USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Načelnika Opštine Kladanj za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa članom 72a. Zakona o matičnim knjigama, na osnovu člana IV.C.3.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 03.12.2019. godine, donio je sljedeću
PRESUDU
Utvrđuje se da je članom 72a. Zakona o matičnim knjigama ("Službene novine Federacije BiH", br. 37/12 i 80/14) povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Opštine Kladanj.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Opštine Kladanj".
Obrazloženje 1. Podosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Načelnik Opštine Kladanj (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) je dana 07.05.2019. godine podnio Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu Opštine Kladanj broj 02-05-1136/19 navodeći da je stupanjem na snagu odrednica člana 72a. Zakona o matičnim knjigama u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: osporena odredba) povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu iz čl. 2., 3., 8., 34., 56. i 59. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09) - (u daljem tekstu: Zakon o principima lokalne samouprave), kao i prava utvrđena članom 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi (u daljem tekstu: Evropska povelja).
Zahtjev je podnesen na osnovu ovlaštenja iz člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.
2. Stranke u postupku
Stranke u postupku u ovom predmetu, na osnovu člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, su podnosilac zahtjeva i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine kao donosilac Zakona čije su odredbe osporene.
3. Bitni navodi zahtjeva
Podnosilac interpretira osporenu odredbu ističući da poslovi vođenja, ažuriranja, čuvanja i rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra predstavljaju izuzetno bitan i poseban javni interes i lični interes građana budući da se radi o osnovnim i najvažnijim evidencijama o ličnim stanjima građana Federacije Bosne i Hercegovine, pa se ti poslovi moraju obavljati uz stalani pojačan stepen psihičkog i fizičkog napora i odgovornosti matičara i drugih službenih lica tokom obavljanja, koji moraju biti tačni i ažurni, te su stoga sredstva za plate matičara i drugih službenih lica stiču pod istim uslovima koji važe za državne službenike i namještenike u opštinskim i gradskim službama za upravu, uvećana za 10% do 20% osnovne plate. Podnosilac zahtjeva smatra da su osporenim članom Zakona nametnute dodatne obaveze ovoj jedinici lokalne samouprave da izvrši isplatu uvećanih plata iz opštinskog budžeta nezavisno od svojih mogućnosti, a na štetu ostalih izvršilaca koji platu primaju iz istog izvora, pri čemu je Federacija Bosne i Hercegovine napravila dva propusta u radu: nije sa Opštinom Kladanj obavila obaveznu prethodnu konsultaciju, niti je istoj prenijela dodatna finansijska sredstva za navedenu dodatnu obavezu. Tvrdi da su tako povrijeđena prava na lokalnu samoupravu ove Opštine zasnovana na čl. 2., 3., 8., 34., 56. i 59. Zakona o principima lokalne samouprave, te citira zakonske tekstove ovih članova. Ovakvo zakonsko rješenje, po mišljenju podnosioca zahtjeva, je u suprotnosti sa članom 4. stav 6. Evropske povelje. Podsjeća na ustavno-sudsku praksu Ustavnog suda Federacije u presudama u predmetima: U-8/16 od 25.10.2016. godine, U-22/17 od 25.10.2017. godine, U-24/17 od 08.11.2017. godine, U-13/17 od 20.12.2017. godine i U-69/17 od 27.11.2018. godine.
Zbog svega navedenog, podnosilac zahtjeva predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da je osporenim članom Zakona Opštini Kladanj povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu.
4. Odgovor na zahtjev
U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) Ustavni sud Federacije je aktom broj U-25/19 od 14.06.2019. godine zatražio od Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da u roku od 30 dana dostave odgovor na zahtjev.
Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nisu dostavili odgovor na zahtjev podnosioca.
5. Prethodni postupak
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je podneskom broj 03-01-329/2019 od 08.07.2019. godine Ustavnom sudu Federacije dostavila Mišljenje V. broj 804/2019 od 10.06.2019. godine. U Mišljenju je navedeno da je vezano za osporenu odredbu proveden postupak konsultacija u skladu sa Uredbom o pravilima za sudjelovanje zainteresovane javnosti u postupku pripreme federalnih propisa i drugih akata ("Službene novine Federacije BiH", broj 51/12). Konsultacije su obavljene sa zainteresovanim subjektima putem održavanja javnih sastanak ili okruglih stolova na kojima su se razmatrala pitanja koja je bilo neophodno definisati Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama i drugim propisima koji uređuju upis činjenica i podataka u matične knjige. Okrugli stolovi i javni sastanci su održani prema Pravilniku o sadržaju stručne obuke i osposobljavanja matičara za vođenje matičnih knjiga ("Službene novine Federacije BiH", br. 68/12 i 59/13) na koje su bili pozvani i prisutni predstavnici svih jedinica lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (rukovodioci matičnih službi i matičari). Opštine i gradovi su neposredno sudjelovali, odnosno bili su pozvani da daju primjedbe i sugestije u izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama. Pravni osnov za utvrđivanje dodatka na platu po osnovu posebnih uslova rada za matičare regulisan je Zakonom o platama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/10, 111/12 i 20/17). Na osnovu Zakona o matičnim knjigama, Federacija Bosne i Hercegovine je uspostavila Jedinstveni matični registar (u daljem tekstu: JCMR), putem kojeg opštine, odnosno gradovi izdaju uvjerenja iz matičnih knjiga. Izdavanjem izvoda putem JCMR-a, opštine i gradovi mogu naplatiti administrativne takse koje su prihodi jedinica loklane samouprave. To nisu prihodi Federacije Bosne i Hercegovine, iako je Federacija Bosne i Hercegovine osigurala rad i funkcionisanje JCMR-a, od tih sredstava jedinice lokalne samouprave mogu osigurati sredstva za dodatak na plate državnih službenika i namještenika koji rade na poslovima matičnih knjiga za posebne uslove rada, a što je utvrđeno osporenom odredbom.
Ustavni sud Federacije se nije obratio Savezu opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Savez) sa pitanjem da li je bio konsultovan u postupku donošenja Zakona o matičnim knjigama, odnosno donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama i, ako jesu, na koji način su sudjelovali u postupku konsultacija u ime Opštine Kladanj. Ovo iz razloga što je u svim predmetima koji se odnose na osporenu odredbu Savez obavijestio Ustavni sud Federacije da je bio konsultovan u postupku donošenja Zakona o matičnim knjigama na način da je Federalno ministarstvo unutarnjih/Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova dostavilo Savezu Nacrt zakona o matičnim knjigama radi davanja prijedloga, primjedbi i sugestija, te da im je isto Ministarstvo dostavilo obavijest o održavanju javne rasprave o navedenom Nacrtu zakona. U vezi sa navedenim, Predsjedništvo Saveza je Nacrt predmetnog Zakona ocijenilo solidnom osnovom za dalju raspravu, uz preporuku da se članice Saveza (opštine i gradovi) aktivno uključe u javnu raspravu sa ciljem izrade što boljeg teksta Prijedloga zakona o matičnim knjigama. Međutim, kada je u pitanju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, Savez u postupku donošenja istog nije bio konsultovan.
6. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član VI.2 (1)
(1) U opštini se ostvaruje lokalna samouprava.
Amandman XVIII
Član VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"Međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opšta pravila međunarodnog prava čine dio zakonodavstva Federacije. U slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, preovladava međunarodni ugovor, odnosno sporazum".
Amandman XCVI
U članu IV.C.10 iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:
"(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti opštine i gradovi, kao i udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev opštinskog ili gradskog vijeća, načelnika opštine ili gradonačelnika grada, ili udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine."
Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (4) i (5);
B. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi
Član 2.
Ustavna i zakonska osnova lokalne samouprave
Princip lokalne samouprave bit će utvrđen zakonodavstvom zemlje potpisnice i gdje je to moguće - ustavom.
Član 3. stav 1.
Koncept lokalne samouprave
Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost lokalnih vlasti da, u granicama zakona, regulišu i rukovode znatnim dijelom javnih poslova, na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.
Član 4.
Djelokrug lokalne samouprave
- 1.Osnovna prava i dužnosti lokalnih vlasti bit će utvrđeni ustavom ili statutom, time se, međutim, ne sprječava prenošenje na lokalne vlasti prava i odgovornosti za specifične zadatke, u skladu sa zakonom.
- 2.Lokalne vlasti će, u granicama zakona, imati puno diskreciono pravo da provode svoje inicijative u vezi sa stvarima koje nisu isključene iz njihove nadležnosti, niti stavljene u nadležnost neke druge vlasti.
- 3.Javni poslovi će se po pravilu, vršiti prije svega od strane onih vlasti koje su najbliže građanima. Prilikom prenošenja odgovornosti na neku drugu vlast vodit će se računa o obimu i prirodi posla, kao i o zahtjevima efikasnosti i ekonomičnosti.
- 4.Prava povjerena lokalnim vlastima će po pravilu biti puna i isključiva. Ona ne smiju biti uskraćena ili ograničena od strane neke druge - središnje ili regionalne vlasti, osim u slučajevima predviđenim zakonom.
- 5.U slučajevima prenošenja ovlaštenja sa središnjih ili regionalnih na lokalne vlasti, lokalnim vlastima će, u što je moguće većoj mjeri, biti dozvoljeno da prilagođavaju njihovo provođenje u lokalnim uslovima.
- 6.Lokalne vlasti će biti konsultovane, u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču.
Član 6. stav 1.
Odgovarajuća organizacija uprave i izvori sredstava za obavljanje poslova lokalne vlasti
- 1.U mjeri u kojoj to nije u sukobu sa opštim statutarnim odredbama, lokalne vlasti će imati mogućnost da određuju vlastitu internu upravnu strukturu, u cilju njenog prilagođavanja lokalnim potrebama i efikasnog rukovođenja radom organa uprave.
Član 9. st. 1., 2., 4., 5., 6. i 7.
Izvori finansiranja lokalnih vlasti
- 1.Lokalne vlasti će, u skladu sa ekonomskom politikom zemlje, imati pravo na odgovarajuće vlastite izvore finansiranja, kojima će raspolagati slobodno, u okviru svojih ovlaštenja.
- 2.Izvori finansiranja lokalnih vlasti će biti primjereni njihovim dužnostima koje propisuju ustav i zakon.
- 3.Sistemi finansiranja na kojima se zasnivaju izvori sredstava lokalnih vlasti treba da budu dovoljno raznoliki i elastični kako bi omogućili usklađivanje, u najvećoj mjeri, sa stvarnom procjenom troškova za obavljanje njihovih aktivnosti.
- 4.Potreba zaštite finansijski slabih lokalnih vlasti nalaže uspostavljanje odgovarajućih postupaka ili mjera finansijskog izjednačavanja, s ciljem ispravljanja posljedica nejednake distribucije izvora finansiranja odnosno finansijskog opterećenja lokalnih vlasti. Takvim postupcima ili mjerama se ne mogu sužavati prava lokalnih vlasti koje one imaju u okviru svoje nadležnosti.
- 5.Lokalne vlasti će, na odgovarajući način, biti konsultovane u pogledu metoda na osnovu kojeg će im biti dodijeljeni redistributivni izvori finansiranja.
- 6.Koliko god je to moguće, sredstva koja se prenose lokalnim vlastima neće imati karakter namjenskih sredstava. Dodjelom tih sredstava ne može se ugroziti diskreciono pravo lokalnih vlasti da vode politiku u okviru svojih ovlaštenja.
Član 11.
Zakonska zaštita lokalne samouprave
Lokalne vlasti imaju pravo na pravna sredstva radi osiguranja slobodnog obavljanja svojih dužnosti i poštovanja principa lokalne samouprave uspostavljenih ustavom ili zakonom zemlje kojoj pripadaju.
Član 13.
Vlasti na koje se Povelja odnosi
- 1.Principi lokalne samouprave, sadržani u ovoj Povelji odnose se na sve kategorije lokalnih vlasti koje postoje na teritoriju zemlje potpisnice (...).
C. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)
II. Definicija lokalne samouprave
Član 2.
Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, regulišu i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.
Član 3.
Lokalna samouprava se organizuje i ostvaruje u opštinama i gradovima, kao jedinicama lokalne samouprave (u daljem tekstu: jedinice lokalne samouprave), a izvršavaju je organi jedinice lokalne samouprave i građani, u skladu sa Ustavom i zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave.
III. Samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave
Član 8.
- 1)Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo baviti se svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona. 2) Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili uskraćene od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom.
- 3)U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju:
...
osiguranje i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom;
donošenje budžeta jedinice lokalne samouprave;
(...);
- -donošenje programa i planova razvoja jedinice lokalne samouprave i stvaranje uslova za privredni razvoj i zapošljavanje;...
- 4)Osim ukoliko zakon ne odredi da neku nadležnost treba smatrati povjerenom, nadležnost, ustanovljena ili predviđena zakonom, smatra se vlastitom nadležnosti jedinice lokalne samouprave.
- 4)
Član 34. st. 1., 3. i 4.
Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na odgovarajuće sopstvene finansijske izvore kojima lokalni organi mogu slobodno raspolagati u okviru svoje nadležnosti u skladu sa zakonom.
Finansijska sredstva jedinica lokalne samouprave bit će srazmjerna njihovim nadležnostima koje su im dodijeljene zakonom. Svaki prijenos novih funkcija biće praćen finansijskim sredstvima potrebitim za njihovo efikasno izvršavanje.
Zakonodavac je dužan pribaviti mišljenje od Saveza opština i gradova o svim pitanjima koja se odnose na dodjelu sredstava, kao i o svim promjenama zakona koje mogu utjecati na finansijske obaveze jedinica lokalne samouprave.
Član 56.
Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču.
Konsultovanje, u smislu iz prethodnog stava ovog člana, federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza opština i gradova.
Član 59.
Prijenos poslova i nadležnosti dodijeljenih ovim Zakonom, kao i odgovornost jedinica lokalne samouprave za njihovo vršenje, počet će istovremeno sa prijenosom sredstava potrebnih za njihovo obavljanje.
D. Zakon o matičnim knjigama-osporena odredba ("Službene novine Federacije BiH", br.: 37/12 i 80/14)
Član 72a. - osporena odredba
(Posebni uslovi rada i odgovornost kao osnov za vrednovanje poslova)
Poslovi vođenja, ažuriranja, čuvanja i rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra predstavljaju izuzetno važan i poseban javni interes, kao i lični interes građana, budući da se radi o osnovnim i najvažnijim evidencijama o ličnim stanjima građana u Federaciji, pa se moraju obavljati uz stalni pojačani stepen psihičkog i fizičkog napora i odgovornosti matičara i drugih službenih lica u obavljanju tih poslova, koji moraju biti tačni i ažurni, te se stoga sredstva za plate stiču pod istim uslovima koji važe za državne službenike i namještenike u opštinskim i gradskim službama za upravu, odnosno za razinu kantona i Federacije prema kantonalnim i federalnim organima uprave, uvećana od 10% do 20% osnovne plate.
Za provođenje odredbe stava 1. ovog člana nadležni su rukovodioci organa iz stava 1. ovog člana, koji su dužni to pitanje urediti opštim aktom o platama tih organa.
7. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije
Presuda broj U-8/16 od 25.10.2016. godine ("Službene novine Federacije BiH", Presuda broj U-13/17 od 20.12.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 11/18), Presuda broj U-69/17 od 27.11.2018. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 102/18) i dr.
8. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Postupak za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u ovom ustavnosudskom postupku pokrenuo je Načelnik Opštine Kladanj navodeći da su toj Opštini kao jedinici lokalne samouprave osporenom odredbom nametnute dodatne materijalne obaveze da kao poslodavac zaposlenicima na poslovima matičara u opštinskim organima uprave iz budžeta opštine isplaćuju dodatna sredstva za uvećanje plata od 10% do 20% od osnovne plate, iako ni u jednoj fazi donošenja Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, ova opština nije konsultovana kako je to predviđeno članom 56. Zakona o principima lokalne samouprave.
Prema odredbi člana IV.C.3.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav u Federaciji Bosne i Hercegovine, zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud Federacije, a postupak pred Ustavnim sudom Federacije mogu pokrenuti opštine i gradovi, kao i udruženja opština i gradova, pa je izvan svake sumnje da je podnosilac zahtjeva ovlašten za pokretanje postupka pred ovim sudom.
Ustavni sud Federacije utvrdio je da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, a potom i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama kojim je, kako se i u zahtjevu navodi, osnovni tekst Zakona dopunjen osporenom odredbom.
Kako je ranije navedeno Ustavni sud Federacije nije dobio tražene odgovore od domova Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a kad je u pitanju Savez pribavljene su informacije o njegovom eventualnom sudjelovanju u postupku donošena Zakona o matičnim knjigama i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama iz predmeta ovoga Suda U-69/17. Prema tim informacijama utvrđeno je da je ovaj Savez u skladu sa članom 56. Zakona o principima lokalne samouprave, bio na odgovarajući način konsultovan kod donošenja Zakona o matičnim knjigama, ali da nije konsultovan niti je sudjelovao kod donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama.
Osporenom odredbom utvrđuje se da su poslovi vođenja, ažuriranja i čuvanja matičnih knjiga, kao i rješavanje svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra od posebne važnosti, te da "predstavljaju izuzetno važan i poseban javni interes, kao i lični interes građana". Zbog toga se osporenom odredbom za te poslove propisuje uvećanje plate od 10% do 20% osnovne plate za državne službenike i namještenike u opštinskim i gradskim službama za upravu.
Očigledno da je ovom odredbom za jedinice lokalne samouprave, u ovom slučaju za Opštinu Kladanj, stvorena dodatna obaveza da se propisano uvećanje plata uredi opštim aktom (pravilnikom) o platama za državne službenike i namještenike u opštinskim i gradskim službama za upravu koji se bave poslovima vođenja, ažuriranja i čuvanja matičnih knjiga, te da se tako uvećane plate isplaćuju iz opštinskog budžeta.
Članom VI.2.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da se u opštini ostvaruje lokalna samouprava, dok je članom VII.3. u vezi sa Amandmanom XVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano da međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opšta pravila međunarodnog prava čine sastavni dio zakonodavstva Federacije, a da u slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora odnosno sporazuma i domaćeg zakonodavstva, preovladava međunarodni ugovor.
Evropskom poveljom koja kao međunarodni multilateralni instrument čini dio zakonodavstva Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, utvrđen je pravni standard ustavne i zakonske osnove lokalne samouprave, što podrazumijeva da će države potpisnice princip lokalne samouprave zasnivati zakonom i gdje je to moguće i ustavom (član 2. Evropske povelje).
Ustavna i zakonska osnova lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini obuhvata koncept lokalne samouprave, djelokrug lokalne samouprave i izvore sredstava za obavljanje poslova lokalne vlasti, kao i izvore njihovog finansiranja, uključujući i zakonsku zaštitu lokalne samouprave, što je u skladu sa Evropskom poveljom.
U ocjeni osnovanosti zahtjeva podnosioca za zaštitu prava na lokalnu samoupravu zbog donošenja osporenog člana Zakona, osim relevantnih odredbi Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Evropske povelje, treba imati u vidu relevantne odredbe Zakona o principima lokalne samouprave prema kojima: lokalna samouprava podrazumijeva pravo jedinica lokalne samouprave da u granicama zakona reguliše i upravlja određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva (član 2. Zakona); da se lokalna samouprava organizuje i ostvaruje u opštinama i gradovima kao jedinicama lokalne samouprave, a izvršavaju je tijela jedinica lokalne samouprave i građani u skladu sa ustavom, zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave (član 3. Zakona); da u vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju osiguranje i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom, ali i donošenje budžeta jedinice lokalne samouprave (član 8. Zakona); da jedinice lokalne samouprave imaju pravo na odgovarajuće sopstvene izvore kojima lokalni organi mogu slobodno raspolagati u okviru svojih nadležnosti, te da će finansijska sredstva lokalne samouprave biti srazmjerna njihovim nadležnostima koje su im dodijeljene zakonom, a da će svaki prijenos novih funkcija biti praćen finansijskim sredstvima potrebnim za njihovo izvršenje, te, da je zakonodavac dužan pribaviti mišljenje Saveza opština i gradova o svim pitanjima koja se odnose na dodjelu sredstava kao i o svim promjenama zakona koje mogu utjecati na finansijske obaveze jedinica lokalne samouprave (član 34. Zakona).
Za meritorno rješenje ove ustavnopravne stvari, bilo je potrebno posebno uzeti u obzir i odredbu člana 56. Zakona o principima lokalne samouprave i dužnosti federalnih vlasti da u najvećoj mogućoj mjeri konsultuju jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču, te da takvo konsultovanje vrši putem Saveza, kao i gore pomenutu obvezu donosioca zakona da prijenos poslova i nadležnosti kao i odgovornosti dodijeljenih jedinicama lokalne samouprave za njihovo vršenje poprati istovremenim prijenosom sredstava potrebnih za njihovo vršenje.
Analiza osporene odredbe ukazuje na zaključak da se u konkretnom slučaju radi o stvaranju nove finansijske obaveze sa razine Federacije Bosne i Hercegovine, koja se odnosi na povećanje plate matičarima i drugim licima koje obavljaju te poslove u jedinici lokalne samouprave, ali to nije prijenos poslova vođenja, ažuriranja, čuvanja i rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra, jer su te poslove i ranije obavljale opštinske službe. Jedinici lokalne samouprave – Opštini Kladanj uspostavljena je dodatna obaveza koja se sastoji u tome da je osporenim članom Zakona propisano da se povećanje plata uredi opštim aktom i da se tako uvećane plate i isplaćuju.
Na osnovu svega izloženog Ustavni sud Federacije utvrdio je i to, da u proceduri donošenja osporenog člana Zakona nije postupljeno u skladu sa relevantnim odredbama Zakona o principima lokalne samouprave, obzirom da nije na osnovu člana 56. pomenutog Zakona ni na koji način konsultovana Opština Kladanj, a što je protivno i odrednici člana 4. stav 6. Evropske povelje, koja predviđa da će jedinice lokalne samouprave biti kosultovane u najvećoj mogućoj mjeri u postupku pripremanja i donošenja "odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču".
Imajući u vidu i to, da se propisivanjem ove finansijske obaveze za jedinicu lokalne samouprave sa propisanim minimalnim procentom uvećanja od 10%, konkretno Opštinu Kladanj, nije predviđen način osiguranja sredstava potrebnih za isplatu uvećanih plata matičarima i drugim službenim licima, Ustavni sud Federacije utvrdio je da, donoseći osporenu odredbu, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nije postupio u skladu sa principijelnim odredbama člana 9. Evropske povelje, koje su implementirane odredbama člana 34. stav 3. i člana 59. Zakona o principima lokalne samouprave, što zahtjev podnosioca čini u cijelosti osnovanim.
S obzirom na navedeno, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, prof. dr. Edin Muminović i dr. sc. Kata Senjak, sudije Suda.
Broj U-25/19
03. decembra 2019. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.