Aktio

Skupština Kantona Sarajevo

Program naučnoistraživačke djelatnosti Kantona Sarajevo za period 2005.-2009. godine

PROGRAM
NAUČNOISTRAŽIVAČKE DJELATNOSTI KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD 2005.-2009. GODINE

UVOD

Na osnovu člana 14., člana 15. i člana 54. Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 10/04) Savjet za nauku Kantona Sarajevo je pripremio Prijedlog programa naučnoistraživačke djelatnosti za period 2005.-2009. godine.

Program naučnoistraživačke djelatnosti Kantona Sarajevo za period 2005.-2009. godine temelji se na sagledanom stanju nauke u Kantonu Sarajevo i šire tj. u Federaciji Bosne i Hercegovine, te se i oslanja na dokument Politika nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine (Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2002.godina).

Očito je da je u toku rata došlo do kolapsa ovog segmenta u društvu. Naime, univerziteti su svedeni na nivo visoke škole na kojima nije bilo sistemski postavljene (nego samo na sporadičnim projektima zasnovane) naučnoistraživačke djelatnosti. Nestali su, čak i poslije ratnih razaranja preživjeli kapaciteti vanuniverzitetskih naučnoistraživačkih i istraživačkorazvojnih organizacija. Neke organizacije su nestale sasvim, a neke su se degradirale i preorijentisale prema rutinskim uslugama. Nastavlja se poslijeratno emigriranje sposobnih istraživača i odsustvo podmlađivanja te populacije. Odsustvo vlastitih istraživačkih rezultata onemogućava međunarodnu saradnju. Zbog toga, mnoge ponude iz svijeta da se pomogne našim istraživačima nisu konzumirane.

Kanton Sarajevo je donošenjem Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti počeo da sistemski izdvaja budžetska sredstva za nauku. Tačno je to da su sredstva koja se sada (2005.g) izdvajaju samo 15% od predviđenih 2% Budžeta Kantona, ali treba nastojati da se u najkraćem periodu dostigne predviđeni nivo izdvajanja koji bi činio tek predratni nivo izdvajanja.

Osnovni cilj Programa je da se u njemu razrade globalna opredjeljenja Kantona na takav način da se sanira postojeće stanje u nauci na području Kantona te da se otvaraju kvalitetniji procesi u naučnoistraživačkoj djelatnosti primjereni današnjim potrebama ukupnog razvoja Kantona Sarajevo, što podrazumijeva i krčenje puta za uključivanje u porodicu zemalja Evropske unije kroz razvoj društva baziranog na znanju.

Pojedinačni ciljevi programa se baziraju na stvaranju uslova:

  • 1.
    Da putem istraživačko - razvojnih (IR) metoda privreda Kantona Sarajevo dobije nove proizvode, tehnologije i usluge koje bi joj povećale konkurentnu sposobnost na bosanskohercegovačkom, a posebno na međunarodnom tržištu.
  • 2.
    Da se norma OECDDa je svaki univerzitetski nastavnik sa 0,5 FTE - pola punog radnog vremena angažovan u nastavi, a drugih 0,5 FTE da radi kao istraživač na IR projektima- a o zastupljenosti IR rada na Univerzitetu Sarajevo ostvari u cilju povišenja naučne kondicije nastavnika i time povećanja kvaliteta svršenih studenata.
  • 3.
    Za konzumaciju prilično bogate ponude za saradnju na IR projektima Evropske unije u cilju razvoja istraživačkih kapaciteta u Kantonu Sarajevo. Ta saradnja je nemoguća ukoliko ne postoji domaća participacija u vidu finansijske potpore. Istovremeno, konzumiranje ponude EU povećava finansiranje IR radova u Kantonu Sarajevo i uvećava efekte domaćeg finansiranja.

Program mora biti usklađen sa voljom Vlade Kantona Sarajevo da svake godine uvećava iznos sredstava za nauku. Ako se pretpostavi da je 2005. godina prva godina Programa, a u Budžetu je predviđeno 15 % od ekvivalentnih "do 2% Budžeta" onda pri linearnom porastu iz godine u godinu, i želeći dostići "do 2% Budžeta"u 2009., po godinama treba povećavati sredstva kako slijedi:

SEGMENTI PROGRAMA NAUČNOISTRAŽIVAČKE DJELATNOSTI

Tri su segmenta Programa naučnoistraživačke djelatnosti:

I RAZVOJ NAUČNOG KADRA

II INFRASTRUKTURA U NAUCI

III PROJEKTI

I - RAZVOJ NAUČNOG KADRA

Sarajevo je prije rata imalo oko 1960 registriranih istraživača (prevedeno na puno radno vrijeme).

U 2004. godini Univerzitet Sarajevo ima 862 osobe koje imaju doktorat ili magistraturu, a istraživački centri i instituti privrede su nestali, te vanuniverzitetskih istraživača zapravo i nema.

Dostizanje predratnog stanja traži uvećanje za 2,3 puta postojećeg stanja. Treba napomenuti da je predratni dostignuti nivo za Sarajevo u broju istraživača bio jedva trećina prosjeka malih zemalja OECD.

Zato, podrška razvoju istraživačkih kadrova je neophodni i prvi uslov inovacionog oporavka Kantona Sarajevo.

U januaru 2005. godine u Kantonu Sarajevo, broj aspiranata za finansijsku podršku pri tehničkoj obradi i odbrani magistarskih radova i doktorskih dizertacija je bio oko 200. To ukazuje na potrebu sistemskog ulaganja u razvoj naučnog kadra, a prema evropskim i svjetskim standardima usavršavanja, a u skladu s tim i mogućnosti korištenja sredstava budžeta Kantona Sarajevo.

S toga, u narednom periodu treba veliku pažnju posvetiti razvoju i usavršavanju naučnog kadra koji će biti u funkciji prioriteta u nauci.

1. SUFINANSIRANJE ŠKOLARINE NA POSTDIPLOMSKOM STUDIJU

Sada je samo finansiranje dodiplomskog studija predmet finansiranja od strane države (Kantona).

Finansiranje postdiplomskih studija je isključivo predmet privatnog finansiranja, što nije slučaj nigdje u Evropi.

Kanton mora, istina restriktivno i usmjereno samo prema najboljim studentima/cama dodiplomskih studija, početi tretirati postdiplomske studije kao poduhvat od općeg društvenog interesa, te u njemu i participirati, a u skladu sa Bolonjskom deklaracijom.

Za početak ta državna intervencija se može ograničiti na plaćanje školarine fakultetima za najboljih pet ili deset svršenih diplomaca dodiplomskog studija čiji rezultati u prethodnom studiju su garancija da će i postdiplomski studij uspješno završiti.

2. SUFINASIRANJE TEHNIČKE IZRADE I ODBRANE DOKTORSKIH DISERTACIJA I

3. SUFINANSIRANJE TEHNIČKE IZRADE I ODBRANE MAGISTARSKIH RADOVA

I ove radnje su sada čisto privatnog interesa i finansiranja predstavljaju prepreku svršenim postdiplomcima, jer nakon položenih svih ispita na postdiplomskom studiju, ili nakon izrade projekta doktorske dizertacije, ovo je dodatni finansijski napor za magistrante/kinje i doktorante/kinje.

Posebno je izražena potreba da se sufinansiraju one odbrane u kojima učestvuju i profesori/ce iz inozemstva bez kojih se ne može u mnogim naučnim oblastima sastaviti stručno i naučno relevantna Komisija za odbranu rada, te se fakultet mora obratiti ekspertima iz vana, a razlog tome je što u komisiji moraju biti bar dva člana iz najuže naučne oblasti. Ovo znatno poskupljuje troškove odbrane.

Izbjegavanje uvođenja inostranih profesora/ica u sastav komisija za ocjenu i odbranu rada izazvalo bi štetu, jer bi zatvarali naše naučnike/ce prema naučnoj javnosti Evrope i šire, čime bi opadao kvalitet izrade magistarskih radova i doktorskih disertacija. Ove stavke treba da budu značajno šireg obuhvata nego tačka 1.

4. PRISUSTVO MLADIH NAUČNIKA NA MEĐUNARODNIM KONFERENCIJAMA I KONGRESIMA VISOKOG RANGA

Ova stavka je nužna, ali bi trebala biti izuzetno restriktivna. Naime, prisustvo mladih naučnika/ca na međunarodnim konferencijama i kongresima visokog ranga bi trebalo obezbijediti samo za jedan/nu ili dva/ije izuzetno talentirana/e mlada/e naučnika/ce, tj "šampiona/ke" po svakom fakultetu.

Cilj je, ne samo da se nagradi, nego da se "inficira" visokom aspiracijom, da mu/joj se razvije ambicija za dalji naučni rad.

S toga, u narednom periodu treba veliku pažnju posvetiti razvoju i usavršavanju naučnog kadra koji će biti u funkciji prioriteta u nauci.

II - INFRASTRUKTURA U NAUCI

Projekti "infrastruktura u nauci" imaju namjenu da oporave i na prihvatljiv nivo razviju djelatnosti koje su preduvjet uspješnosti naučnoistraživačkih i istraživačkorazvojnih projekata. Naime, bez naučne infrastrukture ne može se ni zamisliti uspješan naučnoistraživački rad.

U Kantonu Sarajevo, prioritetna aktivnost je ulaganje u infrastrukturu i omogućavanje da svaki naučnik ima pristup najvažnijim naučnim bazama podataka, te da mu se stvori kvalitetno naučno okruženje koje će kao rezultat davati i kvalitetne naučne rezultate.

S toga je neophodno u Kantonu Sarajevo uspostaviti sistem finansiranja sljedećih projekata.

1. PRETPLATA NA BAZU CURRENT CONTENTS(CC) I SCIENCE CITATION 1NDEX (SCI)

Bez prava na korištenje CC baze ne mogu se mjeriti dostignuti obim i kvalitet naučne produkcije, a bez prava na ulazak u SCI bazu ne mogu se mjeriti efekti (impact) naučnih dostignuća.

U svim državama, bivšim republikama ex- Jugoslavije, ove baze se koriste kao kriterijumi za izbor nastavnika na univerzitetima. Kako je pravo na korištenje baze otkupljeno u 2004. godini, putem NUB-a i to sa pristupom podacima za pet godina unatrag 1999.-2003. godina, neophodno je održavati i svake godine proširivati pristup ovim bazama, tj. vršiti uplatu za svaku narednu godinu.

2. PRETPLATA ZA REFERENTNU BAZU SCIENCE DIRECT - PRISTUP NAUČNIM ČASOPISIMA U PUNOM TEKSTU ("SD")

Danas se sve manje, naučne institucije pretplaćuju na naučne časopise u klasičnoj formi, a sve više se pretplaćuju na časopise u elektronskoj formi, putem interneta se može ući u sadržaj časopisa i u sažetke (abstrakte) članaka koji su u časopisu, što je besplatno, ali pravo za preuzimanje cjelovitog teksta članka se plaća, Što omogućava pretplata na bazu Science Direct.

Science Direct je multidisciplinarna baza podataka, osnovana 1999., godine, koja se razvila iz baze podataka Elsevir-ovih časopisa. Elsevier je jedan od najvećih svjetskih izdavača i snabdjevača naučnom, tehničkom i medicinskom literaturom.

"SD" nudi:

  • -
    više od 1.800 naslova časopisa iz oblasti nauke, tehnike i medicine
  • -
    preko 60 miliona abstrakata
  • -
    preko 2 miliona članaka naučnih časopisa u full tekstu
  • -
    raširen niz baza podataka abstrakata i referentnih radova
  • -
    još milion članaka u full tekstu preko "CrossRef" prema platformama drugih izdavača

3. INTERNACIONALIZACIJA I PODIZANJE NIVOA DOMAĆIH NAUČNIH ČASOPISA SA KONAČNIM CILJEM DA POSTANU MEĐUNARODNO REFERENTNI - SUFINANSIRANJE AKTIVNOSTI ZA STICANJE RANGA REFERENTNOG NAUČNOG ČASOPISA

Cilj ove akcije je da časopisi koji izlaze u Bosni i Hercegovini dostignu referentni nivo, kako bi se naučna produkcija koja u njima izlazi mogla smatrati priznatom referencom domaćih naučnika, jer sada u njima objavljeni radovi se ne mogu smatrati referentnim i međunarodno priznatim. Konačni cilj investiranja u ovu stavku bi trebalo da bude dostizanje broja referentnih časopisa od najmanje jedan u klasifikaciji nauka na nivou naziva fakulteta.

Minimum uvjeta za dostizanje referentnosti jednog časopisa su:

  • -
    procedure recenziranja radova
  • -
    sažeci na engleskom jeziku
  • -
    naslovna strana i impresum na engleskom jeziku
  • -
    međunarodna redakcija
  • -
    lista međunarodnih recenzenata prihvaćena od strane redakcije
  • -
    ISSN koji je u bar kodu
  • -
    kontinuitet izlaženja koji određuje referentna baza
  • -
    uspostavljena komunikacija sa nekom referentnom bazom.

U posebnim oblastima, može se referentnost usmjeriti prema bazama sa njemačkog ili francuskog govornog područja, sa udovoljavanjem relevantnih izmjena u definicijama ove tačke.

Finansijsku pomoć treba dodjeljivati samo časopisima koji udovoljavaju navedene uvjete.

4. PRETPLATA NA EBSCO BAZU

EBSCO servis je zasnovan na temeljima pronalaženja mogućnosti snadbijevanja korisnika najboljim servisima, a da pri tome korisnik izbjegne razne nesporazume u pregovaranju, administriranju i pružanju obuke krajnjem korisniku, i da na njegove potrebe i zahtjeve bude efikasno odgovoreno.

EBSCO servis pruža lokalnim servisima globalnu podršku kroz eIFL -elektronske informacije u bibliotekama. Osnivanjem EIC BiH (elektronsko-informatički konzorcij BiH) omogućen je pristup EBSCO host-u.

EBSCO host je agregat koji sadrži preko 22.000 časopisa iz različitih oblasti tematski podijeljenih u nekoliko baza podataka.

Naučna, akademska i studentska populacija ovom bazom podataka dobija mogućnost pristupa referentnim časopisima iz svih oblasti ljudskog znanja.

U vrijeme kada su bibliotečki fondovi znatno osiromašeni a mogućnost njihovog popunjavanja kupovinom knjiga, časopisa i druge građe gotovo nemoguća, zbog finansijskih razloga, pristup i pretplata na EBSCO servis je i isplativ sa ekonomskog gledišta.

5. POTICAJ INVESTIRANJA U FORMIRANJE ISTRAŽIVAČKO-RAZVOJNIH CENTARA U NAJBOLJIM PREDUZEĆIMA KANTONA SARAJEVO

Preduzeća sa teritorije Kantona Sarajevo bi trebala biti osposobljena za podizanje svoje konkurentne sposobnosti na međunarodnom tržištu, što podrazumijeva: da veća preduzeća formiraju svoje istraživačko-razvojne centre. U svim razvijenim zemljama svijeta, država stimulira svojom participacijom razvoj ovakvih centara. Takvi centri osiguravaju razvoj novih proizvoda, usluga i tehnologija kao i brži transfer inostranih dostignuća u našu sredinu. Isto tako, vode procedure certifikacije za dostizanje prava na znak CE (evropski kvalitet), koji omogućava prohodnost proizvoda u cijeloj Evropskoj uniji bez dodatnog certificiranja.

6. TEHNOLOŠKI PARK KANTONA SARAJEVO

Mala preduzeća ne mogu imati svoje istraživačko-razvojne centre, stoga se moraju formirati TEHNOLOŠKI PARKOVI kao skup od strane države-kantona investirane infrastrukture koja omogućava da mala preduzeća, koristeći je, mogu razviti i testirati novi proizvod, uslugu ili tehnologiju i to za njih po vrlo pristupačnim, niskim cijenama.

Oblasti koje će biti zastupljene u Tehnološkom parku, ovise od privredne strukture Kantona.

Uloga privrednih komora je u realizaciji ovih aktivnosti, vrlo bitna.

7. PODRŠKA ORGANIZIRANJU MEĐUNARODNIH NAUČNIH SKUPOVA

U narednom periodu Kanton Sarajevo bi trebao stimulisati organizovanje naučnih skupova sa međunarodnim učešćem, visokog ranga, kao jednog od oblika valorizacije naučne misli. U okviru takvih naučnih skupova naši naučnici će moći da prezentiraju rezultate naučnih istraživanja kroz realizaciju naučnoistraživačkih projekata sufinansiranih od strane Kantona Sarajevo. Programski odbor ovih skupova treba da bude međunarodni, sastavljen od eksperata iz naučne oblasti koju tretira taj skup, a recenziranje naučnih radova također bi trebalo biti na visokom naučnom nivou.

8. PODRŠKA IZDAVANJU NAUČNE LITERATURE

Naučna literatura u malim zemljama i na malim tržištima, ne može biti prepuštena isključivo komercijalnom pristupu. Zato je potrebna finansijska potpora izdavanju naučne literature, ali po kriterijumu visoke naučne vrijednosti koja pretpostavlja međunarodne recenzije.

9. PARTICIPACIJA IZRADI ENCIKLOPEDIJA I LEKSIKONA

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je bila centar leksikografske djelatnosti još u doba pripreme Enciklopedije Jugoslavije, a zadužena za pojmove vezane za Bosnu i Hercegovinu, kao filijala Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. Svi pripremljeni materijali su spašeni od ratnog uništenja i predstavljaju osnovu za izradu Enciklopedije BiH, na kojoj se permanentno radi u okviru ANUBiH. Ova Enciklopedija BiH nastaje na teritoriji Kantona Sarajevo sa većim učešćem autora sa teritorije Kantona Sarajevo, te budžet za nauku Kantona Sarajevo treba značajno participirati ovaj projekat.

10. POTPORA INOVATORIMA ZA MEĐUNARODNE NASTUPE

U Kantonu Sarajevo vrlo su aktivni inovatori koji vrlo često imaju međunarodne nastupe. Neoprostivo je, da društvo bude "hladno" za njihove napore, pogotovo u onom dijelu gdje uspiju zadovoljiti visoke kriterijume i budu primljeni na međunarodne nastupe.

11. ODRŽAVANJE FUNKCIJE COBISS BH - (KOOPERATIVNI ON LINE BIBLIOTEČKI INFORMATIVNI SISTEM I SERVIS)

Iako bi COBISS trebao biti državna briga, a sistem je doniran i dvije godine izdržavan od donacija Republike Slovenije, on je potpuno prestao da funkcionira, jer država osim jednokratnih finansijskih intervencija i to isključivo Federacije Bosne i Hercegovine, nije sistemski trajno riješila status ove institucije. Sistem je po svojoj arhitekturi takav da može funkcionirati privremeno kao sistem Kantona Sarajevo, biti korišten od biblioteka i subjekata Kantona Sarajevo za uvid u sve bibliotečke resurse na teritoriji ex-Jugoslavije.

Tu njegovu, na Kanton Sarajevo ograničenu funkciju, treba permanentno održavati i biti otvoren prema drugim kantonima kada se odluče na njegovo sufinansiranje čime bi stekli prava na korištenje.

12. PODSTICANJE AKTIVIRANJA I USPOSTAVLJANJA AKADEMSKE I NAUČNO-ISTRAŽIVAČKE MREŽE - BIHARNET ZA NIVO KANTONA SARAJEVO

Akademska i naučno-istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIHARNET) je osnovana 1998. godine kroz donatorski program Republike Slovenije i registrirana je kao pravni subjekt na državnom nivou. Osnivači BIHARNET-a bili su svi univerziteti u BiH uz podršku Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke kulture i sporta. Mreža je funkcionisala veoma dobro u toku trajanja donatorskog programa i u tom periodu univerziteti u BiH imali su konekciju na akademsku mrežu Evrope TEN-155 (kasnije GEANT). Prestankom donatorskog programa BiH je trebala obezbijediti stabilno finansiranje BIHARNET-a i razvoj mreže. Međutim ni do danas BiH nije obezbijedila stabilno finansiranje akademske mreže, koja je zbog ne postojanja finansijskih sredstava za konekciju diskonektovana u decembru 2000. godine. Na taj način BiH je postala jedina zemlja u Evropi koja ima registriranu Akademsku mrežu, koja na prijedlog nadležnih ministarstava obrazovanja, učestvuje u Okvirnim programima Evropske unije, FP5 i FP6, a istovremeno nije konektovana na Akademsku mrežu Evrope niti obezbjeđuje inter-city konekciju za univerzitete u BiH.

Djelimičnim reaktiviranjem BIHARNET-a, Kanton Sarajevo bi prestao biti dio jedine zemlje koja nema akademsku mrežu u funkciji, stvorili bi se uslovi da Univerzitet u Sarajevu putem UTIC-a, a preko BIHARNET-a, obezbijedi fakultetima uslove za razmjenu naučno-obrazovnih informacija u Evropi i šire, imali bi pristup informacijama o mnogobrojnim mogućnostima za učešće na projektima, putem kojih bi mogli obezbijediti sredstva za razvoj nauke i obrazovanja u Kantonu Sarajevo, ali i stvoriti preduslove za potpuno reaktiviranje BIHARNET-a u BiH kada se drugi kantoni i RS odluče da sufinansiraju.

Ovom akcijom, funkcioniranje BIHARNET-a na Kantonu Sarajevo, omogućit će naučnoj javnosti Kantona Sarajevo ulazak u Evropsku akademsku mrežu i funkcioniranje edu. domena.

III - PROJEKTI

Istraživačko-razvojni (IR) projekti su izvršni mehanizam dostizanja ciljeva u razvoju kadrova, novih proizvoda, tehnologija i usluga. Tematska usmjerenost projekata mora biti saglasna potrebama Univerziteta i privrede Kantona Sarajevo. Kako ne postoji industrijska strategija koja bi definisala buduće profile i prioritete u Kantonu Sarajevo, projekti će prioritetno biti usklađivani sa sadašnjim stanjem. Kada bude definisana politika privrednog razvoja Kantona Sarajevo, definisaće se prioriteti u skladu sa njom.

1. NAUČNOISTRAŽIVAČKI PROJEKTI USMJERENI POSTIZANJU DOKTORATA I OBJAVE RADOVA U REFERENTNIM NAUČNIM ČASOPISIMA KOJE REFERIRAJU RELEVANTNE BAZE KAO ŠTO JE CURRENT CONTENTS ( CC) I NASTUPA NAUČNIKA NA NAUČNIM SKUPOVIMA VISOKOG RANGA SA PRIHVAĆENIM RADOM

Naučnoistraživački projekti kao svoj rezultat moraju imati objavljen rad u referentnom naučnom časopisu. Sve okolne zemlje striktno poštuju sciencometrijsku metodologiju u procjeni proizvodnosti i uticaja naučnih rezultata univerzitetskih nastavnika i donijeli su minimalne norme koje moraju nastavnici ispuniti (npr. Republika Hrvatska postavlja normu od dva rada u referentnim naučnim časopisima u četiri godine za svakog univerzitetskog nastavnika).

Prije ili kasnije i Univerzitet u Sarajevu će morati prihvatiti te norme, jer će se u protivnom, dovesti u pitanje priznavanje diploma u okviru Bolonjskog procesa. Međutim, takvi radovi ne mogu samoniklo nastati, ukoliko ne postoje naučno-istraživački projekti koji kao rezultat daju takve radove koji mogu biti prihvaćeni u referentnim časopisima ili biti prezentirani na naučnim skupovima visokog ranga.

2. ISTRAŽIVAČKO-RAZVOJNI PROJEKTI USMJERENI NA MEĐUNARODNO KONKURENTNO SPOSOBNE:

  • -
    PROIZVODE
  • -
    USLUGE
  • -
    TEHNOLOGIJE

Osnovno finansiranje ovih projekata je iz preduzeća, a Kanton osigurava poticajna sredstva.

Istraživačko-razvojni projekti kao svoj rezultat moraju imati novi proizvod ili uslugu ili tehnologiju, međunarodno konkurentno sposobnu, a u okviru biznis plana privrednog preduzeća. Biznis plan mora sadržavati investiciju potrebnu za implementaciju rezultata projekta na tržište.

3. ISTRAŽIVAČKO-TEHNOLOŠKO-RAZVOJNI PROJEKTI ZA UKLJUČIVANJE U EVROPSKI ISTRAŽIVAČKI PROSTOR (EUROPEAN RESEARCH AREA -ERA) - SUFINANSIRANJE AKTIVNOSTI ZA UKLJUČENJE NAUČNO-ISTRAŽIVAČKIH INSTITUCIJA U PROJEKTE EVROPSKE UNIJE - FP6 I FP7

Najveći izazov u Evropi su naučnoistraživački projekti koji se realiziraju u okviru četverogodišnjih programa pod nazivom Okvirni program, tzv. Frame Programs - FP. S obzirom da ekonomski rast sve više ovisi od istraživanja, ovi programi se upravo baziraju na tome, čime Evropska unija stvara "EKONOMIJU BAZIRANU NA ZNANJU" stvaranjem "Evropskog istraživačkog prostora" -"European Research Area - ERA". U toku je realizacija Okvirnog programa 6 (Frame Program Six). On traje od 2003. do 2006. godine. U nekim dijelovima FP6 mogu učestvovati i institucije iz Bosne i Hercegovine, većinom u saradnji sa institucijama iz Evropske unije.

Ciljevi FP6 su: da izgradi i podrži transnacionalno partnerstvo i mreže; da stvori koherentniji istraživački prostor u Evropi; da pomogne pri stvaranju Evropskog istraživačkog prostora. Ovakav jedinstveni evropski istraživački program nudi: čitav niz mogućnosti za istraživače i naučnike; široke kontakte; produktivno partnerstvo; proširenu mobilnost; međunarodno povezivanje i stalno rastući i siguran budžet. U toku su pripreme i aktivnosti za Okvirni program 7. - Frame Program Seven.

U ovom periodu, treba posvetiti veliku pažnju ovakvim projektima, te pomoći u tehničkoj pripremi naučnoistraživačkih institucija Kantona Sarajevo za učešće u ovim programima kao i finansijski pomoći aktivnosti pri uključivanju u ove programe, kao i za nabavku opreme za koju Evropska unija osigurava amortizaciju.

NAPOMENA: Prilikom usvajanja tačaka I.1., I.4., II.3., II.7., II.8. i III.1. Programa naučnoistraživačke djelatnosti vodit će se računa o proporcionalnoj raspodjeli po naučnim oblastima prema proporciji o zastupljenosti naučnih područja što je definisano u dokumentu "Politika nauke u Federaciji BiH".

Proporcije među naučnim područjima:

PODRUČJE

RASPODJELA%

Prirodne znanosti

26

Tehničke znanosti

27

Biomedicinske znanosti

20

Biotehničke znanosti

12

Društvene znanosti

8

Humanističke znanosti

7

IV - POSTUPAK PREDLAGANJA RESORNOM MINISTRU O RASPODJELI RASPOLOŽIVIH SREDSTAVA U BUDŽETSKOJ GODINI:

  • 1.
    Ministar obavještava Savjet o raspoloživim sredstvima i o posebnim razlozima i okolnostima koje mogu imati uticaj na raspodjelu sredstava.
  • 2.
    Savjet usvaja prijedlog raspodjele među oblastima.
  • 3.
    Savjet formira KOMISIJU ZA IZRADU PRIJEDLOGA RASPODJELE budžetskih sredstava u skladu sa tačkom 2. ove procedure na konkretne projekte.
  • 4.
    Savjet razmatra PRIJEDLOG komisije i utvrđuje prijedlog odluke koji dostavlja Vladi Kantona Sarajevo, na usvajanje.

Ovaj Program objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-05-18662/05
23. maja 2005. godine
Sarajevo

Predsjedavajuća
Skupštine Kantona Sarajevo
Meliha Alić, s.r.