Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti odredbi člana 2. tačka 8., Tarifnog broja 1. i Tarifnog broja 8. Odluke o komunalnim taksama, na osnovu člana IV.C.3.10. (2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 15.09.2022. godine, donio je

PRESUDU

Utvrđuje se da član 2. tačka 8., te Tarifni broj 1. i Tarifni broj 8. Odluke o komunalnim taksama ("Službeni glasnik Opštine Usora", br. 10/14, 1/18 i 7/20) nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Opštine Usora".

Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podneskom broj: 01-01-938-6/19 od 11.02.2022. godine (u daljem tekstu: zahtjev) zatražio je da Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) ocijeni ustavnost odredbi člana 2. tačka 8., te Tarifni broj 1. i Tarifni broj 8. (u daljem tekstu: osporene odredbe) Odluke o komunalnim taksama (u daljem tekstu: Odluka) koju je donijelo Opštinsko vijeće Opštine Usora (u daljem tekstu: donosilac Odluke).

2. Stranke u postupku

U skladu sa članom 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 6/95 i 37/03), stranke u ovom postupku su: podnosilac zahtjeva i Opštinsko vijeće Usora.

3. Bitni navodi zahtjeva

Podnosilac zahtjeva navodi da osporene odredbe nisu u skladu sa članom II.A.2 (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Ističe, da se u osporenim odredbama visina komunalne takse za izgradnju, održavanje, korištenje građevinskih i infrastrukturnih objekata pravnog subjekta određuje tako, da se kod utvrđivanja takse, određena pravna lica stavljaju u diskriminatoran položaj.

Nadalje, ističe da skoro svi tarifni brojevi u Odluci utvrđuju visinu godišnje takse u bitno različitim iznosima bez realno utvrđenih kriterija za različito utvrđene iznose taksi.

Ovaj stav podnosilac zahtjeva zasniva na dugogodišnjoj praksi Ustavnog suda Federacije u kojoj je Sud utvrdio povredu prava na jednakost pred zakonom u svim slučajevima u kojima je relevantan kriterij za propisivanje takse nadležno opštinsko vijeće propisalo vrstu djelatnosti koje obaveznik obavlja.

Kako tvrdi, posebno je to izraženo u presudama ovog suda broj: U-6/17 od 12.09.2017. godine ("Službene novine Federacje BiH", broj 94/17), presuda broj: U-36/16 od 11.07.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 57/17) i presuda broj: U-13/20 od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH, broj 97/21).

Prema podnosiocu zahtjeva, ove odredbe generišu povredu ustavne garancije jednakosti pred zakonom, jer se u formi komunalne takse zapravo proizvoljno oporezuju stalna materijalna sredstva, ali samo za subjekte koji obavljaju određenu djelatnost, konkretno - takse za izgradnju, održavanje i korištenje građevinskih i infrastrukturnih objekata. Podnosilac zahtjeva posebno napominje da je Ustavni sud Federacije u predmetu broj: U-1/20 od 21.04.2020. godine donio presudu ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/20), kojom je utvrdio neustavnost pojedinih odredaba Odluke o komunalnim taksama ("Službeni glasnik Opštine Usora", br. 10/14 i 1/18), nakon čega ova opština donosi Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim taksama ("Službeni glasnik Opštine Usora", broj 7/20), kojom mijenja član 4. i Tarifni broj 1. na način da se komunalna taksa propisuje u bitno različitim iznosima i to prema djelatnosti privrednog subjekta.

Tako prema navedenom, osporene odredbe se primjenjuju nepravično i proizvoljno prema navedenim pravnim licima što predstavlja povredu Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine zagrantovanog prava na jednakost pred zakonom.

Podnosilac zahtjeva predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da osporene odredbe nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj: U-9/22 od 17.02.2022. godine, zatražio od donosioca Odluke da u roku od 30 dana, dostavi odgovor na zahtjev.

Ustavnom sudu Federacije, dostavljen je odgovor pod brojem: 02-04-19/2022, od 08.03.2022. godine, zaprimljen dana 11.03.2022. godine, ali ne od ovlaštenog subjekta Opštinskog vijeća, već od Opštinskog načelnika. U njegovom podnesku u vezi predmetne Odluke, osporava se zahtjev podnosioca, ističući da je neosnovano obrazloženje podnosioca zahtjeva u kojem se osporene odredbe koje se odnose na takse za istaknutu firmu i za izgradnju, održavanje i korištenje građevinskih i infrastrukturnih objekata ocjenjuju kao proizvoljne. Ne prihvataju se ni navodi podnosioca istaknuti u odnosu na osporeni Tarifni broj 1. i Tarifni broj 8. u smislu da nisu u skladu sa članom II.A.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da sva lica na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uživaju pravo na jednakost pred zakonom. Tvrdi se kako nije riječ o "proizvoljnom" određenju taksi jer su osporenim odredbama utvrđeni mjerljivi kriteriji za određivanje visine komunalne takse, a isto je utvrđeno na način da treba postojati razlika između poslovnih subjekata koji svoju registrovanu djelatnost obavljaju na jednoj lokaciji i subjekata koji svoju djelatnost obavljaju na području cijele opštine.

Dalje navodi, da je zahtjev podnosioca neosnovan iz razloga jer u Zeničko-dobojskom kantonu i Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoji zakon koji ovu oblast uređuje.

Smatra neosnovanim i navod podnosioca zahtjeva da je učinjena povreda prava na jednakost pred zakonom iz razloga što su osporenim odredbama iz člana 2. tačka 8. i Tarifnog broja 8. jednako tretirani svi poslovni subjekti odnosno obaveznici na koje se odredbe osporene odnose tako da niko nije diskriminisan. Podsjeća se, da su osporene odredbe donesene na osnovu člana 13. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14, 94/15 i 17/22 ) odredbama čl. 36. i 37. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09) i člana 105. Statuta Opštine Usora ("Službeni glasnik Opštine Usora", broj 5/17), da je zakonito i na osnovu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine utvrđena predmetna komunalna taksa u skladu sa propisima lokalne samouprave.

Shodno navedenom, predlaže Ustavnom sudu Federacije da se zahtjev podnosioca u cijelosti odbije kao neosnovan.

5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član II.A.2 (1) c)

Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava. Posebno:

(1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na:

  • c)
    jednakost pred zakonom.

Član IV.C.3.10. (2) d)

(2) Ustavni sud:

  • d)
    na zahtjev premijera, ili kantona, utvrđuje da li neki predloženi ili usvojeni propis koje je donijelo neko tijelo kantonalne, gradske ili opštinske vlasti u skladu sa ovim ustavom.

Član VI. 4. c)

Opštinsko vijeće:

  • c)
    donosi druge propise u izvršavanju opštinskih nadležnosti.

Amandman VIII

na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član III.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:

U isključivoj su nadležnosti Federacije:

  • d)
    donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije.

B. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14, 94/15 i 17/22)

Član 13. stav 1. tačka c) i stav 4.

Pored udjela u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog Zakona, jedinicama lokalne samouprave pripadaju i drugi javni prihodi kako slijedi:

  • c)
    naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave;

Opštinska vijeća donose propise kojima se utvrđuje visina naknada po osnovu korištenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i taksi u njihovoj nadležnosti.

C. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)

Član 8. stav 3. alineja 20.

U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno ulaze:

  • -
    donošenje propisa o porezima, naknadama, doprinosima i taksama iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave;

Član 13. stav 1. i stav 2. alineja 4.

Organ odlučivanja jedinice lokalne samouprave je opštinsko vijeće u opštini, a gradsko vijeće u gradu (u daljem tekstu: "vijeće").

Vijeće u okviru svojih nadležnosti:

  • -
    donosi propise o porezima, taksama, naknadama i doprinosima jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom;

Član 36.

U zakonom propisanim okvirima, jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o oporezivanju.

Član 37.

Jedinicama lokalne samouprave pripadaju prihodi:

  • a)
    vlastiti prihodi:
    • -
      porezi za koje jedinica lokalne samouprave samostalno određuje stopu, u skladu sa zakonom;
    • -
      lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom;
    • -
      ....
    • -
      drugi prihodi utvrđeni zakonom ili odlukom vijeća;

D. Zakon o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/15 i 75/21) POGLAVLJE II. (FIRMA)

Član 11.Pojam

(1) Firma je ime pod kojim društvo posluje.

(2) Firma se obavezno ističe na poslovnim prostorijama društva.

E. Odluka o komunalnim taksama ("Službeni glasnik Opštine Usora", br. 10/14, 1/18 i 7/20)

Član 2. tačka 8.- osporena odredba

Na teritoriji Opštine Usora propisuju se i naplaćuju komunalne takse za :

  • 1.
    Svaku istaknutu firmu;
  • 2.
    Držanje muzike uživo u ugostiteljskim objektima;
  • 3.
    Držanje sredstava za privređivanje zabavnih igara i video igre bilijar, fliper i sl.);
  • 4.
    Isticanje objava. Oglasi saopštenja na javnim mjestima – površinama,
  • 5.
    Privremeni boravak u hotelima i drugim objektima, registrovanim za odmor i noćenje;
  • 6.
    Korištenje uređenih i od opštinskih organa parking prostora za autobuse, teretna vozila, građevinske radne mašine i njihove prikolice;
  • 7.
    Prodaju roba ili pružanje usluga izvan poslovnih prostorija;
  • 8.
    Izgradnju, održavanje i korištenje građevinskih i infrastrukturnih objekata.

Član 4.

U postupku utvrđivanja visine komunalne takse na teritoriji Opštine Usora kao opšti kriterij uzimaju se:

  • 1)
    Zone utvrđene ovom odlukom u kojima se kriste predmeti ili prostori i pružaju usluge
  • 2)
    Površina prostora po m² koja se koristi, odnosno dužni metar za izgradnju, uređenje i korištenje infrastrukturnih objekata i uređaja, elektro PTT, mobilne, kablovske mreže i sl.

Područje Opštine Usora u skladu sa tačkom 1. ovog člana dijeli se u tri zone (III, IV i V zona).

III ZONA

Objekti koji se neposredno nalaze uz magistralnu cestu M-4 (Doboj-Teslić), odnosno objekti koji su izgrađeni na zemljištu koje graniči sa magistralnom cestom M-4.

IV ZONA

Pravno obuhvaćen urbanističkim planom za raseljeno mjesto Žabljak i Tešanjka, izuzev onog koji je obuhvaćen zonom III.

V ZONA

Područje Opštine Usora izvan zone III i IV.

Tarifni broj 1. - osporena odredba

Za svaku istaknutu firmu ili natpis plaća se komunalna taksa prema zonama utvrđenim u članu 4. ove Odluke za privredna društva sa sjedištem na teritoriji Opštine Usora i za sve poslovne jedinice, odnosno dijelove privrednih društava koji rade na području Opštine, kao i za fizička lica koja obavljaju djelatnost u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini, Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima, u godišnjem iznosu

  • a)
    Za privredna društva koja su kao pravna lica nosioci prava i obaveza u smislu Zakona o privrednim društvima

PRIVREDNA DJELATNOST

ZONE (takse u KM)

 

III

IV

V

1.1.

Iz oblasti proizvodnje i distribucije nafte KM godišnje

1.800,00

1.750,00

650,00 KM

1.2.

 Iz obasti proizvodnje i distribucije električne energije KM godišnje

1.800,00

1.750,00

1.650,00

1.3.

 Iz oblasti platnog prometa bankarstva KM godišnje

1.500,00

1.450,00

1.350,00

1.4.

Za postavljenje i korišt. bankomata plaća se po bankomatu godišnje

750,00

700,00

6,00

1.5.

 Iz oblasti PTT prometa KM godišnje

1.200,00

1.150.00

1.000,00

1.6.

Iz oblasti trgovine na malo KM godišnje KM godišnje

600,00

500,00

400,00

(Odredbe od tačke 1.7. do tačke 1.16.)

  • b)
    Za fizička lica koje obavljaju djelatnost u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini, Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima

TRGOVINSKA DJELATNOST

ZONE (takse u KM)

 

III

IV

V

1.1. Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavnicama KM godišnje

320,00

300,00

250,00

Odredbe od tačke 1.1. do tačke 1.4. -

UGOSTITELJSKA DJELATNOST

ZONE (takse u KM)

 

III

IV

V

1.5. Ugostiteljski objekti tipa noćni klub, noćni disko klub KM godišnje

700,00

600,00

400,00

Odredbe od tačke 1.5. do tačke 1.9.

PRIJEVOZ STVARI, odredbe od tačke 1.10. do tačke 1.12.

PRIJEVOZ PUTNIKA odredbe tačke 1.13.

OBRTNIČKE DJELATNOSTI odredbe od tačke 1.14. do tačke 1.20.

Tarifni broj 8. - osporena odredba

Za izgradnju, održavanje i korištenje građevinskih i infrastrukturnih objekata plaća se komunalna taksa godišnje kako slijedi

8.1. Za izgradnju, održavanje i korištenje TS, PTT centrala, GSM baznih stanica, plinskih stanica (paušalno)

200,00 KM

8.2. Za izgradnju, održavanje i korištenje trasa dalekovoda, NN elektro-mreže, trasa PTT mreža, kablovske TV i sl. po metru dužnom mreže

 0,20 KM

8.3. Za korištenje građevinskog zemljišta za izgrađene dalekovodne stubove plaća se po m2 zauzete površine

3,00 KM

Napomena

  • 1.
    Takse iz tarifnog broja 8.1. i 8.2. plaća investitor prilikom pribavljanja odobrenja za građenje, odnosno odobrenja za prekopavanje javnih površina, a obračun i naplatu vrši nadležni opštinski organ prilikom izdavanja odobrenja za građenje i prekopavanje javnih površina.

Za one vlasnike, odnosno korisnike koji već posjeduju odobrenje za građenje, odnosno urbanističku saglasnost za predmetne objekte, nadležni opštinski organ će u skladu sa istim izvršiti obračun i naplatu komunalne takse.

  • 2.
    Taksu iz tačke 8.3. plaća korisnik, a obračun i naplatu vrši nadležni opštinski organ prema službenoj evidenciji.
  • 3.
    Krajnji rok za plaćanje takse iz tačke 8.3. je 30.06. tekuće godine.
  • 4.
    taksa iz ovog tarifnog broja ne plaća se kada se vrši izgradnja, rekonstrukcija ili održavanje komunalne infrastrukture koja se finansira iz budžeta Opštine Usora.

F. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije

Presude Ustavnog suda Federacije, br.: U-36/16 od 11.07.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 57/17), U-1/20 ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/20 od 22.05.2020. godine), U-13/20, od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 97/21) i dr.

6. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Podnosilac zahtjeva je u skladu sa članom IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, ovlašteno lice za podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti propisa koje je donijelo Opštinsko vijeće Usora, pa tako i osporene Odluke.

Ustavni sud Federacije je utvrdio da je donosilac osporene Odluke istu donio na XXV redovnoj sjednici, održanoj dana 19.12.2014. godine, da je ista objavljena u "Službenom glasniku Opštine Usora", broj: 10/14, a sa početkom primjene od 01.01.2015. godine. Njome su propisane vrste komunalne takse, te utvrđena njihova visina i način plaćanja na teritoriji Opštine Usora. Od tada je ona dva puta mijenjana i dopunjavana odlukama o izmjenama i dopunama objavljenim u "Službenom glasniku Opštine Usora", br.: 1/18 i 7/20, pri čemu jedino ove kasnije izmjene i dopune imaju značaj u pogledu rješavanja ovog predmeta.

  • a)
    Komunalna taksa za isticanje firme (Tarifni broj 1.)

Odluka o komunalnim taksama Opštine Usora već je bila predmetom ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom Federacije, te je donesena Presuda broj: U-1/20 od 21.04.2020. godine (objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 31/20 od 22.05.2020. godine) kojom je utvrđena neustavnost odredbe člana 4. stav 1. tačka 2) u kojoj je "vrsta djelatnosti" bila jedan od opštih kriterija u postupku utvrđivanja visine takse i Tarifnog broja 1. u čijoj uvodnoj odredbi je također "vrsta djelatnosti" bila navedena kao opšti kriterij za određivanje visine komunalne takse za istaknutu firmu.

Nakon toga, Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim taksama ("Službeni glasnik Opštine Usora", broj 7/20) brisana je "vrsta djelatnosti" iz tačke 2) člana 4. stav 1. i iz uvodne odredbe Tarifnog broja 1. Premda to stvara dojam da kriterij djelatnosti više ne utječe na visinu komunalne takse za istaknutu firmu, već je odlučna samo zona na teritoriji opštine, Ustavni sud Federacije je utvrdio da se ipak radi samo o "kozmetičkim" izmjenama.

Naime, u svim tačkama tog Tarifnog broja, i dalje se obaveznici takse razvrstavaju po kriteriju djelatnosti, što znači da će u jednoj istoj zoni visina takse i dalje biti različita zavisno o tome koju djelatnost obaveznik takse obavlja, tako da povreda ustavne garancije o jednakosti pred zakonom ostaje i dalje, pa odredbe ovog Tarifnog broja nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, tačnije sa njegovom odredbom iz člana II.A.2.(1) c) kojom se garantira pravo na jednakost pred zakonom. U tom pogledu Ustavni sud Federacije upućuje na obrazloženje pomenute presude broj: U-1/20, od 21.04.2020. godine kao i na obrazloženja u brojnim ranijim odlukama Ustavnog suda Federacije koje se tiču komunalnih taksi za istaknutu firmu, od kojih su neke i navedene u tački F. ovog obrazloženja ("Sudska praksa Ustavnog suda Federacije").

  • b)
    Komunalna taksa za izgradnju održavanje i korištenje građevinskih i infrastrukturnih objekata (član 2. tačka 8. Odluke o komunalnim taksama i Tarifni broj 8.)

Odredbama člana 2. Odluke o komunalnim taksama utvrđene su, po tačkama, vrste komunalnih taksi koje se naplaćuju na teritoriji Opštine Usora. Tako je propisano da se taksa naplaćuje za istaknutu firmu privrednih subjekata, za držanje žive muzike u ugostiteljskim objektima, držanje sredstava za priređivanje zabavnih igara, za isticanje objava, oglasa i saopštenja na javnim mjestima, za privremeni boravak lica u hotelima i drugim objektima registrovanim za odmor i noćenje i tome slično, što je za propise ove vrste uobičajeno. Međutim, osporenom odredbom tačke 8. iz člana 2. Odluke uvodi se novi osnov za naplatu komunalne takse i to: "za izgradnju, održavanje i korištenje građevinskih i infrastrukturnih objekata".

Najprije, što se same te odredbe tiče, za razliku od svih prethodnih tačaka u članu 2. Odluke koje sadrže po jedan, jasan, takseni osnov (isticanje firme, držanje muzike uživo, držanje uređaja za zabavne igre, isticanje objava na javnim mjestima, boravak lica u objektima registrovanim za odmor i noćenje, korištenje uređenih parking prostora, te prodaja robe i pružanje usluga izvan poslovnih prostorija), osporena odredba tačke 8. kumulira tri taksena osnova: građenje građevinskih i infrastrukturnih objekata, potom njihovo održavanje, te na kraju njihovo korištenje. Kako je sama ta odredba neprimjenjiva bez odgovarajućeg tarifnog broja kojim se utvrđuje ne samo visina takse već i stvarni domašaj njene primjene, nemoguća je i ocjena njene ustavnosti bez analize pripadajućeg Tarifnog broja 8. koji je također osporen.

Nakon analize Tarifnog broja 8. Tarife komunalnih taksi, koja je integralni dio Odluke o komunalnim taksama, Ustavni sud Federacije utvrdio je da se naplata komunalne takse iz osporene odredbe člana 2. tačka 8. Odluke, odnosi samo na neke kategorije privrednih subjekata i to one koji se bave tačno određenim djelatnostima i to, kako se vidi iz korištene tehničke terminologije, - snabdijevanjem električnom energijom, pružanjem PTT usluga, pružanjem usluga mobilne telefonije, snabdijevanjem plinom, te pružanjem usluga "kablovske TV i sl.". Pritom su kriteriji za određivanje visine takse negdje određeni paušalno (tako u tački 8.1. u visini od 200,00 KM za izgradnju održavanje i korištenje trafo-stanica elektro-mreže, PTT centrala, GSM baznih stanica i plinskih stanica), a negdje po objektivnom kriteriju (tako u tački 8.2. u visini od 0,20 KM po metru dužnom mreže za izgradnju održavanje i korištenje trasa i dalekovoda, niskonaponske elektro-mreže, trasa PTT mreže, mreže "kablovske TV i sl.", odnosno u tački 8.3. u visini od 3,00 KM po metru kvadratnom zauzete površine za korištenje građevinskog zemljišta za izgrađene dalekovodne stubove).

Ustavni sud Federacije konstatuje kako je nesporno da je osnovni kriterij za naplatu ove komunalne takse djelatnost koju obavlja obaveznik takse, što je prema utvrđenom stajalištu ovog Suda, koje je potvrđeno u brojnim ranijim istovrsnim odlukama, protivno ustavnoj garanciji jednakosti pred zakonom iz člana II.A.2 (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Osim toga, ovdje je riječ o privrednim subjektima koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa, čije obavljanje iziskuje razmiještanje velikog broja uređaja i instalacija u prostoru, pri čemu su svi ti uređaji i instalacije uvezani u jedinstven energetski odnosno komunikacijski sistem. Takvi sistemi po prirodi stvari nadilaze administrativne granice i iziskuju pravnu regulaciju sa višeg zakonodavnog nivoa. Da bi ti sistemi bili u stanju kontinuirano ostvarivati svoju funkciju u skladu sa strogim zahtjevima propisanim domaćim i međunarodnim pravnim i tehničkim standardima i pravilima regulatornih tijela, oni moraju biti iznad, odnosno izvan partikularne pravne regulacije na nivou jedinica lokalne samouprave, izuzev onih propisa koji se neposredno odnose na pribavljanje dozvole za građenje energetskih odnosno komunikacijskih objekata i uređaja odnosno postavljanje nadzemnih i podzemnih instalacija na lokalnom zemljištu. Treba, dakako, imati u vidu i to da su energetski i komunikacijski uređaji i instalacije prema računovodstvenim standardima zapravo stalna sredstva za rad privrednih subjekata koji obavljaju ove djelatnosti, tako da su oni i po tom osnovu diskriminisani, jer se na plaćanje takse za korištenje stalnih sredstava za rad ne obavezuju ostali privredni subjekti. Pritom se komunalne takse iz osporenog Tarifnog broja 8. naplaćuju po komadu uređaja odnosno opreme, dužnome metru mrežnih instalacija odnosno kvadratnom metru površine koju zauzima baza dalekovodnih stubova.

Postavlja se i pitanje karaktera ovog novčanog davanja s obzirom na činjenicu da se, prema analiziranim odredbama, naplata vrši periodično. To nedvosmisleno proističe iz uvodne odredbe Tarifnog broja 8. u kojoj stoji da se taksa za izgradnju, održavanje i korištenje građevinskih i infrastrukturnih objekata plaća "godišnje". Na taj način ovo novčano davanje gubi karakter takse kao jednokratne naknade koju obaveznik takse plaća po osnovu pružene usluge od strane organa javne vlasti i približava se pojmovnoj sadržini poreza kao periodične fiskalne obaveze.

To je posebno vidljivo kada je riječ o izgradnji građevinskih i infrastrukturnih objekata. Naime, prema odredbama člana III.4. d) i f) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donošenje propisa koji se tiču prostornog uređenja i izgradnje stambenih objekata, te korištenja lokalnog zemljišta uključujući zoniranje, u zakonodavnoj je nadležnosti kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Na tom ustavnom osnovu, kantoni donose zakone o prostornom uređenju i građenju, kojima, uz ostalo, uređuju i odgovarajuće postupke za izdavanje urbanističke saglasnosti i dozvole za građenje, gdje je propisana i nadležnost odgovarajućih opštinskih službi za njihovo izdavanje, pri čemu je obavezan prilog zahtjevu i potvrda o uplaćenoj administrativnoj taksi. Kada se uzme u obzir i to da su ovi privredni subjekti i obaveznici poreza na dohodak, onda bi Odlukom propisane godišnje naknade mogle imati i učinak dvostrukog oporezivanja.

Zbog svih ovih razloga, ne dovodeći u pitanje pravo jedinica lokalne samouprave na propisivanje i naplatu komunalnih taksi u skladu sa zakonom, prema utvrđenom stajalištu Ustavnog suda Federacije, nosioci ovih djelatnosti od javnog interesa ne mogu biti podvrgnuti dodatnom oporezivanju ili naplati takse ukoliko to izričito ne proističe iz odgovarajućih propisa višeg zakonodavng nivoa, kojima bi bili uređeni osnovni kriteriji za određivanje njihove visine. U suprotnom bi nastali pravni partikularizam nužno generisao nejednakost pred zakonom. U tome pogledu, Ustavni sud Federacije također upućuje na obrazloženja ranijih odluka koje se tiču komunalnih taksi, posebno onih koje se odnose na snabdijevanje energijom i pružanje telekomunikacijskih usluga, od kojih su neke navedene i u tački F. ("Sudska praksa Ustavnog suda Federacije") obrazloženja ove presude.

Na osnovu svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, prof.dr. Edin Muminović i dr.sc. Kata Senjak, sudije Suda.

Broj U-9/22
15. septembra 2022. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.