USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti odredbi člana 2. tačka g), člana 3. tačka 7., člana 10., Tarifni broj I. tačka 15. i Tarifni broj IX. Odluke o opštinskim komunalnim taksama, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 13.10.2021. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da član 2. tačka g) i član 10. tačka d) u dijelu koji glasi "ili akumulativnost" Odluke o opštinskim komunalnim taksama ("Službeni glasnik Opštine Breza", broj 12/18), te Tarifni broj I. Tačka 15. i tarifni broj IX. Tarife opštinskih komunalnih taksi koja je sastavni dio te Odluke, nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Opštine Breza".
1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) dana 04.06.2020. godine, podneskom broj 01-01-486-1/2020 zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi člana 2. tačka g), člana 3. tačka 7., člana 10., Tarifni broj I. tačka 15. i Tarifni broj IX. Odluke o opštinskim komunalnim taksama (u daljem tekstu: osporene odredbe Odluke).
2. Stranke u postupku
U skladu sa članom 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u ovom postupku su: podnosilac zahtjeva i Opštinsko vijeće Breza, kao donosilac osporenih odredaba Odluke.
3. Bitni navodi zahtjeva
Podnosilac zahtjeva u zahtjevu navodi da član 2. tačka g), član 3. tačka 7., član 10., Tarifni broj I. tačka 15. i Tarifni broj IX. Odluke o opštinskim komunalnim taksama (u daljem tekstu: Odluka), nisu u skladu sa članom II.A.2 (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim je propisano da sva lica na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uživaju pravo na jednakost pred zakonom. Smatra da ne postoji pravni osnov za propisivanje plaćanja komunalne takse za korištenje elektroenergetskih objekata kojim se vrši prijenos električne energije. Naime, izgradnjom trafostanica uređuje se zemljište i plaća naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta, kako je to propisano u članu 53. stav 2. Odluke o građevinskom zemljištu Opštine Breza: "Izgradnju komunalnih građevina i instalacija za pojedinačno korištenje, kao što je izgradnja i rekonstrukcija uređaja i mreže za snadbijevanje naselja vodom, električnom i toplotnom energijom, ptt saobraćajem, za odvođenje oborinskih i otpadnih voda, prijevoz putnika u lokalnom saobraćaju, održavanje javne gradske čistoće, a za koje opština naplaćuje naknadu za uređenje gradskog građevinskog zemljišta". Imajući u vidu naprijed navedeno, utvrđivanjem i dodatne komunalne takse, dolazi do diskriminatornog postupanja prema pravnim licima koja vrše distribuciju električne energije, te se onemogućava uživanje prava na jednakost pred zakonom.
Dalje podnosilac zahtjeva citira član 10. Odluke, i ističe da iz istog proizilazi da se kao kriterij za određivanje iznosa komunalne takse na godišnjem nivou, između ostalog, propisuje i akumulativnost djelatnosti fizičkog ili pravnog lica, kao zamjena za ranije normirani kriterij djelatnosti. Na ovaj način se utvrđuje znatno veći iznos godišnje takse za pojedine visokoakumulativne djelatnosti, što se može podvesti pod miješanje u pravo na imovinu subjekata za koje je visina naknade enormno visoka u odnosu na ostale visokoakumulativne djelatnosti za koje su propisani manji iznosi. Skrivena diskriminacija, formalnim propisivanjem kriterija visokoakumulativnih djelatnosti, a suštinskim zadržavanjem kriterija vrste djelatnosti kao osnovice za tarifu komunalnih taksi, je takođe u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine u odnosu na princip zabrane diskriminacije.
Dalje ističe, da paušalno određena tarifa komunalne takse za visokoakumulativne djelatnosti nije u skladu sa konceptom jednakosti pred zakonom i da se nakon analize Tarife opštinskih komunalnih taksi Tarifnog broja I. ne može zaključiti na koji način se došlo do iznosa od na primjer 15.000,00 KM komunalne takse za distribuciju električne energije, dok su recimo za druge takođe "visokoakumulativne djelatnosti" određeni manji iznosi (npr. telekomunikacije, banke, sportske kladionice i dr.). Propisana visina taksi u značajno različitim iznosima po kriteriju akumulativnosti djelatnosti je proizvoljna, jer se utvrđuje prema pretpostavljenoj finansijskoj dobiti. Odluka stavlja u povoljniji položaj i uvodi različit pravni tretman jedne kategorije obaveznika, dok drugu kategoriju obaveznika tretira na bitno drugačiji i nepovoljniji način, iako u konkretnom slučaju, ne postoji nikakvo objektivno i razumno opravdanje za takvo postupanje. Smatra da osporene odredbe Odluke nisu formulisane na osnovu adekvatnih kriterija, čime se omogućava pojava proizvoljnosti, selektivnosti i volonterizma, kao kategorija koje ugrožavaju ustavom zagarantirana prava.
Dalje navodi da iznesene navode najbolje potkrepljuju presude Ustavnog suda Federacije broj: U- 36/16 od 11.07.2017. godine i broj: U-6/17 od 12.09.2017. godine, koje se odnose na pitanje utvrđivanja i plaćanja komunalnih taksi.
Imajući u vidu sve naprijed navedeno, podnosilac zahtjeva predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom se utvrđuje da osporene odredbe Odluke nisu u saglasnosti sa članom II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
4. Bitni navodi odgovora na zahtjev
U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj: U-13/20 od 12.06.2020. godine, zatražio od Opštinskog vijeća Breza da u roku od 30 dana, dostavi odgovor na zahtjev.
Opštinsko vijeće Breza zastupano po Pravobranilaštvu Opštine Breza je dana 09.07.2020. godine, dostavilo odgovor na zahtjev u kojem navodi da Premijer Federacije Bosne i Hercegovine nije članom 10. stav (2) tačka d) Ustava Federacije BiH ovlašten za podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti odredaba Odluke, te traži da Ustavni sud Federacije podneseni zahtjev odbaci kao podnesen od strane neovlaštenog lica, obzirom da zahtjev za ocjenu ustavnosti opštinskih odluka može podnijeti samo premijer kantona ili kanton. Dalje navodi, da je u potpunosti neosnovan navod podnosioca zahtjeva da ne postoji pravni osnov za propisivanje plaćanja komunalne takse za korištenje elektroenergetskih objekata kojim se vrši prijenos električne energije, jer se prilikom izgradnje istih plaća naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta kako je propisano članom 53. stav 2. Odluke o građevinskom zemljištu, i zaključak da na taj način navodno dolazi do diskriminatornog postupanja prema pravnim licima koja vrše distribuciju električne energije.
Dalje ističe, da je Odluku donijelo Opštinsko vijeće Breza na osnovu člana VI.4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, člana 75. stav 1. tačka c) Ustava Zeničko-dobojskog kantona, člana 13. stav 1. tačka c), člana 13. stav 3. Zakona o pripadnosti javnih prihoda ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09 i 35/14), čl. 36. i 37. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/06 i 51/09), člana 19. tačka 6. i člana 101. stav 3. Statuta Opštine Breza-prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Opštine Breza", broj 8/09). Opštinsko vijeće Breza je u skladu sa navedenim propisima donijelo Odluku kojom je utvrdilo da se komunalna taksa plaća za svaku istaknutu firmu, te za korištenje elektroenergetskih objekata kojima se vrši prijenos električne energije. Pod pojmom "istaknuta firma" podrazumijeva se ime pod kojim pravno ili fizičko lice posluje, dok se pod pojmom "korištenje elektroenergetskih objekata kojima se vrši prijenos električne energije", podrazumijeva stavljanje u funkciju trafostanica. Članom 4. iste Odluke je propisano da su obaveznici takse pravna i fizička lica upisana u odgovarajući registar koja koriste pravo ili predmete za čije korištenje je propisano plaćanje takse ili pružaju usluge za čije pružanje je propisana taksa. Pod navedene definicije spadaju i pravna lica koja vrše distribuciju električne energije na području Opštine Breza, odnosno lica koja koriste elektroenergetske objekte kojim se vrši prijenos električne energije, te je stoga sasvim jasno da osporeni član 3. tačka 7. Tarifni broj I. tačka 15. i Tarifni broj IX. Odluke nisu u nesaglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i članom 9. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi (u daljem tekstu: Evropska povelja), o čemu je, kako se navodi, Ustavni sud Federacije već zauzeo pravni stav u odluci broj: U-8/17 od 14.03.2020. godine.
Ukazuje na to da prema praksi Evropskog suda za ljudska prava različito postupanje-nejednakost pred zakonom (diskriminacija) postoji kada se zadovolje četiri elementa i to: slične ili podudarne grupe, različito tretiranje, zabranjena osnova za različito tretiranje i da različit tretman nije opravdan. Naprijed navedeni elementi u konkretnoj ustavnoj stvari nisu zadovoljeni niti su dokazani od strane podnosioca zahtjeva, tako da je zahtjev podnosioca u potpunosti neosnovan. Prilikom donošenja Odluke, Opštinsko vijeće Breza je u cijelosti ispoštovalo član II. 2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, član 7. Opšte deklaracije o pravima čovjeka, član 14. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i pravne stavove Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. Prilikom donošenja Odluke Opštinsko vijeće Breza je u potpunosti ispoštovalo i pravni stav Ustavnog suda Federacije, da se prilikom utvrđivanja visine takse moraju uzeti i drugi realni i relevantni kriteriji kao što su: područje opštine gdje se djelatnost obavlja, veličina obilježja, ili natpisa istaknute firme uključujući i kriterij akumulativnosti djelatnosti pravnog ili fizičkog lica, kao i druge kriterije.
U nastavku se citira član 10. Odluke i član 9. Evropske povelje i ističe da je poštujući presude Ustavnog suda Federacije i član 9. Evropske povelje, koja ima primat nad domaćim zakonodavstvom, utvrdilo razne realne i relevantne kriterije kod određivanja takse na istaknutu firmu kao jednog od bitnih izvora finansiranja jedinice lokalne samouprave. Razlika u visini komunalne takse utvrđena je na realnim i relevantnim kriterijima od kojih je kriterij "akumulativnosti" samo jedan od šest realnih i jasno definisanih kriterija koji su kao takvi propisani odredbama člana 10. Odluke i koji su u cijelosti zasnovani na Ustavu, zakonu, pravnom shvatanju zauzetom od strane Ustavnog suda Federacije i članu 9. Evropske povelje, tako da u odredbama navedenog člana Odluke nema diskriminacije niti povrede prava na jednakost.
Kako podnosilac zahtjeva nije dokazao osnovanost navoda o postojanju povrede Ustava Federacije BiH predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom se utvrđuje da su osporene odredbe Odluke u saglasnosti sa odredbom člana II.A.2 (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
5. Prethodni postupak
Kako bi Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine u potpunosti utvrdio činjenično stanje, u skladu sa članom 17. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, aktom broj: U-13/20 od 05.10.2020. godine, zatraženo je od Opštinskog vijeća Breza da u roku od 15 dana od dana prijema akta, kao donosilac Odluke o građevinskom zemljištu ("Službeni glasnik Opštine Breza", br. 6/17 i 1/19), dostavi Sudu odgovor na pitanje, ko je u smislu člana 44., člana 51., člana 53. stav (1) tačka 2. i člana 54. stav (1) Odluke o građevinskom zemljištu "investitor", koji je dužan platiti naknadu za opremanje gradskog građevinskog zemljišta koje, između ostalog, obuhvata i izgradnju uređaja za snadbijevanje naselja električnom energijom, odnosno izgradnju elektroenergetskih objekata (trafostanica) kojima se vrši prijenos električne energije.
Dana 27.10.2020. godine u Ustavnom sudu Federacije zaprimljen je akt Pravobranilaštva Opštine Breza broj: U-7/2020 od 20.10.2020. godine u kojem je priloženo izjašnjenje opštinske Službe za prostorno uređenje, zaštitu okolice, geodetske i imovinskopravne poslove, a u vezi sa gore pomenutim pitanjem. Pritom nije dat potpun odgovor na to pitanje, već se citiraju neke odredbe Zakona o prostornom uređenju i građenju ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", br. 1/14 i 4/16). Tako npr. član 93. stav 1. gdje je propisano da je investitor "pravno ili fizičko lice u čije ime se gradi građevina i vrše zahvati u prostoru u skladu sa odredbama ovog zakona".
6. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član II.A.2 (1) c)
Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava. Posebno:
(1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na:
- c)jednakost pred zakonom.
Član IV.C.3.10.(2) d)
(2) Ustavni sud:
- d)na zahtjev premijera, ili kantona, utvrđuje da li neki predloženi ili usvojeni propis koje je donijelo neko tijelo kantonalne, gradske ili opštinske vlasti u skladu sa ovim ustavom.
Član VI. 4. c)
Opštinsko vijeće:
- c)donosi druge propise u izvršavanju opštinskih nadležnosti.
Amandman VIII
Na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član III.1.Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
U isključivoj su nadležnosti Federacije:
- c)donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije,
B. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15)
Član 13. stav 1. tačka c) i stav 4.
Pored udjela u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog Zakona, jedinicama lokalne samouprave pripadaju i drugi javni prihodi kako slijedi:
- c)naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave;
Opštinska vijeća donose propise kojima se utvrđuje visina naknada po osnovu korištenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i taksa u njihovoj nadležnosti.
C. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)
Član 8. stav 3. alineja 20.
U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno ulaze:
- -donošenje propisa o porezima, naknadama, doprinosima i taksama iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave;
Član 13. stav 1. i stav 2. alineja 4.
Organ odlučivanja jedinice lokalne samouprave je opštinsko vijeće u opštini, a gradsko vijeće u gradu (u daljem tekstu: "vijeće").
Vijeće u okviru svojih nadležnosti:
- -donosi propise o porezima, taksama, naknadama i doprinosima jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom;
Član 36.
U zakonom propisanim okvirima, jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o oporezivanju.
Član 37.
Jedinicama lokalne samouprave pripadaju prihodi:
- a)vlastiti prihodi:
- -porezi za koje jedinica lokalne samouprave samostalno određuje stopu, u skladu sa zakonom;
- -lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom;
- -....
- -drugi prihodi utvrđeni zakonom ili odlukom vijeća;
- -
D. Zakon o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/15) POGLAVLJE II. (FIRMA)
Član 11.Pojam
(1) Firma je ime pod kojim društvo posluje.
(2) Firma se obavezno ističe na poslovnim prostorijama društva.
E. Odluka o građevinskom zemljištu ("Službeni glasnik Opštine Breza", br. 6/17 i 1/19) IV - NAKNADE
Član 44.
Fizičko i pravno lice-investitor, u postupku izdavanja odobrenja za građenje, dužno je platiti naknadu iz osnova prirodnih pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta-renta i naknadu za uređenje gradskog građevinskog zemljišta.
V - UREĐENJE GRADSKOG GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Član 51.
Pod uređenim gradskim građevinskim zemljištem podrazumijeva se zemljište na kome su izvršeni radovi pripreme zemljišta za građenje i opremanje zemljišta u skladu sa zakonom. Smatra se da je uređeno gradsko građevinsko zemljište, ako ispunjava minimum uređenja gradskog građevinskog zemljišta i to:
- -snabdijevanje vodom i rješenje otpadnih voda, kolski prilaz građevinskoj parceli
- -snabdijevanje električnom energijom.
Član 53. stav (1) tačka 2.
Opremanje gradskog građevinskog zemljišta obuhvata:
- 2.Izgradnju komunalnih građevina i instalacija za pojedinačno korištenje, kao što je izgradnja i rekonstrukcija uređaja i mreže za snabdijevanje naselja vodom, električnom i toplotnom energijom, ptt saobraćajem, za odvođenje oborinskih i otpadnih voda, prijevoz putnika u lokalnom saobraćaju, održavanje javne gradske čistoće.
Član 54. stav 1.
Investitor koji namjerava graditi na gradskom građevinskom zemljištu dužan je platiti naknadu za uređenje gradskog građevinskog zemljišta koja obuhvata stvarne troškove pripremanja i opremanja tog zemljišta, koja se utvrđuje rješenjem o urbanističkoj saglasnosti. Ako je prodato gradsko građevinsko zemljište koje nije uređeno, korisnik tog zemljišta dužan je da izvrši uređenje na cijeloj površini zemljišta saglasno uslovima iz urbanističke saglasnosti i u tom slučaju nije dužan da plati naknadu za uređenje gradskog građevinskog zemljišta.
F. Odluka o opštinskim komunalnim taksama ("Službeni glasnik Opštine Breza", broj 12/18).
Član 2. tačka g) – osporena odredba
Komunalna taksa plaća se za:
- g)korištenje elektroenergetskih objekata kojima se vrši prijenos električne energije
Član 3. tačka 7.- osporena odredba
U smislu ove odluke:
- 7.pod korištenjem elektroenergetskih objekata kojima se vrši prijenos električne energije podrazumijeva se stavljanje u funkciju trafostanica.
Kriteriji za utvrđivanje takse za istaknutu firmu
Član 10.- osporena odredba
U postupku utvrđivanja visine takse na području Opštine Breza kao kriteriji uzimaju se:
- a)područje opštine odnosno zona u kojoj se nalazi sjedište odnosno poslovna jedinica sa istaknutom firmom;
- b)položajne pogodnosti obezbijeđene taksenom obavezniku u zoni u kojoj je istaknuta firma, koje utječu na poslovanje, a nisu rezultat sopstvene aktivnosti taksenog obaveznika;
- c)pravni status subjekta koji obavlja djelatnost (pravno ili fizičko lice);
- d)niskoakumulativna ili akumulativna djelatnost koju obavlja određeno pravno ili fizičko lice;
- e)veličina/kvadratura objekta – za trgovine (klasifikacija je izvršena u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10) i Pravilnikom o klasifikaciji trgovina ("Službene novine Federacije BiH", broj 111/12);
- f)vrsta objekta – za ugostiteljsku djelatnost (klasifikacija je izvršena u skladu sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti ZDK ("Službene novine ZDK", broj 5/16).
Tarifni broj I. tačka 15.- osporena Odredba
TARIFNI BROJ I:
- 15.proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom i parom
|
POSLOVNA ZONA |
I |
II |
III |
IV |
||||
|
Prav./fiz. Lice |
P |
F |
P |
F |
P |
F |
P |
F |
|
Proizvodnja el. ener. |
72.000 |
- |
67.500 |
- |
63.000 |
- |
58.500 |
- |
|
Proizvodnja el. ener. iz obnovljivih izvora |
900 |
560 |
720 |
480 |
540 |
400 |
360 |
240 |
|
Distribucija el. ener. |
15.000 |
- |
12.500 |
- |
7.000 |
- |
4.300 |
- |
|
Proizvodnja plina |
900 |
400 |
790 |
350 |
680 |
300 |
580 |
260 |
|
Proiz. i snadbij. parom |
27.000 |
- |
25.200 |
- |
23.400 |
- |
21.600 |
- |
TARIFNI BROJ IX. – osporena Odredba
TARIFNI BROJ IX.
Za korištenje elektroenergetskih objekata kojima se vrši prijenos električne energije-trafostanica plaća se komunalna taksa i to:
|
Vrste uređaja/objekata |
I zona |
II zona |
III zona |
IV zona |
|
Trafostanica 220/110/35/10 kv KM/ pod komadu godišnje |
5.000,00 |
4.500,00 |
4.000,00 |
3.500,00 |
|
Trafostanica 110/35/10 kv KM/po komadu godišnje |
3.500,00 |
3.000,00 |
2.500,00 |
2.000,00 |
|
Trafostanica 35/10 (20) kv KM/po komadu godišnje |
2.000,00 |
1.800,00 |
1.600,00 |
1.400,00 |
|
Trafostanica 10(20)0,4 kv KM/po komadu godišnje |
650,00 |
600,00 |
550,00 |
500,00 |
|
Stubna trafostanica KM/ Po komadu godišnje |
350,00 |
300,00 |
250,00 |
200,00 |
G. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije
Presude Ustavnog suda Federacije, br.: U-26/16 od 22.03.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/17), U-60/17 od 26.03.2019. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/19), U-15/19, od 18.06.2019. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/19) i dr.
7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Nakon analize zahtjeva i odgovora na zahtjev, razmatranja Odluke, posebno njenih osporenih odredbi, kao i druge dokumentacije u spisu, u svjetlu relevantnih pravnih propisa i ustavnog principa o jednakosti pred zakonom, utvrđeno je kako slijedi u nastavku.
Podnosilac zahtjeva je u skladu sa članom IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, lice ovlašteno za podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti.
Opštinsko vijeće Breza na sjednici održanoj dana 26.12.2018. godine je donijelo Odluku kojom je propisana obaveza plaćanja opštinske komunalne takse, kriteriji za utvrđivanje visine te takse, način prijave i naplate takse, oslobađanje od plaćanja takse, umanjenje i povrat takse, nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem takse, te je utvrđena tarifa komunalnih taksi na području Opštine Breza.
Podnosilac zahtjeva osporava sljedeće odredbe te Odluke: član 2. tačka g), član 3. tačka 7., član 10., a potom Tarifni broj I. tačka 15. i Tarifni broj IX. Tarife komunalnih taksi, koja je sastavni dio Odluke. U nastavku će osporene Odredbe biti razmotrene pojedinačno, numeričkim redoslijedom, a razmatranje će obuhvatiti i pripadajuće tarifne odredbe.
Članom 2. Odluke propisano je da se komunalna taksa plaća za: a) svaku istaknutu firmu, b) držanje, odnosno korištenje sredstava za igru (bilijar, automati, fliperi, video igre, pikado, aparati za posebne igre na sreću i sl.), c) držanje žive muzike u ugostiteljskim objektima, d) privremeni boravak u hotelima i drugim objektima registrovanim za odmor i noćenja, e) isticanje objava, oglasa i saopštenja na javnim mjestima, f) korištenje uređaja za pružanje usluga mobilne telefonije i g) korištenje elektroenergetskih objekata kojima se vrši prijenos električne energije. Dakle ovdje je riječ o odredbama kojima su propisane vrste komunalnih taksi, od kojih je jedna i taksa za "korištenje elektroenergetskih objekata kojima se vrši prijenos električne energije". Uvođenje ove vrste komunalne takse na nivou opština u Federaciji Bosne i Hercegovine, samo je po sebi problematično. Koliko god je uobičajeno i prihvatljivo propisivanje komunalne takse za "držanje žive muzike" u ugostiteljskim objektima, za privremeni boravak u hotelima i drugim objektima registrovanim za odmor i noćenja ili za isticanje objava, oglasa i saopštenja na javnim mjestima, toliko je upitno mogu li se u taj komunalno-takseni kontekst staviti preduzeća koja, "stavljajući u pogon" neophodne uređaje i instalacije, što su njihova stalna sredstva za rad, vrše djelatnost od posebnog javnog interesa, kao što je snabdijevanje stanovništva Federacije Bosne i Hercegovine električnom energijom kao elementarni uslov za normalan civilizovan život. Stoga uvođenje te vrste komunalne takse ne samo u ovoj Odluci, već generalno na opštinskom nivou, mora biti razmotreno sa najvećom pažnjom.
Regulacija elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine postoji na nivou države i vrše je posebna tijela uspostavljena Zakonom o prijenosu, regulatoru i operateru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 7/2002, 13/2003, 76/2009 i 1/2011). Tako regulisanje elektroprijenosnog sistema vrši Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK), vođenje sistema vrši Nezavisni operater sistema (NOS), a upravljanje prijenosnom mrežom vrši Elektroprijenos Bosne i Hercegovine, kompanija osnovana posebnim zakonom (Zakon o osnivanju kompanije za prijenos električne energije u Bosni i Hercegovini, "Službeni glasnik BiH", broj 35/2004.), dok je kreiranje državne elektroenergetske politike u nadležnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Prema odredbi člana III.1. f) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Federacija Bosne i Hercegovine ima isključivu nadležnost za "utvrđivanje energetske politike, uključujući raspodjelu između kantona, osiguranje i održavanje potrebne infrastrukture". Dakle ne samo energetska politika, već i "osiguravanje i održavanje potrebne infrastrukture" ustavna su kategorija, što nedvosmisleno govori o opšte društvenoj važnosti najvišeg ranga i energetske politike i infrastrukture za ostvarivanje te politike.
Zato je u Federaciji Bosne i Hercegovine, kada je u pitanju električna energija, sve u vezi sa funkcionisanjem elektroenergetskog sektora, elektroprivredne djelatnosti, planiranjem i razvitkom, izgradnjom, rekonstrukcijom i održavanjem elektroenergetskih objekata, regulisano Zakonom o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 66/13, 94/15 i 54/19 – u daljem tekstu ZOEE) kao posebnim sistemskim zakonom, a nadzor i regulisanje odnosa između proizvodnje, distribucije, snabdijevanja i kupaca električne energije u nadležnosti je Regulatorne komisije za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: FERK), koja je takođe osnovana posebnim zakonom. Već ovaj sumarni prikaz pravnog okvira u kojem se odvija elektroprivredna djelatnost, jasno odražava opštedruštveni i javni značaj te djelatnosti, koja već na kategorijalnom nivou nikako ne bi smjela biti svrstana u isti kontekst sa obaveznicima komunalnih taksi za "držanje žive muzike" u ugostiteljskim objektima, privremeni boravak u hotelima i drugim objektima registrovanim za odmor i noćenja ili za isticanje objava, oglasa i saopštenja na javnim mjestima i tome slično.
Na takav značaj još potpunije ukazuju odredbe ZOEE, prema kojima se elektroprivrednim djelatnostima smatraju proizvodnja i distribucija el. energije, te snabdijevanje i trgovina el. energijom (član 12. stav (1)). Tu djelatnost obavlja posebna kategorija privrednih subjekata: elektroenergetski subjekti osnovani u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i registrovani za obavljanje barem jedne od gore navedenih djelatnosti. Ali ne samo to. Da bi uopšte mogli da obavljaju tu djelatnost moraju za to dobiti dozvolu (licencu) od FERK, koja se periodično obnavlja.
Nadalje, prema ZOEE elektroenergetskom subjektu se "u opštem ekonomskom i društvenom interesu može nametnuti obaveza javne usluge koja će osigurati sigurnost opskrbe, redovnost, kvalitet i cijenu opskrbe, kao i zaštitu životne sredine, uključujući energetsku efikasnost, upotrebu energije iz obnovljivih izvora i zaštitu okoline, a sve u skladu sa važećim propisima Federacije i međunarodnim ugovorima koje je zaključila Bosna i Hercegovina" (član 13. stav (1)). A kada im se nametne obaveza javne usluge, dužni su pružati univerzalnu uslugu snabdijevanja električnom energijom svih krajnjih kupaca iz kategorije domaćinstava, malih preduzeća i komercijalnih kupaca, na području njihovog djelovanja, u skladu sa elektroenergetskom politikom Federacije (član 13. stav (7)).
Ovdje se očigledno radi o djelatnostima čije obavljanje iziskuje razmiještanje ogromnog broja uređaja i instalacija u prostoru, pri čemu su svi oni uvezani u jedinstven elektroenergetski sistem. Takav sistem nadilazi opštinske, kantonalne i entitetske granice i iziskuje pravnu regulaciju sa najvišeg nivoa u ovom slučaju državnog i entitetskog, odnosno federalnog. Da bi taj sistem bio u stanju kontinuirano ostvarivati svoju funkciju u skladu sa strogim zahtjevima propisanim domaćim i međunarodnim pravnim i tehničkim standardima, on mora biti iznad, odnosno izvan partikularne pravne regulacije na nivou jedinica lokalne samouprave, izuzev onih propisa koji se neposredno odnose na pribavljanje dozvole za građenje elektroenergetskih objekata odnosno postavljanje nadzemnih i podzemnih instalacija na lokalnom zemljištu. U tom svjetlu mora biti razmatrana ne samo već navedena odredba člana 2. tačka g) Odluke, već uz nju i pripadajući Tarifni broj IX. Tarife opštinskih komunalnih taksi.
Prema odredbi Tarifnog broja IX., "za korištenje elektroenergetskih objekata kojima se vrši prijenos električne energije-trafostanica" plaća se komunalna taksa "po komadu godišnje", u različitim, prilično visokim iznosima, čija visina zavisi od ulaznog-izlaznog napona i snage trafostanice i opštinske zone u kojoj je ista postavljena. Visina se kreće od 200 KM za najmanje, tzv. stubne trafo-stanice postavljene u IV zoni, do 5000 KM za najveće trafo-stanice 220/110/35/10 kV postavljene u I zoni.
Ovako propisano novčano davanje potpuno gubi karakter takse, kao jednokratne naknade koju obaveznik takse plaća za uslugu koju mu pruža neki državni organ, te poprima karakter poreza, čije je tipično obilježje periodično zahvatanje u imovinu ili dohodak obaveznika. Takvom utisku doprinosi i činjenica da se kod ovako utvrđenih iznosa ne vidi objektivan kriterij koji im je podloga, ukoliko se ne prihvati da su trafostanice veće električne snage i voluminoznije odnosno gabaritnije od onih čija je električna snaga niža, te da ove prve zapremaju veći prostor od ovih drugih. Ali čak i tad ostaje pitanje na osnovu čega je utvrđena polazna vrijednost (bilo ona najniža ili ona najviša), jer se ne polazi od nekog utvrđenog etalona, koji bi, zbog svega ranije rečenog morao biti jedinstven za čitav elektroenergetski sistem, dakle utvrđen državnim ili federalnim propisom ili međunarodnom standardizacijom. A pošto to ovdje nije slučaj, znači da donosioci ovakvih odluka u drugim opštinama u Federaciji Bosne i Hercegovine mogu za istu vrstu trafostanice propisati manji ili (što je vjerovatnije) veći iznos komunalne takse od onog za koji se ovdje odlučio nadležni organ Opštine Breza. Dakle s jedne strane radi se o zadiranju u fiskalni teren, a s druge strane se otvara mogućnost stvaranja pravnog partikularizma koji je naprosto neprihvatljiv kad je elektroprivredna djelatnost u pitanju, kao uostalom i kad su u pitanju druge djelatnosti od opštedruštvenog i javnog interesa, na primjer djelatnosti iz sfere telekomunikacija.