Odluka o utvrđivanju postojanja javnog interesa za osnivanje javne ustanove "Deveta osnovna škola" Ilidža
ODLUKU
O UTVRĐIVANJU POSTOJANJA JAVNOG INTERESA ZA OSNIVANJE JAVNE USTANOVE "DEVETA OSNOVNA ŠKOLA" ILIDŽA
Član 1.
Utvrđuje se postojanje javnog interesa za osnivanje Javne ustanove "Deveta osnovna škola" Ilidža, na osnovu Elaborata o opravdanosti osnivanja Javne ustanove "Deveta osnovna škola" Ilidža.
Član 2.
Elaborat iz prethodnog člana sastavni je dio ove odluke.
Član 3.
Ova Odluka će se objaviti u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
ELABORAT
O DRUŠTVENO-EKONOMSKOJ OPRAVDANOSTI IZDVAJANJA IZ SASTAVA "SEDME OSNOVNE ŠKOLE" - PODRUČNE ŠKOLE RAKOVICA U SAMOSTALNU JAVNU USTANOVU
Elaborat uradio
Član Upravnog odbora
Mustafa Sinanović, s.r.
UVOD
U skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i odgoju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/98, 9/00 i 18/02) te Pedagoškim standardima i općim normativima za osnovno obrazovanje i vaspitanje, a u cilju obezbjeđivanja osnovnih uslova za uspješnije ostvarivanje ciljeva i zadataka definisanih nastavnim planovima i programima, organ upravljanja i organ rukovođenja "Sedme osnovne škole" Blažuj, na sjednici održanoj 5. septembra 2003.godine, pokrenuli su inicijativu i aktivnosti na izdvajanju područne škole u Rakovici, iz sastava "Sedme osnovne škole" i njenog formiranja kao samostalne javne ustanove.
Pomenutoj inicijativi punu podršku daii su i nastavničko vijeće, organizacija sindikata i Savjet roditelja škole, te Savjet mjesne zajednice, uz podršku velike većine građana, stanovnika Mjesne zajednice Rakovica.
Ovom prilikom, prioritetno mjesto dato je osiguranju preduslova za kvalitetnije organizovanje vaspitno-obrazovnog procesa i potreba učenika ove škole, kao osnovnog temelja cjelokupnog obrazovnog sistema.
Također, intencija i namjera jeste stvaranje uslova za individualizaciju nastave sa manjim brojem učenika u odjeljenju, te ostvarivanju maksimalne saradnje između učenika, nastavnika i drugih subjekata u vaspitno-obrazovnom procesu.
1. Razvoj školstva u okviru teritorijalnog obuhvata područne škole Rakovica
Začeci razvoja školstva na ovom prostoru, datiraju još od 1926. godine, kada je otpočela sa radom prva, tada novoizgrađena škola u Rakovici.
Te prve godine, u dvije učionice, u mješovitim odjeljenjima nastavu je pohađalo ukupno 82 učenika. U ovakvom obliku, škola je radila sve do sredine 1941. godine, kada je zbog ratnih djejstava prekinuto izvođenje nastave.
Ponovno održavanje nastave započeto je školske 1945/46. godine, koju je u 4 odjeljenja pohađalo ukupno 103 učenika. Ovakva organizacija i približan broj učenika bio je prisutan sve do 1951. godine.
Naime, školske 1951/52.godine, pored škole u Rakovici, počela je sa radom i područna škola na Kobiljači, sa dvije učionice, koju je tada pohađalo 125 učenika.
Na ovakav način, u organizacionom i teritorijalnom smislu, škola biva organizovana do 1962.godine, kada odlukom nadležnih organa općine Ilidža, biva integrisana u jednu školu pod nazivom OŠ "Gliša Janković" - Blažuj.
Godine 1968,, izgrađena je nova školska zgrada u Rakovici sa 4 učionice, 2 radionice i dva manja kabineta.
Ukupna izgrađena površina zatvorenog prostora ove škole, iznosila je oko 700 m2.
Sredstvima tadašnje SlZ-e osnovnog obrazovanja i vaspitanja, 1979. godine izvršena je adaptacija stare školske zgrade, u kojoj je u jednoj učionici planirano izvođenje nastave tjelesnog odgoja.
Od tada, pa sve do danas, pomenuti školski objekti, nisu mijenjali svoju namjenu, niti su, iako je zabilježen izuzetno visok rast broja učenika, vršeni bilo kakvi zahvati na njihovom proširenju ili dogradnji.
2. Razlozi pokretanja inicijative o izdvajanju u samostalnu javnu ustanovu
U ovom kontekstu, nekoliko je krucijalnih razloga koji su bili opredjeljujući za pokretanje navedene inicijative, kao što su:
- 1.Ispunjavanje Zakonom o osnovnoj školi i Pedagoškim standardima propisanih kriterija i uslova za odvajanje u samostalnu javnu ustanovu;
- 2.Izgradnja i ostvarivanje optimalnijih uslova za organizovanje kvalitetnijeg odvijanja vaspitno-obrazovnog procesa;
- 3.Izrazito visok stepen priliva novih stanovnika na teritoriji obuhvata sadašnje područne škole;
- 4.Iznimno visok stepen povećanja broja učenika i odjeljenja, čime je ispunjen osnovni zakonski uslov za osamostaljivanje u samostalnu javnu ustanovu;
- 5.Izgradnja kapitalnih objekata infrastrukture, kao što su: gradska obilaznica, trasa budućeg koridora 5-c te drugih privrednih objekata u tzv. industrijskoj zoni (obuhvat Šamin gaj - Ciglana polje):
- 6.Realizacija ranije započetih aktivnosti na projektu dogradnje škole i izgradnje fiskulturne sale;
- 7.Izgradnja materijalnih i kadrovskih pretpostavki za odvijanje savremeno organizovanog vaspitno - obrazovnog procesa;
- 8.Efikasnije i jednostavnije rješavanje težišnih problema u vezi sa funkcionisanjem škole kao samostalne javne ustanove;
- 9.Troškovi koji će u postupku izdvajanja u samostalnu javnu ustanovu, zahtijevati izdvajanje minimalnih materijalnih sredstava .
3. Analiza prostornih i drugih aspekata teritorijalnog obuhvata
Navedena oblast sagledavana je kroz tri segmenta i to:
3.1 Geografski obuhvat;
3.2. Demografske karakteristike prostora;
3.3. Socio-ekonomske karakteristike.
3.1. Geografski obuhvat
Sadašnji prostor obuhvata područne škole Rakovica se, zapadnom stranom, kreće graničnim pojasom općine Ilidža sa općinom Kiseljak i obuhvata naseljena mjesta Buhotina, Kobiljača i Rudnik, zatim općinom Hadžići sa južne strane i naseljenim mjestima Rudnik,Vrela, Dugi do, istočni dio naselja Miševići i Ciglana, sa naseljima duž lijeve strane puta Ciglana - autobusko stajalište - prema plantažnom voćnjaku i naselju Kakrinje sa istočne kao i graničnom linijom općine Novi Grad sa istočne, te općine Visoko, sa naseljima Pijesak i Vela sa sjeverne strane.
Navedeni prostor obuhvata između 30 i 35 km2.
Škola u Rakovici bi od najudaljenijeg naselja Buhotina, na zapadu, bila udaljena oko 4 km, na istoku, od naselja Kakrinje, oko 2,5 km, Potkraj, na sjeveru, oko 1,5 km, te naselja Ciglana na jugu oko 2 km.
U navedenom obuhvatu izgrađeno je između 1.200 i 1.500 stambenih objekata koji su useljeni. Pored toga, znatan dio, od preko 2.000 vikend objekata, posebno u naseljima Miševići - Ciglana - Kakrinje, te Stanjevac, Rudnik i Vrela, kupoprodajom ili zamjenom nekretnina prevoren je u stambene objekte.
3.2 Demografske karakteristike prostora i migraciona kretanja 1991 - 2003. god.
Na pomenutom obuhvatu, do 1991. godine, stalno je bilo nastanjeno između 3.600 - i 4.200 stanovnika, te je svaki 12-i stanovnik bio školskog uzrasta i pohađao osnovnu školu.
Zbog ratnih djejstava, sredinom 1997.godina, na ovom prostoru živjelo je svega 1.100 stanovnika, da bi taj broj 2000. godine iznosio između 2.900 i 3.200 stanovnika.
Prema pokazateljima kojima raspolažemo, trenutno na ovom prostoru stanuje između 3.500 i 4.000 stanovnika, sa izuzetno visoko izraženim stepenom doseljavanja novih stanovnika, posebno sa prostora Goražda, Foče, Višegrada, Bratunca, Srebrenice, Zvornika, te područja Sandžaka.
3.3 Socio-ekonomske karakteristike
U socijaino-ekonomskoj strukturi preovladava ruralno stanovništvo, radničkog tipa, u kojem izrazito dominiraju radnička zanimanja ranga KV,VKV, odnosno SSS - proizvodno -zanatskih zanimanja.
U sociološkoj strukturi, dominira patrijahalni tip porodice sa troje i više djece, odnosno pet i više članova domaćinstva.
Ovaj segment posebno je izražen i zastupljen kod novopridošlih stanovnika, koji, u ovom momentu, čine više od 60 % ukupnog stanovništva u odnosu na domicilno stanovništvo - starosjedioce.
Takva struktura će prema svim pokazateljima i kretanjima - migracijama stanovništva, preovladavati i u periodu 2004 - 2015.godina.
4. Broj učenika - odjeljenje
KRETANJE BROJA UČENIKA - ODJELJENJA
|
Red. broj |
GODINA |
ŠKOLA |
UKUPNO |
||||
|
Rakovica |
Kobiljača |
||||||
|
Učenika |
Odjeljenje |
Učenika |
Odjeljenja |
Učenika |
Odjeljenja |
||
|
1. |
1926/27 |
62 |
2 |
- |
- |
62 |
2 |
|
2. |
1945/46 |
103 |
4 |
- |
- |
103 |
4 |
|
3. |
1950/51 |
71 |
2 |
54 |
2 |
125 |
4 |
|
4. |
1960/61 |
79 |
2 |
43 |
2 |
122 |
4 |
|
5. |
1980/81 |
302 |
10 |
- |
302 |
10 |
|
|
6. |
1996/97 |
198 |
8 |
- |
- |
198 |
8 |
|
7. |
2000/01 |
340 |
11 |
- |
- |
340 |
11 |
|
8. |
2003/04 |
399 |
16+1 |
- |
- |
399 |
16+1 |
U ovom segmentu, za što objektivniji prikaz stanja i kretanja broja učenika i odjeljenja uzevši u obzir sve specifičnosti posebno ratna događanja i sve prateće konsekvence iz datog prikaza (1926 - 2003.godina), kao uzorak analizirat ćemo podatke za 1980/81, 1996/97 i 2003/04. godinu.
Shodno tome, prema uporednim pokazateljima za 1980, i 1996.godinu (kao karakterističan period), evidentno je da je došlo do drastičnog pada broja učenika od čak 65,56%.
Navedena 1996.godina, je prva školska godina nakon okončanja ratnih djejstava.
Međutim, ako se uporede pokazatelji za 1980.-2003, godinu, evidentno je da je zabilježen rast broja učenika za ukupno 132,11%.
U ovom kontekstu, potrebno je izdvojiti i analizirati pokazatelje za 1996/97, odnosno 2003/2004. školsku godinu.
Ovo iz razloga, jer je u navedenom periodu (elaborirano u poglavljima 3.2 i 3.3) primjenom Anexa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma, te uzrazitom ekspanzijom prometa i zamjene nekretnina te individualne stambene izgradnje, dešava se da sa 198 učenika raspoređenih u 8. odjeljenja 1996 godine, taj broj je već školske 2003/2004. godine narastao na 399 učenika u 16+1 odjeljenja.
To je efektivni rast od čak 201,51% novoupisanih učenika, odnosno 100% povećanje broja odjeljenja.
5. Školski prostor
Sadašnji objekat škole izgrađen je 1968.godine, a i danas, iako je proteklo 35 godina, zadržao je potpuno iste gabarite i ukupnu zatvorenu površinu.
Dakle, ovaj objekat, zajedno sa objektom stare škole, raspolaže sa ukupno 832 m2 zatvorene površine, od čega je svega 403.56 m2 moguće ( u sadašnjim uslovima), a i iskorišteno je za učionički prostor.
Nastava se odvija u ukupno 7 učionica (4 + 3) od čega samo 4 učionice zadovoljavaju osnovne standarde, dok su 3 manje učionice, koje ispunjavaju minimum standarda, napravljene prenamjenom ranijeg prostora (2 radionice i čajne kuhinje - trpezarije). shodno navedenom, ukupni učionički prostor po jednom učeniku sada iznosi svega 1.01 m2.
Poređenja radi, kada bi sav zatvoreni prostor od oko 832 m2 (700+132 m2 u starom objektu škole) podijelili na broj učenika (399) to bi iznosilo 2.08 m2 po učeniku, dok pedagoški standardi predviđaju minimum 3,00 odnosno, optimalnih 4,00 m2 po učeniku.
Nastava tjelesnog odgoja izvodi se u improvizovanoj sali površine 84,6 m2, što iznosi 3,38 m2 po učeniku u odjeljenju sa 25 učenika. Pedagoški standardi za nastavu tjelesnog odgoja predviđaju minimum 5,00 m2, odnosno optimalnih 7,00 m2 po učeniku na času. Slobodnog, zatvorenog prostora, potrebnog za radionice, laboratorije i kabinete škola nema, jer je sav taj prostor, da bi se uopšte mogla izvoditi nastava, prenamjenom iz nužde, već pretvoren u učionice.
Pored navedenog, objekat raspolaže sa ukupno 5 mokrih čvorova, tako da na jedan mokri čvor dolazi 79,8 učenika, dok pedagoški standardi predviđaju jedan mokri čvor na svakih 30 učenika.
PROSTOR KOJIM RASPOLAŽE ŠKOLA
(STANJE 2003/04)
|
Red. broj |
Naziv prostora |
Površina m2 |
Po pedagoškim stand. po 1 učeniku m2. |
Stanje po 1 učeniku m2 |
Nedostajući prostor / optimum/ m2 |
||
|
Minimum |
Optimum |
||||||
|
1. |
Učionice |
403,56 |
1,40 |
1,80 |
1,01 |
- |
0,79 |
|
2. |
Kabineti |
- |
2,00 |
3,00 |
0,00 |
- |
3,00 |
|
3. |
Sala za tjelesni odgoj |
84,60 |
5,00 |
7.00 |
3,38 |
3,62 |
|
|
4. |
Radionice-laborat. |
- |
2,00 |
3,00 |
0.00 |
- |
3,00 |
|
5. |
Zatvoreni prostor |
832 |
3,00 |
4.00 |
2,08 |
1,92 |
6. Oprema i nastavna sredstva
Od opreme i nastavnih sredstava, škola raspolaže sa sljedećim:
- -školske klupe 200 komada
- -školske stolice 400
- -školske table 8
- -grafoskop 2
- -magnetofon -
- -gramofon -
- -epidijaskop 1
- -kasetofon 4
- -TV prijemnik 2
- -videorekorder 2
- -računari 4
- -aparat za umnožavanje -
- -bibliotečkom građom 2000
OPĆA NASTAVNA SREDSTVA KOJIMA
RASPOLAŽE ŠKOLA
|
Red. broj |
Naziv sredstva |
Jedinica mjere |
Stola raspolaže sa: |
Pedagoški standardi |
Nedostaje |
|
1. |
Aparati za umnožavanje |
komada |
- |
1 |
1 |
|
2. |
Računari |
# |
4 |
7 |
3 |
|
3. |
Štampač (crno bijeli) |
# |
- |
2 |
2 |
|
4. |
Štampač (kolor) |
# |
- |
2 |
2 |
|
5. |
Kamera |
# |
- |
1 |
1 |
|
6. |
Kasetofon |
# |
4 |
7 |
3 |
|
7. |
TV kolor-videorekorder |
# |
2 |
10 |
8 |
|
8. |
Multimedijalni projektor |
# |
- |
1 |
1 |
|
9. |
Školski razglas fiksni-mobilni |
# |
- |
1+1 |
1+1 |
7. Broj i struktura postojećeg nastavnog kadra
Škola u odnosu na sadašnji broj učenika, ima u potpunosti popunjene potrebe za kadrovima angažovanim u procesu izvođenja nastave.
Od ukupnog broja angazovanih izvršilaca, njih samo 7, koji pripadaju kategoriji pomoćnog tehničkog osoblja, nisu angažovani u direktnom procesu izvođenja nastave.
Od tog broja, 11 njih (8 učitelja i 3 nastavnika - bosanski/ hrvatski/ srpski jezik, engleski jezik i matematika) upotpunosti ostvaruju normu časova u ovoj školi, dok ostali svoju normu nadopunjuju časovima u matičnoj školi u Blažuju.
Od pomoćno - tehničkog osoblja, stalno su angažovani:
- -domar ložač 1 izvršilac
- -noćni čuvar 2 izvršioca
- -higijeničar 3 izvršioca
- -radnik u školskoj kuhinji 1 izvršilac
PREGLED ANGAŽOVANJA KADROVA-OSOBLJA - STANJE 2003/04
|
RED. BROJ |
PREDMET DUŽNOST |
POTREBAN BROJ IZVRŠILACA |
ANGAŽOVANO IZVRŠILACA |
NEDOSTAJE |
|
1. |
Razredna nastava |
8 |
8 |
- |
|
2. |
Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost |
1,90 |
1,90 |
- |
|
3. |
Matematika |
1,68 |
1,68 |
- |
|
4. |
Engleski jezik |
1,37 |
1,37 |
- |
|
5. |
Njemački jezik |
0,42 |
0,442 |
|
|
6, |
Likovna kultura |
0,48 |
0,48 |
|
|
7. |
Muzička, glazbena kultura |
0,38 |
0,38 |
- |
|
8. |
Historija, povijest |
0,76 |
0,76 |
- |
|
9. |
Geografija, zemljopis |
0,76 |
0,76 |
- |
|
10. |
Biologija |
0,57 |
0,57 |
- |
|
11. |
Hemija |
0,40 |
0,40 |
- |
|
12. |
Fizika |
0,40 |
0,40 |
- |
|
13. |
Informatika |
0,50 |
0,50 |
- |
|
14. |
Tehnički odgoj |
0,62 |
0,62 |
|
|
15. |
Tjel.i zdravstv.odgoj |
0,76 |
0,76 |
|
|
16. |
Obrazov.za demokratiju |
0,19 |
0,19 |
- |
|
17. |
Kultura življenja |
0,19 |
0.19 |
- |
|
18. |
Izborna nastava |
0,20 |
0,20 |
- |
|
19. |
Domar-ložač |
1 |
1 |
|
|
20, |
Noćni čuvar |
2 |
2 |
- |
|
21. |
Higijeničar |
3 |
3 |
|
|
22. |
Radnik u šk. kuhinji |
1 |
1 |
- |
8. Dosadašnja investiciona ulaganja
Za razliku od drugih objekata, koji se nalaze u sastavu sadašnje centralne škole u Blažuju, na objektu sadašnje područne škole u Rakovici, od njene izgradnje 1968. godine, nisu vršena nikakva investiciona ulaganja, koje bi se odnosila na prepravke građevinske konstrukcije ili dogradnje novih sadržaja.
Dakle, sem minimalnog tekućeg održavanja objekta škole, u proteklih 35 godina, ona nije promijenila ništa od svog unutrašnjeg sadržaja u građevinskom smislu, niti su ikada izdvajana sredstva za te namjene. S toga su ovdje date samo osnovne naznake problema, dok ćemo ovo pitanje, šire elaborirati kao neodvojivi - sastavni dio realizacije programa aktivnosti na dogradnji učionica i fiskulturne sale.
9. Problemi i poteškoće u radu
Osnovni, a i najveći problem, u dosadašnjem funkcionisanju škole, jeste akutni nedostatak kvalitetnog učioničkog prostora, odnosno, prostora za kabinete, laboratorije, te druge sadržaje u cilju poboljšanja opštih uslova za organizaciju i izvođenje nastave.
10. Projekcije razvoja u periodu 2004 - 2015 godina
U prethodno prikazanim baznim pokazateljima, koji će nam poslužiti kao validna polazna osnova projiciranja ukupnih kretanja po navedenoj problematici, u periodu 2004 - 2010. godina, sa predviđanjem kretanja do 2015. godine.
Kao i prethodna poglavlja i ovo je obrađeno kroz selektiranje sadržaja u 4 zasebne ali međusobno povezane cjeline, kako slijedi:
- 1.Projekcija rasta stanovništva,
- 2.Projekcija rasta broja učenika-odjeljenja,
- 3.Projekcija potreba za prostorom,
- 4.Projekcija potreba za kadrovima.
10.1 Projekcija rasta stanovništva
U poglavlju 3.1 (Geografski obuhvat) dati su osnovni podaci o teritoriji sa koje dolaze učenici ove škole, kao i pregled migracionih kretanja stanovništva u periodu 1991 - 2003.godina, na ovom prostoru.
Tom prilikom, pored ostalih, koristili smo podatke i procjene kojima raspolažu organi lokalnih zajednica, kao i metod neposrednog uvida u stvarno - faktičko stanje na terenu obuhvata škole, a ne knjiško stanje u organima općinskih i drugih službi.
Saznanja o stvarno izvršenim kupoprodajnim transakcijama ili zamjenama nekretnina, odnosno, stanjem stambenog fonda starosjedilačkih domaćinstava i stepenom prisutne gradnje i pripreme terena za gradnju, služila su nam kao osnovno polazište u projeciranju kretanja stanovništva do 2010., odnosno 2015.godine.
U tom kontekstu sagledavali smo, također, metodom neposrednog uvida stanja na terenu, stanje slobodnog - neizgrađenog zemljišta /ove se površine sada najvećim dijelom, vode kao poljoprivredno zemljište i šumsko / kao i planove izgradnje osnovnih sadržaja komunalne infrastrukture (vodovod, kanalizacija, gasovod, kapitalnih saobraćajnica - Koridora 5-c i gradske zaobilaznice) u prostornom obuhvatu škole, kao primarnih pokazatelja, koji odlučujuće utiču na migraciona kretanja, odnosno naseljavanje ovog prostora.
Trenutno, na navedenom prostoru, postoji izgrađeno i useljeno između 1.100 i 1.400 individualnih stambenih objekata. Pored navedenog, ovo je područje sa relativno jeftinom cijenom zemljišta doprinijelo da je na istom izgrađeno između 2.000 i 2.500 vikend objekata, sa formiranim tzv. vikend naseljima i zaokruženim osnovnim infrastrukturnim sadržajima (put, voda, struja, telefon).
U ovom kontekstu, nužno je istaći da je značajan broj vikend objekata, posebno u dijelu naselja Miševići, Ciglana i samog područja Mjesne zajednice Rakovica, pretvoren u stalno nastanjene objekte.
Uzimajući u obzir sve navedene činjenice, kao i opšta društveno-ekonomska kretanja, koja uslovljavaju nesmanjen tempo migracija sa prostora Podrinja i južne Srbije -Sandžak i Kosovo - prema Sarajevu i njegovoj bližoj okolini, onda se sa velikim stepenom vjerovatnoće može predvidjeti i projicirati rast stanovništva na ovom prostoru.
Prema tim projekcijama, koje cijenimo pouzdanim, izrazito visok stepen rasta novih stanovnika, biće zastupljen sve do 2010.godine, kada bi u području obuhvata škole bilo nastanjeno između 6.000 i 8.000 stanovnika, odnosno, taj broj bi do 2015.godine narastao između 9.000 i 11.000 stanovnika.
Dakle, u narednih 12 godina, godišnje bi se prosječno za oko 750 - 800 novih stanovnika uvećavao broj ukupnog stanovništva, što cijenimo dosta izvjesnim i realnim.
PREGLED BROJA STANOVNIŠTVA U OBUHVATU ŠKOLE (1991-2003 GODINA)
|
Red. Br. |
Godina |
Broj stanovnika |
Rast stanovništva u odnosu na 1996 god. (%) |
|
|
+ |
- |
|||
|
1 |
1991 |
2790 |
0 |
0 |
|
2 |
1996 |
930 |
300 |
|
|
3 |
2001 |
2995 |
322 |
|
|
4 |
2003 |
3900 |
419,35 |
10.2 Projekcija rasta broja učenika - odjeljenja
Analogno prethodno obrađenom sadržaju, iste pokazatelje i elemente koristili smo i prilikom izrade projekcije rasta broja učenika i odjeljenja u budućoj samostalnoj javnoj ustanovi.
Također, u ovom kontekstu sagledavane su i socio-ekonomske karakteristike stanovništva, odnosno porodica, čije su osnovne naznake date u poglavlju 3.3.
Iz podataka datih u tabelarnom prikazu, evidentno je, da će naredna 2004/05 školska godina, biti udarna godina, odnosno godina u kojoj će ova škola morati amortizovati najveći pojedinačni - godišnji udar enormnog povećanja broja učenika.
Naime, iz poznatog razloga, tj. prelaska na devetogodišnji sistem osnovnog obrazovanja i upisa u prvi razred djece sa navršenih 6,5 godina života, dovest će do toga, da će se brojno stanje povećati za najmanje 5 novih odjeljenja prvog razreda, odnosno, u realnom odnosu za tri odjeljenja (izlaze dva odjeljenja 8. razreda). Međutim, sada jedan od četvrtih razreda broji 40 učenika, koji će se uzevši u obzir i broj ostalih odjeljenja iz ove grupe, neimonovno morati podijeliti na novo odjeljenje u petom razredu. To znači da će se povećati broj odjeljenja za još jedno odjeljenje, odnosno ukupan broj novih odjeljenja iznosit će četiri.
Ako kao mjerilo za broj učenika u odjeljenju uzmemo njih 25 onda to iznosi novih 100 učenika, što bi u ukupnom zbiru značilo 499 učenika i 20 odjeljenja u narednoj školskoj 2004/05 godini.
Od 2004/06 školske godine, predviđen je rast od samo po dva nova odjeljenja do 2010. godine, a od 2010. do 2015. godine samo po jednog novog odjeljenja na godišnjem nivou.
Iz navedenog proizilazi, da će 2010. godine, ova škola imati oko 650 učenika i 27 odjeljenja, a 2015.godine oko 775 učenika i 32 odjeljenja.
Prezentirani pokazatelji ukazuju nam da ukoliko bi zadržali ovu školu kao područnu odnosno, u sadašnjem statusu, onda bi već naredne školske godine, zajedno sa centralnom školom u Blažuju, imali između 45 i 48 odjeljenja, sa preko 1.200 učenika,
RAST BROJA UČENIKA I ODJELJENJA ZA PERIOD 1986 - 2003 GODINA
|
Red. Br. |
Godina |
Broj učenika |
Broj odjeljenja |
Stopa rasta (%) |
|
1 |
1996/1997 |
198 |
8 |
0 |
|
2 |
1997/1998 |
222 |
8 |
11,21 |
|
3 |
1998/1999 |
280 |
10 |
42 |
|
4 |
1999/2000 |
316 |
11 |
59,9 |
|
5 |
2003/2004 |
399 |
16+1 |
102 |
10.3. Projekcija potreba za prostorom
U poglavlju 5 dat je presjek stanja prostora kojim raspolaže trenutno ova škola.
Iz datih pokazatelja je evidentno, da su od strane organa škole, kao nužni, poduzimani koraci na povećanju broja učionica i učioničkog prostora na uštrb ukidanja kabineta, radionica, čajne kuhinje i drugih neophodnih sadržaja.
Naime, 1968, godine, kada je izgrađena, namjenski su bile projektovane samo 4 učionice, 2 radionice i jedan kabinet za izvođenje nastave domaćinstva.
Danas, sve tri navedene prostorije su, iz nužde, preinačene u učionice, kako bi uopšte mogao biti izvršen prihvat novoupisanog broja učenika.
Već naredne 2004/05 školske godine, kada se očekuje realno povećanje za oko 100 novih učenika, problem nedostatka prostora i organizovanja nastave, bit će iznimno veliki, da bi već 2006, godine, ova škola mogla doći u poziciju, da zbog nedostatka učionica ne mogne izvršiti prihvat svih učenika. Analogno tome, to neće moći učiniti ni sadašnja centralna škola u Blažuju, jer i u ovoj školskoj godini ona je sa 823 učenika i 22 odjeljenja, uzimajući u obzir raspoloživi prostor, dosegla svoj maksimum.
Iz ovog razloga navedeni problem treba ukomponovati u aktivnosti koje se realizuju od 2000.godine na dogradnji škole i izgradnji fiskulturne sale.
10.4. Projekcija potreba za kadrovima
U poglavlju broj 7 dat je presjek trenutnog stanja kadrova angažovanih u ovoj školi.
Iz prezentiranih pokazatelja, evidentno je da su sve potrebe za kadrovima u nastavi i drugim izvršiocima popunjene 100%. Dakle, nema izražene potrebe za angažovanjem dodatnog broja izvršilaca, kako u procesu nastave, tako i pratećeg tehničkog osoblja.
Od ukupnog broja, njih 18 cjelokupno radno vrijeme, odnosno normu, ispunjavaju u ovoj školi. Ostali nastavnici samo bi dopunjavali nedostajuću normu časova kao i do sada u školi u Blažuju.
To znači, da bi ostali zaposlenici (bez pune norme u školi Blažuj) sklapali ugovor sa ovom školom o nastavljanju izvršavanja dosadašnjih obaveza, dakle, nastavno-obrazovni proces ne bi trpio nikakve promjene po osnovu broja izvršilaca. Shodno tome, po ovom osnovu, ne bi došlo do traženja, a ni potrebe za obezbjeđivanjem dodatnih sredstava iz budžeta, jer su ta sredstva već obezbijeđena i ona se izdvajaju za te namjene.
Po izvršenom izdvajanju u samostalnu javnu ustanovu, u skladu sa Zakonom, dodatna sredstva će se trebati preraspodijeliti za jednog izvršioca (prestala bi potreba za angažovanjem sadašnjeg pomoćnika direktora) i obezbijediti dodatna sredstva za tri nova izvršioca- sekretara, pedagoga i bibliotekara.
Broj izvršilaca bi se godišnje mijenjao srazmjerno rastu broja učenika - odjeljenja, što bi se dešavalo i bez izdvajanja ove škole u samostalnu javnu ustanovu.
11. Naznake ekonomskih pokazatelja izdvajanja u samostalnu javnu ustanovu
U prilogu broj 6 dat je pregled trenutnog stanja u segemtnu angažovanih kadrova koje bi i po sili Zakona o osnovnoj školi, bilo nužno angažovati po izdvajanju u samostalnu javnu ustanovu.
Po tom osnovu evidentno je da za neposredne izvršioce u nastavi, učitelji i nastavnici, kao i pomoćno tehničko osoblje, nisu potrebna nikakva dodatna sredstva, jer su ona već obezbijeđena za svakog od njih i u ovoj školskoj godini.
Isti odnos zadržava se i prema pomoćnom tehničkom osoblju, koje već stalno radi u ovoj školi i novom organizacijom neće biti iskazane potrebe za novim izvršiocima, ukoliko se zadrži sadašnji broj učenika, odjeljenja i površina zatvorenog školskog prostora.
Dodatna sredstva bi bila neophodna za finansiranje troškova ličnog dohotka sekretara, pedagoga i bibliotekara na sadašnjem nivou primanja i izdvajanja doprinosa na ime LD.
Iz navedenog proizilazi da bi ovaj proces izdvajanja u samostalnu javnu ustanovu bio izuzetno jeftin, uz dobiven dodatni kvalitet organizovanja i odvijanja vaspitno - obrazovnog procesa, što i jeste osnovni cilj svake javne ustanove ovog tipa.
12. Moguće negativne implikacije zadržavanja postojećeg stanja
Činjenica je, da se u sadašnjim uslovima i načinu organizovanja, kao područne osnovne škole ovaj subjekt susreće sa problemima koji bi, ukoliko se ne priđe njihovom sistemskom rješavanju u narednom periodu, mogli predstavljati limitirajući faktor njenog uspješnog rada.
Osnovne pretpostavke, kadrovi i prostor u obimu sadašnjih potreba sa istim u potpunosti su proistekli iz broja učenika na sadašnjem nivou.
U kvalitativnom smislu, osim nastave iz predmeta engleski jezik, svi ostali predmeti i razredna nastava zastupljeni su stručnim izvršiocima.
Međutim, ocjena kvaliteta, veličine i opremljenosti učioničkog prostora teško da moće dobiti neku bolju ocjenu, što u narednom periodu može imati negativnog odraza na kvalitet vaspitno-obrazovnog procesa. Iz tih razloga, ukoliko bi i dalje zadržali ovakvo stanje u pogledu statusa i organizacije škole, neminovno bi dovelo do teško rješivih problema u pogledu poboljšavanja opštih uslova slušanja i izvođenja nastave.
Ono prije svega, jer je i centralna škola u izuzetnim problemima ove vrste, odnosno sva prioritetna saniranja stanja i rješavanja problema bila bi ponovo usmjerena prema centralnoj školi. U tom slučaju bi opet cijelo ovo područje i ova škola, bili "osuđeni" na tiho nestajanje.
Iz tog razloga, nameće se objektivno pitanje, imamo li pravo da ne preduzimajući aktivnosti, uskraćujemo djeci pravo na sticanje znanja u primjerenim uslovima, odnosno, imamo li pravo da ignorišemo mišljenje, volju i htijenje stanovnika ovog prostora.
Uzimajući u obzir izuzetno povoljne preduslove sa aspekta slobodnih školskih površina u okruženju ove škole (oko 5.000 m2) koje se nalaze u samom centru naselja uz regionalni put, čine solidnu podlogu za proširivanje kvalitetnijeg budućeg organizovanja.
Ukoliko se ne bi prišlo ozbiljnijim aktivnostima na definisanju i privođenju krajnjoj namjeri zemljišta uz samu školu, ali za potrebe škole, realno se može desiti da zbog "višeg društvenog" ili nekog drugog interesa, škola, a i sam osnivač, izgubi, odnosno, oduzme im se pomenuto zemljište.
Na ovaj način bi se zapečatila sudbina ove škole, a učenici bili primorani za "selidbu" u druge škole i nekvalitetnu naobrazbu limitiranu lošim, prije svega, prostornim uslovima u postojećem objektu. Eventualno, ovakav način odvijanja situacije zasigurno bi veoma negativno uticao na raspoloženje i motiv zaposlenih, zatim, po principu spojenih posuda, bi se širio na učenike, a posebno negativan efekat bi imao na roditelje učenika.
U ovom kontekstu treba posmatrati i raspoloženje i odnos lokalne zajednice, odnosno stanovnika, koji su u velikoj većini dali podršku organu rukovođenja i organu upravljanja, za odvajanjem u zasebnu javnu ustanovu.
Navedena podrška građana izražena je u više navrata od 2000. godine, a davana je preko biranih predstavnika, a i samog Savjeta MZ Rakovica.
13. Prijedlog mjera
U cilju realizovanja zadataka naznačenih u prethodnim poglavljima i stvaranja kvalitativno novih preduslova za budući status škole, kao samostalne javne ustanove, potrebno je:
- 1.Tekst Elaborata nakon što je usvojen na sjednici Upravnog odbora "Sedme osnovne škole" - Blažuj, u konačnoj verziji dostaviti na upoznavanje, iščitavanje i dalje postupanje:
- -načelniku općine Ilidža,
- -pomoćniku načelnika za obrazovanje, nauku, kulturu i informisanje i
- -predsjedavajućem općinskog Vijeća Ilidža,
- -dopredsjedavajućem općinskog Vijeća Ilidža,
- -vijećnicima općinskog vijeća,
- -sekretaru općinskog vijeća,
- -drugim subjektima.
- -
- 2.Radi bližeg upoznavanja sa sadržajem, organizovati širu prezentaciju Elaborata, kategorijama navedenim u tački 1. prijedloga mjera.
- 3.Pismom namjere, od načelnika općine, predsjedavajućeg i dopredsjedavajućeg općinskog vijeća Ilidža i klubova vijećnika u OV Ilidža, zatražiti uvrštavanje Elaborata kao zasebne tačke dnevnog reda, na jednoj od narednih sjednica OV Ilidža.
- 4.Shodno stavovima i smjernicama utvrđenim na 32, 33 i 34. sjednici Upravnog odbora škole, održanim 05.09.2003, 25.09.2003 i 10.10.2003 godine, predlažemo da po izdvajanju u samostalnu javnu ustanovu, škola dobije naziv "Deveta osnovna škola" - Ilidža.