Aktio

Grad Sarajevo - Gradsko vijeće

Odluka o provođenju Regulacionog plana "Mahale - Medrese"

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "MAHALE - MEDRESE"

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuje se provođenje Regulacionog plana "Mahale - Medrese" (u daljnjem tekstu: Plan), a naročito: granice prostorne cjeline, namjene površina, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina i uređenje građevinskog zemljišta, uslovi za intervencije na postojećim objektima, uslovi korištenja zemljišta na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zaštićenim područjima, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, mjere zaštite prava lica sa, smanjenim tjelesnim sposobnostima, uslovi uređenja zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim građevinama.

Granice prostorne cjeline

Član 2.

Granica obuhvata Plana počinje od raskrša ulica Josipa Štadlera, Logavina i Ćemeriina, te ide u pravcu sjevera zapadnom stranom ulice Logavina k.č. 2165 koju obuhvata i dolazi do njenog raskršća sa ulicom Vrbanjuša, produžava na sjeverozapad idući ulicom Vrbanjuša k.č. 2165 (obuhvata je) i dolazi do ulaza u "KTK", lomi se idući na jugozapad te zapad južnom međom "KTK" k.č. 593/1, koju obuhvata i dolazi do tromeđe parcela k.č. 593/2, 593/1 i 610/1 KO. Sarajevo III, nastavlja na zapad idući južnom međom parcele k.č. 593/2 (obuhvata je) KO. Sarajevo III i izlazi na granicu između općina Centar i Stari Grad, lomi se idući u pravcu sjevera granicom između Općine Centar sa lijeve i Općine Stari Grad sa desne strane i izlazi na ulicu Budakovići, skreće na istok idući južnom stranom ulice Budakovići koju ne obuhvata, presjeca ulicu Vrbanjuša k.č. 2165 i nastavlja na sjeveroistok idući trasom projektovane saobraćajnice koju ne obuhvata, a koja ide preko parcela k.č. 216, 217, 218, 234, 236, 241, 245/1, 245/13, i 257 K.O. Sarajevo III, te izlazi na ulicu Mihrivode k.č. 434 kojom nastavlja na jugoistok (ne obuhvata je), produžava na istok idući sjevernim međama parcela k.č. 412 i 411 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 405, te njime nastavlja na istok (obuhvata ga) i izlazi na ulicu Mihrivode k.č. 2167 KO. Sarajevo III kojom produžava na istok (ne obuhvata je), idući južnom stranom ulice Alije Nametka k.č. 1088 (ne obuhvata je) KO. Sarajevo II i dolazi do njenog raskršća sa ulicom Safvet-bega Bašagića kč. 2423, nastavlja u pravcu juga te jugozapada idući osovinom ulice Safvet-bega Bašagića k.č. 2423 KO. Sarajevo II, 2181 KO. Sarajevo III. 1407 i 1396 KO. Sarajevo 1, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 64, 65 i 1396 (ulica), lomi se idući na zapad južnim međama parcela k.č. 65, 67 i 61 (obuhvata ih), presijeca ulicu Sagrdžije k.č. 1395 i izlazi na ulicu Hrgića k.č. 43, kojom nastavlja na jugozapad (obuhvata je) i dolazi do njenog raskršća sa ulicom Na Varoši k.č. 37, ide u pravcu juga zapadnom stranom ulice Na Varoši k.č. 37 koju ne obuhvata, skreće na zapad idući južnim međama parcela k.č. 38, 40, 42 i 8 (obuhvata ih) KO. Sarajevo I i dolazi do Logavine ulice k.č. 16/1, lomi se idući u pravcu sjevera istočnom stranom ulice Logavina k.č. 16/1 koju ne obuhvata i dolazi do raskršća odnosno mjesta odakle je opis granice Plana i počeo.

Sve naprijed navedene parcele nalaze se u K.O. Sarajevo, I, II i III, Općina Stari Grad.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi P=30,6 ha.

Član 3.

Izgradnja objekata i drugi zahvati u prostoru na području u obuhvatu Plana vršit će se na osnovu uvjeta utvrđenih u Planu i Urbanističkom projektu za lokalitet "U" u zoni "D5".

Namjena površina

Član 4.

U obuhvatu Plana definisane su zone.

Prema namjenama:

  • -
    zona mješovitog stanovanja 8,52 ha
  • -
    zona individualnog stanovanja 18,06 ha
  • -
    privredna zona 2,57 ha
  • -
    saobraćajne površine, pješačko-kolske i pješačke 1,45 ha

Prema stepenima zaštite:

  • -
    Zona sa stepenom najčvršće zaštite "A"
  • -
    Zona sa stepenom zaštite naslijeđenih vrijednosti "B"
  • -
    Zona restauracije historijskog stanja "C"
  • -
    Zona kompozicionog i funkcionalnog povezivanja "D"

Zona mješovitog stanovanja sa stepenom najčvršće zaštite "A"

Ova Zona obuhvata prostore i prostorne cjeline koje posjeduju višestruke vrijednosti koje im daju spomeničke kvalitete, a nalazi se uz ulice: Vrbanjuša, Logavina (sjeverni dio istočne strane), Sagrdžije čikma, Sunulah-efendije, Alije Đerzeleza, Toromanova (bez zapadnog dijela), Glođina, Kečina, Ćemerlina (istočni dio) i Hrgićeva.

Postojeće ulice ovog područja nose ambijentalne karakteristike bosansko-orijentalne arhitekture, koje je potrebno sačuvati i to:

  • -
    Zaštitu u ovim zonama treba provoditi na način kojim se produžava vijek trajanja evidentiranim spomenički vrijednim objektima u nepromijenjenom izgledu;
  • -
    Dogradnja i nadogradnja ovih objekata se ne smije odobravati osim radova tekućeg održavanja i sanacije materijala i konstrukcija. Značajniji radovi mogu se vršiti na osnovu detaljnih programa uređenih u Službi zaštite, zasnovanih na prethodnim istraživanjima i naučnoj valorizaciji;
  • -
    Rekonstrukciju, redizajn, novu izgradnju i interpolaciju objekata u ovoj Zoni raditi u skladu sa ovom Odlukom.

Unutar zone mješovitog stanovanja sa stepenom najčvršće zaštite nalaze se objekti evidentirani kao objekti visoke ambijentalne vrijednosti, a koji su upisani u listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, te je njihovu zaštitu potrebno provoditi u skladu sa donesenim odlukama o proglašenju:

  • -
    Stambena graditeljska cjelina - Svrzina kuća u Sarajevu ("Službeni glasnik BiH", broj 2/06).
  • -
    Ambijentalna cjelina - Hadži Sinanova (Silahdar Mustafa-paše) tekija sa Sarač Alijinom džamijom i mezarjem uz nju u Sarajevu ("Službeni glasnik BiH", broj 97/07).
  • -
    Graditeljska stambena cjelina - kuća Alije Đerzeleza u Sarajevu ("Službeni glasnik BiH", broj 82/07).

Zona mješovitog stanovanja sa stepenom zaštite naslijeđenih vrijednosti "B"

Ova Zona obuhvata ulične cjeline: ulicu Logavina (istočni dio ulice Logavina do ulice Sunulah-efendije na sjeveru), a na jugu do granice sa Regulacionim planom Baščaršija, objekti i prostori u pozadini objekata istočne strane ulice Logavina, Toromanova i Ćemerlina (zapadni dijelovi ulica).

  • -
    Zaštita u ovim zonama podrazumijeva primjenu antologijskih principa, gdje će se osigurati optimalno korištenje prostora i samog objekta, uz uslov da niti jedan od kulturno-historijskih presjeka ne bude zanemaren;
  • -
    Intervencije u ovoj zoni, putem restauracije ili nove inter- vencije, treba da adekvatno prezentiraju kultumo-historij- ske vrijednosti uz kreativno povezivanje u postojeću cjelinu, kao novu vrijednost u prostoru;
  • -
    Prostor je neophodno zadržati kao stambeno-javni. Intervencije na stambenim objektima, objektima saobraćajne i komunalne infrastrukture, interpolacije, te uređenje vanjskih površina trebaju biti u skladu sa ovom Odlukom.

Zona restauracije historijskog stanja "C"

Ova Zona je područje mahala nastalih u osmanskom periodu, tj. područje koje se počelo naseljavati u tom periodu i obuhvata: slijepi dio ulice Sagrdžije, Medresa, Nerkesijinu, Hercinu, Pirin brijeg, Očaktanum, Hamida Svrze, Fadil-paše Šerifovića i Ulomljenicu.

Vrijednost ove Zone predstavlja očuvana planska osnova, ulična mreža i očuvani koncept organizacije parcele i bašćom u pozadini (objekat orjentisan prema ulici ili uvučen), sa obaveznom avlijom.

  • -
    Očuvanje ulične mreže iz perioda nastanka prvih ulica (ulice iz osmanskog perioda);
  • -
    Zadržati karakter induvidualne stambene gradnje, što podrazumijeva očuvanje koncepta stanovanja sa avlijom i bašćom, kao i tradicionalnih arhitektonskih karakteristika starih mahala;
  • -
    Minimalna zastupljenost nove izgradnje i to u vidu interpolacije i zamjene građevinskog fonda u slučaju starih ruševnih objekata, koji nemaju ambijentalnu vrijednost.

Zona mješovitog stanovanja - zona kompozicionog i funkcionalnog povezivanja - "D"

Predstavlja zonu kompozicionog i funkcionalnog povezivanja pet različitih prostornih cjelina: "D1"- ulica Alije Nametka (južna strana), Mihrivode, Ticina, Ispod Budakovića, na području Vrbanjuše;

"D2", "D3" i "D4" - područja individualnog stanovanja koje je u kontakt zoni sa zonom starih mahala i područjem ulice Safet-bega Bašagića (zapadna strana od kontakta sa Regulacionim planom Baščaršija na jugu, do auto servisa NOSSE na sjeveru);

"D5" - područja Fabrike kože i obuće sa dječijim obdaništem i radničkim objektima kolektivnog stanovanja.

  • -
    Novom izgradnjom predvidjeti nedostajuće sadržaje koji su vezani za unapređenje uvjeta stanovanja, izbjegavajući objekte kolektivnog stanovanja ili u mjeri i obimu kojim se neće narušiti već formirani ambijent;
  • -
    Mogućnost redizajna (u vidu usklađivanja proporcija mjerila i arhitektonskog oblikovanja) za objekte sa devastacijama i objekte koji su u neskladu;
  • -
    S obzirom na postojeći karakter ulice Safet-bega Bašagića, preporučuje se rezidencijalna izgradnja;
  • -
    Ne planira se proširenje postojećih industrijskih kapaciteta;
  • -
    Neophodno je očuvanje ove zone kroz parcelaciju i poštivanje određenih urbanističkih uvjeta za gradnju, kao što su vezivanje stambenih objekata uz ulicu i očuvanje neizgrađenosti parcele u zaleđu objekta;
  • -
    Za lokalitet "U" u zoni "D5" potrebno je uraditi Urbanistički projekat.

Urbanističko - tehnički uslovi za izgradnju

Član 5.

Regulaciona linija i parcelacija

  • -
    Građevinske parcele utvrđene su Idejnim planom parcelacije, odnosno regulacionim linijama, koje u osnovi određuju granice posjeda. Granice parcela ne mogu prelaziti regulacionu liniju;

Građevinska linija

  • -
    Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi objekat. Građevinskom linijom je utvrđena udaljenost objekta od regulacione linije i pravac pružanja uličnog pročelja. Građevinsku liniju ne može preći niti najistureniji dio objekta. Unutar građevinskih linija investitor je slobodan da definiše tlocrt građevina u ovisnosti od potreba i želja;
  • -
    Građevinska linija podrumske etaže može biti i veća od građevinske linije osnovnog gabarita objekta, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren. Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1,0 m, zbog mogućnosti realizacije zaštite građevinske jame. Kod realizacije navedene podrumske etaže voditi računa da se ne ugrozi stabilnost objekata na susjednim parcelama;
  • -
    Ukoliko se građevinska linija zamjenskih i planiranih objekata nalazi na ivici susjedne parcele, na toj strani objekta potrebno je izvesti zabatni zid;
  • -
    Ukoliko je objekat lociran unutar parcele, građevinska linija ogradnog zida sa ulaznom kapijom ne smije preći regulacionu liniju (liniju ulične fasade), odsnosno poklapa se sa istom.

Spratna visina i etaže objekta

  • -
    Planirana spratnost i odstojanje građevinskih linija utvrđene su Planom i ne mogu se mijenjati;
  • -
    Etaže objekta su: podrum ("Po"), suteren ("S"), prizemlje ("P"), spratovi ("1", "2",...), potkrovlje ("Ptk");
  • -
    Spratnost objekata na kosom terenu odnosi se na dio vertikalnog gabarita objekta lociranog na nižoj strani uređenog terena, odnosno računa se od kote najnižeg ruba uređenog terena uz objekat;
  • -
    Podrumom se smatra najniža etaža zgrade koja je najmanje jednom polovicom volumena i sa svim stranicama ukopana u odnosu na uređen teren (više od 50%).
  • -
    Suteren je etaža dijelimično ukopana u teren sa tri strane i slobodnim pročeljem, kao i etaža zgrade koja je ukopana u odnosu na uređen teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (između 25% i 50%);
  • -
    Suterenske i podrumske etaže mogu se realizovati kod izgradnje građevina, pod uslovom da se uradi projekat osiguranja građevinske jame, koji će propisati odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena;
  • -
    Maksimalna visina poslovne prizemne etaže za kolektivne stambene objekte može biti 3,5 m, a za individualne stambene objekte 3,0 m;
  • -
    Tavan je prostor ispod krovišta sa maksimalnim nadzidkom od 30 cm. Visina nadzitka se mjeri od gornje kote poda tavana/potkrovlja do tačke preloma nadzitka sa krovnom konstrukcijom;
  • -
    Potkrovnom etažom se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzidka do 60 cm. Visina nadzidka se mjeri od gornje kote poda tavana/potkrovlja do tačke preloma nadzitka sa krovnom konstrukcijom;
  • -
    Za ulične cjeline koje su sačuvale urbanu matricu sarajevske mahale (objekti Pl), maksimalna spratnost treba da bude Pl za sve buduće intervencije, uz mogućnost formiranja tavana (stambenog);
  • -
    Maksimalna spratnost individualnih stambenih objekata je S+P+l, P+l+Ptk, dok je maksimalna spratnost objekata kolektivnog stanovanja S+P+2 do P+2+Ptk, a zavisno od uslova ambijenta i terena.

Arhitektonsko oblikovanje

  • -
    Objekat na parceli treba biti postavljen užom stranom prema ulici, osim kada uslovi konkretne parcele to ne dozvoljavaju (širina veća od dubine parcele u odnosu na ulicu) ili unutar parcele sa ogradnim zidom na regulacionoj liniji odnosno liniji ulične fasade;
  • -
    Otvoreni i zatvoreni prostor funkcionalno povezati kod projektovanja, tako da se funkcionalno i estetski nadopunjavaju i čine jednu urbanističku kompoziciju;
  • -
    Novi i zamjenski objekti moraju svojim likovnim izrazom, proporcijama, arhitekturom i odnosom masa, činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim objektima ili nizom u cjelini, izuzev ako su isti u neskladu;
  • -
    Arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju objekata potrebno je prilagoditi postojećem ambijentalnom izrazu (tradicionalna arhitektura). Primjenjivati elemente bosanske arhitekture:doksat, drvena veranda, formiranje uličnih platna (zid prema ulici);
  • -
    Kod izgradnje zamjenskih ili novih objekata slijediti savremeni pristup, interpretirajući tradicionalne elemente savremenim oblikovnim izrazom. Savremeni način tretiranja fasade treba biti sa aspekta forme, oblika, boje i upotrebe novih modernih materijala;
  • -
    Koristiti slobodnije funkcionalno oblikovanje, ali sa jednostavnim-mirnim arhitektonskim linijama, formom jednostavnih kubusa poštivajući postojeće mase, volumene i spratnost;
  • -
    Kolorističke obrade fasade: izbjegavati intenzivne boje, a preporučuje se bijela i topli zemljani tonovi u kombinaciji sa neutralnim nijansama;
  • -
    Sve vidljive drvene površine predvidjeti u prirodnoj boji drveta ili boji tamno bajcovanog drveta;
  • -
    Uređaji koji su u funkciji obavljanja djelatnosti u objektu (klima uređaji, antenski uređaji, ventilacije, dimnjaci) nije dozvoljeno stavljati na uličnu fasadu. Ukoliko dozvolja- vaju prostorne mogućnosti moraju se smjestiti unutar os- novnog gabarita objekta, posebno kad bi svojim volume- nom, primjenjenim materijalom i oblikom mogli znatno uticati na arhitektonski izgled fasade;
  • -
    Kod planiranja okućnice ostaviti zelene površine u što većem obimu;
  • -
    Obrada vanjskog prostora avlije: kaldrma, kamene ploče, zelene površine. Zabranjena je upotreba zaglađenog betona kao završna obrada vanjskih prostora;
  • -
    Ne dozvoljava se primjena metalnih ograda i kapija - prema uličnom platnu.

Završna etaža i krovište

  • -
    Krovovi objekata trebaju biti viševodni, uz uslov da je bar jedna krovna ravan niz padinu;
  • -
    Ne dozvoljava se primjena mansardnog i bačvastog oblika krova, i krovnih badža;
  • -
    Tavanski prostori se mogu koristiti za sadržaje koji su u funkciji primarne namjene objekta, odnosno, za proširenje postojećih stambenih jedinica, bez realizacije krovnih badža i osvjetljenjem prostora samo sa krovnim prozo- rima;
  • -
    Nagib kosih krovova prilagoditi nagibu na susjednim objektima, odnosno za objekte u nizu sa zabatnim zidom neophodno je ujednačiti krovnu ravan, tako da cijela krovna ravan mora biti jednakog nagiba. Prosječni nagib krova je cca 30�;
  • -
    Krovni pokrivač uskladiti sa pretežnim načinom pokrivanja krovova u ambijentu (sve vrste crijepa).

Ostali uslovi

  • -
    Koeficijent izgrađenosti utvrđenje i prezentiran u tekstualnom obrazloženju Plana;
  • -
    Novoplanirani objekti, mogu se graditi na površinama koje su predviđene ovim Planom i utvrđene građevinskom linijom;
  • -
    Na dijelovima objekata koji se malterišu dozvoljena je upotreba svih savremenih materijala: pečena opeka, beton, i armirani beton i sl., a na vidljivim dijelovima objekata ne mogu se koristiti aluminijski i sve vrste plastičnih profila, prevlaka i sl.
  • -
    U okviru planirane građevinske parcele, mogu se graditi pomoćni objekti kao slobodnostojeći ili uz matične objekte, spratnosti prizemlje (P);
  • -
    Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu - ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu;
  • -
    Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15,0 cm više od kote niveleta pločnika;
  • -
    Kota prizemlja objekta u odnosu na kotu ulice ne može biti viša od 30 cm;
  • -
    Priključke na mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima) na osnovu faza komunalne infrastrukture, koje su sastavni dio Plana;
  • -
    Parkiranje - garažiranje se mora obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele, ili unutar gabarita objekta jedne ili više podzemnih etaža garaže;
  • -
    Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih individualnih i kolektivnih stambenih objekata mogu se pretvarati u poslovni prostor (spratne etaže samo u kancelarijski prostor), pod uslovom da gornje etaže zadrže namjenu stanovanja;
  • -
    U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima (u odnosu na djelatnosti koje se u njima obavljaju);
  • -
    Javne površine (zelene površine, parkirališta, pločnici i sl.) ne mogu se zauzimati (uzurpirati) drugim objektima i sadržajima, izuzev urbanog mobilijara, spomenika, česmi i sl, pod uslovom da se ne ometa kretanje pješaka ili osoba sa umanjenom sposobnošću kretanja.

Član 6.

Tehnička dokumentacija i realizacija novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente samog objekta i neophodnih radova na okolnom terenu datim u geoinženjerskom elaboratu, a u skladu sa čl. 5., ove Odluke. Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući i u skladu sa Elaboratom o geološkim i geomehaničkim osobinama terena, kao i posebnim geoinženjerskim elaboratom.

Član 7.

Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je predviđeno Planom. Izgradnja objekata se ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, što podrazumijeva obezbjeđenje adekvatnog saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na sanaciji i stabilizaciji terena.

Izgradnja objekata u obuhvatu Plana ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno se ovi objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem objekta.

Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjen,i ne može se odobriti.

Valorizacija pojedinačnih objekata

Član 8.

Valorizacija pojedinačnih objekata utvđena je Separatom zaštite kultumo-historijskog i prirodnog naslijeđa koji je urađen za potrebe izrade Plana i označava stepen kulturno historijske vrijednosti kako slijedi:

  • -
    VAAHV - visoka arhitektonska, ambijentalna ili historijska vrijednost i sakralni objekti čija je vrijednost vrlo značajna u cjelokupnom graditeljskom naslijeđu Sarajeva;
  • -
    AAV -arhitektonska i ambijentalna vrijednost, koja se odnosi na objekte koji posjeduju nesumnjive arhitektonske i ambijentalne vrijednosti (starost, autentičnost, stilska pripadnost, kontinuitet gradnje);
  • -
    ARV- arhitektonska vrijednost koja se odnosi na objekte čija je arhitektonska vrijednost ili stilska pripadnost nesumnjiva, a ambijentalna u drugom planu ili narušena;
  • -
    AMV - ambijentalna vrijednost za objekte na kojima su u znatnoj mjeri sačuvane karakteristike graditeljstva određenog perioda (turskog, austrougarskog, međuratnog ili poslijeratnog) i koji se svojim volumenom i mjerilom uklapaju u urbanu kompoziciju;
  • -
    SAV - skromna ambijentalna vrijednost za objekte koji se volumenom i mjerilom uklapaju u posmatranu urbanu cjelinu, ali nemaju posebnih arhitektonskih vrijednosti;
  • -
    NA - neutralna arhitektura odnosi se na savremene objekte koji su izgrađeni u usitnjenoj strukturi mahale kao javna funkcija, koji ne djeluju agresivno u odnosu na zatečeno okruženje;
  • -
    UN - u neskladu sa ambijentom za sve objekte koji svojim volumenom, pozicijom, oblikovanjem, proporcijom i materijalizacijom narušavaju ambijentalne vrijenosti urbanog prostora.

Intervencije na postojećim građevinskim strukturama u skladu sa valorizacijom

Član 9.

Odlukom se utvrđuju aktivnosti i intervencije na objektima koje podrazumijevaju očuvanje, rehabilitaciju, rekonstrukciju ili zamjensku izgradnju unutar obuhvata Plana, a u skladu sa principima i kriterijima rekonstrukcije, sanacije i revitalizacije, sa ciljem očuvanja harmonične cjeline u skladu sa postojećim i historijskim konceptom.

Intervencije na građevinama graditeljskog naslijeđa u obuhvatu Plana, mogu se vršiti u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturne baštine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 2/00 i 37/08) i uz obaveznu saglasnost nadležne institucije za oblast zaštite - Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.

Sanacija i konzervacija

Intervencije na objektima visoke ambijentalne, arhitektonske i dokumentarne vrijednosti u cilju očuvanja autentičnosti provode se isključivo zaštitom i uspostavljanjem originalnog koncepta, primjenom poznatih naučnih metoda.

Restauracija

Predstavlja postupak obnove graditeljskog naslijeđa kojim se historijskim građevinama odnosno cjelinama, obnavljaju dijelovi koji su postojali u izvornom izgledu ili u jednoj od razvojnih faza, a danas nedostaju. Restauratorskom metodom obnavljaju se graditeljska dobra djelimično ili u cjelosti u izvornom obliku ili obliku kojim se na osnovu valorizacije utvrdi daje najprikladniji za zaštitu, savremenu prezentaciju i korištenje.

Rekonstrukcija

Postupak očuvanja graditeljskog naslijeđa kojim se obnavlja historijska građevina ili cjelina koja je porušena potpuno ili većim djelom. Potpuniji je i mnogo radikalniji vid restauracije, pri kojem je nesrazmjerno više novoobnovljenih nego autentičnih dijelova. Kod rekonstrukcije se mogu primijeniti dvije metode: prva je metoda "faksimilske" obnove, a druga nova izgradnja koje se položajem, volumenom, ambijentom ili drugim karakteristikama usklađuje sa historijskom okolinom.

Revitalizacija

Metoda savremene zaštite i uključenje graditeljskog naslijeđa u tokove savremenog života, koji kulturnim dobrima osigurava uslove trajnog očuvanja. Davanje nove funkcije objektima koji su ostali bez žive funkcije, ili koji su primili neodgovarajuće funkcije, predstavlja humaniziranje i objekta i predmetnog područja, a time uklapanje u savremene tokove života, kroz unošenje novih vrijednosti i sadržaja, koji odgovaraju potrebama ovog područja, odnosno grada.

Nova izgradnja u ambijentalnom tkivu

Usklađivanje sa postojećim ambijentom, položajem volumenom gabritom, te arhitektonskim izrazom, u skladu sa cjelinom u kojoj nastaje, u cilju održavanja uličnog gabarita, rekonstrukcije historijske cjeline, te kontinuiteta naselja ili pojedinih dijelova.

Interpolacija

Metoda upotpunjavanja historijskih cjelina podrazumijeva obnovu ili novu izgradnju cjeline koja je nekada postojala, unošenjem nove savremene arhitekture u već postojeće tkivo (poštujući navedene principe).

Redizajn

Metoda kojom se kod objekata iz starijeg perioda, a koji svojim arhitektonskim osobenostima ne pokazuju očuvanje izvornog izgleda ili je savremenim intervencijama njegov izgled narušen. Moguće je savremenim metodama intervenisati u smislu poduzimanja arhitektonskih kvaliteta (volumena, usklađivanja ritma ili prozorskih otvora i sl.), a u koliko nema elemenata za njegovu rekonstrukciju.

Odnosi prema postojećim objektima

Član 10.

Na postojećim objektima koji se ovim Planom zadržavaju, mogu se izvoditi radovi zamjene građevinskog fonda, rekonstrukcije, sanacije, redizajna, dogradnje ili nadziđivanja, kako za potrebe stanovanja tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora, a isti u skladu sa ovom Odlukom i sljedećim urbanističko tehničkim uslovima:

  • -
    Dogradnja ne smije da pogoršava uslove stanovanja i rada u susjednim objektima (očuvanje prava na vidik i osunčanje);
  • -
    Objekti koji se nadziđuju treba da zadovolje konstruktivno seizmičke uslove;
  • -
    Zamjenu postojećeg stambenog fonda, rekonstrukciju, dogradnju i nadziđivanje moguće je odobriti u skladu sa uslovima propisanim članom 5.,6.,7. i 8. ove Odluke i geoinženjerskim elaboratom izrađenim na osnovu detaljnih istraživanja terena na parceli gdje se vrši predmetna intervencija, a po ocjeni stručnog lica i istraživanjima na kontaktnim parcelama. Kod zamjene građevinskog fonda, novi objekat mora biti povučen na liniju regulacione linije saobraćajnice;
  • -
    Zamjenske građevine svojim likovnim izrazom, proporcijama i odnosom masa moraju činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim građevinama koje predstavljaju objekte kulturno-historijskog naslijeđa;
  • -
    Ukoliko dođe do povećanja BGP-a postojećeg objekta, za novoplanirane sadržaje mora se obezbijediti odgovarajući broj mjesta za parkiranje/garažiranje, u skladu sa normativima propisanih ovom Odlukom;
  • -
    Za intervencije na objektima od kulturno-historijskog značaja i graditeljskog naslijeđa koji su valorizovani kao objekti visoke arhitektonske ambijentalne i historijske vrijednosti - VAAHV, ambijentalne arhitektonske vrijednosti-AAV i ARV-arhitektonske vrijednosti neophodno je dokumentaciju izraditi u skladu sa smjernicama i mišljenjem Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo;
  • -
    Za dobivanje urbanističke saglasnosti za intervencije na postojećim objektima potrebno je imati: idejni projekat, urbanističko rješenje građevinske parcele, geotehnički izvještaj od strane ovlaštene institucije, kao i saglasnost Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo;
  • -
    Za objekte koji su izgrađeni bez odgovarajućih saglasnosti, a nalaze se na trasama saobraćajnica, naknadna urbanistička saglasnost se ne može izdati.

Vrste intervencija na postojećim objektima označenim kao objekti u neskladu

Član 11.

Objekti u neskladu sa ambijentom (* oznaka na grafičkom prilogu Plana) su objekti koji se redizajnom elemenata fasade i rekonstrukcijom manjeg obima mogu dovesti u relativni sklad sa ambijentom.

  • -
    Ovi objekti koji su izgrađeni bez neophodne dokumentacije mogu se legalizovati nakon izvršenog redizajna ili redizajna i rekonstrukcije;
  • -
    Projektna dokumentacija redizajna i rekonstrukcije, a čiji je cilj usklađivanje izgleda objekta sa ambijentom radiće se po smjernicama Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.

Objekti u neskladu sa ambijentom (** oznaka na grafičkom prilogu Plana) su objekti kojima je neophodna značajnija intervencija (koja nije moguća bez uklanjanja dijelova objekta) da bi se uskladili sa ambijentom.

  • -
    Za ove objekte, koji su izgrađeni bez neophodne dokumentacije, nije moguće odobriti legalizaciju u Planom zatečenom stanju;
  • -
    Ukoliko su investitori ovih objekata spremni za navedeni vid rekonstrukcije, smjernice za istu pribavit će od Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo;

Nakon urađene projektne dokumentacije, izvedenih radova po dokumentaciji odobrenoj od Kantonalnog zavoda za zaštitu kultumo-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, nadležni općinski organ može izvršiti legalizaciju objekta. Ukoliko radovi nisu izvedeni po projektnoj dokumentaciji ne može se odobriti legalizacija objekta.

Član 12.

Za postojeće objekte koji se zadržavaju ovim Planom, a izgrađeni su bez odgovarajućih odobrenja i nalaze se na površinama koje su geoinženjerskim elaboratom utvrđene kao:

  • -
    uslovno stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost može se odobriti uz izradu geotehničkog izvještaja koji će sadržavati geološka svojstva (stabilnost), stanje objekta i uslove fundiranja po izvedenom stanju.

Greblja

Član 13.

U skladu sa preporukama iz Separata zaštite, mezarja uz džamije i muslimanska greblja, (predstavljena na grafičkim prilozima Plana), porebno je štititi i održavati.

Česme

Član 14.

  • -
    Postojeće česme evidentirane u Separatu zaštite, aktivne, (predstavljene na grafičkom prilogu Plana), potrebno je održavati u prvobitnoj namjeni;
  • -
    Provesti rekompoziciju i rekonstrukciju za česme za koje je to predviđeno Separatom;
  • -
    Ne dozvoljava se ukidanje česmi;
  • -
    Za česme, predviđene za uklanjanje zbog saobraćajnica iz Urbanističkog plana, planirane su zamjenske lokacije uz smjernice i saglasnost Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno- historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.

Historijski elementi ulica i ulično popločanje

Član 15.

  • -
    Svi važniji historijski detalji u ulicama su zaštićeni Planom, u skladu sa Separatom zaštite Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo;
  • -
    Popločanje ulica, ivičnjaci, stepenice, u fazi rekonstrukcije moraju biti odobreni od strane nadležne općinske službe, a potrebno je pribaviti saglasnost na projektnu dokumentaciju od strane Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo. Površine ulica, materijali i način izrade moraju biti u skladu sa tradicionalnim popločanjem i površinama unutar obuhvata Plana (lokalni kamen, kaldrma, kamene ploče).

Urbani mobilijar

Član 16.

  • -
    Urbani mobilijar koji će se postavljati u granicama obuh- vata Plana, mora biti dizajniran u skladu sa historijskim i arhitektonskim vrijednostima ambijentalne cjeline i mora biti odobren od strane Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.

Vizuelne komunikacije

Član 17.

  • -
    Vizuelne komunikacije u svrhu informisanja i reklamiranja (javna obavještenja) moraju biti dizajnom kompatibilna sa ambijentalnom cjelinom u kojoj se nalaze. Upotreba velikih panoa, fluorescentnih svjetala nije dozvoljena. Isticanje opreme za informisanje i reklamiranje i dizajn istih podliježe obavezi pribavljanja prethodne saglasnosti Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.

Ulična rasvjeta i osvjetljenje objekata

Član 18.

  • -
    Javna ulična rasvjeta treba da se uspostavi i uredno održava na način da bude podređena ambijentalnom i turističkom značaju prostora obuhvaćenog Planom, a da istovremeno zadovoljava funkcije savremenog života;
  • -
    Specijalno osvjetljenje za objekte visoko ambijentalne vrijednosti (VAV), značajne ulice, česme i posebni dijelovi prirodnog naslijeđa, izvodit će se na osnovu odobrenja za iluminaciju od nadležne institucije;
  • -
    Za osvjetljenje poslovnih prostora i izloga koristiti direk- tno toplo osvjetljenje, bez upotrebe jakog fluorescentnog svjetla;
  • -
    Sve vrste osvjetljenja moraju biti odobreni od Kanto- nalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.

Ograđivanje i granični zidovi

Član 19.

  • -
    Postojeće ograde i vanjski zidovi koji su napravljeni na tradicionalan način, trebaju biti sačuvani, sanirani i održavani. Rušenje i zamjena istih nije dozvoljena.
  • -
    Izgradnja novih ogradnih zidova i ograda i njihov dizajn, moraju biti u skladu sa smjernicama Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.

Odnos prema privatnim bašćama i javnim prostorima

Član 20.

  • -
    Privatne i javne otvorene zelene površine su sastavni dio ambijentalne cjeline i kao takve su pod zaštitom. Privatne površine uključuju: unutrašnja dvorišta, avlije i bašće, pojedinačno značajno drveće, prolaze, kaldrmisane avlije, i smatraju se integralnim dijelom objekta. Kod izdavanja građevinske dozvole za intervencije na građevinskom fondu, neophodno je obezbijediti njihovu zaštitu i rehabilitaciju, ukjučujući očuvanje vegetacije, vraćanje originalnog popločanja, graničnih zidova i ostalih bitnih karatkteristika;
  • -
    Intervencije u zonama prirodnog naslijeđa (avlija, bašći) moraju biti u skladu sa mjerama zaštite i smjernicama Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.

Urbanistički projekat za lokalitet "U" u zoni "D5"

Član 21.

Za lokalitet "U" u zoni "D5" potrebno je uraditi Urbanistički projekat prema urbanističko tehničkim uslovima i drugim uslovima definisanim ovom Odlukom.

Urbanistički projekat može se raditi fazno, u zavisnosti od potreba jednog ili više investitora

Ostali uslovi

Član 22.

Postojeći legalno izgrađeni objekti koji se nalaze na trasama planiranih saobraćajnica mogu se zadržati do privođenja zamljišta konačnoj namjeni, a istim se može odobriti samo radovi tekućeg održavanja, te radovi u cilju obezbjeđenja stabilnosti i normalnog korištenja objekata.

Član 23.

Objekti, koji se nalaze na trasi planiranih saobraćajnica, a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se i mogu se legalizovati, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje, kao što je eventualno suženje pješačke površine, izostavljanje dijela pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl.

Objekte koji se nalaze u uglovima preglednosti, ukoliko dođe do zamjene građevinskog fonda, potrebno je pomaći na zadatu liniju.

U objektima navedenim u prethodnom stavu ne mogu se dozvoliti zahvati kao što su dogradnja i nadogradnja.

Objektima koji se nalaze na trasi Gradskog autoputa dozvoljeno je tekuće održavanje do privođenja zemljišta konačnoj namjeni.

Član 24.

Uslovi za projektovanje i izgradnju saobraćajne i komunalne infrastrukture obrađeni su u separatima koji su sastavni dio Plana.

Član 25.

Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su planom-faza saobraćaja.

Parkiranje - garažiranje za novoplanirane objekte, mora se obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele, unutar gabarita objekta ili jedne ili više podzemnih etaža garaže;

Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti za novoplani- rane objekte, a na osnovu tražene brutto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta i to na sljedeći način:

  • -
    za stambenu izgradnju 1 stan - 1.1 parking mjesto,
  • -
    za poslovne sadržaje jedno parking mjesto na 60 m2/max. BGP.

Član 26.

Za sve vrste intervencija u obuhvatu Plana, prije izdavanja urbanističke saglasnosti i građevinske dozvole obavezno je pribavljanje saglasnosti Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno- historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo. Ovo se odnosi na cjelokupan građevinski fond, i otvorene prostore u obuhvatu Plana, a ne samo na evidentirane objekte graditeljskog naslijeđa za koje je to obaveza u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturne baštine.

Član 27.

U postupku izdavanja odobrenja za građenje ili urbanističke saglasnosti za građenje objekata i instalacija unutar cestovnog i zaštitnog pojasa planirane trase Gradskog autoputa, tijelo mjerodavno za prostorno uređenje obavezno je zatražiti prethodnu saglasnost odnosno odobrenje od upravitelja ceste, shodno odredbama člana 58. Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/10).

Član 28.

U zonama preglednosti saobraćajnica ne može se odobriti postavljanje reklamnih panoa, stubova i građevina, koje mogu ugroziti normalno odvijanje saobraćaja.

Uspostavljanje javnih pješačkih komunikacija izvan osnovne mreže saobraćajnica može se odobriti, s tim da se iste prilagode uslovima terena i osnovnim pješačkim tokovima.

Član 29.

Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta, a u skladu sa članom 77. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 07/05).

Član 30.

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti inženjersko-geološki i geotehnički nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8"MCS skale.

Član 31.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).

Član 32.

U postupku donošenja odobrenja za građenje, odnosno u postupku donošenja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine moraju biti isprojektovane i izvedene prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprječavanje stvaranja arhitekton- sko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).

Član 33.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-651/14
26. marta 2014. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Sabahudin Delalić, s. r.