USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu načelnika Općine Olovo za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, na osnovu člana IV.C.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 16.10.2012. godine, donio je
PRESUDU
- 1.Utvrđuje se da je član 53. stav 5. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/19), povređuje pravo na lokalnu samoupravu Općine Olovo.
- 2.Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i službenim novinama kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje
1. Predmet zahtjeva
Načelnik Općine Olovo (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), dana 08.03.2012. godine i urgencijom za prioritetno rješavanje i donošenje privremene mjere od 12.06.2012. godine, podnio je zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu (u daljem tekstu: zahtjev), Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije), smatrajući da je odredbama člana 53. stav 5. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/10), (u daljem tekstu: osporena odredba zakona) povrijeđeno pravo Općine Olovo na lokalnu samoupravu.
2. Bitni navodi zahtjeva
U zahtjevu je istaknuto da je Općina Olovo osnivač i vlasnik u sto postotno procentualnom učešću od 2001. godine Javno-zdravstvene ustanove banjsko-rekreativni centar "Aquaterm" Olovo, te da se radi o ustanovi koja obavlja djelatnost fizikalne medicine i rehabilitacije. Registrovana je kao zdravstvena ustanova. Podnosilac u zahtjevu tvrdi, da se donošenjem Zakona o zdravstvenoj zaštiti u 2010. godini, mijenjaju odnosi prema lokalnoj zajednici, te se osporenom odredbom zakona, kojom je propisano da općina može biti osnivač doma zdravlja, ustanove za zdravstvenu njegu u kući i apoteke, mijenja pravno stanje i općini se isto uskraćuje, tako što više ne može biti osnivač lječilišta kao javne zdravstvene ustanove. Naime, odredbom člana 53. stav 4. citiranog zakona, Zeničko-dobojski kanton postaje osnivač bolnice, lječilišta, zavoda za javno zdravstvo, zavoda za medicinu rada kantona, zavoda za bolesti ovisnosti kantona, zavoda kao specijalizirane zdravstvene ustanove, doma zdravlja, apoteke, ustanove za hitnu medicinsku pomoć i ustanove za zdravstvenu njegu kući. Podnosilac zahtjeva je također naveo, da je Prelaznim odredbama navedenog zakona, članom 234. st. 1. i 4., izvršena povreda prava koja pripada Općini Olovo, jer su ovim odredbama propisani rok i način uspostavljanja novog pravnog stanja u pogledu osnivačkih prava nad zdravstvenim ustanovama, kao i način finansiranja istih.
Prema mišljenju podnosioca zahtjeva, osporenom odredbom ovog zakona, povrijeđeno je pravo općini na lokalnu samoupravu i u odnosu na član 4. stav 6. Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi, kao i u odnosu na odredbe člana 8. stav 3. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/06), jer pri pripremanju i donošenju zakona, lokalne vlasti nisu konsultovane na odgovarajući način, niti su učestvovale u procesu planiranja odluka o stvarima koje ih se direktno tiču. Također, u zahtjevu se elaborira i stav 6. osporenog člana zakona, jer odredbe ovog člana ostavljaju mogućnost općini da bude u svojstvu suosnivača lječilišta u mješovitom vlasništvu.
Iz svega navedenog podnosilac zahtjeva predložio je da Ustavni sud Federacije, donese presudu, kojom će utvrditi da je osporenim članom zakona povrijeđeno pravo Općini Olovo na lokalnu samoupravu, te da ovaj Sud donese prelazno rješenje, na osnovu člana IV.C.12.b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim će Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine dati mogućnost, da u roku od šest mjeseci, od dana donošenja ove presude uskladi osporenu odredbu zakona sa ovom presudom.
3. Bitni navodi odgovora na zahtjev
U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije dostavio je dana 26.03.2012. godine zahtjev drugoj strani u postupku, donosiocima navedenog zakona, Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Druga strana u ovom postupku se nije očitovala na navode zahtjeva.
4. Sjednica Suda sa javnom raspravom
Javna rasprava u ovom ustavnosudskom predmetu, na kojoj su prisustvovali punomoćnici podnosioca zahtjeva, održana je 16.10.2012. godine.
Podnosilac zahtjeva je u cijelosti ostao kod navoda iz zahtjeva, s tim što je dodao da je Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na sjednici održanoj dana 16.08.2012. godine, Zaključkom utvrdila Prijedlog odluke o prenošenju prava i obaveza osnivača nad Javnom zdravstvenom ustanovom banjsko-rekreativni centar "Aquaterm" Olovo, a Skupština Zeničko-dobojskog kantona na sjednici održanoj dana 30.08.2012. godine, donijela Odluku o preuzimanju prava i obaveza nad Javnom zdravstvenom ustanovom banjsko-rekreativni centar "Aquaterm" Olovo ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 14/12) (u daljem tekstu: Odluka), kojom ovaj kanton, vidljivo u članu 4. Odluke, zadržava upravljačka prava nad ustanovom "Aquaterm", a odredbom člana 5. Odluke, Vlada Kantona zadržava pravo jednostranog opoziva Odluke. Prema podnosiocu zahtjeva, čl. 2. i 3. Odluke, nametnute su finansijske obaveze podnosiocu, te se radi o štetnoj Odluci, koja je podnosiocu zahtjeva nametnula obaveze bez ikakvih prava. Od bitnih činjenica, podnosilac zahtjeva je naveo i da je u toku procedura po Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kao i da je Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine, podneskom broj: 613/12, od 15.10.2012. godine, ovom Sudu dao svoje mišljenje u vezi zahtjeva podnosioca. Citiranim podneskom je potvrđeno i da ovo tijelo nije konsultovano u postupku donošenja navedenog zakona, što je suprotno odredbama člana 56. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, te Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine pruža podršku lokalnoj zajednici i podnosiocu zahtjeva.
5. Ovlaštenje za pokretanje postupka
U skladu sa članom IV.C.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi s Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, podnosilac zahtjeva je ovlašten za pokretanje postupka zaštite prava na lokalnu samoupravu pred ovim Sudom.
Stranke u ovom predmetu, na osnovu Amandmana XVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine su: načelnik Općine Olovo i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine).
6. Relevantno pravo 6.1. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
VI Općinske vlasti
Član. 2
(1) U općini se ostvaruje lokalna samouprava.
6.2. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi
Član 4. stav 6.
Lokalne vlasti će biti konsultovane u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču.
6.3. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
Član 8. stav 3.
U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju:
- -osiguranje i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom;
- -donošenje budžeta jedinica lokalne samouprave;
- -donošenje programa i planova razvoja jedinica lokalne samouprave i stvaranje uslova za privredni razvoj i zapošljavanje;
- -utvrđivanje i provođenje politike uređenja prostora i zaštite čovjekove okoline;
- -donošenje prostornih, urbanističkih i provedbenih planova, uključujući i zoniranje;
- -utvrđivanje i provođenje stambene politike i donošenje programa stambene i druge izgradnje;
- -utvrđivanje politike korištenja i utvrđivanje visine naknada za korištenje javnih dobara;
- -utvrđivanje i vođenje politike raspolaganja, korištenja i upravljanja građevinskim zemljištem;
- -utvrđivanje politike upravljanja i raspolaganja imovinom jedinice lokalne samouprave;
- -utvrđivanje politike upravljanja prirodnim resursima jedinice lokalne samouprave i raspodjele sredstava ostvarenih na osnovu njihovog korištenja;
- -upravljanje, finansiranje i unapređenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne infrastrukture:
- -vodosnabdijevanje, odvođenje i prerada otpadnih voda
- -prikupljanje i odlaganje čvrstog otpada
- -održavanje javne čistoće
- -gradsko groblje
- -ulična rasvjeta
- -javna parkirališta
- -javna parkirališta
- -parkovi
- -organizovanje i unapređenje lokalnog javnog prijevoza,
- -utvrđivanje politike predškolskog obrazovanja; unapređenje mreže ustanova, te upravljanje i finansiranje javnih ustanova predškolskog obrazovanja,
- -osnivanje, upravljanje, finansiranje i unapređenje ustanova osnovnog obrazovanja;
- -osnivanje, upravljanje, unapređenje i finansiranje ustanova i izgradnja objekata za zadovoljavanje potreba stanovništva u oblasti kulture i sporta;
- -ocjenjivanje rada ustanova i kvaliteta usluga u djelatnosti zdravstva, socijalne zaštite, obrazovanja, kulture i sporta, te osiguranja finansijskih sredstava za unapređenje njihovog rada i kvaliteta usluga u skladu sa potrebama stanovništva i mogućnostima jedinica lokalne samouprave;
- -analiza stanja javnog reda i mira, sigurnosti ljudi i imovine, te predlaganje mjera prema nadležnim organima za ova pitanja;
- -organizovanje, provođenje i odgovornost za mjere zaštite i spasavanja ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa;
- -uspostavljanje i vršenje inspekcijskog nadzora nad izvršavanjem propisa iz vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave;
- -donošenje propisa o porezima, naknadama, doprinosima i taksama iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave;
- -raspisivanje referenduma za područje jedinice lokalne samouprave;
- -raspisivanje javnog zajma i odlučivanje o zaduženju jedinica lokalne samouprave;
- -preduzimanje mjera za osiguranje higijene i zdravlja;
- -osiguranje uslova rada lokalnih radio i TV stanica u skladu sa zakonom;
- -osiguranje i vođenje evidencije o ličnim stanjima građana i biračkih spiskova;
- -poslovi iz oblasti premjera i katastra zemljišta i evidencija o nekretninama;
- -organizovanje efikasne lokalne uprave prilagođene lokalnim potrebama;
- -uspostavljanje organizacije mjesne samouprave;
Zaštita životinja.
Član 56.
Federalne, odnosno kantonalne vlasti, dužne su u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču.
Konsultovanje, u smislu iz prethodnog stava ovog člana, federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem Saveza općina i gradova.
6.4. Zakon o zdravstvenoj zaštiti
Član 53.
Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove koje osniva Federacija, kanton odnosno općina, te domaća i strana fizička ili pravna lica u svim oblicima vlasništva.
Federacija je osnivač federalnih zavoda iz člana 43. stav 1. ovog Zakona.
Jedan ili više kantona i Federacija zajedno mogu biti osnivači univerzitetsko-kliničke bolnice i zavoda.
Kanton može biti osnivač bolnice, lječilišta, zavoda za javno zdravstvo kantona, zavoda za medicinu rada kantona, zavoda za bolesti ovisnosti kantona, zavoda kao specijalizirane zdravstvene ustanove, doma zdravlja, apoteke, ustanove za hitnu medicinsku pomoć i ustanove za zdravstvenu njegu u kući.
Općina može biti osnivač doma zdravlja, ustanove za zdravstvenu njegu u kući i apoteke.
Domaća i strana fizička, odnosno pravna lica mogu biti osnivači poliklinike, opće bolnice, specijalne bolnice, lječilišta, apoteke, ustanove za zdravstvenu njegu u kući, ustanove za palijativnu njegu, centra za dijalizu i zavoda kao specijalizirane zdravstvene ustanove u svim oblicima vlasništva.
Kantonalnim propisima može se bliže odrediti osnivanje zdravstvenih ustanova na primarnoj razini zdravstvene zaštite.
Član 234. stav 1. i stav 4.
Općina, kanton, Federacija preuzet će osnivačka prava nad zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači u roku od 24 mjeseca, od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Odluku o preuzimanju osnivačkih prava iz stava 1. ovog člana donosi općinsko vijeće, zakonodavno tijelo kantona, odnosno Parlament Federacije BiH.
Do preuzimanja osnivačkih prava iz stav 1. ovog člana, osnivačka prava nad tim zdravstvenim ustanovama vrše tijela mjerodavna po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Od dana preuzimanja osnivačkih prava nad zdravstvenim ustanova općina, kantona, odnosno Federacije, Vlada Federacije BiH, vlada kantona odnosno općinsko vijeće imenovat će tijela upravljanja rukovođenja i nadzora zdravstvene ustanove u skladu sa ovim zakonom, a obaveza osnivača u pogledu finansiranja zdravstvene ustanove vrši se iz budžeta općine, kantona, odnosno Federacije.
7. Činjenično stanje
Na osnovu izlaganja podnosioca zahtjeva koje je potkrijepljeno dokumentacijom kao objektivnim dokazima, a što nije osporeno od strane druge strane u postupku, Ustavni sud Federacije je utvrdio relevantne činjenice. Općina Olovo je bila osnivač Javno-zdravstvene ustanove banjsko-rekreativni centar "Aquaterm" Olovo, te se radi o ustanovi koja obavlja djelatnost fizikalne medicine i rehabilitacije. Registrovana je kao zdravstvena ustanova, koja nesporno koristi prirodne resurse uglavnom locirane na teritoriji Općine Olovo. Kao takva, izvjesno je jedan od stubova razvoja Općine Olovo, značajna i u smislu zdravstveno-banjskog turizma. Prema osporenoj odredbi zakona se međutim takvo faktičko i pravno stanje, bez ikakve konsultacije sa lokalnom zajednicom kao ni Savezom općina i gradova u Federaciji Bosne i Hercegovine, potpuno mijenja na način da se lokalna zajednica faktički razvlašćuje, odnosno izvodi iz ranije stečenog prava, a da pritom nije niti konsultovana niti je imala ikakav utjecaj na ovo važno pitanje koje je od velikog interesa za tu lokalnu zajednicu. Primjenom osporene odredbe zakona se uspostavlja novi pravni režim u kojem osnivač ovakve ustanove može biti samo kanton. U konkretnom slučaju, Odlukom je viši nivo vlasti, Zeničko-dobojski kanton, a primjenjujući i realizujući ovu osporenu zakonsku odredbu, ponovo prenio osnivačka prava na podnosioca zahtjeva, ali, što je vidljivo iz citirane Odluke, u suženom obliku. Naime, njom su utvrđene obaveze za lokalnu zajednicu, a prava za kanton. Predmetna Odluka, iako nije dio postavljenog zahtjeva, pokazuje odnos viših nivoa vlasti u odnosu na lokalnu zajednicu u ovom, konkretnom slučaju. Nametanje obaveza i to u smislu investicijskih ulaganja i sl., na jednostran način, kako je to propisano Odlukom, izvjesno je suprotno osnovnim principima zaštite prava na lokalnu samoupravu.
8. Zaključak
Neosporena je činjenica da podnosilac zahtjeva ni lično, ni putem Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine, nije konsultovan od strane višeg nivoa vlasti (donosilaca zakona čija se specifična odredba osporava u ovom postupku) u procesu donošenja odluka, zakona i akata koji ih se najdirektnije tiču i od velikog su interesa za tu lokalnu zajednicu. Pravo podnosioca zatjeva da bude konsultovan u konkretnom slučaju je zagarantovano kako naprijed citiranim odredbama Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, tako i odredbama Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Nadalje, ovaj Sud je utvrdio, da je povreda prava na lokalnu samoupravu podnosiocu zahtjeva učinjena i iz razloga što se u konkretnom slučaju radi o promjeni osnivačkih prava banjsko- rekreativnog centra "Aquaterm", a koja prava spadaju u imovinska prava jedinice lokalne samouprave i to na lječilištu koje koristi prirodne resurse (termalne vode) pretežnim dijelom na području te lokalne zajednice. Zbog toga, osim povrede prava na konsultaciju, pri donošenju osporene odredbe zakona ovlašteni zakonodavac nije vodio računa o pravima podnosioca zahtjeva iz člana 8. stav 3. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, posebno u smislu prava na utvrđivanje politike upravljanja i raspolaganja imovinom i prirodnim resursima lokalne zajednice.
Odluka prezentovana na javnoj raspravi je podzakonski akt, suštinski donesena u svrhu provođenja zakonske odredbe koja je bila predmet odlučivanja u ovom postupku. U tom pravcu nije postojalo izričito proširenje zahtjeva za zaštitu lokalne samouprave. Ustavni sud Federacije međutim smatra da i navedena Odluka podliježe posljedicama dejstva presuda ovog Suda u smislu odredbi člana IV. C. 3. 12. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i člana 41. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine.
Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je većinom od pet glasova, odlučujući u sastavu: dr. Kata Senjak, predsjednica Suda; Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i mr. Faris Vehabović, sudije Suda.
Broj U-12/12
16. oktobra 2012. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda
Federacije Bosne i Hercegovine
Dr. Kata Senjak, s. r.