Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o zahtjevu Potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti člana 8. stav (2) i člana 31. stav (2) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 26.05.2021. godine, donio je

PRESUDU

Utvrđuje se da su član 8. stav (2) i član 31. stav (2) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13, 45/14, 52/16, 59/16, 38/17, 3/18, 30/18 i 21/20) u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".

Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) je podneskom broj 03-01-2-148-1/20 od 01.06.2020. godine dana 02.06.2020. godine pokrenuo pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) postupak za utvrđivanje ustavnosti člana 8. stav (2) i člana 31. stav (2) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (u daljem tekstu: osporene odredbe Pravilnika), koji je donio federalni ministar finansija (u daljem tekstu: ministar finansija).

Podnosilac zahtjeva je Ustavnom sudu Federacije pod brojem 03-01-2-148-2/20 od 01.06.2020. godine podnio i Zahtjev za donošenje privremene mjere kojim bi se obustavila primjena osporenih odredbi Pravilnika, do konačne odluke Ustavnog suda Federacije.

2. Stranke u postupku

Na osnovu člana 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 18/16), stranke u ovom ustavno- sudskom postupku su: podnosilac zahtjeva i ministar finansija.

3. Bitni navodi zahtjeva

Podnosilac zahtjeva navodi da osporene odredbe Pravilnika, nisu u skladu sa čl. IV.A. a), IV.B.3.7.e) i II.A.2.(1) tač. k) i l) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te članom 1. Protokola broj 1. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija) i članom 1. stav 2. Evropske socijalne povelje.

Između ostalog, ističe da Zakon o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13) predstavlja jedan od ključnih instrumenata porezne politike Federacije Bosne i Hercegovine, jer reguliše obaveze fizičkih lica po osnovu poreza na dohodak u Federaciji Bosne i Hercegovine. Radi se o zakonu koji na potpun i sveobuhvatan način reguliše izuzetno važnu oblast društveno-ekonomskih odnosa, na način da jasno propisuje koja lica su obaveznici poreza na dohodak, koji prihodi se smatraju oporezivim dohotkom, kako se utvrđuje osnovica za obračun poreza na dohodak, te postupak utvrđivanja i naplate poreza na dohodak. U članu 48. Zakona o porezu na dohodak propisano je da će ministar finansija u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu tog zakona donijeti Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak (u daljem tekstu: Pravilnik), kojim će se detaljnije urediti: način utvrđivanja porezne osnovice, oblik i način izdavanja porezne kartice, oblik, sadržaj i način vođenja poslovnih knjiga i evidencija, način vršenja godišnjeg obračuna poreza na dohodak, te sačinjavanje i podnošenje godišnje prijave. U zahtjevu se dalje navodi da je zakonodavac precizno odredio i strogo ograničio oblasti koje će biti uređene Pravilnikom, ovlastivši ministra finansija da reguliše isključivo taksativno nabrojane oblasti, a sve u skladu sa članom IV.B.3.7.e) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Pravilnik je uredio pitanja koja su propisana članom 48. Zakona o porezu na dohodak, ali i druga pitanja. Konkretno osporenim odredbama Pravilnika su prekoračena ovlaštenja navedena u Zakonu o porezu na dohodak, tako da se na bitno drugačiji način u odnosu na zakon, određuju pitanja od temeljnog značaja za utvrđivanje oporezivog dohotka od samostalne, odnosno nesamostalne djelatnosti, što je, po mišljenju podnosioca zahtjeva, u suprotnosti sa čl. IV.A.a) i IV.B.3.7.e) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koji regulišu podjelu vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Takođe, podnosilac zahtjeva navodi da je pored povreda koje se tiču ustavom utvrđene podjele vlasti, ovakvim postupanjem došlo i do neusklađenosti osporenih odredbi Pravilnika sa Zakonom o porezu na dohodak, Zakonom o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 7/13,71/14 i 91/15), a posljedično i sa Zakonom o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16 i 89/18), te nizom drugih zakona Federacije Bosne i Hercegovine, koje podnosilac taksativno navodi u zahtjevu.

Posljedično, po mišljenju podnosioca zahtjeva, povrijeđena je jedna od osnovnih pretpostavki ustavnosti i jedan od ključnih principa kojim treba težiti svaka država, a to je princip vladavine prava koji se ogleda, između ostalog, i na počivanju pravnog sistema na ustavu, zakonima i podzakonskim aktima koji su međusobno harmonizovani. Otvara se mogućnost za arbitrarno postupanje poreznih organa, što na kraju ugrožava osnovno pravo na imovinu i slobodu na rad građana, a koja prava su utvrđena u članu II.A.2.(1) tač. k) i l) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te članom 1. Protokola broj 1. Evropske konvencije i članom 1. stav 2. Evropske socijalne povelje. Poziva se na presude Suda br. U-18/15 od 03.11.2015. godine, U-5/12 od 19.06.2012. godine i U-33/10 od 05.04.2011. godine. Zaključuje da predmetna neustavnost ne proizilazi iz samih kriterija nevedenih u osporenim odredbama Pravilnika već činjenice da su utvrđeni aktom niže pravne snage, a da ta mogućnost nije predviđena Zakonom o porezu na dohodak, te da su u suprotnosti sa drugim zakonima kojima se odredbe tih zakona suspenduju nezakonito.

Donošenjem osporenih odredbi Pravilnika i arbitrarnom praksom poreznih organa, povrijeđena su ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana prava na imovinu i slobodu na rad poreznih obaveznika.

Imajući u vidu naprijed navedeno predlaže i da Ustavni sud Federacije u skladu sa članom 44. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10 i 18/16) donese privremenu mjeru kojom bi se obustavila primjena osporenih odredbi Pravilnika do konačne odluke Suda.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federcije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj U-11/20 od 10.06.2020. godine zatražio od Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija da dostavi odgovor na navode podnosioca zahtjeva.

U odgovoru na zahtjev koji je podneskom broj 05-01-2-4442/20-1 od 22.06.2020. godine dostavilo Federalno ministarstvo finansija osporeni su navodi podnosioca u cijelosti. Obrazlažu da je odredbom člana IV.B.3.7.e) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano da je svaki ministar nadležan za izdavanje uputstva, instrukcija, naredbi i donošenje propisa u cilju omogućavanja izvršavanja zakona iz nadležnosti njegovog ministarstva i onih koje mu povjeri Premijer, u skladu sa ustavom i zakonima Federacije. Isto tako odredbom člana 56. stav 2. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), između ostalog je propisano da ministar donosi podzakonske propise i druge opšte i pojedinačne akte za koje je zakonom ovlašten. Članom 19. istog Zakona, je propisano da organi uprave donose podzakonske propise predviđene tim Zakonom kada su na to zakonom izričito ovlašteni. U skladu sa zakonskim odredbama dato je ovlaštenje Federalnom ministru finansija od strane Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da u skladu sa članom 48. Zakona o porezu na dohodak, donese podzakonski akt, obzirom da je porezni sistem i porezna politika u nadležnosti Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija, a što je uređeno članom 8. Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave ("Službene novine Federacije BiH", br. 58/02, 19/03, 38/05, 2/06, 8/06, 61/06, 52/09 i 48/11). Imajući u vidu naprijed navedene odredbe, ističu da je ministar finansija bio ovlašten za donošenje Pravilnika i da ne stoji tvrdnja podnosioca zahtjeva da je ministar prekoračio svoju ustavnu nadležnost ili preuzeo nadležnost drugog, prilikom donošenja predmetnog podzakonskog akta. U prilog toj tvrdnji navode Presudu ovog suda, broj U-21/14 od 18.03.2015. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/15).

Smatraju da je vidljivo da se radi o ocjeni zakonitosti osporenih odredbi Pravilnika, za što Ustavni sud Federacije nije nadležan.

U odgovoru se ističe da je Zakon o porezu na dohodak propis koji uređuje oporezivanje dohotka fizičkih lica, na način da klasifikuje prihode i rashode koji se uključuju u poreznu osnovicu, odnosno dohodak koji je predmet poreza na dohodak. Date su generalne upute o načinu utvrđivanja porezne osnovice, kao i razlike između prihoda i rashoda. Zakon o porezu na dohodak nadalje pojam oporezivih prihoda vezuje za način obavljanja djelatnosti iz koje su ti prihodi proistekli, što uslovljava definisanje načina utvrđivanja prihoda kao dijela porezne osnovice. Obzirom da je kod prihoda od nesamostalne djelatnosti definisan i dio ostalih prihoda za rad zaposlenika po uputama poslodavca, kroz odredbe člana 8. Pravilnika date su upute kroz kriterije za distinkciju prihoda prilikom odlučivanja da li su isti proistekli iz nesamostalne ili samostalne djelatnosti. Po istom principu, kroz odredbe člana 31. Pravilnika, date su upute kroz kriterije za distinkciju prihoda prilikom odlučivanja da li su isti proistekli iz nesamostalne ili samostalne djelatnosti. Slijedom navedenog, način utvrđivanja porezne osnovice obuhvata i način utvrđivanja i prihoda i rashoda kao dijelova porezne osnovice odnosno dohotka, te ne stoji tvrdnja podnosioca zahtjeva da su Pravilnikom uređene odredbe, za koje ne postoje ovlaštenja u zakonu.

U cijelosti osporavaju argumente podnosioca zahtjeva koji se odnose na suprotnost osporenih odredbi Pravilnika sa članom II.A.2.(1) k) i l) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te članom 1. Protokola broj 1. Evropske konvencije i članom 1. stav 2. Evropske socijalne povelje. Naime, podnosilac zahtjeva argumentuje povredu vladavine prava i narušavanjem pravne sigurnosti osporenih odredbi Pravilnika, kroz obrazloženja da je ministar prekoračio svoja ovlaštenja pozivajući se na neusklađenost pravnog akta niže snage (Pravilnika) sa aktom više pravne snage (Zakona o porezu na dohodak), mišljenja su da je isto neosnovano, što je naprijed detaljno obrazloženo. Imajući u vidu sve navedeno, smatraju da nisu ispunjenje procesne pretpostavke za odlučivanje o ustavnosti u skladu sa članom 36. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federcije Bosne i Hercegovine, te predlažu da Ustavni sud Federacije shodno članu 26. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federcije Bosne i Hercegovine, odbaci zahtjev za ocjenu ustavnosti osporenih odredbi Pravilnika.

5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član III.1. c)

U isključivoj su nadležnosti Federacije:

  • c)
    donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije,

Član IV.A. a)

  • a)
    Zakonodavnu vlast će u Federaciji Bosne i Hercegovine vršiti Predstavnički dom i Dom naroda.

Član IV.A.7.20.(1) j)

(1) Pored ostalih nadležnosti utvrđenih u ovom ustavu, Parlament Federacije nadležan je za:

  • j)
    donošenje budžeta Federacije i zakona o oporezivanju i osiguranju potrebnog finansiranja na drugi način; i

Član IV.B.3.7. e) (IV)

  • e)
    Svaki ministar nadležan je za:

(IV) izdavanje uputstva, instrukcija, naredaba i donošenje propisa u cilju omogućavanja izvršavanja zakona iz nadležnosti njegovog ministarstva i onih koje mu povjeri Premijer, u skladu sa ovim ustavom i zakonima Federacije;

Član IV.C.3.10. (2) c)

(2) Ustavni sud:

  • c)
    na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Federacije, Premijera ili zamjenika Premijera, utvrdit će da li je predloženi ili usvojeni propis koji donosi organ federalne vlasti u skladu sa ovim ustavom.

B. Zakon o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05)

Član 19.

Organi uprave donose podzakonske propise predviđene ovim Zakonom kada su na to zakonom izričito ovlašteni.

Član 56.

Federalnim, odnosno kantonalnim ministarstvom rukovodi ministar.

Ministar predstavlja i zastupa ministarstvo, organizuje i obezbjeđuje zakonito i efikasno obavljanje svih poslova iz nadležnosti ministarstva, donosi podzakonske propise i druge opšte i pojedinačne akte za koje je zakonom ovlašten i preduzima druge mjere za vršenje poslova iz nadležnosti ministarstva, te odlučuje, u skladu sa zakonom, o pravima, obavezama i odgovornostima državnih službenika i namještenika iz radnog odnosa i vrši druge poslove za koje je zakonom i drugim propisima ovlašten.

C. Zakon o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 7/13,71/14 i 91/15) XVIII - PODZAKONSKI AKTI I MIŠLJENJA F

Član 95.

Ministarstvo izdaje, u okvirima svojih ovlaštenja i u skladu sa zakonima Federacije, podzakonske akte za provedbu ovog ili drugih poreznih zakona.

Podzakonski akti se objavljuju u "Službenim novinama Federacije BiH".

Podzakonski akti Ministarstva ne mogu biti u suprotnosti sa poreznim zakonima i drugim zakonima Federacije.

D. Zakon o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13) 4. Predmet oporezivanja

Član 4.

Porezom na dohodak oporezuju se dohoci koje porezni obaveznik ostvari od:

  • 1)
    nesamostalne djelatnosti,
  • 2)
    samostalne djelatnosti,
  • 3)
    imovine i imovinskih prava,
  • 4)
    ulaganja kapitala,
  • 5)
    učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću.

II. UTVRĐIVANJE DOHOTKA A. Dohodak od nesamostalne djelatnosti

Član 10. stav (1)

(1) Prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se: bruto plata koju zaposleniku isplaćuje poslodavac na osnovu ugovora o radu, odnosno radnog odnosa ili daje u stvarima, koristima, protuuslugama i/ili u vidu premija i drugih prihoda za rad obavljen prema njegovim uputama, osim prihoda iz čl. 5. i 6. ovog Zakona.

B. Dohodak od samostalne djelatnosti

Član 12. st. (1) i (2)

(1) Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak koji fizičko lice ostvari samostalnim trajnim obavljanjem djelatnosti kojom se bavi kao osnovnim ili dopunskim zanimanjem s ciljem ostvarenja dohotka.

(2) U dohotke od samostalne djelatnosti ubrajaju se dohoci od:

  • 1)
    obrta i djelatnosti srodnih obrtu,
  • 2)
    poljoprivrede i šumarstva,
  • 3)
    slobodnih zanimanja,
  • 4)
    drugih samostalnih djelatnosti.

1. Porezna osnovica

Član 13. stav (1)

(1) Dohodak od samostalne djelatnosti predstavlja razliku između poslovnih prihoda i poslovnih rashoda koji su nastali u poreznom periodu.

Član 48. stav 1. tačka 1)

Ministar će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti sljedeće podzakonske akte:

  • 1)
    Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak, kojim će se detaljnije propisati način utvrđivanja porezne osnovice, oblik i način izdavanja porezne kartice, oblik, sadržaj i način vođenja poslovnih knjiga i evidencija, način vršenja godišnjeg obračuna poreza na dohodak, te sačinjavanja i podnošenja godišnje prijave.

E. Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13, 45/14, 52/16, 59/16, 38/17, 3/18, 30/18

Član 8. stav (2) - Osporena odredba -

(2) Za odlučivanje o tome da li se radi o nesamostalnoj ili samostalnoj djelatnosti odlučujuća je cjelovita slika međusobnih odnosa, s tim da nesamostalnu djelatnost karakterišu slijedeće činjenice:

  • -
    poslodavac određuje vrstu, mjesto i vrijeme rada,
  • -
    poslodavac stavlja na raspolaganje zaposleniku sredstva za rad (npr. poslovni prostor sa opremom, radnu odjeću, potreban materijal i dr.),
  • -
    poslodavac snosi poslovne izdatke za zaposlenika (putne troškove, dnevnice, terenski dodatak, naknadu za odvojeni život i dr.),
  • -
    poslodavac zaposleniku isplaćuje redovnu platu,
  • -
    poslodavac snosi isplate naknada za obavljanje nesamostalne djelatnosti i za vrijeme odmora i bolesti zaposlenika,
  • -
    zaposlenik pri obavljanju djelatnosti koristi samo svoju sposobnost (fizičku ili umnu) a ne i kapital,
  • -
    zaposlenik je obavezan da ima određeni učinak ali ne i određeni uspjeh.

IV. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI 1. Osnovne karakteristike samostalne djelatnosti

Član 31. stav (2) - Osporena odredba -

(2) Samostalnost u obavljanju djelatnosti znači da fizičko lice djelatnost obavlja za vlastiti račun i na vlastitu odgovornost. Bitna obilježja samostalne djelatnosti su: ulaganje kapitala, poslovni rizik, slobodno odlučivanje o vremenu, mjestu i načinu obavljanja djelatnosti, rad za više korisnika, obavljanje djelatnosti lično ili preko zaposlenika.

6. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Nakon razmatranja navoda iz zahtjeva, odgovora na zahtjev i relevantnog prava u ovom predmetu, utvrđeno je sljedeće:

Odredbama člana IV.C.3.10.(2) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da će Ustavni sud Federacije na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Federacije, Premijera ili zamjenika Premijera, utvrditi da li je predloženi ili usvojeni propis koji donosi organ federalne vlasti u skladu sa ovim Ustavom, što u konkretnom slučaju znači da je podnosilac zahtjeva ovlašten za pokretanje postupka pred ovim sudom. Predloženi ili usvojeni propisi koje donosi organ federalne vlasti imaju karakter opštih pravnih akata i kao takvi, pod određenim uslovima mogu biti predmet ocjene ustavnosti od strane Ustavnog suda Federacije. Obzirom da je Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak po svojoj pravnoj prirodi opšti pravni akt i predstavlja podzakonski provedbeni propis Zakona o porezu na dohodak, isti je podoban za ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom Federacije.

Članom IV.A. a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da zakonodavnu vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine vrši Predstavnički dom i Dom naroda, dok je članom IV.A.7.20.(1) j) propisano da je Parlament Federacije, pored ostalih ustavnih nadležnosti, ovlašten za donošenje budžeta Federacije i zakona o oporezivanju i osiguranju potrebnog finansiranja na drugi način. Shodno tome Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 10.01.2008. godine i na sjednici Doma naroda od 07.02.2008. godine donio je Zakon o porezu na dohodak. Istim Zakonom je propisan način utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak fizičkih lica u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pripadnost prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica utvrđuje se posebnim propisima. Članom 48. Zakona o porezu na dohodak propisano je da će ministar finansija u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu tog zakona donijeti odgovarajuće podzakonske akte, pored ostalog i Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak kojim će se detaljnije propisati način utvrđivanja porezne osnovice, oblik i način izdavanja porezne kartice, oblik, sadržaj i način vođenja poslovnih knjiga i evidencija, način vršenja godišnjeg obračuna poreza na dohodak te sačinjavanja i podnošenja godišnje prijave.

Odredbom člana IV.B.3.7.e) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine je propisano da je svaki ministar nadležan za izdavanje uputstva, instrukcija, naredaba i donošenje propisa u cilju omogućavanja izvršavanja zakona iz nadležnosti njegovog ministarstva i onih koje mu povjeri Premijer, u skladu sa ustavom i zakonima Federacije Bosne i Hercegovine. Odredbom člana 19. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, propisano je da organi uprave donose podzakonske propise kada su na to zakonom izričito ovlašteni, dok je odredbom člana 56. tog Zakona propisano da federalnim ministarstvom rukovodi ministar koji predstavlja i zastupa ministarstvo, donosi podzakonske propise i druge opšte i pojedinačne akte za koje je zakonom ovlašten. Član 95. Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine propisuje da ministarstvo izdaje, u okvirima svojih ovlaštenja i u skladu sa zakonima Federacije, podzakonske akte za provođenje tog ili drugih poreznih zakona.

Imajući u vidu navedena ustavna i zakonska ovlaštenja ministar finansija je donio Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak, kojim se detaljnije propisuje primjena odredaba Zakona o porezu na dohodak, način utvrđivanja oporezivog dohotka, način utvrđivanja godišnje porezne osnovice, način obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak, kriteriji plaćanja poreza na dohodak od samostalnih djelatnosti u godišnjem paušalnom iznosu, oblik i način vođenja porezne kartice, oblik i način popunjavanja poreznih prijava i drugih evidencija, oblik i sadržaj poslovnih knjiga i evidencija na osnovu kojih se utvrđuje dohodak od samostalnih djelatnosti, način obračuna ubrzane amortizacije, oblik i sadržaj evidencija o dobicima koji se daju u nagradnim igrama i igrama na sreću i dr. Osporenom odredbom člana 8. stav (2) Pravilnika propisani su kriteriji za utvrđivanje samostalne i nesamostalne djelatnosti, dok su odredbom člana 31. stav (2) Pravilnika popisane karakteristike samostalne djelatnosti. Pravilnik je stupio na snagu 01.01.2009. godine, te je isti u jedanaest godina svoje primjene pretrpio niz izmjena i dopuna, ali osporene odredbe Pravilnika nisu mijenjane.

Iz navedenog činjeničnog stanja nesporno proizilazi da je ministar finansija prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine imao ovlaštenje za donošenje Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, kao i ovlaštenje iz Zakona o porezu na dohodak. Kada je u pitanju argumentacija podnosioca zahtjeva, Ustavni sud Federacije je stava da se ista suštinski zasniva na činjenici, da osporene odredbe Pravilnika nisu usaglašene sa odredbom člana 48. stav 1. tačka 1) Zakona o porezu na dohodak i nizom drugih taksativno nabrojanih zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Argumentacija podnosioca zahtjeva zasniva se na navodima da je ministar finansija prekoračio ovlaštenja koja su mu data Zakonom o porezu na dohodak donoseći osporene odredbe Pravilnika, te da iz tih razloga one nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Sadržajno pak, Ustavni sud Federacije nije mogao utvrditi prekoračenje ovlaštenja ministra finansija, jer osporene odredbe Pravilnika su isključivo u funkciji preciznijeg razgraničenja djelatnosti radi primjene Zakona o porezu na dohodak u praksi i nisu u sukobu sa zakonskim odredbama koje regulišu tu oblast. Podnosilac zahtjeva nije predočio odgovarajuću argumentaciju za ocjenu ustavnosti osporenih odredbi Pravilnika u smislu povrede prava na imovinu i prava na rad, već i sam smatra da "predmetna neustavnost ne prozilazi iz samih kriterija navedenih u osporenim odredbama Pravilnika", već iz neusklađenosti akta niže pravne snage (Pravilnika) sa aktom više pravne snage (Zakonom o porezu na dohodak).

Ustavni sud Federacije posebno ukazuje na to da njegove presude, a koje navodi podnosilac zahtjeva, nisu relevantne za odlučivanje u ovom predmetu. Naime, u tim presudama predmet ocjene ustavnosti su bile uredbe Vlade Federacije Bosne i Hercegovine koje su donesene protivno odredbama člana IV.B.3.9. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine iz razloga što je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine preuzela ingerencije zakonodavne vlasti koja je u isključivoj nadležnosti Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine čime je prekoračila svoja ustavna ovlaštenja.

Na osnovu svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude, čime je prestala potreba za odlučivanjem o privremenoj mjeri kao sporednom zahtjevu.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: dr. sc. Kata Senjak, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Aleksandra Martinović i prof. dr. Edin Muminović, sudije Suda.

Broj U-11/20
26. maja 2021. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Dr. sc. Kata Senjak, s. r.