USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa odredbama čl. 1., 2., 3. i 4. Zakona o izmjenama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, na osnovu člana IV.C.3.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 4.2.2025. godine, donio je sljedeću:
PRESUDU
Utvrđuje se da odredbama čl. 1., 2. i 3. Zakona o izmjenama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 7/16) nije povrijeđeno pravo jedinica lokalne samouprave na teritoriji Hercegovačko-neretvanskog kantona na lokalnu samoupravu.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona".
Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je dana 3.6.2024. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, smatrajući da su ova prava općinama na teritoriji Hercegovačko-neretvanskog kantona povrijeđena odredbama čl. 1., 2., 3. i 4. Zakona o izmjenama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (u daljem tekstu: osporene odredbe Zakona, odnosno osporeni Zakon).
Zahtjev je podnesen na osnovu ovlaštenja iz člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.
2. Stranke u postupku
Stranke u postupku u ovom predmetu su na osnovu člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine: podnosilac zahtjeva i Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona, kao donosilac osporenog Zakona (u daljem tekstu: Skupština).
3. Bitni navodi zahtjeva
Podnosilac zahtjeva navodi da je Presudom Ustavnog suda Federacije broj U-2/12 od 22.5.2012. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/12) utvrđeno da je članom 13. u dijelu koji glasi: "i dijelom sredstvima iz budžeta općina", čl. 15. i 53. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", br. 5/00, 4/04 i 5/04) povrijeđeno pravo općina na lokalnu samoupravu. U tački 2. Presude naloženo je Skupštini da odredbe iz tačke 1. izreke Presude u roku od šest mjeseci usaglasi sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi (u daljem tekstu: Evropska povelja). Pored toga, navodi da je Presudom Ustavnog suda Federacije broj U-60/14 od 21.10.2015. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 17/16) utvrđeno da je čl. 1., 3. i 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 1/14) povrijeđeno pravo općina na lokalnu samoupravu. Nadalje ističe kako je iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju vidljivo da nije uzeta u obzir Presuda Ustavnog suda Federacije broj U-2/12 u pogledu finansiranja prijevoza učenika osnovnih škola kao ni Rješenje Ustavnog suda Federacije broj U-2/12 od 17.4.2013. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/13). Upravo zbog te činjenice, kako navodi, Općina Konjic nije dala saglasnost na takve izmjene i dopune Zakona, jer u njima i dalje ostaje povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu, tj. općinama se nameću obaveze isključive ustavne nadležnosti kantona, bez poštovanja zakonskih procedura oko prijenosa nadležnosti sa viših na nivoe nižih organa vlasti.
Kako dalje navode u svom zahtjevu, ignorišući navedene presude, kao i propise kojima se uređuje prijenos nadležnosti sa viših na niže nivoe vlasti, u prvom redu odredbe "Zakona o organizaciji uprave" i Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09, u daljem tekstu: Zakon o principima lokalne samouprave), Skupština je ponovo usvojila osporeni Zakon i obavezala jedinice lokalne samouprave da plaćaju obaveze za koje nisu ustavno nadležne.
Pored toga, smatraju da je osporeni zakon suprotan i odredbama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14, 94/15 i 17/22, u daljem tekstu: Zakon o pripadnosti javnih prihoda) koji je u članu 11. tačka 3. propisao da se iz kantonalnog budžeta, između ostalog, finansira obrazovanje, a u članu 14. način prijenosa nadležnosti sa Federacije Bosne i Hercegovine na niže nivoe vlasti. Također, suprotan je i odredbama člana 6. tačka 5. Zakona o pripadnosti javnih prihoda Hercegovačko-neretvanskog kantona ("Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", br. 2/09 i 7/16), kojim je propisano da se iz kantonalnog budžeta finansira osnovno i srednje obrazovanje. Iz navedenih razloga smatraju da općine ne mogu finansirati prijevoz učenika i materijalne troškove osnovnih škola koje su im osporenim Zakonom nametnute, te da je osporene odredbe Zakona potrebno uskladiti sa istaknutim propisima.
Pored toga, u svom zahtjevu problematizuju i to što jedinice lokalne samouprave, kao niti podnosilac zahtjeva, prilikom donošenja osporenog zakona nisu bili konsultovani o njegovom sadržaju, što smatraju da je suprotno odredbama iz člana 56. Zakona o principima lokalne samouprave kojim je utvrđena obaveza za federalne, odnosno kantonalne vlasti da u najvećoj mogućoj mjeri konsultuju jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču.
Imajući u vidu prethodno istaknute okolnosti i činjenice smatraju da je nesumnjivo došlo do ozbiljne povrede prava na lokalnu samoupravu utemeljenog na odredbama Evropske povelje, Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Zakona o principima lokalne samouprave i predlažu da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će to i potvrditi.
4. Bitni navodi odgovora na zahtjev
U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije je zatražio od Skupštine da dostavi odgovor na zahtjev podnosioca, ali traženi odgovor nije dostavljen. Pored navedenog, u skladu sa članom 10. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je u međuvremenu od Skupštine dodatno zatražio i da dostavi podatke da li je u proceduri donošenja osporenog Zakona provedena javna rasprava. Skupština ponovo nije postupila po traženju ovog suda.
5. Dodatna izjašnjenja i informacije od značaja za vođenje postupka
U skladu sa članom 8. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine i članom 8. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10, 18/16, 26/23 i 37/24), a radi daljeg vođenja postupka i razjašnjenja ove pravne stvari, te pribavljanja relevantnih podataka i činjenica o pitanjima navedenim u zahtjevu podnosioca, Ustavni sud Federacije zatražio je dodatne informacije od značaja za vođenje ovog ustavnosudskog postupka od Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, odnosno Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta i Ministarstva finansija, te od Općinskog suda u Mostaru.
5.1. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta je ovom sudu dana 28.10.2024. godine dostavilo podnesak broj 01-08-2361/24 od 21.10.2024. godine, u kojem se navodi da u vezi sa održavanjem javne rasprave u proceduri donošenja osporenog Zakona, nije provedena javna rasprava prilikom donošenja osporenog Zakona, a sve iz razloga što Skupština nije donijela zaključak o održavanju javne rasprave, kako je propisano Poslovnikom o radu Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona ("Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 2/05). Također navode da su izmjene Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju urađene u cilju izvršenja Presude Ustavnog suda Federacije broj U-60/14 od 21.10.2015. godine, te da se predloženim izmjenama vrši harmonizacija Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda Hercegovačko-neretvanskog kantona. U prilogu su dostavili Presudu Ustavnog suda Federacije broj U-60/14 od 21.10.2015. godine, osporeni Zakon objavljen u službenom glasilu, obrazloženje Nacrta osporenog Zakona, te Mišljenje Ministarstva finansija Hercegovačko-neretvanskog kantona i Mišljenje Ureda za zakonodavstvo Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona.
5.2. Ministarstvo finansija je ovom sudu dana 15.11.2024. godine dostavilo podnesak broj 01-11-3286/24-1 od 12.11.2024. godine u kome su dostavili svoje izjašnjenje i dokaze po pitanju ustupanja sredstava iz kantonalnog budžeta jedinicama lokalne samouprave u svrhu prijevoza učenika osnovnih škola. Navode da je u Zakonu o izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda Hercegovačko-neretvanskog kantona ("Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 7/16) došlo do korekcije procenta raspodjele javnih prihoda (poreza na dohodak) i zvanično usvojeno zakonsko rješenje iznosi 60,99% za kantonalni budžet, a 39,01% za budžete jedinica lokalne samouprave. U vezi sa usvojenim izmjenama pomenutog Zakona navode da je za period 1.8.2016. godine - 31.10.2024. godine jedinicama lokalne samouprave ustupljeno ukupno 8.362.802,31 KM, u skladu sa ostvarenim prihodima od poreza na dohodak i procentima utvrđenim zakonskim izmjenama. Pored navedenog u budžetima Hercegovačko-neretvanskog kantona za svaku od naprijed pomenutih godina (2016. - 2024.) na poziciji Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta su planirana i realizovana sredstva u formi granta općinama (za prijevoz učenika u osnovnim školama) u iznosima kako je to taksativno za svaku godinu navedeno u podnesku Ministarstva finansija. Dakle, sredstva su izdvajana po dva osnova, ustupljena sredstva iz poreza na dohodak i grant sredstva iz budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona. Slijedom navedenog zaključuju da je iz budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona u periodu od 2016. do 2024. godine za namjenu prijevoza učenika osnovnih škola na prostoru ovog kantona izdvojeno ukupno 21.172.802,32 KM, što sa stanovišta fiskalnog kapaciteta i prihodovnih mogućnosti kantonalnog budžeta predstavlja značajan iznos novčanih sredstava, uzimajući istovremeno u obzir i sve druge obaveze propisane Ustavom i drugim zakonima koje se izmiruju iz kantonalnog budžeta. Također ističu i činjenicu da je pretpostavka da će i u narednom periodu trend izdvajanja iz kantonalnog budžeta za namjenu prijevoza učenika stalno rasti u skladu sa rastom plata zaposlenih na prostoru Hercegovačko-neretvanskog kantona, barem po osnovu ustupljenih prihoda od poreza na dohodak, te da će izdvojena sredstva biti dovoljna za izdatke jedinica lokalne samouprave za potrebe prijevoza učenika.
5.3. Općinski sud u Mostaru je dana 25.10.2024. godine podneskom broj 058-0-Su-2509/24 od 21.10.2024. godine dostavio spisak javnih ustanova iz oblasti osnovnog obrazovanja i odgoja na području Hercegovačko-neretvanskog kantona čiji je osnivač Općina Konjic. Prema podacima iz glavne elektronske knjige registra Općinskog suda u Mostaru utvrđeno je da je Općina Konjic upisana kao osnivač šest javnih ustanova osnovnog odgoja i obrazovanja. Također, navodi se da dostavljeni spisak nije kompletan i ažuriran, jer postoji mogućnost da neka od osnovnih škola nije uskladila svoj pravni status sa važećim zakonskim normama, te se iste iz tih razloga ne nalaze u glavnoj elektronskoj knjizi registra. Također navode da resorno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta vodi registre svih obrazovnih ustanova na području ovog kantona.
6. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član III 4. tačka b)
Kantoni imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti. Posebno su nadležni za:
- b)utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja;
Amandman XCVI
U članu IV. C. 10 iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:
"(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti općine i gradovi, kao i udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća, načelnika općine ili gradonačelnika grada, ili udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine."
Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (4) i (5);
B. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)
Član 2.
Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, regulišu i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.
Član 3.
Lokalna samouprava se organizuje i ostvaruje u općinama i gradovima kao jedinicama lokalne samouprave (u daljem tekstu: jedinice lokalne samouprave), a izvršavaju je organi jedinice lokalne samouprave i građani, u skladu sa Ustavom i zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave.
Član 8. st. 1. i 2. i stav 3. alineje 14. i 16. i stav 4.
Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo baviti se svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona.
Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili uskraćene od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom.
U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju:
- -osnivanje, upravljanje, finansiranje i unapređenje ustanova osnovnog obrazovanja;
- -ocjenjivanje rada ustanova i kvaliteta usluga u djelatnosti zdravstva, socijalne zaštite, obrazovanja, kulture i sporta, te osiguranje finansijskih sredstava za unapređenje njihovog rada i kvaliteta usluga u skladu sa potrebama stanovništva i mogućnostima jedinice lokalne samouprave;
Osim ukoliko zakon ne odredi da neku nadležnost treba smatrati povjerenom, nadležnost, ustanovljena ili predviđena zakonom, smatra se vlastitom nadležnosti jedinice lokalne samouprave.
Član 10.
Poslovi federalnih i kantonalnih vlasti mogu biti povjereni jedinici lokalne samouprave zakonom nakon konsultovanja organa lokalnih vlasti kojima se navedeni poslovi povjeravaju, uzimajući u obzir princip supsidijarnosti i sposobnosti lokalnih vlasti i njihove administracije da te poslove efikasno obavljaju.
Član 11.
Prijenos i povjeravanje novih poslova jedinicama lokalne samouprave bit će praćeni dodjelom sredstava potrebnih za njihovo efikasno obavljanje.
Član 33.
Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na pokretnu i nepokretnu imovinu i na odgovarajuće izvore finansiranja kojima slobodno raspolažu u okviru svojih ovlasti, kao i na sredstva za obavljanje delegiranih ili prenesenih poslova iz okvira prava i dužnosti viših tijela vlasti.
Član 34. st. 1., 3. i 4.
Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na odgovarajuće sopstvene finansijske izvore kojima lokalni organi mogu slobodno raspolagati u okviru svoje nadležnosti u skladu sa zakonom.
Finansijska sredstva jedinica lokalne samouprave bit će srazmjerna njihovim nadležnostima koje su im dodijeljene zakonom. Svaki prijenos novih funkcija bit će praćen finansijskim sredstvima potrebnim za njihovo efikasno izvršavanje.
Zakonodavac je dužan pribaviti mišljenje od Saveza općina i gradova o svim pitanjima koja se odnose na dodjelu sredstava, kao i o svim promjenama zakona koje mogu utjecati na finansijske obaveze jedinica lokalne samouprave.
Član 51. stav 1. i stav 2. tač. 1. i 3.
U cilju zaštite zajedničkog interesa, kao i promovisanja i unapređenja lokalne samouprave, gradovi i općine mogu formirati saveze na nivou Bosne i Hercegovine i Federacije BiH.
Savez na nivou Federacije ima pravo:
- 1.djelovati kao zakonski zastupnik svojih članica pred vlastima u Federaciji BiH;
- 3.davati mišljenja i prijedloge u vezi s raspodjelom javnih prihoda u dijelu koji se odnosi na finansiranje jedinica lokalne samouprave;
Član 56.
Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču. Konsultovanje, u smislu iz prethodnog stava ovog člana, federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza općina i gradova.
Član 58.
Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95).
Federacija BiH i kantoni dužni su uskladiti svoje zakone sa ovim Zakonom, te izvršiti prijenos poslova i nadležnosti, kao i odgovornosti dodijeljenih jedinicama lokalne samouprave ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Jedinice lokalne samouprave dužne su uskladiti svoje statute sa ovim Zakonom u roku od 12 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaju da važe odredbe kantonalnih zakona o lokalnoj samoupravi i odredbe statuta jedinica lokalne samouprave koje su u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona.
C. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14, 94/15 i 17/22)
Član 11. stav 1. tačka 3.
Iz kantonalnog budžeta finansiraju se:
- 3.obrazovanje;
Član 12. stav 1. alineja 3.
Učešće jedinica lokalne samouprave u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog računa
Pojedinačno učešće jedinica lokalne samouprave u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog Zakona vrši se na osnovu formule koja se zasniva na sljedećim omjerima:
- -20% na osnovu broja učenika u osnovnom obrazovanju;
Član 14.
Finansijska sredstva Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave biće srazmjerna njihovim nadležnostima, koje su im dodijeljene zakonom i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustav Federacije). Svaki prijenos nadležnosti biće praćen finansijskim sredstvima potrebnim za njihovo efikasno izvršavanje.
U slučaju prijenosa nadležnosti iz prethodnog stava, Federalno ministarstvo finansija će predložiti Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije) izmjenu visine učešća pojedinih nivoa vlasti u raspodjeli prihoda predviđenih ovim Zakonom, kako bi raspodjela sredstava pojedinim nivoima vlasti odražavala novu raspodjelu javnih funkcija.
Prijedlog Ministarstva iz prethodnog stava obavezno će sadržavati finansijsku projekciju efekata predloženih promjena u pogledu visine učešća u raspodjeli prihoda za sve nivoe vlasti u Federaciji.
D. Pravila i postupci za izradu zakona i drugih propisa Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 71/14)
Član 1.Obim primjene u odnosu na subjekte
(1) Utvrđuju se PRAVILA I POSTUPCI ZA IZRADU ZAKONA I DRUGIH PROPISA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE (u daljem tekstu: Pravila), kojih su se dužni pridržavati nosioci normativnih poslova prilikom pripreme zakona i drugih propisa u institucijama Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
(2) Preporučuje se nosiocima normativnih poslova u kantonima, općinama i gradovima da primjenjuju ova pravila.
Član 16.Završni dio
Završni dio propisa sadrži informacije o vremenu kada propis stupa na snagu i počinje njegova primjena i može uključiti:
- a)prijelazne odredbe,
- b)završne odredbe,
- c)datiranje, potpisivanje i objavljivanje
Član 21. st. (2) i (4)
(Završne odredbe)
(2) Završnim odredbama određuje se stupanje propisa na snagu.
(4) Propis, u smislu ustavnih principa, stupa na snagu nakon isteka određenog roka nakon objavljivanja i tako mora biti označeno.
E. Zakon o pripadnosti javnih prihoda Hercegovačko-neretvanskog kantona ("Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 2/09)
Član 5. stav 2. tačka 1. alineja 7. i tačka 4.
- 1.Prihodi koji u 100 % iznosu pripadaju općinama i Gradu Mostaru:
- -Potpore (grantovi i donacije)
- -
- 4.Prihodi koji u 34,46% pripadaju općinama i Gradu Mostaru:
- -Porez na dohodak.
- -
Član 6. stav 1. tač. 5. i 8.
Iz kantonalnog budžeta finansiraju se:
- 5.Obrazovanje (osnovno i srednje),
- 8.Pomoći općinama sa područja Kantona i Gradu Mostaru,
F. Zakon o izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda Hercegovačko- neretvanskog kantona ("Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 7/16)
Član 1.
U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda HNK ("Službene novine HNK", broj 2/09), u članu 5. stav (1) tačka 4. mijenja se i glasi:
"4. Prihodi koji u 60,99 % iznosu pripadaju Kantonu:
- -porez na dohodak."
Stav (2) tačka 4. mijenja se i glasi:
"4. Prihodi koji u 39,01% iznosu pripadaju općinama i Gradu Mostaru:
- -porez na dohodak."
G. Zakon o lokalnoj samoupravi ("Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 4/00)
Član 37. stav 1. tač. 14. i 16.
Općina u okviru samoupravnog djelokruga:
- 14.Osniva javne ustanove i druga pravna lica radi ostvarivanja određenih privrednih, društvenih, komunalnih i drugih socijalnih interesa i potreba stanovništva;
- 16.Osigurava lokalne potrebe stanovništva u oblasti brige o djeci, obrazovanju i odgoju, javnom zdravlju (ambulante, domovi zdravlja i sl.) zdravstvenoj zaštiti životinja i zaštiti bilja, socijalnoj zaštiti, kulturi, fizičkoj kulturi i sportu u skladu sa Zakonom;
Član 90.
Jedinice lokalne samouprave imaju svoje prihode utvrđene Zakonom i Statutom, kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolažu.
Prihodi jedinica lokalne samouprave razmjerni su poslovima koje, u skladu sa zakonom obavljaju tijela jedinica lokalne samouprave.
Jedinice lokalne samouprave stiču prihode iz vlastitih izvora, posebnih i zajedničkih izvora, donacija, dotacija i solidarnih prihoda, kao i sredstva za obavljanje prenesenih poslova uprave, u skladu sa posebnim zakonom Kantona.
Na osnovu neposrednog izjašnjavanja građana mogu se prikupljati sredstva za zadovoljavanje potreba građana, u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave.
H. Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 5/00)
Član 1. stav 2.
Djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja od posebnog je društvenog interesa.
Član 17. st. 1., 2. i 3.
Osnovnu školu, kao javnu ustanovu, osniva općina uz prethodnu saglasnost Ministarstva.
Dvije ili više općina mogu zajednički osnovati osnovnu školu uz prethodnu saglasnost Ministarstva.
Vlada Kantona može biti osnivačem redovne osnovne škole, specijalizovane osnovne škole i osnovne umjetničke škole u privredno i ekonomsko nerazvijenim općinama.
Član 19. st. 1. i 4.
Osnovnu školu mogu osnovati i druga domaća pravna i fizička lica (u daljem tekstu: osnovna škola u privatnom vlasništvu) uz prethodnu saglasnost Ministarstva.
Djelatnost osnovne škole u privatnom vlasništvu u cijelosti finansira osnivač.
Član 123.
Općinska vijeća nadležna prema mjestu sjedišta osnovne škole odlučit će najkasnije šest (6) mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona o preuzimanju i daljem obavljanju osnivačkih, vlasničkih i drugih prava nad zatečenim osnovnim školama koje su osnovane prema ranijim propisima.
I. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 4/04)
Član 13. stav 1.
U članu 19. u stavu 1. iza riječi "domaće" dodaju se riječi "i inostrane".
J. Zakon o izmjenama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 7/16)
Član 1. - osporena odredba
U Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Službene novine HNK", broj 5/00, 4/04, 5/04 i 1/14), član 13. mijenja se i glasi:
"Djelatnost osnovnog obrazovanja finansira se sredstvima iz Budžeta Kantona i budžeta jedinica lokalne samouprave".
Član 2. - osporena odredba
Član 15. mijenja se i glasi:
"Jedinice lokalne samouprave/osnivači škola dužni su osigurati sredstva za:
- 1.prijevoz učenika;
- 2.prehranu i produženi boravak učenika;
- 3.materijalne troškove, amortizaciju;
- 4.tekuće održavanje prostorija, nabavku opreme i nastavnih pomagala".
Član 3. - osporena odredba
Član 53. mijenja se i glasi:
"Jedinice lokalne samouprave/osnivači škola dužni su osigurati besplatan prijevoz za učenike. Način i uslovi obavljanja prijevoza uredit će se posebnom odlukom jedinice lokalne samouprave/osnivača škole".
Član 4. - osporena odredba
Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona".
7. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije
Presuda broj U-2/12 od 22.5.2012. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/12), Rješenje Ustavnog suda Federacije broj U-2/12 od 17.4.2013. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/13) i Presuda broj U-60/14 od 21.10.2015. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 17/16).
8. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Prema činjeničnom stanju u ovom ustavnosudskom predmetu, postupak za zaštitu prava na lokalnu samoupravu pokrenuo je Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Prema odredbama člana IV.C.3.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud Federacije, a postupak pred Ustavnim sudom Federacije mogu pokrenuti, između ostalih, udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. U tom smislu, podnosilac zahtjeva je ovlašten za pokretanje postupka pred ovim sudom.
Suština ovog ustavnosudskog predmeta svodi se na tvrdnje podnosioca zahtjeva da je Skupština osporeni Zakon donijela povrjeđujući pravo jedinica lokalne samouprave na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, i to tako što im je nametnula obavezu finansiranja prijevoza učenika i materijalnih troškova osnovnih škola kao poslova "za koje nisu ustavno nadležni", a da prije toga nije provela konsultacije sa podnosiocem zahtjeva kao zakonskim predstavnikom gradova i općina u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Postupajući po predmetnom zahtjevu, Ustavni sud Federacije pošao je od odredaba Zakona o principima lokalne samouprave koje utvrđuju značenje tog pravnog instituta kao pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, regulišu i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva. Osim toga, Ustavni sud Federacije imao je u vidu i odredbe navedenog zakona koje uređuju mogući djelokrug jedinica lokalne samouprave, pri čemu su posebno važne odredbe koje propisuju da je osnivanje, upravljanje, finansiranje i unapređenje ustanova osnovnog obrazovanja jedna od mogućih grupa poslova koje ove obavljaju u skladu sa zakonom. Imajući to na umu, vršenjem uvida u osporeni zakon vidljivo je da se njime u sadržajnom smislu, uređuje djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, te utvrđuje da je navedena djelatnost od posebnog društvenog interesa. Također, propisano je da osnovnu školu kao javnu ustanovu mogu osnovati općina, samostalno ili zajedno sa drugim općinama, ali i vlada kantona, te druga domaća i strana fizička i pravna lica. Osim toga, uočena je i izuzetno važna činjenica da su jedinice lokalne samouprave sa područja Hercegovačko-neretvanskog kantona, prema odredbama iz člana 123. osporenog Zakona, imale pravo u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu tog Zakona, odlučiti o "preuzimanju i daljem obavljanju osnivačkih, vlasničkih i drugih prava nad zatečenim osnovnim školama osnovanim prema ranijim propisima" sa svog područja.
Osporenim odredbama Zakona propisano je da se djelatnost osnovnog obrazovanja na području Hercegovačko-neretvanskog kantona finansira budžetskim sredstvima kantona i jedinica lokalne samouprave, i to na način da su one jedinice lokalne samouprave koje su i osnivači osnovnih škola dužne osigurati sredstva, između ostalog, i za besplatan prijevoz učenika, na način i pod uslovima kako to propišu jedinice lokalne samouprave koje su i osnivači osnovnih škola.
Uvažavajući predmetne činjenice, Ustavni sud Federacije je od Općinskog suda u Mostaru zatražio informaciju da li su u registru pravnih lica koji se vodi kod ovog suda upisane javne ustanove iz oblasti osnovnog obrazovanja i odgoja, a čiji je osnivač Grad Konjic kao inicijator pokretanja ovog ustavnosudskog postupka. Prema informaciji Općinskog suda u Mostaru, u registru pravnih lica Općina Konjic je upisana kao osnivač šest osnovnih škola sa njenog područja. Na osnovu ovako utvrđene činjenice, očigledno je da je ova jedinica lokalne samouprave, u smislu gore pomenutog člana 123. osporenog Zakona, ostvarila svoje pravo i obavezu utvrđenu u odredbama iz člana 8. stav 3. tačka 14. Zakona o principima lokalne samouprave koja propisuje da osnivanje, upravljanje, finansiranje i unapređenje ustanova osnovnog obrazovanja predstavlja jednu od vlastitih nadležnosti jedinica lokalne samouprave.
Osim toga, u aktu koji je Ustavnom sudu Federacije dostavilo Ministarstvo finansija ističe se da je Skupština u hitnom zakonodavnom postupku usvojila Zakon o izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda Hercegovačko-neretvanskog kantona, kojim je povećala pripadnost novčanih sredstava jedinicama lokalne samouprave na svom području koja se prikupljaju iz poreza na dohodak, i to sa dotadašnjeg iznosa od 34,46% na 39,01% navedenih prihoda. Sva navedena sredstva su, prema navodima iz predmetne informacije, dodijeljena jedinicama lokalne samouprave sa ciljem finansiranja prijevoza učenika osnovnih škola, koja za period od 1.8.2016. godine zaključno sa 31.10.2024. godine ukupno iznose 8.362.802,31 KM. Pored povećanja ovog općeg dijela novčanih sredstava po osnovu izmjena pomenutog zakona, prema navodima navedenog ministarstva, u periodu od 2016. godine do 31.10.2024. godine, sa budžetske pozicije Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta u ovom kantonu redovno su u formi namjenskog granta za prijevoz učenika u osnovnim školama, jedinicama lokalne samouprave dodijeljena novčana sredstva u ukupnom iznosu od 12.770.000 KM. Kako dalje navode, kada se saberu ukupni iznosi tako dodijeljenih novčanih sredstava, dobije se ukupan iznos od 21.132.802,31 KM.
Iako podnosilac zahtjeva tvrdi da sa njim kao zakonskim predstavnikom jedinica lokalne samouprave prilikom donošenja osporenog Zakona Skupština nije provela konsultacije, iz samog zahtjeva je vidljivo da je od jedinica lokalne samouprave sa područja Hercegovačko-neretvanskog kantona ranije traženo mišljenje o donošenju zakona u ovoj oblasti, a da na iste, kako to tvrdi podnosilac zahtjeva, Grad Konjic nije dao saglasnost. Međutim, radi potpunog razjašnjenja činjeničnog stanja u ovom ustavnosudskom predmetu, Ustavni sud Federacije naglašava da niti Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine kao niti ustavima kantona nije utvrđena obaveza pribavljanja saglasnosti jedinica lokalne samouprave za izvršavanje funkcije donošenja zakona od strane organa zakonodavne vlasti. S druge strane, pribavljanje mišljenja od jedinica lokalne samouprave o propisima koje donose organi zakonodavne vlasti, a koji ih se direktno tiču i koje su obaveza prema odredbama Zakona o principima lokalne samouprave, u sadržajnom smislu su potpuno drugačija obaveza od pribavljanja saglasnosti i mogu se, prema već utvrđenoj jurisprudenciji Ustavnog suda Federacije, u praksi provoditi na razne načine, a ne samo i isključivo posredstvom podnosioca zahtjeva.
Postavljajući ovako utvrđene činjenice u poredbenu ravan sa osporenim odredbama Zakona koje utvrđuju obavezu da jedinice lokalne samouprave, i to samo one koje su osnivači, finansiraju između ostalog, i prijevoz učenika osnovnih škola sa svog područja, može se zaključiti da je neosnovana tvrdnja o povredi prava na lokalnu samoupravu općina na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, s obzirom da su im doznačena novčana sredstva za predmetne svrhe. Istovremeno, na taj način ostvarena je i njihova uloga utvrđena u ovoj oblasti prema odredbama Zakona o principima lokalne samouprave.
Naime, u situaciji kada Hercegovačko-neretvanski kanton povećava jedinicama lokalne samouprave sa svog područja udio u raspodjeli prikupljenih novčanih sredstava od poreza na dohodak sa ciljem njihovog finansijskog jačanja u pogledu izvršavanja obaveza po osnovu Zakona o principima lokalne samouprave i osporenog Zakona, a pored toga i redovnim dodjeljivanjem jedinicama lokalne samouprave dodatnih namjenskih novčanih sredstava za finansiranje prevoza učenika osnovnih škola na njihovom području u vidu namjenskih grantova od strane Hercegovačko-neretvanskog kantona, pri tome ne gubeći iz vida činjenicu i da je po osnovu odredaba iz člana 12. Zakona o pripadnosti javnih prihoda jedan od ključnih kriterija raspodjele prihoda sa jedinstvenog računa prikupljenih po osnovu indirektnih poreza koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave i broj učenika u osnovnim školama, Ustavni sud Federacije smatra da se u ovom ustavnosudskom predmetu uopće ne može govoriti o povredi prava na lokalnu samoupravu. Pored toga, kada je u pitanju odredba iz člana 4. osporenog Zakona, Ustavni sud Federacije smatra da ista ne treba biti predmet razmatranja zbog toga što se radi o odredbi koja sadrži informaciju o vremenu kada propis stupa na snagu i obavezni je sastavni dio propisa imajući u vidu Pravila i postupke za izradu zakona i drugih propisa Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 71/14).
Na kraju, Ustavni sud Federacije naglašava da se pozivanje podnosioca zahtjeva na gore pomenute presude Ustavnog suda Federacije br. U-2/12 i U-60/14, ne može smatrati primjenjivim na ovaj ustavnosudski predmet, s obzirom da su te presude donesene na osnovu drugačijih okolnosti i drugačijeg činjeničnog stanja, nego što je to slučaj u ovom ustavnosudskom predmetu. Istovremeno, Ustavni sud Federacije ističe da ovakvom odlukom ne mijenja svoje dosadašnje stajalište zauzeto u ustavnosudskim predmetima navedenim u tački 7. obrazloženja presude, ali da su u konkretnom slučaju nepobitno utvrđene činjenice koje se odnose na osiguranje novčanih sredstava za prijevoz učenika od strane kantonalne vlasti, zahtijevale donošenje ovakve odluke. Imajući na umu da u zahtjevu kojim je pokrenut ovaj ustavnosudski predmet njegov podnosilac nije ni pomenuo dodjelu novčanih sredstava niti doveo u pitanje njihovu eventualnu izdašnost ili dostatnost za ispunjenje ciljeva kojima su namijenjena ta novčana sredstva, a koje činjenice su utvrđene na osnovu relevantne dokumentacije navedene u tački 5. obrazloženja presude, to dovoljno govori u prilog stajalištu Ustavnog suda Federacije da u ovom ustavnosudskom predmetu nije povrijeđena suština niti sadržaj prava na lokalnu samoupravu, jer su novčana sredstva za izvršavanje grupe poslova propisanih osporenim Zakonom osigurana od strane kantonalne vlasti.
Imajući u vidu sve izneseno, Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Mirko Milićević, prof.dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, dr.sc. Kata Senjak, Ajša Softić i mr.sc. Alen Taletović, sudije Suda.
Broj U-20/24
4. februara 2025. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.