Aktio

Grad Sarajevo - Gradsko vijeće

Odluka o provođenju Regulacionog plana "Park-šuma Hum"

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "PARK-ŠUMA HUM"

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuje se provođenje Regulacionog plana "Park-šuma Hum" (u daljnjem tekstu: Plan), a naročito: granice prostorne cjeline, namjene površina, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina i uređenje građevinskog zemljišta, uslovi za legalizaciju građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje, uslovi korištenja zemljišta na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zaštićenim područjima, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, uslovi uređenja zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim građevinama.

Za provođenje ove Odluke nadležne su općine: Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad i Vogošća.

Granice prostorne cjeline

Član 2.

Granica obuhvata Plana počinje od mjesta gdje granica između općina Vogošća i Centar Sarajevo izlazi na ulicu Alipašina odnosno četveromeđe parcela k.č. 496, 503 (ulica Alipašina) Kobilja Glava općina Vogošća, 1631 (ulica Alipašina) i 466/3 K.O. Sarajevo VI i ide u pravcu istoka te jugoistoka ulicom Alipašina k.č. 1631 (ne obuhvata je) i dolazi do ulaza u Groblje "Bare" skreće na jugozapad idući ogradom groblja "Bare" k.č. 1278/1 (ne obuhvata groblje), skreće na jugozapad te jugoistok idući putem k.č. 1638 (obuhvata put) i dolazi do međnog kamena broj 26 koji se nalazi na granici između općina Centar Sarajevo i Novo Sarajevo, produžava na jugoistok idući granicom između općina Centar Sarajevo sa lijeve i Novo Sarajevo sa desne strane i dolazi do tačke broj 1 koja se nalazi na zapadnoj međi parcele k.č. 1300 K.O. Sarajevo VI općina Centar udaljenoj od tromeđe parcela k.č. 151, 156 K.O. Novo Sarajevo I općina Novo Sarajevo i 1300 K.O. Sarajevo VI općina Centar 76 m, nastavlja na zapad u pravoj liniji i dolazi do tačke broj 2 koja se nalazi na parceli k.č. 137 udaljenoj od tromeđe parcela k.č. 137, 147 i 151 K.O. Novo Sarajevo i Općina Novo Sarajevo po y=18 m, a po x=11 m, nastavlja u pravcu juga idući u pravoj liniji do tačke broj 3 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 137 i 147 udaljenoj od sjeveroistočnog ruba parcele k.č. 147 7,5 m, ide u pravcu jugozapada međom između parcela k.č. 137 (obuhvata je) i 147 koju ne obuhvata u dužini od 64 m, skreće na jugoistok idući u pravoj liniji preko parcela k.č. 147, 149/1 i 151 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 151, 156 i 147, nastavlja u pravcu juga idući istočnom međom parcele k.č. 147 (obuhvata je), lomi se idući na jugozapad međama parcela k.č. 147 i 146/2 (obuhvata ih) K.O. Novo Sarajevo I nastavlja u pravcu juga idući istočnom međom parcele k.č. 146/1 (obuhvata je) i izlazi na put k.č. 4314 kojim nastavlja na zapad (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 422/1, 413/2 i 4314 (put), lomi se na jugozapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 422/1 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 421 nastavlja u pravcu juga idući zapadnom međom parcele k.č. 421 koju ne obuhvata i dolazi do njenog jugozapadnog ruba sa kojeg produžava na jugozapad idući preko parcele k.č. 422/1 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 420, 422/1 i 415 produžava u pravcu juga idući zapadnom međom parcele k.č. 420 koju ne obuhvata i dolazi do tromeđe parcela k.č. 418, 420 i 415, lomi se idući na zapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 415 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 449/1, 415 i 424/1, nastavlja na sjeverozapad te jug idući međom parcele k.č. 443/1 koju ne obuhvata i dolazi do njenog jugozapadnog ruba, nastavlja na jugoistok potokom sijekući parcelu k.č. 443/2 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 445/1, nastavlja u pravcu juga u blagom luku idući preko parcela k.č. 443/2 i 415/1, te dolazi na najsjeverniji rub parcele k.č. 790/22 K.O. Novo Sarajevo I, produžava na jugozapad idući međama parcela k.č. 790/22, 797/2 i 790/2 (ne obuhvata ih), skreće u pravcu juga te jugozapada zapadnim međama parcela k.č. 790/2, 790/3, 790/9, 790/10, 788, 799/19, 931 i 932 koje ne obuhvata do četveromeđe parcela k.č. 816/1, 791, 932 i 878, produžava u pravcu juga idući istočnim međama parcela k.č. 816/1, 816/2 i 816/3 (obuhvata ih), skreće na zapad idući južnom međom parcele k.č. 816/3 (obuhvata je) i izlazi na put k.č. 4319 kojim nastavlja na sjeverozapad (obuhvata ga), skreće na jugozapad idući međom prcele k.č. 852/1 (obuhvata je), presjeca put k.č. 849/3, nastavlja na zapad idući južnim međama parcela k.č. 853/6 i 853/7 (obuhvata ih) K.O. Novo Sarajevo I skreće na jugozapad idući istočnom međom parcele k.č. 853/5 (obuhvata je), nastavlja na zapad idući južnim međama parcela k.č. 853/5 i 828 (obuhvata ih), nastavlja na sjeverozapad idući zapadnom međom parcele k.č. 828 koju obuhvata i dolazi do tromeđe parcela k.č. 750, 769/1 i 828 ide u pravcu jugozapada u pravoj liniji sijekući parcele k.č. 750 i 752/1 i dolazi na najsjeverniji rub parcele k.č. 759, nastavlja na jugozapad idući sjeverozapadnom međom parcele k.č. 759 koju ne obuhvata, presjeca u pravoj liniji parcelu k.č. 755/1 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 2060/1, nastavlja na jugozapad idući međom parcele k.č. 2060/1 koju ne obuhvata, te dolazi do njenog sjeverozapadnog ruba, produžava na jugozapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 2122/4 i dolazi do tačke broj 4 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2128 i 2122/4 udaljenoj od tromeđe parcela k.č. 2125/1 2128 i 2122/4 46 m lomi se idući na sjeverozapad međama parcela k.č. 2122/4, 2122/1 i 2148/17 koje ne obuhvata, skreće na sjeveroistok idući međama parcela k.č. 2148/18, 756/4, 756/3 i 755/7 (ne obuhvata ih) i dolazi do najistočnijeg ruba parcele k.č. 755/7, nastavlja u pravcu sjevera idući u pravoj liniji preko parcela k.č. 752/1 i 748/11 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 748/27 nastavlja u pravcu sjeveristoka idući u pravoj liniji i dolazi do tačke broj 5 koja se nalazi na parceli k.č. 748/11 udaljenoj od jugoistočnog ishodišta lista R= 1000 broj 106 po y= 65 m, a po x= 92 m, ide na sjever u pravoj liniji, te dolazi do tačke broj 6 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 750, 748/11 udaljenoj od jugoistočnog ishodišta lista R=l: 1000 broj 106 po y= 69,5 m, a po x= 113 m, ide na sjeverozapad međom parcele k.č. 750 (obuhvata je) i izlazi na ulicu Humska k.č. 4316 kojom produžava na jugozapad (obuhvata ulicu), produžava na jugozapad idući uz put k.č. 734/16 (obuhvata ga), lomi se idući na sjeverozapad međama parcela k.č. 732/3 i 731/1 (obuhvata ih), lomi se, idući na jugozapad međama parcela k.č. 722/1 i 722/2 (ne obuhvata ih), dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 722/2, ide na zapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 2163/1 i dolazi do tačke broj 7 koja je udaljena od sjeverozapadnog ishodišta lista R=1000 broj 125 po y= 326 m, a po x= 110 m, lomi se idući u pravoj liniji na jug i dolazi do tačke broj 8 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2133/3 i 2163/1 udaljenoj od četveromeđe parcela k.č. 2165/1, 2133/3, 2165/1 i 2163 5 m, ide na jugozapad međama parcela k.č. 2133/3, 2171/5 i 2170/11 koje ne obuhvata, ide na zapad te sjever međom parcele k.č. 2172/5 (obuhvata je), produžava na zapad sjevernom međom parcele k.č. 2172/8 koju ne obuhvata, presjeca put k.č. 4318 te putem k.č. 2180/2 kojeg obuhvata ide na jugozapad, nastavlja na jugozapad te zapad međom parcele k.č. 2398/14 (obuhvata je) i izlazi na put k.č. 2381 kojim ide na zapad (ne obuhvata put), nastavlja na jugozapad idući međama parcela k.č. 2394/1, 2405/2, 4326/1 i 2407/1 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2407/1, 2407/3 i 2408/1, ide u pravcu juga istočnim međama parcela k.č. 2408/1 i 2426/1 (obuhvata ih), te dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 2426/22, ide na jugozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2426/11 i put k.č. 2425/1 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2425/1, 2429/4 i 2429/1, nastavlja na jugoistok idući međama parcela k.č. 2429/1, 2439/2 i 2431/1 (obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 2433/1, 2470/1, i 2431/1, ide na zapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2470/1, 2468/3, 2468/1 i 2471/2 (put), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2471/2 (put) 2466/2 i 2474/1 ide na jugozapad međama parcela k.č. 2474/1, 2477/1, 2483/1 i 2424/1 koje obuhvata, te dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 2624/1, ide na jugozapad u pravoj liniji sijekući parcelu k.č. 2624/13 i dolazi do tačke broj 8 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2624/13 i 2623/32 udaljenoj od tromeđe parcela k.č. 2623/29, 2623/32 i 2624/13 15 m, produžava na jugozapad idući uz trasu projektovane saobraćajnice koju obuhvata, a koja ide preko parcela k.č. 2623/32 i 2623/61 pa dolazi do tačke broj 9 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2609/2 i 2623/61 udaljenoj od četveromeđe parcela k.č. 2623/77, 2623/61, 2609/2 K.O. Novo Sarajevo I i 2609/1 K.O. Buča Potok 15 m, lomi se idući na jugoistok međom između parcela k.č. 2623/61 sa lijeve te 2609/2 i 2597/4 sa desne strane u dužini od 56 m, lomi se idući na zapad u pravoj liniji sijekući parcelu k.č. 2597/4, te dolazi do tačke broj 10 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2597/4 i 2597/1 udaljenoj od tromeđe parcela k.č. 2597/3, 2597/1 i 2597/4 10,5 m ide na jugozapad te jugoistok međama parcela k.č. 2597/1, 2597/3,2597/2 i 2597/9 koje ne obuhvata i izlazi na ulicu Braće Panjeta k.č. 4327 čijom trasom produžava na istok (obuhvata ulicu) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2625/16, 2626 i 4327 (ulica), produžava na jugoistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 4327 (ulica), 2679/4 i 2702/1, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2705/2, 2706/1 i 2702/1, ide na istok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2706/1, 2708/2 i 2725/2, te dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 2725/6 ide na istok južnim međama parcela k.č. 2725/6, 2723/1 i 2709/11 koje ne obuhvata, te dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 2709/11, nastavlja u pravoj liniji na sjeveroistok sijekući parcele k.č. 2752/12 i 2752/1, te dolazi do četveromeđe parcela k.č. 2799/1, 2796, 2752/2 i 2752/1, lomi se idući u pravcu juga istočnim međama parcela k.č. 2752/2, 2752/1, 2756, 2757 i 2759 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 2749/1, te nastavlja u pravcu juga idući međom između parcela k.č. 2749/2 sa lijeve i 2747 i 2748/1 sa desne strane, te izlazi na trasu Gradskog autoputa, lomi se idući na zapad sjevernom stranom trase Gradskog autoputa odnosno njegovim zaštitnim koridorom kojeg ne obuhvata i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2679/1, 4157 i 4327/1 (put), presjeca put k.č. 4327/1, te nastavlja na sjever istočnim međama parcela k.č. 2577 i 2581 (ne obuhvata ih), te dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 2581 ide na sjever sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 2594, te dolazi do jugoistočnog ruba parcele k.č. 2590, ide u pravcu sjevera zapadnim međama parcela k.č. 2594, 2596 i 2609/1 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2605, 2604/1 i 2609/1 lomi se idući na istok sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 2609/1, te dolazi do tačke broj 10 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2608 i 2609/1 udaljenoj od jugoistočnog ishodišta lista R=l:1000 broj 142 po y= 17 m, a po x= 86,5 m, lomi se idući u pravoj liniji na sjeveroistok sijekući parcele k.č. 2608 i 2609/1, te dolazi do četveromeđe parcela k.č. 2603/1, 2603/11, 2603/12 i 2609/1, ide na sjever zapadnim međama parcela k.č. 2603/12 i 2546/1 (obuhvata ih), te dolazi do četveromeđe parcela k.č. 2549/3, 2546/4, 2546/1 i 2548 ide na sjeveroistok međama parcela k.č. 2546/1, 2547/1, 2610/1, 2614/1, 2615/1, 2621/1, 2486/1, 2485/1, 2484/1, 2483/1, 2477/1, 2474/1, 2473/1, 2423/1, 2419, 2411/1 i 2413/1 (obuhvata ih) skreće na sjeverozapad idući u pravoj liniji međama parcela k.č. 2413/1 i 2414/1 K.O. Novo Sarajevo I općina Novo Sarajevo i izlazi na trasu VI transverzale lomi se idući u pravcu sjeveroistoka istočnom stranom trase VI transverzale koju ne obuhvata, odnosno njenim zaštitnim koridorom i dolazi do mjesta gdje naprijed pomenuta trasa VI transverzale siječe među između parcela k.č. 1385 i 1386, ide u pravcu sjeveroistoka međama parcele k.č. 1386 koju ne obuhvata, presjeca put k.č. 998, te nastavlja na sjeveroistok međama parcela k.č. 1011/2, 1011/1, 1017 i 1020 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1015, 1024 i 1020, nastavlja na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1024, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1028, 1029/17 i 1024, ide na sjeveroistok zapadnim međama parcela k.č. 1029/17, 1029/43, 1029/42, 1029/29, 1029/16, 1029/15 i 1029/1 (obuhvata ih), lomi se idući na jugoistok međom parcele k.č. 1029/1 (obuhvata je), presjeca put k.č. 1029/11, te nastavlja na jugoistok idući međama parcela k.č. 1029/1 (obuhvata je), presjeca put k.č. 1029/11, te nastavlja na jugoistok idući međama parcela k.č. 1029/35 i 1029/14 i izlazi na put k.č. 1039 kojim ide u pravcu juga (obuhvata put), produžava na sjeveroistok idući međama parcela k.č. 1062/5 i 1062/3 (obuhvata ih), te izlazi na put k.č. 1078 kojim produžava u pravcu juga, nastavlja u istom pravcu idući istočnim međama parcela k.č. 1062/8, 1061/3 i 1092/2 K.O. Kobilja Glava, izlazi na granicu između općina Vogošća i Centar kojom produžava na sjeveroistok i dolazi do međnog kamena broj 2 koji se nalazi na četveromeđi parcela k.č. 1102, 1098/1, 1093 K.O. Kobilja Glava općina Vogošća i k.č. 6 K.O. Sarajevo VI općina Centar. Granica obuhvata nastavlja na sjeveroistok idući međama parcela k.č. 1102, 1104 i 1103 (obuhvata ih) K.O. Kobilja Glava presjeca put k.č. 1107 K.O. Kobilja Glava i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1107 (put) K.O. Vogošća, 486/4 i 478/1 K.O. Sarajevo VI općina Centar, nastavlja na sjeveroistok idući zapadnom međom parcele k.č. 486/4 K.O. Sarajevo VI u dužini od 72 m lomi se na sjeverozapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 479 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 470, 471/2 i 479 K.O. Sarajevo VI podužava na sjeverozapad te jugozapad idući međama parcela k.č. 470 i 472 (obuhvata ih) K.O. Sarajevo VI i ponovo izlazi na granicu između općina Centar i Vogošća, produžava na sjeveroistok idući granicom između općina Vogošća sa lijeve i Centar Sarajevo sa desne strane, te dolazi do Alipašine ulice odnosno mjesta odakle je opis granice Park-šume "Hum" i počeo.

Sve naprijed navedene parcele nalaze se u K.O. Sarajevo VI Općina Centar, K.O. Novo Sarajevo I Općina Novo Sarajevo, K.O. Buča potok-Općina Novi Grad Sarajevo i K.O. Kobilja Glava-Općina Vogošća.

Ukupna površina obuhvata iznosi 233,11 ha.

Namjene površina

Član 3.

U sklopu obuhvata ovog Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:

A. Zona individualnog stanovanja,

B. Zaštitno zelenilo,

C. Zona sporta i rekreacije (Park - šuma),

D. Zona komunalnih površina (mezarja i groblja),

E. Zona rezervoara,

F. Zona TV tornja,

G. Saobraćajne površine.

Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju objekata i uređenje građevinskog zemljišta

Član 4.

Izgradnja objekata i drugi zahvati u prostoru na području u obuhvatu Plana vršit će se na osnovu uvjeta utvrđenih u Planu.

Član 5.

Na osnovu rezultata inženjersko-geološkog kartiranja i rezultata ranijih istraživanja, na području Plana izdvojene su kategorije terena prema stabilnosti:

  • -
    Uslovno - stabilni tereni (US),
  • -
    Potencijalno - nestabilni tereni (PNT),
  • -
    Nestabilni tereni (NT).

Član 6.

Uslovno - stabilni tereni (UST) - Imaju relativno malu zastupljenost na području Plana. Izdvojeni su na padinskim dijelovima, izgrađenim od deluvijalnih pokrivača promjenljivih fizičko-mehaničkih svojstava. U prirodnim uslovima to su najčešće stabilni tereni, dok nakon izvođenja zemljanih radova ili nanošenja dodatnog opterećenja od samih objekata i vještački formiranih deponija, mogu postati potencijalno nestabilni. Izgradnja na ovim terenima je moguća, ali uz obavezno uvažavanje uslova i načina fundiranja i građenja objekata, jer neadekvatno zasijecanje padina može dovesti do narušavanja opće i lokalne stabilnosti terena.

Uslovi za izgradnju objekata mogu se definisati tek nakon detaljnih inženjersko-geoloških i geotehničkih istraživanja.

Član 7.

Potencijalno - nestabilni tereni (PNT) - Imaju najveću koncentraciju u dijelu padina brda

Hum oko starih fosilnih nalazišta i rubnih djelova padina. To je prostor privremeno umirenih klizišta kao i na veoma nagetim dijelovima terena 100-150. U ovu kategoriju izdvojena su sva područja sa potencijalnim, umirenim i fosilnim klizištima.

Osnovnu građu ovih terena čine najvećim dijelom tercijalni sedimenti (deluvijalne raspadine "dl" i koluvijalni sedimenti).

Na ovim dijelovima ne dozvoljava se građenje objekata bez detaljnih istraživanja i izrade projekata sanacije.

Član 8.

Nestabilni tereni (NT) - Zastupljeni su na više lokaliteta u obuhvatu Plana, promjenljivih dimenzija u dijelu lokacije aktivnih i privremeno umirenih klizišta i djelova terena uz potok Bušća. Veće depresije i uvale, koje su kolektori površinskih i podzemnih voda, predstavljaju najopasnije i najsloženije lokalitete. U ovu kategoriju izdvojena su sva područja sa aktivnim klizištima i zona privremeno umirenih klizišta, unutar kojih sa javlja više pojedinačnih tijela, aktivnih klizišta. Kod ovih privremeno umirenih pojava odvija se vrlo lagano diferencijalno-plastično tečenje-puzanje, ili lokalno vidljivo pomjeranje kao znak ponovnog oživljavanja klizne aktivnosti.

Na ovim terenima nije dozvoljeno građenje objekata izuzev radova sanacije terena.

A. Zona individualnog stanovanja

Član 9.

Urbanističko - tehnički uslovi za izgradnju objekata su:

  • -
    Građevinske parcele utvrđene su Idejnim planom parcelacije, odnosno regulacionim linijama, koje u osnovi određuju granice posjeda. Granice parcela ne mogu prelaziti regulacionu liniju;
  • -
    Granice parcela mogu preći regulacionu liniju određenu Planom, samo u slučaju kada se nakon realizacije saobraćajnice utvrdi da je moguće, kao i u slučaju trokuta preglednosti, gdje se parcela mora zaustaviti na bankini (škarpa, podzid) saobraćajnice, s tim da se dio parcele, koji se nalazi u zaštitnom pojasu saobraćajnice, ne može koristiti za izgradnju, nego je neophodno zemljište urediti prema uslovima i namjeni kako je predviđeno samim Planom;
  • -
    Građevinska linija utvrđuje graničnu liniju objekta u odnosu na javnu površinu, ulicu, vodotok ili druge objekte od kojih mora biti odvojena zbog funkcionalnih, estetskih ili zaštitnih razloga;
  • -
    Građevinska linija označava i liniju po kojoj se gradi odnosno iskolčava objekat. Unutar građevinskih linija investitor je slobodan da definiše tlocrt objekta u ovisnosti od potreba i želja;
  • -
    Maksimalna spratnost individualnih stambenih objekata u obuhvatu Plana je S+P+l+M, a poslovnih i objekata društvene infrastrukture S+P+2;
  • -
    Novoplanirani slobodnostojeći individualni objekti, mogu se graditi na površinama koje su predviđene ovim Planom i utvrđene građevinskom linijom;
  • -
    Tehnička dokumentacija i realizacija novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente samog objekta i neophodnih radova na okolnom terenu datim u geoinženjerskom elaboratu. Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući i u skladu sa Elaboratom o geološkim i geomehaničkim osobinama terena i posebnom geoinženjerskom elaboratu;
  • -
    Podrumi i sutereni se mogu realizirati kod izgradnje svih objekata, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena;
  • -
    Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15,0 cm više od kote nivelete pločnika;
  • -
    Visinska kota poda prizemlja objekata ne može biti niža nego što je određeno Planom;
  • -
    Izgradnja objekata može se vršititi samo na prethodno uređenom građevinskom zemljištu. Osiguranje priključaka novim objektima ne smije ugroziti funkciju i kapacitet postojeće infrastrukture;
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalnih instalacija treba u svakom konkretnom slučaju posebno projektovati, a u skladu sa Planom i važećim normativima za predmetne vrste priključaka. Obavezno je projektovanje brojila za sve vrste instalacija i njihovo ugrađivanje za potrebe svakog potrošača;
  • -
    Maksimalna spratnost građevina utvrđena je Planom i ne može se mijenjati;
  • -
    Koeficijenti izgrađenosti tj. odnos brutto građevinske površine i površine parcele pojedinih korisnika kreće se od 0,2 do 0,9;
  • -
    Procenat izgrađenosti tj. odnos tlocrtne površine i površine parcele pojedinih korisnika može se kretati između 7% do 35%;
  • -
    Sve objekte predviđene ovim Planom, u arhitektonskom smislu oblikovati i graditi od savremenih materijala;
  • -
    Krovovi objekata mogu biti četverovodni i dvovodni, ali pod uslovom da bar jedna krovna ravan bude u pravcu padine;
  • -
    Javne površine (zelene površine, parkirališta, pločnici i sl.) ne mogu se zauzimati (uzurpirati) drugim objektima i sadržajima;
  • -
    Izgradnja novih objekata na površinama koje su geoinženjerskim elaboratom utvrđeni kao nestabilni tereni ne može se odobriti.

Član 10.

Tehnička dokumentacija i realizacija novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente samog objekta i neophodnih radova na okolnom terenu datim u geoinženjerskom elaboratu, a u skladu sa čl. 6., 7. i 8. ove Odluke. Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani od službe nadležne institucije, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.

B. Zaštitno zelenilo

Član 11.

Zona zaštitnog zelenila obuhvata nestabilne (NT) i potencijalno nestabilne terene (PNT), a u cilju zaštite ovih prostora od daljnje bespravne gradnje i ugrožavanja stabilnosti terena. Površine ove zone se revitaliziraju zasadom voćnjaka i dendro vrstama u većim grupacijama površine od 3 do 5 hektara, s ciljem ostvarenja povećanja fizičke stabilnosti padine, ali i estetsko-dekorativnih efekata. Na ovim prostorima utvrđena je zabrana daljnje gradnje, zbog nestabilnosti terena.

C. Zona sporta i rekreacije

Član 12.

Zona sporta i rekreacije obuhvata prostor ispod TV tornja, koja je u odnosu na obuhvat Plana smještena centralno. Ovi sadržaji su planirani na društvenom zemljištu koje nije napadnuto bespravnom gradnjom, što omogućava bržu realizaciju kompleksa. Prostor je oblikovan kao parkovsko-šumska površina, sa dominantnom vegetacijom šumskog tipa, uz učešće voćnjaka kao vida nadopune kolorita u periodu behara i plodonošenja. Odnos visokog i niskog zelenila je 80% prema 20%, u korist visokog zelenila. Nisko zelenilo i travno-cvijetne površine se formiraju uz pješačke staze, odmorišta i ulazne punktove. U okviru ove zone planirani su objekti ugostiteljstva i smještajni sadržaji.

Planirana je putnička žičara manjeg kapaciteta koja će služiti za brzi transport posjetilaca na dominantnu tačku Parka ispod TV tornja.

Na padini koja je orijentisana na sjevernu stranu, planirano je rekreativno sankalište i skijalište za djecu i omladinu sa ski liftom dužine horizontalne projekcije 120 metara.

D. Zona komunalnih površina (mezarja i groblja)

Član 13.

U obuhvatu Plana postoje dvije komunalne površine:

Groblje Obad sa površinom od 8,75 ha, i staro Pravoslavno groblje sa malom kapelom površine 0,23 ha. Groblje Obad još je u funkciji u skladu s preostalim kapacitetom groblja, dok je groblje Semizovina zatvoreno, te se na njemu ne vrši ukop, osim postojećeg održavanja i ozelenjavanja. Zelenilo unutar mezarja i groblja je zelenilo zatvorenog tipa.

E. Zona rezervoara

Član 14.

Planom je predviđeno rješavanje vodosnabdijevanja ovog prostora i uključivanja u gradski vodovodni sistem. U tom smislu planirana je izgradnja sistema rezervoara koji će biti priključeni na rezervoar Kobilja glava, a to su: rezervoar HUM 1 sa pumpnom stanicom HUM na cca 720 m.n.v., i rezervoar HUM 2 na cca 780 m.n.v.

Ova dva rezervoara, od kojih je prvi većeg, a drugi manjeg kapaciteta, dimenzionirani su prema potrebama stanovništva ovog prostora.

Osnovni uslov za izgradnju ovih rezervoara, pored pozitivnih inženjersko-geoloških nalaza za lokacije, je i paralelna izgradnja i rješenje kanalizacionog sistema. Puštanje vodovodnog sistema mora biti istovremeno sa puštanjem i kanalizacionog sistema. Parcele na kojoj se nalaze rezervoari su kontrolisane i ograđene.

F. Zona TV tornja

Član 15.

Televizijski toranj je dominantna tačka Park-šume, gdje se nalazi plato-vidikovac sa panoramskim pogledom na grad Sarajevo i njegovu okolinu. U okviru tornja planira se vidikovac. Parcela na kojoj se nalazi TV toranj je kontrolisana i ograđena, a posjete su dozvoljene pod kontrolisanim nadzorom.

G. Saobraćajne površine

Član 16.

Saobraćajne površine obuhvataju postojeću saobraćajnu mrežu, i to na svim onim dijelovima koji mogu zadovoljiti tehničke uslove i koje će uz nove saobraćajnice omogućiti pristup svakom pojedinačnom objektu, kao i novoplanirane saobraćajnice.

Postojeće saobraćajnice, koje prolaze kroz nestabilan teren, moraju se sanirati u skladu sa uslovima datim u Elaboratu o geološkim i geomehaničkim osobinama terena, koji je sastavni dio ovog Plana.

Novoplanirane saobraćajnice, ukoliko prolaze kroz uslovno stabilne terene, potencijalno nestabilne terene ili nestabilne terene mogu se izgraditi samo kada se teren sanira, odnosno ukoliko dijelovi saobraćajnice mogu činiti elemenat stabilizacije terena, onda se dio saobraćajnice može realizirati u fazi sanacije terena.

Zbog nepovoljne konfiguracije terena na nekim dijelovima (u najnepovoljnijem slučaju) pristup objektu je omogućen pješačkom stazom.

Prilikom definisanja saobraćajne mreže vodilo se računa o optimalnoj povezanosti prostorno-funkcionalnih cjelina unutar tretiranog obuhvata, kao i povezanost sa kontaktnim zonama i ostalim dijelovima grada.

U saobraćajne površine spadaju postojeće i planirane kolske i pješačke površine.

Član 17.

Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je predviđeno Planom.

Izgradnja objekata ne može se započeti bezt prethodno minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, što podrazumijeva obezbjeđenje adekvatnog saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na sanaciji i stabilizaciji terena.

Izgradnja objekata u obuhvatu Plana ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje.

Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni ne može se odobriti.

Član 18.

Na prostorima koji su registrovani kao aktivna klizišta i nestabilni tereni, a naznačeni su u grafičkom dijelu Plana, neophodno je izvršiti detaljna inženjersko-geološka i geomehanička istraživanja terena, kako bi se dobili podaci za izradu projekata njihove sanacije. Sanaciju ovih klizišta treba izvršiti što prije u cilju osiguranja predmetnog prostora.

Član 19.

Površine utvrđene kao neke od kategorija zelenila ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari. U zonama zelenila se može odobriti izgradnja pješačkih staza. Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se na osnovu odgovarajuće tehničke dokumentacije izrađene na osnovu Idejnog rješenja hortikulture i u skladu sa Elaboratom o geološkim i geomehaničkim osobinama terena koji su sastavni dio Plana.

Uslovi za izgradnju novih objekata i legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje

Član 20.

Za legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje koji se nalaze na uslovno stabilnim terenima (US) - (ograničeno nepovoljni tereni za građenje), potrebno je izraditi Geotehničke izvještaje koji će sadržavati potrebne podatke i radove za legalizaciju pojedinačnih objekata, i to:

  • -
    dubina temeljenja, koja se mora utvrditi putem iskopa uz temelje,
  • -
    istražni radovi u zoni objekta, minimalnog obima,
  • -
    pregled stanja konstrukcije objekta,
  • -
    projekat sanacije objekta, ukoliko na temeljima i objektu ima oštećenja,
  • -
    realizacija projekta sanacije temelja, objekta i okolnog terena.

Član 21.

Za legalizaciju objekata koji se nalaze na potencijalno nestabilnim terenima (PNT) - (nepovoljni tereni za građenje), potrebno je prethodno izvršiti sanaciju terena od strane ovlaštene institucije, a zatim uraditi geotehničke izvještaje koji će sadržavati potrebne podatke i radove za legalizaciju pojedinačnih objekata, i to:

  • -
    dubina temeljenja, koja se mora utvrditi putem iskopa uz temelje,
  • -
    istražni radovi u zoni objekta, minimalnog obima,
  • -
    pregled stanja konstrukcije objekta,
  • -
    projekat sanacije objekta, ukoliko na temeljima i objektu ima oštećenja,
  • -
    realizacija projekta sanacije temelja, objekta i okolnog terena.

Član 22.

Za legalizaciju objekata koji se nalaze na nestabilnom terenu (NT) - (izrazito nepovoljni tereni za građenje), važe svi već dati uslovi navedeni u članu 21. ove Odluke, a razlika je samo u obuhvatu za prethodnu sanaciju, koja ovdje treba da bude šira nego u prethodnom slučaju. Kod objekata na izrazito nepovoljnim terenima, legalizacija se treba obaviti pod slijedećim osnovnim uslovima:

  • -
    veoma detaljna istraživanja klizišta,
  • -
    izrada projekta sanacije nestabilnog područja,
  • -
    izrada projekta infrastrukture na razmatranom području,
  • -
    realizacija projekta sanacije i infrastruktura,
  • -
    uspostava monitoringa za opažanje klizišta,
  • -
    potvrda putem monitoringa da su primjenjene sanacione mjere imale pozitivan efekat, te da nema daljih opasnosti od nestabilnosti terena.

Član 23.

Svi uslovi i propisi iz članova 20, 21. i 22. ove Odluke se odnose i na legalizaciju pomoćnih i drugih objekata u okviru Plana.

Član 24.

Tek kada nadležni organ utvrdi da su traženi radovi ili zahvati koji su navedeni u članovima 20., 21. i 22. ove Odluke realizirani na terenu, može se pristupiti legalizaciji pojedinih objekata.

Član 25.

Objekti kojima nije obezbjeđen kolski pristup, bez obzira da li se nalaze na uslovno stabilnom ili nestabilnom terenu, ne mogu se legalizirati ukoliko se ne riješe imovinsko pravni odnosi za minimalni pješački pristup pripadajućoj parceli.

Uslovi korištenja zemljišta na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zaštićenim područjima

Član 26.

Objekti koji se nalaze u zaštitnom pojasu planiranog Gradskog autoputa, ne mogu se legalizovati, jer im se ne može obezbijediti adekvatan pristup na Gradski autoput po važećim tehničkim propisima. Ovim objektima do izgradnje Gradskog autoputa omogućeno je tekuće održavanje.

Za legalizaciju objekata koji se nalaze u zaštitnom koridoru gasovoda visokog pritiska, pored ispunjenja svih uslova navedenih u članovima 20., 21. i 22. ove Odluke, potrebno je dobiti i saglasnost od "BH Gasa".

U zaštitnom koridoru gasovoda visokog pritiska, zaštitnim koridorima 110 kV dalekovoda, kao i koridoru planirene trase žičare, ne smiju se saditi elementi prve i druge vegetacione etaže.

S obzirom da planirana trasa žičare presijeca koridor nazivnog napona 110 kV dalekovoda, potrebno je pri izradi izvedbeno-tehničke dokumentacije poštovati PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA IZGRADNJU NADZEM- NIH ELEKTROENERGETSKIH VODOVA NAZIVNOG NAPONA OD 1 DO 400 kV, ("Službeni list SFRJ", broj 65/88), gdje su u Stavci VIII. (Prelazak vodova i njihovo približavanje objektima), članovima od 178. do 181. definisani uvjeti o minimalnoj sigurnosnoj udaljenosti u najnepovoljnijem položaju dijelova žičare i provodnika koja iznosi 5 metara. Potrebno je ispoštovati i ostale uvjete definisane navedenim članovima.

Ukoliko tehnički nije moguće ispoštovati uvjete utvrđene gore navedene Pravilnikom, startna pozicija žičare pomjera se na tačku B, koja je definisana grafikom Plana, u cilju spriječavanja presjecanja dalekovoda.

Stambeni objekti koji su orijentisani na Alipašinu ulicu, mogu imati pješački pristup, pa tako steći uslove za legalizaciju, dok poslovni i stambeno-poslovni objekti ne mogu biti legalizovani, zbog nemogućnosti obezbjeđenja tehnički ispravnog kolskog pristupa na Magistralni put (Alipašinu ulicu).

Mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja

Član 27.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbjeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).

Mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima

Član 28.

U postupku donošenja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje, nadležni organi dužni su obezbijediti primjenu Uredbeo urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).

Groblja (sahranjivanje)

Član 29.

Sahranjivanje umrlih na preostalom kapacitetu groblja Obad, koje je u Planu utvrđeno kao komunalna površina, vršit će se u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima. Groblje Semizovina je zatvoreno, te se na njemu ne vrši ukop, osim postojećeg održavanja i ozelenjavanja.

Uslovi uređenja zelenih i slobodnih površina

Član 30.

U sklopu obuhvata ovog Plana definisane su i površine pod zelenilom unutar kojih se razlikuju:

  • -
    zona sporta i rekreacije - predstavlja prostor koji je oblikovan kao površina sa dominantno zastupljenim elementima biološke komponente sve tri vegetacione etaže (i do 85%), koji svojom zastupljenošću, odnosom etaža i prostornom dispozicijom doprinose ukupnom poboljšanju ekoloških uslova (saniranje padine, regulisanje oticaja i proticaja voda, poboljšanju mikroklime), kao i pejsažno-oblikovnih karakteristika ovog područja dajući mu "identitet". Ovdje su predviđeni sadržaji namijenjeni odmoru i rekreaciji (šetnice, rekreativni sadržaji, punktovi ugostiteljskih sadržaja, hladnjaci i si.). Svojim razmještajem i kapacitetima ovi sadržaji upotpunjuju ponudu ove namjene kao zelene površine općeg korištenja,
  • -
    zaštitno zelenilo- obuhvata zonu revitalizacije koja obuhvata površine voćnjaka i površine zasađene dendro vrstama u većim grupacijama velićine 3 do 5 hektara s ciljem ostvarenja zaštitnih, ali i estetsko-dekorativnih efekata,
  • -
    zelenilo zatvorenog tipa - zelenilo unutar mezarja i groblja.

Površine utvrđene kao neke od kategorija zelenila ne mogu se koristiti za druge namjene niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari. U zonama zelenila može se odobriti izgradnja pješačkih staza. Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se na osnovu odgovarajuće detaljne tehničke dokumentacije izrađene na osnovu Idejnog rješenja pejsažnog oblikovanja i u skladu sa Elaboratom o geološkim i geomehaničkim osobinama terena koji su sastavni dio Plana.

Odnosi prema postojećim objektima

Član 31.

Na postojećim objektima koji se ovim Planom zadržavaju, a na koje se ne odnose uslovi iz 51. 20. do 25. ove Odluke, mogu se izvoditi radovi rekonstrukcije, dogradnje ili nadziđivanja, kako za potrebe stanovanja tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora. Rekonstrukcija, dogradnja ili nadziđivanje postojećih objekata moguće je samo pod slijedećim uslovima:

  • -
    Dogradnja ne smije da pogoršava uvjete stanovanja i rada u susjednim objektima, odnosno minimalna udaljenost od susjedne parcele mora iznositi 3,0 m;
  • -
    Maksimalna spratnost individualnih stambenih objekata je S+P+l+Pt;
  • -
    Maksimalna spratnost objekata društvene infrastrukture je S+P+2;
  • -
    Objekti koji se nadziđuju treba da zadovolje konstruktivno seizmičke uslove;
  • -
    Krovne plohe projektovati sa strehama koje prate padinu terena, preporučuju se krovovi sa dvije ili više voda;
  • -
    Individualni objekti koji se nalaze u zaštitnom pojasu planiranih saobraćajnica, a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se i mogu se legalizirati, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu, u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje (eventualno suženje pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl.);
  • -
    Postojeći objekti društvene infrastrukture koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati isključivo u funkciji svoje primarne djelatnosti, a na način utvrđen ovom Odlukom;
  • -
    Zamjenu postojećeg stambenog fonda, rekonstrukciju, dogradnju i nadziđivanje moguće je odobriti u skladu sa uslovima propisanim članom 9. ove Odluke i geoinženjerskim elaboratom izrađenim na osnovu detaljnih istraživanja terena na parceli gdje se vrši predmetna intervencija, a po ocjeni stručnog lica i istraživanjima na kontaktnim parcelama;
  • -
    Procenat izgrađenosti građevinske parcele ne smije biti veći od 35%, a maksimalna spratnost objekta S+P+2;
  • -
    Evidentirani pomoćni objekti koji nisu u koridoru saobraćajnica ili drugih infrastrukturnih sistema, mogu se zadržati uz zadovoljavanje urbanističko - tehničkih uslova navedenih u članovima 9., 20., 21. i 22. ove Odluke;
  • -
    U okviru postojeće građevinske parcele, mogu se graditi pomoćni objekti kao slobodnostojeći ili uz matične objekte, uz uslov da zadovoljavaju urbanističko - tehničke uslove navedene u članovima 9, 20, 21. i 22. ove Odluke.

Član 32.

Status objekata koji su izgrađeni nakon završetka geodetskog snimanja terena, pa iz tog razloga nisu evidentirani u Planu kao postojeći objekti, a čiji vlasnici su podnijeli zahtjev za legalizaciju do 31.12.2008. godine, ili su dostavili primjedbu u toku Javne rasprave o Nacrtu Plana, bit će razmatrani putem stručnog mišljenja Nosioca izrade Plana. Osnova za izdavanje stručnog mišljenja je ovjereni ažurni geodetski snimak u digitalnoj formi, kao i uslovi propisani ovom Odlukom.

Član 33.

Površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su Planom-faza saobraćaja. Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe individualnog stanovanja mora se obezbjediti u okviru parcele koja pripada stambenom objektu. Garaža na parceli može se locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadate građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaže bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njegova udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta, a na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti garaža mogu biti samo prizemni. U slučaju da se stambeni objekat nalazi (na kosom terenu) ispod pristupne saobraćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja ploče za parkiranje vozila, kao proširenje trotoara. Najviša kota ploče za parkiranje ne može preći visinu trotoara. Dobiveni prostor ispod ploče se može koristiti kao pomoćni objekat. Namjena garažnog prostora se ne može mijenjati. Broj parking mjesta na pripadajućoj parceli treba odgovarati odnosu minimalno jedan stan 1 parking mjesto, odnosno jedno parking mjesto na 30 m2 do 80 m2 BGP-e poslovnog prostora u zavisnosti od namjene.

Član 34.

Ograde se mogu podizati na građevinskim parcelama za postojeću i planiranu izgradnju. Maksimalne visine ograda su 1.20 m, postavljene po regulacionoj liniji, transparentne i uz kombinaciju sa živim materijalom (živa ograda).

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

Član 35.

Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta.

Član 36.

Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih individualnih stambenih objekata mogu se pretvarati u poslovni prostor pod uslovom da gornje etaže zadrže namjenu stanovanja. U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, koje ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima vrše.

Član 37.

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti geološki nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 80 MCS.

Završne odredbe

Član 38.

Ovu Odluku u identičnom tekstu donose Gradsko vijeće Grada Sarajeva i Općinsko vijeće Vogošća.

Član 39.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-1150/09
28. jula 2009. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Marin Ivanišević, s. r.