Odluka o utvrđivanju postojanja javnog interesa za osnivanje Javne ustanove Osnovna škola "Dobroševići"
ODLUKU
O UTVRĐIVANJU POSTOJANJA JAVNOG INTERESA ZA OSNIVANJE JAVNE USTANOVE OSNOVNA ŠKOLA "DOBROŠEVIĆI"
Član 1.
Utvrđuje se postojanje javnog interesa za osnivanje Javne ustanove Osnovna škola "Dobroševići", na osnovu Elaborata o opravdanosti osnivanja Javne ustanove Osnovna škola "Dobroševići".
Član 2.
Elaborat iz prethodnog člana sastavni je dio ove odluke.
Član 3.
Ova Odluka će se objaviti u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
ELABORAT
O DRUŠTVENO-EKONOMSKOJ OPRAVDANOSTI IZDVAJANJA IZ SASTAVA JU OŠ "BEHAUDIN SELMANOVIĆ" - PODRUČNE ŠKOLE U DOBROŠEVIĆIMA U SAMOSTALNU JAVNU USTANOVU
Broj 01-05-18664/05
23. maja 2005. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća
Skupštine Kantona Sarajevo
Meliha Alić, s. r.
UVOD
Na sjednici Upravnog odbora škole koja je održana 1. 7. 2003. godine a na incijativu savjeta Mjesne zajednice "Dobroševići" i direktora škole, kao i članova Upravnog odbora škole, pokrenuta je inicijativa za izdvajanje područne škole u Dobroševićima iz sastava JU OŠ "Behaudin Selmanović" Sarajevo i formiranje samostalne javne ustanove.
Ovu inicijativu nesebično je podržalo Nastavničko vijeće škole, Savjet roditelja, kao i građani Mjesne zajednice "Dobroševići".
Inicijativa je u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i odgoju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/98, 9/00 i 18/02), te Pedagoškim standardima i općim normativima za osnovno obrazovanje i vaspitanje.
1. HISTORIJAT OSNOVNOG OBRAZOVANJA NA PODRUČJU DOBROŠEVIĆA
Osnovno obrazovanje stanovnici sadašnje MZ Dobroševići počeli su sticati u porodičnoj kući doktora Krušca u Bojniku 20-tih godina prošlog stoljeća (na osnovu kazivanja mještana sa ovog područja jer ne posjedujemo odgovarajuću dokumentaciju koja je nestala u toku rata).
Školska zgrada u Dobroševićima izgrađena je 1957. godine gdje je formirana 4-rogodišnja osnovna škola pod nazivom "Nikola Tesla".
Ova škola 1961. godine prerasta u osmogodišnju školu i kao takva egzistira do 1971. godine kada ulazi u sastav OŠ "Gavrilo Princip" u Reljevu, kao područna škola.
Ovakav status je zadržala sve do 5. 9. 1996. godine kada je načelnik općine Novi Grad Odlukom broj 02-012-363/96 utvrdio status osnovnih škola u Dobroševićima i Reljevu koje su privremeno pripojene Osnovnoj školi "Behaudin Selmanović", do njihove konačne registracije.
2. RAZLOZI POKRETANJA INICIJATIVE O IZDVAJANJU ŠKOLE U SAMOSTALNU JAVNU USTANOVU
Postoji niz razloga za pokretanje inicijative o izdvajanju škole u Dobroševićima iz sastava JU OŠ "Behaudin Selmanović". Neki od njih su:
- 1.Realizacija kriterija i uslova za odvajanje škole i njeno prerastanje u samostalnu školu, koji su zasnovani na principima Zakona o osnovnom obrazovanju i odgoju kao i Pedagoškim standardima.
- 2.Obezbjeđenje boljih uslova za rad kao i organizovanje kvalitetnijeg obrazovno - vaspitnog procesa u školi.
- 3.Svakodnevni priliv novih stanovnika na školsko područje ove područne škole.
- 4.Veliki porast broja učenika i odjeljenja čime su ispunjeni osnovni zakonski uslovi za osamostaljenje škole.
- 5.Dogradnja dvije nove učionice i adaptacija postojeće školske zgrade 2002. godine.
- 6.Minimalni troškovi u proceduri izdvajanja škole s obzirom na postojeći nastavni kadar i postojanje školske zgrade.
- 7.Rasterećenje matične škole u Briješću zbog velikog broja učenika i nedostatka učioničkog prostora kao i lakše rukovođenje istom.
- 8.Relativno velika udaljenost od matične škole i njena neprirodna povezanost, (ova škola iako egzistira punih 46 godina, do 1996. godine nije bila u sastavu OŠ "Behaudin Selmanović")
- 9.Ranije egzistiranje škole kao samostalne škole (od 1961- 1971. godine).
- 10.Privremeno pripajanje škole OŠ "Behaudin Selmanović".
3. ANALIZA PROSTORNIH I DRUGIH ASPEKATA TERITORIJALNOG OBUHVATA
Navedena oblast sagledana je kroz tri segmenta i to:
3.1. Geografski obuhvat
3.2. Demografske karatkeristike prostora
4.4. Socio-ekonomske karakteristike
3.1. Geografski obuhvat
Školsko područje područne škole u Dobroševićima sjevero-istočnom stranom, obuhvata naselja Reljevo, Dom i Rječicu i dopire do graničnog pojasa općine Vogošća, zatim sjevernom stranom obuhvata naselja Ahatovići, Paljevo i Gornju Bioču i graniči sa područjem općine Ilijaš, jugo-zapadnom stranom obuhvata naselja Bjelugovići, Mihaljevići, Bojnik i Butila i graniči sa školskim područjem VI osnovne škole Bare-Ilidža, jugozapadnom stranom graniči sa školskim područjem VII osnovne škole u Blažuju, a sa istočne strane sa školskim područjem matične škole u Briješću (Reljevo Dvor - desna obala Bosne).
Navedeni prostor obuhvata prostor između 30-35 km2.
Škola u Dobroševićima od matične škole u Briješću udaljena je oko 5 km, od najudaljenijg naselja na sjevero - istoku, Rječici, oko 5 km, na sjeveru od najudaljenijeg naselja Gornja Bioča oko 4 km, te Bojnika na jugo-istoku oko 2 km.
U posljednjih nekoliko godina na ovom školskom području izgrađeno je između 1200-1500 stambenih objekata koji su useljeni, a veliki broj stambenih objekata je u fazi izgradnje (nezvanično oko 3000).
3.2. Demografske karakteristike prostora i migraciona kretanja 1991-2003. godine
Imajući u vidu svakodnevni priliv novog stanovništva zbog velikog broja izgrađenih stambenih objekata kada je u pitanju broj stanovnika ove MZ, postoje zvanični podaci o broju građana koji su prijavljeni u MZ i skoro 50% stanovnika kji žive na teritoriji MZ, a nisu evidentirani. Iz tog razloga nemoguće je tačno procijeniti broj stanovnika u MZ pa ćemo upotrebljavati termin približno.
Do 1991. godine kada je izvršen zadnji popis stanovništva na ovom području živjelo je oko 2500 stanovnika.
Agresijom na BiH 1992. godine svo bošnjačko i hrvatsko stanovništvo je protjerano, a veliki broj je ubijen ili nestao. Reintegracijom ovog podružja u sastav FBiH 1996. godine, vratio se veliki broj preživjelih prijeratnih stanovnika, a velika većina srpskog stanovništva je preselila u srpski entitet, a istovremeno je veliki broj prognanika iz Istočne Bosne doselio na ovo područje, tako da se procjenjuje da je te godine MZ "Dobroševići" brojala oko 2600 stanovnika. U periodu od 1997. godine do 2000. godine došlo je do smanjenja broja stanovnika zbog velikog broja porodica, uglavnom novih stanovnika, koje su otišle u SAD, Kanadu, Australiju, što se može zapaziti i po smanjenju broja učenika u tom razdoblju (od 212 na početku školske 1997/98. na 171 početkom 2000/01. školske godine).
Na osnovu zvaničnih podataka koje smo dobili iz Općine Novi Grad 31. 12. 2000. godine na području MZ "Dobroševići" živjelo je 2.293. stanovnika (koji su evidentirani u MZ). U odnosu na taj period broj stanovnika se skoro udvostručio tako da se procjenjuje da na području ove mjesne zajednice trenutno živi oko 4000 stanovnika sa stalnom tendencijom porasta (zvanično 30. 6. 2003. godine u Mjesnoj zajednici "Dobroševićima" živio je 2751 stanovnik). Novi stanovnici su uglavnom iz Istočne Bosne iz Općine Višegrad, Rudo, Rogatica, Žepa, Foča i Goražde a veliki broj je progranika iz Zvornika, Bratunca, Srebrenice i Vlasenice.
3.3. Socio-ekonomske karakteristike
U socijalno - ekonomskoj strukturi preovladava ruralno stanovništvo, radničkog tipa, u kojem dominiraju radnička zanimanja ranga KV, VKV, odnosno SSS - proizvodno - zanatskih zanimanja. Nažalost veliki broj novopridošlog stanovništva nema nikakve kvalifikacije.
U sociološkoj strukturi, dominira patrijarhalni tip porodice sa troje i više djece, odnosno pet i više članova porodice. To se naročito odnosi na nove stanovnike u MZ koji čine preko 60% ukupnog stanovništva u odnosu na prijeratno domicilno stanovništvo, ovakva struktura će prema svim pokazateljima i kretanjima - migracijama stnaovništva, preovaladavati i u periodu 2004 - 2015. godine.
4. BROJ UČENIKA - ODJELJENJA
KRETANJE BROJA UČENIKA - ODJELJENJA
|
Rb. |
Školska godina |
ŠKOLA |
UKUPNO |
||||
|
Dobroševići |
Reljevo |
||||||
|
učenika |
odjeljenje |
učenika |
odjeljenje |
učenika |
odjeljenje |
||
|
1 |
1996/97. |
175 |
8 |
92 |
4 |
267 |
12 |
|
2 |
1997/98. |
212 |
9 |
102 |
4 |
314 |
13 |
|
3 |
1998/99. |
209 |
9 |
100 |
4 |
309 |
13 |
|
4 |
1999/00. |
195 |
9 |
119 |
4 |
314 |
13 |
|
5 |
2000/01. |
171 |
8 |
73 |
4 |
244 |
12 |
|
6 |
2001/02. |
194 |
8 |
- |
- |
194 |
8 |
|
7 |
2002/03. |
341 |
12 |
- |
- |
341 |
12 |
|
8 |
2003/04. |
412 |
14+2 |
- |
- |
412 |
14+2 |
5. ŠKOLSKI PROSTOR
Sadašnji objekat izgrađen je1957. godine, a 20. 5. 2002. godine završena je kompletna adaptacija postojećeg objekta i dograđene su dvije nove učionice.
Objekat je u potpunosti adaptiran od temelja do krova Donacijom USAID-a koju je kandidovala općina Novi Grad u vrijednosti od 600.000 KM dobiven je jedan savremeni objekat.
Objekat raspolaže sa 705 m2 zatvorene površine, od čega je 422 m2 iskorišteno za učionički prostor.
Nastava se izvodi u 7 učionica (zbornica je privremeno pretvorena u učionicu) i dva improvizovana kabienta (kancelarija direktora je privremeno pretvorena u kabinet informatike, a prostorija pedagoga je privremeno pretvorena u kabinet tehničkog odgoja).
Na osnovu navedenih pokazatelja površina učioničkog prostora po jednom učeniku iznosi 1.02 m2 a pedagoški standardi predviđaju, minimalno 1,4 m2, odnosno 1,82 m2 optimalno. Ako bi ukupnu površinu podijeli sa brojem učenika dobili bi 1,72 m2 ukupne korisne površine zatvorenog prostora po učeniku, dok pedagoški standardi pedviđaju minimum 3,0 m2 odnosno optimalnih 4,0 m2 prostora po učeniku.
Škola ne posjeduje salu za tjelesni i zdravstveni odgoj te se nastava izvodi na školskom igralištu ili u holu škole u zimskom periodu.
Pored navedenog škola raspolaže sa:
- -prostorijom za biblioteku,
- -kancelarijom za sekretara škole,
- -školskom kuhinjom,
- -4 mokra čvora (za dječake, djevojčice, invalidna lica i nastavnike).
- -dva hola škole,
- -podrumom, a u neposrednoj blizini škole izgrađena je kotlovnica na naftu za centralnu grijanje.
U sastavu školske zgrade su i tri školska stana površine 191,23 m2 kojima je nophodno promijeniti namjenu i pretvoriti ih u učionički prostor (3 učionice).
Osim školske zgrade škola posjeduje i ograđeno školsko dvorište površine 10 236 m2.
PROSTORNI USLOVI - ŠKOLSKA 2003/04 GODINA
|
Naziv prostorije |
Broj |
m2 |
Ukupna površina |
Po pedag. standar. po 1-om učeniku |
Stanje po 1- om učeniku m2 |
Prostor koji nedostaje po 1-om učeniku |
|
|
Minimum |
Optimum |
||||||
|
UČIONICE |
6 |
341,77 |
1,4 |
1,8 |
0,83 |
0,97 |
|
|
ZBORNICA* |
1 |
34,8 |
34,8 |
||||
|
KANCELARIJA* DIREKTORA |
1 |
23,2 |
23,2 |
||||
|
BIBLIOTEKA* |
1 |
21,85 |
21,85 |
||||
|
UKUPNO |
9 |
421,62 |
1,02 |
0,78 |
|||
|
KANCELARIJA SEKRETARA |
1 |
17,85 |
17,85 |
||||
|
KANCELARIJA PEDAGOGA |
1 |
15,45 |
15,45 |
||||
|
ŠKOLSKA KUHINJA |
1 |
29,6 |
29,6 |
||||
|
HODNICI I STEPENIŠTA |
2 |
201,26 |
|||||
|
MOKRI ČVOROVI |
4 |
19,76 |
|||||
|
UKUPNO |
705,54 |
||||||
|
PODRUM |
1 |
53,55 |
|||||
|
KOTLOVNICA |
1 |
33,82 |
|||||
|
ŠKOLSKI STANOVI |
3 |
191,23 |
|||||
|
UKUPNO |
984,14 |
||||||
|
ŠKOLSKO DVORIŠTE |
1 |
10236 |
* Privremeni učionički prostor
6. PREGLED NAMJEŠTAJA I OPĆIH NASTAVNIH SREDSTAVA
|
Red. broj |
NASTAVNO SREDSTVO PROPISANO PEDAGOŠKIM STANDARDIMA |
Jedinica mjere |
Obavezni minimum |
Škola posjeduje |
Nedostaje |
|
1. |
ŠKOLSKE KLUPE |
KOMAD |
156 |
||
|
2. |
ŠKOLSKE STOLICE |
KOMAD |
350 |
||
|
3. |
ŠKOLSKE TABLE |
KOMAD |
10 |
||
|
4. |
GRAFOSKOP |
KOMAD |
3 |
4 |
|
|
5. |
MAGNETOFON |
KOMAD |
2 |
- |
2 |
|
6. |
EPIDIJASKOP |
KOMAD |
2 |
- |
2 |
|
7. |
GRAMOFON STEREO |
KOMAD |
2 |
- |
2 |
|
8. |
KASETOFON STEREO |
KOMAD |
7 |
3 |
4 |
|
9. |
TV PRIJEMNIK - KOLOR |
KOMAD |
2 |
1 |
1 |
|
10. |
VIDORIKORDER |
KOMAD |
2 |
1 |
1 |
|
11. |
RAČUNARI |
KOMAD |
7 |
7 |
|
|
12. |
ŠKOLSKA TV |
KOMAD |
1 |
- |
1 |
|
13. |
FONOLABORATORIJA |
KOMAD |
1 |
- |
1 |
|
14. |
LABORATORIJ ZA HEMIJU |
KOMAD |
1 |
- |
1 |
|
15. |
LABORATORIJ ZA FIZIKU |
KOMAD |
1 |
- |
1 |
|
16. |
LABORATORIJ ZA BIOLOGIJU |
KOMAD |
1 |
- |
1 |
|
17. |
APARAT ZA UMNOŽAVANJE |
KOMAD |
1 |
- |
|
|
18. |
ŠTAMPAČ (CRNO-BIJELI) |
KOMAD |
2 |
1 |
1 |
|
19. |
ŠTAMPAČ (KOLOR) |
KOMAD |
2 |
1 |
|
|
20. |
KAMERA |
KOMAD |
1 |
2 |
1 |
|
21. |
MULTIMEDIJALNI PROJEKTOR |
KOMAD |
1 |
- |
1 |
|
22. |
ŠKOLSKI RAZGLAS-FIKSNI |
KOMAD |
1 |
- |
|
|
23. |
ŠKOLSKI RAZGLAS - MOBILNI |
KOMAD |
1 |
1 |
1 |
7. BROJ I STRUKTURA POSTOJEĆEG NASTAVNOG KADRA
Škola u odnosu na sadašnji broj učenika, ima u potpunosti popunjene potrebe za kadrovima angažovanim u procesu izvođenja nastave.
Od ukupnog broja angažovanih izvršilaca, njih 6, koji pripadaju kategoriji pomoćno-tehničkog osoblja nisu direktno angažovani u izvođenju nastave.
11 nastavnka (8 nastavnika razredne nastave, natavnik bosanskog jezika i književnosti, nastavnik matematike i nastavnik engleskog jezika) u potpunosti ostvaruju normu časova u ovoj školi, dok ostali nastavnici normu nadopunjuju u matičnoj školi u Briješću.
Od pomoćno - tehničkog osoblja stalno su angažovani:
- -domar-ložač 1 izvršilac
- -noćni čuvar 1 izvršilac
- -higijeničarke 4 izvršioca
PREGLED ANGAŽOVANJA KADROVA - OSOBLJA ŠKOLE U ŠKOLSKOJ 2003/2004. GODINI
|
Red. broj |
PREDMET / DUŽNOST |
POTREBAN BROJ IZVRŠILACA |
ANGAŽOVANO IZVRŠILACA |
NEDOSTAJE |
|
1. |
RAZREDNA NASTAVA |
8 |
8 |
- |
|
2. |
BOSANSKI,HRVATSKI,SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST |
1,39 |
1,39 |
- |
|
3. |
ENGELSKI JEZIK |
1,32 |
1,32 |
|
|
4. |
NJEMAČKI JEZIK |
0,42 |
0,42 |
|
|
5. |
MATEMATIKA |
1,32 |
1,32 |
|
|
6. |
MUZIČKA/GLAZBENA KULTURA |
0,28 |
0,28 |
|
|
7. |
LIKOVNA KULTURA |
0,28 |
0,28 |
|
|
8. |
TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ/ŠPORT |
0,57 |
0,57 |
|
|
9. |
BIOLOGIJA |
0,5 |
0,5 |
|
|
10. |
HISTORIJA/POVIJEST |
0,57 |
0,57 |
|
|
11. |
GEOGRAFIJA/ZEMLJOPIS |
0,57 |
0,57 |
|
|
12. |
FIZIKA |
0,4 |
0,4 |
|
|
13. |
HEMIJA/KEMIJA |
0,4 |
0,4 |
|
|
14. |
INFORMATIKA |
0,4 |
0,4 |
|
|
15. |
TEHNIČKI ODGOJ |
0,57 |
0,57 |
|
|
16. |
KULTURA ŽIVLJENJA |
0,18 |
0,18 |
|
|
17. |
OBRAZOVANJE ZA DEMOKRATIJU I GRAĐANSKE SLOBODE |
0.09 |
0.09 |
|
|
18. |
VJERONAUKA |
0.7 |
0.7 |
|
|
19. |
IZBORNA NASTAVA |
0.4. |
0.4 |
|
|
20. |
DIREKTOR ŠKOLE |
1 |
- |
1 |
|
21. |
SEKRETAR ŠKOLE |
1 |
- |
1 |
|
22. |
PEDAGOG ŠKOLE |
1 |
- |
1 |
|
23. |
BIBLIOTEKAR |
1 |
0.5 |
0.5 |
|
25. |
ADMINISTRATIVNO-RAČUNOVOD.RADNIK |
1 |
- |
1 |
|
26. |
SERVIRKA |
1 |
- |
1 |
|
27. |
DOMAR-LOŽAČ |
2 |
1 |
1 |
|
28. |
HIGIJENIČARKA |
4 |
4 |
- |
|
29. |
NOĆNI ČUVAR |
2 |
1 |
1 |
|
UKUPNO |
32.36 |
24.86 |
7.5 |
8. DOSADAŠNJA INVESTICIONA ULAGANJA
Nakon reintegracije školskog područja 1996. godine i njegovog pripajanja školskom području JU OŠ "Behaudin Selmanović" uložena su znatna materijalna sredstva za adaptaciju školskog objekta i dovođenja u takvo stanje da bi se mogao izvršiti prihvat učenika i otpočeti nastavni proces.
Adaptacija cjelokupne školske zgrade i dogradnja dvije nove učionice završena je 20. 5. 2002. godine nakon što je Općina Novi Grad kandidovala renoviranje škole od sredstava koje je obezbijedio USAID.
Adaptacijom i dogradnjom dvije učionice škola je dobila novo ruho tako da sada posjeduje moderne učionice i enterijer škole.
U dvorištu škole izgrađena je savremena kotlovnica za centralno grijanje.
Izvršeno je i asvaltiranje školskog igrališta, a urađena je i ograda duž školskog dvorišta.
9. PROBLEMI I POTEŠKOĆE U RADU
Najveći problem funkcionisanja škole je nedostatak adekvatnog učioničkog prostora - učionica, kabineta laboratorija, s obzirom na svakodnevni priliv novih učenika.
Primjera radi samo u odnosu na školsku 2000/2001. godinu broj učenika se povećao za 240 što iznosi 120,18%.
Veliki problem je i nedostatak sprotske sale te se časovi tjelesnog i zdravstvenog odgoja improvizuju na otvorenom igralištu, odnosno u slučaju lošeg vremena u uskim hodnicima škole.
10. PROJEKCIJA RAZVOJA U PERIODU 2004-2015. GODINA
Kao i prethodna poglavlja i ovo će biti posmatrano kroz 4 zasebne ali istovremeno povezane cjeline kao što su:
- 1.Projekcija rasta stanovništva,
- 2.Projekcija rasta broja učenika - odjeljenja,
- 3.Projekcija potrebe za prostorom,
- 4.Projekcija potrebe za kadrovima.
10.1. Projekcija rasta stanovništva
U poglavlju 3.1. (Geografski obuhvat) dati su osnovni podaci o školskom prostoru sa koga dolaze učenici ove škole, kao i pregled migracionih kretanja stanovništva u periodu 1991-2003. godine.
Korišteni su podaci i procjene kojima raspolažu organi lokalnih zajednica, kao i metod neposrednog uvida u stvarno - faktičko stanje na terenu obuhvata škole, a ne knjiško stanje, općinskih i drugih službi.
Saznanja o stvarno izvršenim kupoprodajnim transakcijama ili zamjenama nekretnina, odnosno stanjem stambenog fonda domicilnog stanovništva i stepenom prisutne gradnje i pripreme terena za gradnju, služile su nam kao osnovno polazište u projiciranju kretanja stanovništva do 2010. odnosno 2015. godine.
U tom kontekstu sagledavali smo također, metodom neposrednog uvida stanja na terenu, stanja slobodnog - neizgrađenog zemljišta kao i planove izgradnje osnovnih sadržaja komunalne infrastrukture (vodovod i kanalizacija) .
Trenutno na ovom prosotru je izgrađeno i useljeno između 1200 i 1500 novih individualnih stambenih objekata. Pored navedenog, ovo je područje sa relativno jeftinom cijenom zemljišta doprinijelo da je na istom izgrađeno mnogo vikend objekata koji su većinom pretvoreni u stalno nastanjene objekte.
Uzimajući u obzir sve navedene činjenice, sa velikim stepenom vjerovatnoće se može predvidjeti i projicirati rast stanovištva na ovom području.
Prema tim projekcijama koje imaju realnu podlogu izrazito visok stepen rasta novih stanovnika, bit će zastupljen sve do 2010. godine, kada bi na školskom području bilo nastanjeno između 10 i 12.000 stanovnika, odnosno taj broj bi do 2015. godine narastao između 13 i 15.000 stanovnika. Dakle u narednih 11 godina godišnje bi se za oko 750 - 850 novih stanovnika povećao broj ukupnog stnaovništva, što smatramo izvjesnim i realnim.
PREGLED BROJA STANOVNIŠTVA U OBUHVATU ŠKOLE (1991-2003. GODINE)
|
GODINA |
ZVANIČAN BROJ STANOVNIKA |
NEZVANIČAN BROJ STANOVNIKA |
RAST STANOVNIKA U ODNOSU NA 1996. % ZVANIČNO |
RAST STANOVNIKA U ODNOSU NA 1996. % (NEZVANIČNO) |
||
|
+ |
- |
+ |
- |
|||
|
1991 |
2500 |
2500 |
||||
|
1996 |
2500 |
2600 |
||||
|
31.12.2003. |
2293 |
4000 |
8.28 |
60 |
||
|
30.06.2003. |
2751 |
6000 |
10.04 |
140 |
prosječan rast stanovnika iznosio bi 818 novih stanovnika svake godine na oko 35 kvadratnih kilometara školskog područja.
10.2. Projekcija rasta broja učenika - odjeljenja
Analogno prethodno obrađenom sadržaju iste pokazatelje i elemente koristili smo i prilikom izrade projekcije rasta broja učenika i odjeljenja u budućoj samostalnoj javnom ustanovi.
Također u ovom kontekstu sagledavamo i socio-ekonomske karakteristike stanovništva, odnosno porodice, čije su osnovne naznake date u poglavlju 3.3.
Sve su pretpostavke da će se naredne 2004/2005. školske godine enormno povećati borj učenika, a do kraja školske 2003/2004. godine očekujemo najmanje 20 novih učenika što će iznositi 432 učenika.
Zbog reforme obrazovanja i uvođenja devetogodišnjeg školovanja očekuje se upis najmanje tri odjeljenja prvog razreda. Imajući u vidu da odjeljenja V i VI razreda broje po 42 učenika, a odjeljenje VII 2 razreda 34 učenika, a s obzirom na stalni priliv novih učenika slijedeće školske godine formirat će se po jedno novo odjeljenje od ovih odjeljenja tako da ćemo i bez evidentiranja novih učenika imati najmanje 5 novih odjeljenja što će ukupno iznositi 19 odjeljenja. Ako kao mjerilo za broj učenika u odjeljenju uzmemo broj 24 onda će to iznositi 96 novih učenika, što bi u ukupnom zbiru iznosilo 528 učenika i 19 odjeljenja u narednoj 2004/2005. školskoj godini.
Ako se u periodu od 2005-2010. godine predvidi rast samo po dva nova odjeljenja godišnje, to je 10 novih odjeljenja ili cca 240 novih učenika, odnsono školske 2010/11 godine trebali bi imati 816 učenika raspoređenih u 31 odjeljenje.
Ako u periodu od 2010-2015 godine predvidimo rast samo po jednog odjeljenja godišnje, to je dodatnih 5 odjeljenja odnosno 120 učenika što bi 2015. godine trebalo iznositi 936 učenika raspoređenh u 36 odjeljenja (26 učenika po odjeljenju).
Ako bi se zadržao ovakav status škole slijedeće školske godine JU "Behaudin Selmanović" imala cca 1800 učenika raspoređenih u 56 odjeljenja.
Sa ovolikim brojem učenika i ovakvim učioničkim prostorom ne postoji modus po kome se može organizovati nastava.
|
ŠKOLSKA GODINA |
BROJ UČENIKA |
BROJ ODJELJENJA |
STOPA RASTA % |
|
1996/97 |
175 |
8 |
|
|
1997/98 |
212 |
9 |
21.14 |
|
1998/99 |
209 |
9 |
-5,19 |
|
2000/01 |
171 |
8 |
-12,31 |
|
2001/02 |
194 |
8 |
13,45 |
|
2002/03 |
341 |
12 |
75,77 |
|
2003/04 |
411 |
14 |
20,52 |
10.3. Projekcija potrebe za prostorom
U poglavlju 5. dat je presjek stanja prostora sa kjoim trenutno raspolaže škola.
Iako je školska zgrada adaptirana i dograđene dvije nove učonice i prateći sadržaji ona je već pretijesna s obzirom za neočekivano veliki priliv novog stanovništva a samim tim i učenika.
U ovom školskoj godini, da bi se organizovao nastavni proces sav raspoloživi prostor (zbornica, kancelarije direktora i pedagoga) je pretvoren u učionički porstor.
Već naredne školske 2004/05 godine kada očekujemo najmanje 100 novih učenika bit će skoro nemoguće smjestiti oko 530 učenika u postojećih 6 učionica.
Kao prelazni period potrebno je postojećem stambenom fondu u sklopu škole (3 stana - ukupne površine 191 m2) promijeniti namjenu i pretvoriti ga u učionički prostor - formirati nove tri učionice što je jedino rješenje i ne zahtijeva znatna materijalna ulaganja.
Ovo će biti samo privremeno rješenje s obzirom na očekivani veliki broj novih učenika, te će se u najskorije vrijeme morati dograditi najmanje 6 učionica.
S obzirom da ni matična škola u Briješću nema fiskulturnu salu neophodno je planirati i izgradnju fiskulturne dvorane.
10.4. Projekcija potrebe za kadrovima
U poglavlju broj 7 dat je presjek trenutnog stanja kadrova u ovoj školi odakle je vidljivo da su sve potrebe za kadrovima u nastavi i drugim izvršiocima, uglavnom popunjene. Dakle nema izražene potrebe za angažovanjem dodatnog broja izvršilaca (osim noćnog čuvara).
Od ukupnog broja zaposlenika njih 17 je stalno angažovano u ovoj školi (8 učitelja, nastavnik Bosanskog jezika i književnosti, nastavnik Matematike i nastavnik Engleskog jezika, kao i 4 higijeničarke, noćni čuvar i domar - ložač). Ostali nastavnici bi samo dopunjavali nastavnu normu u matičnoj školi u Briješću.
Nastavni proces ne bi trpio nikakve promjene kada je broj izvršilaca u pitanju. Shodno tome, po ovom osnovu ne bi došlo do potrebe obezbjeđenja dodatnih sredstava iz budžeta, jer su ta sredstva već obezbijeđena i ona se izdvajaju namjenski.
Naravno, bilo bi neophodno izdvojiti sredstva za tri nova izvršioca: direktora, pedagoga i sekretara škole.
Broj izvršilaca bi se godišnje mijenjao srazmjerno povećanju broja učenika i odjeljenja što bi se dešavalo i bez izdvajanja ove škole u samostalnu školu.
Iz navedenog se može zaključiti da izdvajanje ove škole u samostalnu javnu ustanovu, kada je u pitanju ovaj segment ne iziskuje neka veća materijalna izdvajanja.
11. MOGUĆE NEGATIVNE IMPLIKACIJE ZADRŽAVANJA POSTOJEĆEG STANJA
Očigledno je, da se u sadašnjim uslovima i načinu organizovanja, kao područna osnovna škola, ovaj subjekat susreće sa problemimam koji bi, ukoliko se ne priđe njihovom sistemskom rješavanju u narednom periodu, mogli predstavljati limitirajući faktor njenog uspješnog rada.
Kadrovi i prostor u obimu sadašnjih potreba sa istim, u potpunosti su pokrivene sa aspekta sadašjeg broja učenika.
U kvalitativnom smislu sva predmetna i razredna nastava je zastupljena sa stručnim i veoma kvalitetnim kadrom.
Međutim kada je kvalitet nastave u pitanju, bez obzira na nesebično zalaganje nastavnika ne može dobiti neku veću ocjenu iz više razloga:
- -nedostatka učioničkog prostora, kabineta i laboratorija kao i sale za tjelesni i zdravstveni odgoj,
- -opremljenost škole,
- -veliki broj učenika u odjeljenjima,
- -udaljenost od matične škole gdje su, uglavnom koncetrisane sve aktivnosti (dodatne nastava, sekcije...)
Iz tih razloga, ukoliko bi se i dalje zadržalo ovakvo stanje, u pogledu statusa škole, neminovno bi došlo do teško rješivih problema u pogledu poboljšavanja općih uslova izvođenja nastave.
Imajući u vidu da i matična škola u Briješću ima izraženiji problem sa nedostatkom učioničkog prostora i sve aktivnosti se uglavnom vode na rješavanju ovog problema (gradnja nove školske zgrade na lokaciji Sokolja), nameće se objektivno pitanje, imamo li pravo da nepreduzimajući konkretne aktivnosti uskraćujemo djeci pravo na sticanje znanja u primjernim uslovima, odnosno imamo li pravo da ignorišemo mišljenje, volju i htijenje stanovnika ovog prostora koji su nesebično podržali inicijatvu o osamostaljenju škole.
S obzirom na veličinu lokacije 10 000 metara kvadratnih školskog dvorišta, stvaraju se realne pretpostavke za proširivanje ovog objekta i stvaranje boljih uslova za rad što učenici i zaposlenici škole svakako zaslužuju.
Na osnovu člana 38. stav 1. Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04) i člana 39. stav 3. Zakona o proračunima - budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/98), Skupština Kantona Sarajevo,na sjednici od 23. maja 2005. godine, donijela je
ODLUKU
O PRIHVATANJU SUPSIDIJARNOG FINANSIJSKOG SPORAZUMA (PROJEKAT URBANE INFRASTRUKTURE I PRUŽANJA USLUGA)
I
Kanton Sarajevo prihvata Supsidijarni finansijski sporazum (Projekat urbane infrastrukture i pružanja usluga) (u daljnjem tekstu: Sporazum).
II
Sredstva iz Sporazuma u iznosu od SDR 1.380.262,00 (u ekvivalentnom iznosu EUR-a) prihvataju se pod slijedećim uslovima:
- rok otplate: 20 godina uključujući 8 godina grejs perioda;
- troškovi održavanja kredita: po stopi od jedne polovine jednog procenta (od 1/2 od 1%) godišnje na iznos glavnice kredita koja nije povučena;
- servisni troškovi: po stopi dva procenta (2%) godišnje na iznos glavnice Supsidijarnog finansiranja povučenog i preostalog, s vremena na vrijeme;
- način plaćanja glavnice: u polugodišnjim ratama plativim svakog 15. aprila i 15. oktobra, počevši od 15. aprila 2013.godine a završavajući sa 15. oktobrom 2024. godine. Svaka rata (24 polugodišnje rate) će iznositi 4,2% takvog iznosa glavnice;
- način plaćanja troškova održavanja: polugodišnje 15. aprila i 15. oktobra svake godine;
- način plaćanja servisnih troškova: polugodišnje 15. aprila i 15. oktobra svake godine s vremena na vrijeme.
III
Sredstva iz Sporazuma koristit će se za finansiranje izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo prema procedurama Međunarodne asocijacije za razvoj za implementaciju Projekta urbane infrastrukture i pružanja usluga.
Ovlašćuje se ministar finansija Kantona Sarajevo da u ime Kantona potpiše Sporazum koji će se zaključiti sa Federalnim ministarstvom finansija- financija.
V
Ukoliko nakon implementacije ulaganja u namjenu iz tačke III ove odluke dođe do odstupanja od iznosa iz Sporazuma, ministar finansija Kantona Sarajevo će zaključiti sa Federalnim ministarstvom finansija -financija aneks Sporazuma kojim će se utvrditi konačan iznos sredstava za koja se zadužuje Kanton