje Grada Sarajevo (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i
  • b)
    Vogošća);
  • c)
    urbano područje Ilijaš;
  • d)
    urbano područje Hadžići;
  • e)
    urbano područje Trnovo.

(3) Urbanističkim planovima detaljnije se razrađuju opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona, a naročito:

  • a)
    osnovna organizacija prostora;
  • b)
    korištenje i namjena zemljišta sa prijedlogom dinamike njihovog uređenja (granice građevinskog, poljoprivrednog i šumskog zemljišta);
  • c)
    namjena zemljišta za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebne namjene;
  • d)
    zone saobraćajne, vodne, energetske i komunalne infrastrukture;
  • e)
    zone obnove i sanacije;
  • f)
    privredne zone;
  • g)
    objekti društvene infrastrukture (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport i dr.);
  • h)
    zaštita kulturno-historijskog naslijeđa;
  • i)
    zaštita prirodnih vrijednosti;
  • j)
    mjere za unapređenje i zaštitu okoliša;
  • k)
    mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja;
  • l)
    mjere zaštite lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima;
  • m)
    zaštitne zone;
  • n)
    uvjeti korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite zemljišta u urbanom području;
  • o)
    mjere zaštite vodnih dobara i zaštite izvorišta sa zonama zaštite;
  • p)
    objekti i površine za zbrinjavanje otpada;
  • r)
    drugi elementi od važnosti za područje za koje se planski dokument donosi.

(4) Urbanističkim planom utvrđuje se obaveza izrade detaljnih planskih dokumenata unutar prostornog obuhvata tog plana.

(5) Sastavni dijelovi urbanističkog plana su izvod iz plana višeg reda, odluka o usvajanju i odluka o provođenju urbanističkog plana.

Član 21.Detaljni planski dokumenti

(1) Detaljni planski dokumenti baziraju se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora.

(2) Period za koji se donose planski dokumenti definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta.

(3) Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

(4) Sastavni dijelovi planskih dokumenata su grafički i tekstualni dio, odluka o usvajanju i odluka o provođenju planskog dokumenta.

Član 22.Zoning plan

(1) Zoning plan je detaljni planski dokument koji se donosi za područja unutar granica urbanističkog plana rezervisana za budući razvoj ili područja posebne namjene u granici urbanističkog plana, kao i za urbana područja izvan granica urbanističkog plana utvrđena prostornim planovima. Granice područja za koje se izrađuje zoning plan definišu se razvojnim planskim dokumentima.

(2) Zoning plan definiše namjene pojedinih površina i propisuje uvjete projektovanja i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojećih građevina. Ovim planom se utvrđuju lokacijski i urbanističko-tehnički uvjeti, na osnovu dozvoljenih granica odgovarajućih parametara i urbanističkih standarda, za dozvoljene i uvjetno dozvoljene namjene, što služi za pripremu glavnog projekta i pribavljanje odobrenja za građenje.

(3) Zoning plan je detaljni planski dokument sa periodom za koji se donosi vezanim za ukupnu realizaciju planiranih namjena.

(4) Period iz stava (3) ovog člana ne može biti duži od perioda za koji je donesen plan višeg reda, a na osnovu kojeg se donosi zoning plan.

(5) Zoning plan mora sadržavati:

  • a)
    definicije pojedinih termina;
  • b)
    zoning kartu (sa granicama zona određene namjene građevinskom linijom zone i

građevinskim parcelama unutar tih zona);

  • c)
    službenu kartu (označene javne građevine i infrastruktura, granice infrastrukturnih sistema

sa uključenim zaštitnim zonama ili pojasevima);

  • d)
    listu načina korištenja zemljišta - namjena sa popisom zona u kojima je svaka od tih namjena dozvoljena ili uvjetno dozvoljena;
  • e)
    urbanističke standarde za svaku pojedinu zonu (dozvoljena gustina naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgrađenosti za zonu i za pojedinačne parcele - lokacije, definisani tipovi građevine, minimalna i maksimalna veličina parcele, maksimalna visina/spratnost građevine, maksimalni gabarit građevine, minimalna udaljenost ivica građevine od granice parcele, pristup mjestima javnih okupljanja i parkovima, potreban broj parking prostora, uvjeti uređenja vanjskih površina, uvjeti koji se moraju zadovoljiti zbog zaštite okoliša - buka, vibracije, emisije u zrak, režimi rada, infrastruktura za otpad i sl., uvjeti i arhitektonskog oblikovanja i primjene materijala, drugi parametri u zavisnosti od specifičnosti zone);
  • f)
    jasno definisane procedure i kriterije odobravanja zahtjeva za uvjetno dozvoljene namjene;
  • g)
    jasno označena područja za koja se mora uraditi urbanistički projekt za čiju izradu se može raspisati konkurs u cilju što kvalitetnijeg uređenja posebnih urbanih i drugih prostornih cjelina sa naročitim značajem (zone specijalne namjene);
  • h)
    jasno definisane procedure i razloge - kriterije zbog kojih se može odobriti proces izmjene zoning plana;
  • i)
    jasno definisane zabrane i ograničenja namjena na plavnom području, u skladu sa propisima iz oblasti vodoprivrede.

(6) Lista dozvoljenih i uvjetno dozvoljenih namjena u svim definisanim zonama zoning plana mora uključiti sve namjene potrebne da se zadovolje zdravstvene, sigurnosne i socijalne potrebe stanovnika urbanog područja općine za koje se radi zoning plan.

(7) Uvjetno dozvoljena namjena može biti odobrena jedino, ako ne ugrožava susjedne građevine i susjedno zemljište.

(8) Postojeće građevine legalno izgrađene prije usvajanja zoning plana se nastavljaju koristiti i po usvajanju plana, i ako njihova namjena nije u skladu sa zoning planom. Ako se podnese zahtjev za promjenu namjene ili rekonstrukciju postojeće građevine, primjenjuju se odredbe zoning plana.

(9) Na područjima za koja se planira izrada regulacionog plana, odnosno urbanističkog projekta, odredbe zoning plana ostaju na snazi, a tim planskim dokumentom dodaju se nove odredbe

koje moraju biti u saglasnosti sa zoning planom.

Član 23.Regulacioni plan

(1) Regulacioni plan donosi se za pretežno izgrađena urbana područja na osnovu urbanističkog plana, kao i za područja od općeg interesa za razvoj privrede ili izgradnju objekata društvene infrastrukture na osnovu urbanističkog plana ili dokumenta višeg reda, pri čemu je nužno detaljno definisati uvjete projektovanja i izgradnje novih objekata, kao i rekonstrukciju postojećih.

(2) Regulacionim planom se po dijelovima prostora, odnosno cjelinama i potcjelinama određuju urbanistički uvjeti (standardi) za građenje i uređenje prostora, a to su:

  • a)
    namjena površina;
  • b)
    podjela prostora na prostorne cjeline i potcjeline s objašnjenjem svih bitnih kriterija za podjelu (tipologija prostornih jedinica);
  • c)
    izbor vrsta, odnosno tipova regualcionih i nivelacionih rješenja;
  • d)
    određivanje građevinskih linija;
  • e)
    prijedlog za izmjenu, odnosno poboljšanje parcelacije ili preparcelacije prema vlasništvu nad zemljištem;
  • f)
    određivanje graničnih parametara za korištenje, odnosno racionalno korištenje zemljišta (koeficijent izgrađenosti i procenat zauzetosti, spratnost objekata i drugo), određivanje dijela naslijeđenih fondova za zamjenu, dogradnju, nadogradnju i drugo, sa obrazloženjem;
  • g)
    obezbjeđenje javnog i općeg interesa u funkcionisanju prostora: saobraćajnih površina, zelenih i rekreativnih površina, prostora za razvoj privrede i usluga, za razvoj objekata neprivrede, odnosno društvenih službi i drugo;
  • h)
    uvjeti za opremanje svim vrstama tehničke i komunalne infrastrukture sa uvjetima priključenja u mjeri dovoljnoj da budu osnov za izdavanje lokacijskih uvjeta;
  • i)
    formiranje urbanističko-tehničkih uvjeta za izgradnju, dogradnju ili nadogradnju objekata prema tipovima parcelacije, regulacije i parametara za korištenje zemljišta;
  • j)
    uvjeti za zaštitu, očuvanje, uređenje i aktiviranje prirodnih resursa;
  • k)
    prirodni uvjeti za građenje (reljef, hidrografija, geologija, hidrogeologija, inžinjerska geologija, inžinjerska seizmologija, klima i drugo);
  • l)
    uvjeti za očuvanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-historijskog naslijeđa, prirode i zaštitu okoliša;
  • m)
    uvjeti za zaštitu ljudi i dobara u slučaju elementarnih nepogoda, ratnih katastrofa i tehnoloških nesreća;
  • n)
    mjere energetske efikasnosti;
  • o)
    uvjeti za uklanjanje barijera za kretanje lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima;
  • p)
    određivanje zona, dijelova zona, grupa lokacija ili pojedinačnih lokacija za koje je obavezno raditi urbanistički projekat, odnosno raspisivati konkurs za izradu tog projekta;
  • r)
    ekonomska valorizacija plana i
  • s)
    drugo što proističe iz karaktera zadatog područja, odnosno njegove izgrađenosti.

(3) Regulacionim planom se za zone ambijentalnih cjelina, kulturno-historijskog nasljeđa, evidentiranih zaštićenih područja, kao i pojedinačnih vrijednosti utvrđuju:

  • a)
    mjere zaštite, uređenja, uvjeti i način korištenja;
  • b)
    definišu se područja koja zahtijevaju posebne uvjete planiranja, projektovanja i građenja uz smjernice i saglasnost nadležnog organa za zaštitu;
  • c)
    područja za razvoj na kojima je dozvoljeno građenje novih objekata;
  • d)
    obaveza izrade urbanističkog projekta za osjetljiva područja i područja za razvoj i
  • e)
    daju smjernice za projektovanje i građenje u cilju zadržavanja autentičnosti zaštićenog područja kojima bi se zadržao historijski urbani pejzaž na održiv način.

(4) Grafički dio regulacionog plana čine sve karte stanja i karte planiranog rješenja.

(5) Na osnovu regulacionog plana općinsko vijeće donosi Program uređenja gradskog građevinskog zemljišta.

Član 24.Urbanistički projekat

(1) Urbanistički projekat donosi se na osnovu regulacionog plana ili dokumenta višeg reda za:

  • a)
    područja koja se grade kao cjelina ili su već u značajnoj mjeri izgrađena;
  • b)
    područja gdje se pojavila potreba za formiranjem više novih parcela;
  • c)
    područja gdje se pojavila potreba za izgradnjom grupe objekata, odnosno arhitektonsko-urbanističkog kompleksa i
  • d)
    područja koja imaju poseban kulturno-historijski značaj, prirodni značaj i druga područja.

(2) Urbanistički projekat definiše idejna urbanistička i arhitektonska rješenja planiranog objekta, odnosno arhitektonsko-urbanističkog kompleksa sa detaljnim uvjetima za projektovanje i građenje novih objekata, kao i rekonstrukciju postojećih.

(3) Urbanistički projekat sadrži:

  • a)
    obrazloženje namjene površina;
  • b)
    obrazloženje namjene objekata, prostorna organizacija;
  • c)
    podatke o saobraćajnoj, energetskoj, hidrotehničkoj, telekomunikacionoj i drugoj infrastrukturi, nivelaciona i regulaciona rješenja;
  • d)
    podatke o objektima pejzažne arhitekture;
  • e)
    podatke o ostalim javnim površinama i prostorima;
  • f)
    podatke o komunalnoj infrastrukturi sa uvjetima priključenja koji odgovaraju zahtjevima za izdavanje lokacijske informacije i urbanističke saglasnosti;
  • g)
    smjernice za ostvarenje, odnosno realizaciju projekta.

Član 25.Nadležnosti

(1) Prostorni plan Kantona donosi Skupština Kantona po prethodno pribavljenom mišljenju općinskih načelnika, gradonačelnika i Federalnog ministarstva prostornog uređenja na prijedlog Prostornog plana Kantona.

(2) Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Kanton donosi Skupština Kantona po prethodno pribavljenom mišljenju općinskih načelnika na prijedlog prostornog plana područja posebnih obilježja općina čije dijelove područja obuhvata prijedlog tog plana.

(3) Urbanistički plan za urbano područje Grada Sarajeva donosi Gradsko vijeće po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo (daljem tekstu: Ministarstvo) i načelnika općina u sastavu Grada Sarajeva.

(4) Urbanističke planove za urbana područja vangradskih općina donosi općinsko vijeće po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva.

(5) Zoning planove za područje općina u sastavu Grada Sarajeva donosi općinsko vijeće po pribavljanju mišljenja Gradonočelnika Grada Sarajeva u svim fazama pripreme i donošenja plana.

(6) Zoning planove za područje općine izvan teritorije Grada Sarajeva donosi općinsko vijeće.

(7) Regulacione planove za područje općina u sastavu Grada Sarajeva donosi općinsko vijeće uz uključenje Grada Sarajeva u izradu plana kao subjekta planiranja u svim fazama pripreme i donošenja plana.

(8) Regulacione planove za područje općine izvan teritorije Grada Sarajeva donosi općinsko vijeće.

(9) Regulacione planove koji u svom području planiranja obuhvataju prostore dvije općine, donose zajednički u istovjetnom tekstu općinska vijeća općina čiju teritoriju obuhvataju regulacioni planovi, uz uključenje Grada Sarajeva u izradu plana kao subjekta planiranja u svim fazama pripreme i donošenja plana ukoliko su jedna ili obje općine u sastavu Grada Sarajeva.

(10) Urbanističke projekte donosi općinsko vijeće.

(11) Za područja za koja Skupština Kantona utvrdi da su od značaja za Kanton Sarajevo za izgradnju javne infrastrukture, po prethodno pribavljenom mišljenju općinskih organa, a za izgradnju javnih objekata uz prethodno pribavljenu saglasnost općinskih organa, detaljne planske dokumente donosi Skupština Kantona na prijedlog Vlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada Kantona).

Član 26.Plan parcelacije

(1) Plan parcelacije kao poseban dokument donosi se za područja na kojima je utvrđen režim građenja shodno članu 7. stav (1), tač. b), c) i d) ovog zakona, a donosi ga općinsko vijeće.

(2) Plan parcelacije je i sastavni dio detaljnog planskog dokumenta čiji je nosilac izrade definiran članom 35. ovog zakona.

(3) U slučaju hitnosti rješavanja, plan parcelacije se donosi kao pomoćni plan namijenjen za definisanje pojedinačnih građevinskih parcela, u skladu sa prostornim ili urbanističkim planom i isti se smatra obaveznim sastavnim dijelom detaljnog planskog dokumenta za odnosno područje.

(4) Plan parcelacije izrađuje se na ažuriranim geodetsko-katastarskim planovima u analognom i digitalnom obliku ovjerenim od nadležne općinske službe.

(5) Planom parcelacije utvrđuje se: veličina, oblik i položaj parcele, pristup parcelama, regulacione i građevinske linije i površine za javne namjene.

(6) Plan parcelacije mora sadržavati: situacioni plan sa regulacionim i građevinskim linijama, granicama parcela (starih i novih), podatke o vlasnicima, odnosno korisnicima građevinskog zemljišta sa oznakama katastarskih parcela i obračunom površina.

(7) U slučaju iz stava (1) ovog člana veličine i položaj parcela definišu se na osnovu odredaba urbanističkog ili prostornog plana. Svaka parcela mora imati izlaz na put i riješene priključke na komunalnu i drugu infrastrukturu.

(8) Plan parcelacije se, po pravilu, donosi za prostornu cjelinu na kojoj se vrši građenje. Ako plan parcelacije ne pokriva jednu prostornu cjelinu u potpunosti, parcelacija se mora izvršiti tako da se na preostalom dijelu omogući obrazovanje drugih građevinskih parcela.

(9) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja plana parcelacije obezbjeđuju se iz budžeta općine.

Član 27.Objavljivanje planske dokumentacije

(1) Odluka o usvajanju planskog dokumenta, odluka o provođenju i tekstualni dio planskog dokumenta objavljuju se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo", a elektronska verzija se postavlja na web stranici Kantona, Grada ili općine u cilju informisanja zainteresovanih subjekata i javnosti.

(2) Usvojeni planski dokument je javni dokument, ima karakter normativnog akta i stavlja se na stalni javni uvid i čuva kod Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, odnosno u skladu sa nadležnostima za donošenje kod Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo) i nadležnih gradskih i općinskih službi.

Član 28.Usaglašavanje planskih dokumenata

(1) Planski dokument nižeg reda usaglašava se sa planskim dokumentom višeg reda, a u slučaju njihove neusaglašenosti primjenjuje se planski dokument višeg reda.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, planski dokument nižeg reda primjenjuje se ukoliko se njime ne mijenja osnovna koncepcija planskog uređenja prostora utvrđena planskim dokumentom višeg reda, uz prethodno pribavljeno mišljenje Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, do donošenja usaglašenog plana, a najduže tri godine od donošenja ovog zakona.

(3) Usaglašavanje planskih dokumenata osigurava se u postupku izrade dokumenata.

Član 29.Izvještaj o stanju u prostoru

(1) Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo vode dokumentaciju potrebnu za praćenje stanja u prostoru, izradu i praćenje provođenja planskih dokumenata.

(2) Izvještaj o stanju u prostoru na području Kantona i općina izrađuje Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, svake dvije godine od donošenja Prostornog plana Kantona.

(3) Izvještaj o stanju u prostoru sadrži analizu provođenja planskih dokumenata i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti na planskom korištenju prostora, na zaštiti vrijednosti prostora i okoliša, te druge elemente od značaja za plansko uređenje prostora Kantona i općina.

Član 30.Program mjera i aktivnosti za unapređenje stanja u prostoru

(1) Skupština Kantona, na osnovu Izvještaja o stanju u prostoru donosi četverogodišnji Program mjera i aktivnosti za unapređenje stanja u prostoru Kantona uz predhodno pribavljeno mišljenje gradonačelnika i općinskih načelnika.

(2) Program mjera sadrži procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune postojećih planskih dokumenata, potrebu pribavljanja podataka i stručnih podloga za njihovu izradu, te druge mjere i aktivnosti od značaja za izradu i donošenje tih dokumenata.

(3) Programom mjera može se utvrditi potreba uređenja, izvori finansiranja uređenja, te rokovi uređenja za planiranu namjenu.

Sudska praksa po ovom aktu

2 odluka iz 1 člana

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj akt (2)