Zakon o osnovnom obrazovanju i odgoju
Na osnovu čl. 12 (b) i 18 (b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96-ispravka, 3/96-ispravka i 16/97), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 2. aprila 1998. godine, donijela je
ZAKON
O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I ODGOJU
I - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Zakonom o osnovno obrazovanju i odgoju reguliše se osnovno obrazovanje i odgoj učenika normalnog psihičkog i tjelesnog razvoja i učenika sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju, osnovno muzičko obrazovanje, osnovno baletsko obrazovanje, dodatno obrazovanje nadarenih učenika, obrazovanje umjereno mantalno retardiranih učenika i osnovno obrazovanje odraslih, koje se ostvaruje u ustanovama osnovnog obrazovanja i odgoja.
Član 2.
Ustanovama osnovnog obrazovanja i odgoja je osnovna škola. Osnovna škola može biti: redovna, specijalna, paralelna (osnovna muzička škola, osnovna baletska škola i sl.) i osnovna škola pri specijalnom zavodu (u daljem tekstu: specilazni zavod).
Osnovna škola ima svojstvo pravnog lica.
Član 3.
Pohađanje redovne osnovne škole je obavezno u trajanju od osam godina za djecu normalnog psihičkog i tjelesnog razvoja, specijalne osnovne škole i specijalnog zavoda za djecu sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju od sedme do navršene petnaeste godine života (u daljem tekstu: školski obveznici).
Školskim obveznicima, u smislu prethodnog stava, smatra se dijete koje je do 1. marta tekuće godine navršilo šest godina života, a za specijalne osnovne škole dozvoljava se upis u prvi razred djetetu do 10 godina starosti.
Osnovno obrazovanje odraslih obuhvata polaznike od navršenih 16 godina života, koji obavezno pohađaju nastavu za odrasle po odredbama ovog zakona.
Član 4.
Osnovna škola osigurava da u prva tri razreda učenici savladaju i latinicu i ćirilicu, s tim da se u prvom razredu započenje sa učenjem latinice.
Član 5.
Državljani Bosne i Hercegovine imaju pravo da stiču osnovno obrazovanje i odgoj u osnovnim školama Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) u skladu sa odredbama ovog zakona.
Strani državljani imaju pravo da stiču osnovno obrazovanje i odgoj u osnovnim školama Kantona, u skladu sa odredbama ovog zakona, u skladu sa konvencijama i ugovorima koje je država Bosna i Hercegovina zaključila sa drugim državama ili međunarodnim organizacijama.
Strani državljani snose troškove obrazovanja, ako međunarodnim ugovorima, dogovorima ili drugim aktima nije drugačije utvrđeno.
Cijenu troškova obrazovanja iz prethodnog stava utvrđuje Vlada Kantona.
Član 6.
Osnovno obrazovanje i odgoj je djelatnost od posebnog društvenog interesa.
II - OSNIVANJE I RAD OSNOVNE ŠKOLE
Član 7.
Osnovnu školu kao ustanovu može osnovati domaće i strano pravno i fizičko lice u svim oblicima svojine uz odobrenje Ministra obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajeva (u daljem tekstu: Ministar), (u daljem tekstu: Osnivač).
Osnovnu školu kao javnu ustanovu može osnovati Kanton, i vjerska zajednica samostalno ili sa drugim pravnim odnosno fizičkim licem, kada Kanton, ocijeni da za njeno osnivanje postoji javni interes u skladu sa zakonom (u daljem tekstu: Osnivač).
Osnivanje osnovne škole planira se u skladu sa dugoročnim programom razvoja i koncepcijom osnovnog obrazovanja i odgoja, koji donosi Kanton, na prijedlog općine, odnosno, drugog pravnog lica.
Kanton može otvoriti odjeljenja osnovne škole iz stava 2. ovog člana za naše građane u inozemstvu u skladu sa međunarodnim ugovorima.
Član 8.
Osnivač osnovne škole na području Kantona, obezbjeđuje sredstva potrebna za osnivanje i rad osnovne škole, u skladu sa Predagoškim standardima za osnovno obrazovanje i odgoj, (u daljem tekstu: Standardi) i Normativima školskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i učila (u daljem tekstu: Normativi), koji su jedinstveni na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 9.
Osnovna škola kao javna ustanova i ustanova može se osnovati:
- -ako postoji dovoljan broj učenika za formiranje najmanje 16 odjeljenja za redovnu osnovnu školu, osam odjeljenja za specijalnu osnovnu školu i osam odjeljenja za osnovnu muzičku školu, odnosno osnovnu balatsku školu,
- -ako je osiguran odgovarajući stručni nastavni kadar, u skladu sa nastavnim planovima i programima za osnovnu školu,
- -ako su ispunjeni uvjeti propisani Standardima i Normativima.
Redovna odnovna škola može se osnovati i kada nije obezbjeđen dovoljan broj učenika za formiranje 16 odjeljenja, uz prethodnu saglasnost Ministra, a u skladu sa odgovarajućim kriterijima.
Bliže propise o utvđivanju kriterija iz stava 2. ovog člana donosi Ministar.
Član 10.
Osnivač je dužan da prilikom osivanja osnovne škole imenuje direktora osnovne škole i formira komisiju koja će izvršiti pripreme za početak rada i izvršiti izbor prvih nastavnika osnovne škole, u skladu sa ovim zakonom.
Komisiju iz prethodnog stava sačinjavaju predstavnici Ministarstva obrazovanja, nauke i informisanja Kantona ( u daljem tekstu: Ministarstvo) i Prosvjetne inspekcije Inspektorata Kantona ( u daljem tekstu: Prosvjetna inspekcija).
Član 11.
Osnovna škola kao javna ustanova i ustanova upisuje se u Registar osnovnih škola (u daljem tekstu: Registar) koji vodi Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministra.
Registar iz stava 1. ovog člana je jedinstven za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.
Osnovna škola iz stava 1. ovog člana upisuje se i u Registar osnovnih škola koji vodi Ministarstvo.
U Registre se mogu upisati samo osnovne škole koje ispunjavaju uvjete iz člana 8. ovog zakona.
Provjeru uvjeta za upis u Registar osnovnih škola vrši Ministar, na zahtjev osnivača.
Osnovna škola upisuje se u sudski registar i danom upisa stiče svojstvo pravnog lica.
Član 12.
Osnovna škola može početi sa radom nakon upisa u registre.
Novoosnovana škola počinje sa radom početkom školske godine.
Član 13.
Osnovna škola, upisana u registre, može izdavati svjedodžbe i druge javne isprave o završenom obrazovanju.
Član 14.
Osnovna škola se briše iz registra kada prestane da ispunjava uvjete za osnivanje, propisane ovim zakonom i bližim propisima Federalnog ministarstva o postupku utvrđivanja uvjeta i o sadržaju i načinu vođenja Registra.
Član 15.
Statusne promjene osnovne škole kao javne ustanove vrši Kanton na prijedlog Vlade Kantona.
Statusne promjene osnovne škole kao ustanove vrši osnivač uz prethodnu saglasnost Ministra.
Statusne promjene osnovne škole mogu se vršiti samo na kraju školske godine.
Član 16.
Redovna osnovna škola može na svom školskom području organizovati i područne škole sa jednim ili više odjeljenja u skladu sa Standardima.
Osnovna škola kojoj osnivač nije Kanton prima školske obveznike na osnovu ugovora sa roditeljima odnosno starateljima ( u daljem tekstu: roditeljima), neovisno o školskom području, o čemu je obavezna da izvjesti osnovnu školu koja prima obveznike sa tog školskog područja.
Član 17.
Osnovne škole mogu sarađivati i međusobno udruživati neke zajedničke poslove i sa predškolskim ustanovama, odnosno srednjim školama s tim sa svaka osnovna škola zadržava svojstvo pravnog lica.
Član 18.
Kada Ministar utvrdi sa osnovna škola ne ispunjava uvjete koji su propisani ovim zakonom odrediće rok u kojem osnivač mora otkloniti utvrđene nedostatke.
Ako nedostaci ne budu otklonjeni, Ministar će predložiti osnivaču prestanak rada osnovne škole.
Ukoliko osnivač ne donese akt o prestanku rada osnovne škole u roku od tri mjeseca od dana podnošenja prijedloga o prestanku rada osnovne škole, Ministar će donijeti rješenje o prestanku rada osnovne škole i pokrenuće postupak brisanja škole iz Registra osnovnih škola.
Aktom o prestanku rada osnovne škole odrediće se rok prestanka rada, koji ne može biti prije završetka školske godine.
U slučaju prestanka rada osnovne škole, osnivač je dužan da zatečenim učenicima omogući nastavak i završavanje započetog obrazovanja i odgoja.
Član 19.
Na osnivanje, rad, statusne promjene i prestanak rada osnovne škole primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama (u daljem tekstu: Zakon), ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno.
III - OBRAZOVNO-ODGOJNI RAD OSNOVNE ŠKOLE
Član 20.
Obrazovno-odgojni rad ostvaruje se u osnovnim školama na osnovu Nastavnog plana i programa za osnovne škole (u daljem tekstu: Nastavni plan i program).
Nastavnim planom i programom utvrđuju se vrste nastave, nastavni predmeti, ciljevi i zadaci, sadržaji, oblici i postupci obrazovno-odgojnog rada, kao i izvođenje predmetne nastave u pojedinim razredima, ili drugi oblici organizovanog rada.
Nastavnim planom i programom utvrđuje se alternativno obavezujući nastavni predmet po izboru roditelja-vjeronauka ili istorija religija-za učenike osnovne škole.
Vjersku pouku iz prethodnog stava mogu obavljati lica koja imaju certifikat vjerske zajednice i koja su predložena od vjerske zajednice.
Član 21.
U redovnoj osnovnoj školi realizuje se Nastavni plan i program za učenike normalnog psihičkog i tjelesnog razvoja i posebno dodatni program za nadarene učenike, kao i Nastavni plan i program za odrasle.
U specijalnoj osnovnoj školi realizuje se Nastavni plan i program za učenike sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju.
U osnovnoj muzičkoj školi i osnovnoj baletskoj školi realizuje se Nastavni plan i program za osnovno muzičko obrazovanje i osnovno baletsko obrazovanje i posebni dodatni program za nadarene učenike tih škola.
U specijalnom zavodu realizuje se Nastavni plan i program za umjereno mentalno retardirane učenike i njihovo radno osposobljavanje.
U osnovnoj školi čiji osnivač nije Skupština Kantona realizuje se Nastavni plan i program te škole na koji je prethodnu saglasnost dao Ministar.
Član 22.
Osnovna muzička škola traje do šest godina.
Osnovna baletska škola traje četiri godine.
Član 23.
U redovnoj osnovnoj školi mogu se realizovati: Program predškolskog odgoja i obrazovanja, Nastavni plan i program za učenike sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju, Nastavni plan i program za osnovno muzičko obrazovanje, Nastavni plan i program za nadarene učenike svih vrsta obrazovanja, te Nastavni planovi i programi raznih vrsta tečajeva.
Realizacija Nastavnog plana i programa za učenike sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju vrši se i u specijalnim odjeljenjima redovne osnovne škole.
Ako na području općine ima najmanje osam učenika sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju osnivač je dužan otvoriti specijalno odjeljenje.
Osnivač osnovne škole može odrediti osnovnu školu u kojoj se obrazuju specijalna odjeljenja, na prijedlog općinskog vijeća.
Član 24.
Nastavni plan i program donosi Ministar, nakon obavljene javne rasprave u Kantonu.
Nastavni plan i program iz prethodnog stava obavezno sadrži zajedničke osnove Nastavnog plana i programa koje utvrdi Federalno ministarstvo.
Član 25.
U osnovnoj školi čiji osnivač nije Skupština Kantona, Nastavni plan i program može da ima najviše do 30% specifičnih sadržaja, u odnosu na Nastavni plan i program iz člana 22. ovog zakona.
Na Nastavni plan i program iz stava 1. ovog člana prethodnu saglasnost daje Ministar.
Član 26.
Broj učenika u odjeljenjima svih tipova osnovnih škola utvrđuje se Standardima.
U osnovnim školama čiji osnivač nije Skupština Kantona, broj učenika može biti i manji što utvrđuje upravni odbor osnovne škole, uz saglasnost osnivača.
Osnovna škola može organizovati rad kombinovanih odjeljenja od I do IV razreda za istovremeno izvođenje nastave sa više razreda, a najviše za četiri odjeljenja.
Za učenike od V do VIII razreda osnovne škole može se organizovati kombinovani oblik rada u jednom odjeljenju ako u osnovnoj školi nema dovoljan broj učenika za organizovanje odjeljenja jednog razreda.
Osnovna škola može organizovati pripremnu nastavu za učenike predškolskog uzrasta, produženi ili cjelodnevni boravak učenika, i određene vrste tečajeva za odrasle.
Član 27.
Školska godina traje od 1. septembra tekuće do 31. augusta naredne godine.
Nastava u osnovnoj školi izvodi se po polugodištima i tromjesečjima i traje 37 radnih sedmica, s tim da se nastavni programski sadržaji planiraju i realizuju u okviru 35 nastavnih sedmica.
Nastava u završnom razredu osnovne škole, iz prethodnog stava ovog člana, traje 36 radnih sedmica, s tim da se nastavni programski sadržaji planiraju i realizuju u okviru 34 nastavne sedmice.
Razlika u broju radnih i nastavnih sedmica koristi se za realizaciju posebnih programskih sadržaja, obilježavanje državnih i vjerskih praznika, kulturnih, sportskih i drugih aktivnosti osnovne škole, utvrđenih godišnjim programom rada.
Član 28.
Nastava u prvom polugodištu počinje prvog ponedjeljka u septembru i završava se nakon navršenih 17 nastavnih sedmica.
Zimski odmor traje četiri sedmice i koristi se nakon završenog prvog polugodišta.
Osnovna škola može odrediti da se dio zimskog odmora za učenike koristi u toku prvog ili drugog polugodišta.
Nastava u drugom polugodištu počinje poslije zimskog odmora i završava se nakon navršenih 18 nastavnih sedmica.
Između tromjesečja, prvog i drugog i trećeg i četvrtog, organizuju se dvodnevne sjednice odjeljenjskih i nastavničkog vijeća, na kojima se sumiraju i analiziraju rezultati u učenju i vladanju učenika na prvom, odnosno trećem tromjesečju.
Član 29.
Osnovna škola organizuje nastavni proces u petodnevnoj radnoj sedmici.
Nastavni čas u osnovnoj školi traje 45 minuta, a u specijalnoj osnovnoj školi i specijalnom zavodu 40 minuta.
Broj časova u toku radne sedmice utvrđuje se Nastavnim planom i programom, s tim da u toku dana učenici od I do III razreda ne mogu imati više od četiri, a od IV do VIII razreda pet časova redovne, kursne i ostalih oblika nastave.
Član 30.
Obrazovno-odgojni rad se ne smije prekidati u toku polugodišta, odnosno školske godine, izuzev u slučaju elementarnih nepogoda, epidemije i drugih posebno opravdanih razloga, po odluci Ministra, a na prijedlog osnivača.
Završetak prvog polugodišta i trajanje zimskog odmora za učenike osnovnih škola na području Kantona mora biti istovremen.
Ministar na prijedlog osnivača može odobriti, zavisno od klimatskih ili drugih uvjeta, produžetak zimskog odmora, a najduže jednu radnu sedmicu, s tim da u toku školske godine bude ostvaren godišnji fond nastavnih časova predviđen Nastavnim planom i programom i realizovani svi programski sadržaji.
Član 31.
Osnovna škola je dužna da u toku školske godine ostvari Nastavni plan i program, odnosno godišnji fond nastavnih časova.
Ako se utvrdi da osnovna škola, u okviru predviđenog broja nastavnih sedmica, nije ostvarila godišnji fond nastanih časova, mora produžiti nastavu dok ne ostvari planirani godišnji fond nastanih časova.
Član 32.
Obrazovno-odgojni rad realizuje se na osnovu godišnjeg programa rada osnovne škole (u daljem tekstu: godišnji program) koji mora biti zasnovan na Nastavnom planu i programu.
Godišnjim programom, na osnovu jedinstvene metodologije, koju donosi Ministar, utvrđuju se nastavne obaveze, rad na profesionalnoj orjentaciji učenika, slobodne aktivnosti učenika, oblici, sadržaji, obim i raspored obrazovno odgojnog rada i druge aktivnosti u osnovnoj školi.
Godišnji program utvrđuje nastavničko vijeće, na prijedlog direktora osnovne škole, a donosi ga upravni odbor najkasnije do 1. septembra za tekuću školsku godinu.
Godišnji program i izvještaj o realizaciji prethodnog godišnjeg programa, osnovna škola dostavlja Osnivaču, Ministarstvu i Prosvjetnoj inspekciji.
Član 33.
U osnovnoj školi organizuju se slobodne aktivnosti učenika radi produbljivanja i razvijanja njihovih stvaralačkih sposobnosti, sticanja pozitivnih navika i vještina.
Zadaci i programski sadržaj slobodnih aktivnosti utvrđuju se godišnjim programom i pravilima osnovne škole, u skaldu sa Standardima, a ostvaruju se preko društva, sekcija, klubova, družina, grupa, učenika zadruga i drugih oblika.
Učešće učenika u ovim aktivnostima je na dobrovoljnoj osnovi.
Učenička zadruga se može osnovati ako ima najmanje 30 učenika.
Član 34.
Izleti, posjete, ekskurzije, logorovanje, društveno koristan rad, rad u prirodi i drugi oblici obrazovno-odgojnog rada predviđeni godišnjim programom, organizuju se i izvode u okviru radnih dana, u skladu sa načelima koja utvrđuje Ministar.
Član 35.
Radi uvođenja novih oblika i sadržaja rada, na prijedlog Ministra može se jedna ili više osnovnih škola proglasiti eksperimentalnim ili osnovati eksperimentalna osnovna škola.
Eksperimentalnoj osnovnoj školi može se odobriti odstupanje od odredaba ovog zakona u primjeni nastavne norme, dnevnog i sedmičnog opterećenja učenika časovima, načina ocjenjivanja, formiranja odjeljenja i realizacije Nastavnog plana i programa.
Osnivanje i rad eksperimentalnih osnovnih škola i proglašavanje postojećih škola eksperimentalnim, bliže se uređuje propisom koji donosi Ministar.
Član 36.
Na prijedlog nastavničkih škola i fakulteta, Ministar određuje osnovne škole za izvođenje pedagoško-metodičke prakse studenata i učenika.
Uslovi obavljanja pedagoško-metodičke prakse iz stava 1. ovog člana utvđuju se posebnim propisom, koji donosi Ministar.
Nastavnička škola i fakulteti zaključuju ugovor sa osnovnom školom.
Član 37.
Osnovne škole koriste u nastavi školske udžbenike, priručnike i nastavna sredstva, koje odobri Federalni ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta (u daljem tekstu: Federalni ministar).
Školski udžbenik je obavezno nastavno sredstvo za učenike i nastavike, koji obuhvata sadržaje iz Nastavnog plana i programa osnovne škole, a urađen je na osnovu koncepcije školskog udžbenika.
Pod školskim udžbenikom podrazumjeva se i zbirka zadataka, priručnik, radna sveska i druga stručna literatura, koja zamjenjuje školski udžbenik ili je njegov sastavni dio, urađen u skladu sa koncepcijom udžbenika.
Nastavni plan i program se ne može primjenjivati ako nema odgovarajućih udžbenika.
IV - OPĆI AKTI OSNOVNE ŠKOLE
Član 38.
Osnovna škola ima pravila škole koja donosi upravni odbor osnovne škole, uz prethodnu saglasnost Ministra, kao osnovni opći akt.
Pravilima osnovne škole, pored pitanja utvrđenih Zakonom, uređuju se i pitanja:
- -načina ostvarivanja javnosti rada osnovne škole,
- -saradnje i načina ostvarivanja saradnje osnovne škole sa roditeljima učenika i izbor predstavnika roditelja učenika u upravni odbor osnovne škole,
- -načina donošenja pravila o kućnom redu,
- -slobode aktivnosti učenika,
- -sadržaja i oblika društvene, kulturne i sportske aktivnosti osnovne škole,
- -načina napredovanja učenika, odnosno završavanja dva razreda za jednu školsku godinu,
- -ostvarivanja prava učenika koji su stekli zvanje vrhunskih sportista,
- -načina organizovanja tečajeva i drugih oblika aktivnosti osnovne škole,
- -organizacije rada produženog ili cjelodnevnog boravka i pripremnih odjeljenja u osnovnoj školi,
- -općih akata koji se donose u osnovnoj školi, kao i o načinu njihovog donošenja,
- -druga pitanja utvrđena ovim zakonom.
V - UČENICI
Član 39.
Upis u redovnu osnovnu školu obavlja se u aprilu i augustu mjesecu, na osnovu spiskova školskih obveznika.
Upis u prvi razred osnovne škole čiji osnivač nije Skupština Kantona vrši se na osnovu javnog konkursa koji se objavljuje u sredstvima javnog informisanja.
Upravni odbor osnovne škole iz stava 2. ovog člana utvrđuje kriterije za upis učenika u prvi razred.
Upravni odbor osnovne škole iz stava 3. ovog člana na prijedlog dorektora osnovne škole, imenuje komisiju za provođenje konkursa za upis učenika u prvi razred.
Sa roditeljima učenika koji bude upisani u osnovnu školu iz stava 2. ovog člana, osnovna škola je obavezna zaključiti ugovor.
Upis u specijalnu osnovnu školu i specijalni zavod vrši se tokom cijele godine, na osnovu nalaza i mišljenja komisije za ocjenjivanje sposobnosti i razvrstavanje djece sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju i rješenja o kategoriji djeteta, koje donosi Kantonalni centar za socijalni rad.
Upis odraslih polaznika u osnovu školu vrši se na osnovu konkursa koji osnovna škola objavljuje najkasnije 10 dana prije početka nastave.
Upis u osnovnu muzičku školu i osnovnu baletsku školu vrši se u mjesecu maju.
Član 40.
Ocjenu sposobnosti djece pri upisu u redovnu osnovnu školu, obavlja komisija, sastavljena od pedagoga, psihologa i nastavnika osnovne škole uz prethodno pribavljeno mišljenje doma zdravlja o ocjeni psihofizičkih sposobnosti djeteta, a ocjenu sposobnosti djece sa oštećenjima sluha i govora vrši Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju, tokom cijele godine.
Na prijedlog nastavnika razredne nastave, a na osnovu mišljenja komisije iz stava 1. ovog člana, može se privremeno osloboditi upisa u redovnu osnovnu školu, školski obveznik normalnog psihičkog i tjelesnog razvoja, najdulje do navršenih sedam godina života.
Član 41.
U specijalnu osnovnu školu može se izuzetno upisati i školski obveznik sa navršenih 10 godina života, na osnovu mišljenja komisije iz člana 39. stav 6. i člana 40. ovog zakona.
Član 42.
Osnovna škola obavezna je da, po obavljenom upisu školskih obveznika normalnog psihičkog i tjelesnog razvoja sa svog školskog područja, dostavi izvještaj o upisu Osnivaču Ministru u Prosvjetnoj inspekciji, najkasnije do 30. juna tekuće godine.
Redovna osnovna škola, određena za obrazovanje odraslih, podnosi izvještaj o upisu odraslih Osnivaču i Ministru najkasnije 10 dana nakon početka nastave.
Član 43.
Za upis školskih obveznika, redovno pohađanje nastave i uredno izvršavanje obaveza učenika prema osnovnoj školi, odgovorni su roditelji učenika.
Član 44.
Kada u toku školovanja u razvoju učenika nastupe promjene, koje zahtijevaju prelaz iz specijalne osnovne škole u redovnu osnovnu školu ili iz redovne osnovne škole u specijalnu osnovnu školu, osnovna škola će uputiti učenika u toj školskoj godini komisiji za ocjenjivanje sposobnosti i razvrstavanje djece sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju.
Na osnovu nalaza i mišljenja komisije iz prethodnog stava ovog člana, učenik će se upisati u odgovarajuću osnovnu školu o čemu će se obavjestiti osnivač.
Član 45.
Osnovna škola upisanim učenicima na početku obrazovanja izdaje đačku knjižicu koja važi do kraja obrazovanja i odgoja u osnovnoj školi.
Đačka knjižica, je javna isprava kojom se u toku osnovnog obrazovanja i odgoja dokazuje status učenika osnovne škole.
Član 46.
U toku školovanja učenik može, na pismeni zahtjev roditelja, prelaziti iz jedne u drugu osnovnu školu. Prelaz se vrši na osnovu pisanog akta-prevodnice, koja se dostavlja službenim putem.
Učenici koji su se obrazovali u drugom kantonu upisuju se u osnovnu školu i nastavljaju obrazovanje pod istim uvjetima kao i učenici u Kantonu Sarajevo.
Učenici koji završe pojedine razrede osnovne škole ili osnovnu školu u inozemstvu nastavljaju obrazovanje na osnovu pedagoškog kartona i izvršene nostrifikacije, odnosno ekvivalencije svjedodžbe u Ministarstvu.
Kod upisa učenika iz prethodnog stava ovog člana osnovna škola organizuje polaganje dopunskog ispita za pojedine predmete, koje učenici nisu izučavali ili su ih izučavali u znatno manjem obimu.
Član 47.
Učenik koji iz opravdanih razloga (bolest u dužem trajanju i u drugim opravdanim slučajevima) nije mogao redovno pohađati nastavu i biti ocjenjen iz jednog i više predmeta, pa je najmanje 1/3 od ukupnog fonda sati predviđenih Nastavnim planom i programom izostao sa nastave, polaže predmetni ili razredni ispit, i stiče osnovno obrazovanje u redovnom roku.
Polaganje ispita, osnovno obrazovanje mogu steći i odrasli u opravdanim slučajevima predviđenim pravilima osnovne škole.
Bliže propise o organizaciji, finansiranju i načinu polaganja ispita za sticanje osnovnog obrazovanja donosi Minsitar.
Član 48.
Ocjenjivanje u osnovnoj školi je javno, kontinuirano, brojčano i opisno.
Ocjenjivanjem se vrši provjera znanja iz gradiva nastavnih predmeta, slobodnih aktivnosti, dopunske, instruktivne i dodatne nastave i drugih oblika pedagoškog rada.
Brojčane ocjene su: odlučan (5), vrlodobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).
Prilikom ocjenjivanja uz brojčanu ocjenu se upisuje datum.
Iz predmeta koji se izvode jedan sat sedmično obavezno je imati dvije ocjene u svakoj klasifikaciji, a iz predmeta koji se izvode dva ili više sati sedmično najmanje četiri ocjene.
Opisno ocjenjivanje se vodi u pedagoškom kartonu učenika.
Član 49.
Opći uspjeh učenika i rezultati napredovanja učenika iz nastavnih predmeta utvrđuju se sredinom i na kraju svakog polugodišta.
Opći uspjeh učenika utvrđuje se na osnovu zaključenih ocjena iz nastavnih predmeta.
Zaključnu ocjenu u razrednoj nastavi utvrđuje učitelj-nastavnik razredne nastave.
Za učenike prvog razreda ne utvrđuje se opći uspjeh sredinom prvog polugodišta.
Zaključne ocjene u predmetnoj nastavi utvrđuje odjeljensko vijeće, na prijedlog predmetnog nastavnika.
Zaključne ocjene glavnog predmeta na kraju drugog polugodišta u muzičkoj školi utvrđuje komisija koju formira nastavničko vijeće.
Nastavničko vijeće osnovne škole, nakon svake klasifikacije analizira rad i rezultate rada odjeljenja, razrednih vijeća, nastavnika i osnovne škole u cjelini.
Član 50.
Opći uspjeh učenika na kraju svake klasifikacije, polugodišta, nastavne i školske godine utvrđuje se na osnovu prosjeka ocjene iz svih predmeta, i to:
- -sa ocjenom odličan, ako je srednja ocjena najmanje 4,50;
- -sa ocjenom vrlodobar, ako je srednja ocjena najmanje 3,50;
- -sa ocjenom dobar, ako je srednja ocjena najmanje 2,50;
- -sa ocjenom dovoljan, ako je postigao najmanje srednju ocjenu 2,00;
- -sa ocjenom nedovoljan ako ima jednu ili više negativnih ocjena.
Učenici od I do IV razreda koji imaju jednu ili dvije slabe ocjene prevode se u viši razred, a ako imaju više slabih ocjena ponavljaju razred.
Učenici od V do VIII razreda koji na kraju nastavne godine imaju više od dvije slabe ocjene ponavljaju razred.
Član 51.
Učenici od V do VIII razreda koji na kraju nastavne godine imaju jednu ili dvije nedovoljne ocjene upućuju se na popravni ispit u augustovskom ispitnom roku.
Za učenike koji su upućeni na popravni ispit, osnovna škola može organizovati instruktivnu nastavu čije troškove snosi roditelj. Instruktivna nastava nije obavezna za učenike.
Učenik koji ne zadovolji na popravnom ispitu ponavlja razred.
Učenik koji je upućen da ponovi razred može zadržati status učenika do navršene 17-te godine života, a u slučaju nemarnog odnosa prema učenju i neprimjerenog ponašanja prema nastavnicima, drugim učenicima i školskoj imovini, može po odluci Nastavničkog vijeća izgubiti status redovnog učenika osnovne škole sa navršenih 15 godina života.
Član 52.
Roditelj učenika ima pravo prigovora na utvrđenu ocjenu ili opći uspjeh na kraju drugog polugodišta, odnosno na kraju školske godine.
Prigovor se podnosi nastavničkom vijeću škole, u roku od 48 sati od dana saopćavanja uspjeha učenika.
Nastavničko vijeće, u roku od tri dana odlučuje, po prigovoru roditelja.
Kada nastavničko vijeće usvoji prigovor, obrazovaće komisiju koja će provjeriti znanje učenika u roku od dva dana.
Ocjena komisije je konačna.
Prigovorom se može tražiti izuzeće predmetnog nastavika u radu komisije.
Član 53.
Učenik koji pokazuje izuzetne sposobnosti i ima odličan uspjeh može u toku jedne školske godine završiti dva razreda, pod uvjetom i na način utvrđen pravilima osnovne škole, a u skladu sa propisima o napredovanju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika.
Propise o napredovanju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika donosi Ministar.
Član 54.
U osnovnoj školi se ocjenjuje i vladanje učenika.
Ocjene iz vladanja su: primjerno, vrlodobro, dobro, zadovoljava i loše.
Ocjenu iz vladanja u razrednoj nastavi utvrđuje nastavnik razredne nastave, a u razredno-predmetnoj nastavi odjeljensko vijeće, na prijedlog razrednika.
Član 55.
O završenom osnovnom obrazovanju učeniku se izdaje svjedodžba.
Uz svjedodžbu osnovna škola je dužna da učeniku izda list profesionalne orijentacije.
Član 56.
Učeniku koji u toku osmogodišnjeg osnovnog obrazovanja i odgoja postigne odličan uspjeh iz svih nastavnih predmeta i ima primjerno vladanje, izdaje se, u znak priznanja i posebna diploma o postignutim rezultatima.
Obrazac posebne diplome iz prethodnog stava utvrđuje Ministar.
Učeniku koji postiže naročite rezultate u obrazovno-odgojnom procesu i drugim aktivnostima u osnovnoj školi, može se dodjeliti pohvala i nagrada, pod uvjetima i na način utvrđen pravilima osnovne škole.
Član 57.
Osnovna škola vodi pedagošku dokumentaciju i evidenciju o učenicima i to: matičnu knjigu, odjeljensku knjigu, registar, pedagoški karton i list profesionalne orijentacije.
Podaci u matičnoj knjizi su trajne vrijednosti.
Sadržaj svjedodžbe, đačke knjižice, uvjerenja o redovnom pohađanju nastave, pedagoškog kartona, lista profesionalne orijentacije i načina vođenja dokumantacije i evidencije u osnovnoj školi, donosi Ministar.
Član 58.
Učeniku koji se nemarno odnosi prema učenju, slobodnim aktivnostima, školskoj imovini ili se neprimjerno ponaša prama nastavnicima i drugim učenicima, može se izreći odgojno-disciplinska mjera.
Odgojno-disciplinske mjere su:
- -ukor razrednika,
- -ukor odjeljenskog vijeća,
- -ukor direktora,
- -ukor nastavničkog vijeća i premještaj u drugo odjeljenje iste osnovne škole,
- -premještaj u drugu najbližu osnovnu školu na području općine.
Odgojno-disciplinske mjere se, po pravilu, donose postupno i povlače snižavanje ocjene iz vladanja.
Odgojno-disciplinska mjera važeća je za školsku godinu u kojoj je izrečena, a može se u toku školske godine ublažiti ili ukinuti.
Bliže odredbe o povredama discipline, postupku za utvrđivanje disciplinske odgovornosti učenika, dužini izrečene odgojno disciplinske mjere, njenom ublažavanju, ukidanju, posljedičnom odnosu na ocjenu iz vladanja učenika i naknadu počinjene materijalne štete, utvrđuju se pravilima osnovne škole.
Član 59.
Osnovna škola je obavezna da na početku školske godine, upozna učenike i njihove roditelje sa učeničkim pravima, dužnostima i odgovornostima utvrđenim ovim zakonom i pravilima osnovne škole.
VI - NASTAVNICI I STRUČNI SARADNICI
Član 60.
Nastavnicima u osnovnoj školi jamči se slobodan izbor upotrebe provjerenih pedagoških metoda u okviru utrvđenim Nastavnim planom i programom.
Nastavnici osnovne škole imaju pravo na strukovno udruživanje.
Član 61.
Nastavnim planom i programom, u zavisnosti od vrste osnovne škole, utvrđuje se odgovarajuća stručna sprema nastavnika razredne nastave, predmetne nastave i stručnih saradnika.
Nastavnici u osnovnoj školi su: učitelj, nastavnici razredne i predmetne nastave i profesori.
Za obavljanje pedagoških i pedagoško-psiholoških poslova osnovna škola ima pedagoga ili psihologa, a može imati zdravstvenog i socijalnog radnika.
Nastavnik razredne i predmetne nastave koji ispunjava uslove utrvđene Nastavnim planom i programom za redovnu osnovnu školu, specijalnu osnovnu školu i specijalni zavod, može vršiti i poslove odgajatelja u specijalnim zavodima i domovima učenika.
Broj stručnih saradnika i uslovi obavljanja njihovih poslova u osnovnoj školi utvrđuje se Standardima.
Član 62.
U osnovnoj školi ne može raditi lice koje boluje od zarazne, duševne bolesti i alkoholičar.
Ako se u toku školske godine ustanovi da je nastavnik ili drugi radnik osnovne škole obolio od zarazne, duševne bolesti ili je alkoholičar, biće udaljen iz nastavnog procesa i upućen na liječenje.
Pravilima osnovne škole bliže se određuje postupak prema licu i njegov dalji radni status.
Član 63.
Svi radnici osnovne škole moraju biti ljekarski pregledani, do početka školske godine za tu godinu.
Član 64.
Pravilima osnovne škole utvrđuje se raspored radnog vremena nastavnika i stručnih saradnika u okviru radne sedmice, u skladu sa Standardima.
Nastavnik u okviru radne sedmice može imati najviše 25 časova svih vrsta i oblika neposrednog obrazovno-odgojnog rada koji se ostvaruje u osnovnoj školi.
U osnovnim školama u kojima se obrazovno-odgojni proces odvija u okviru cjelodnevnog boravka, nastavnik u radnoj sedmici može imati najviše 30 časova svih vrsta neposrednog obrazovno-odgojnog rada sa učenicima, u skladu sa pravilima osnovne škole.
Izuzetno, nastavnik može samo u jednom polugodištu, pod uvjetima utvrđenim pravilima osnovne škole, imati do 35 časova sedmično neposrednog obrazovno-odgojnog rada sa učenicima.
Član 65.
Nastavnici i stručni saradnici koriste godišnji odmor, u toku ljetnog odmora učenika.
Dužina korištenja godišnjih odmora nastavnika i stručnih saradnika utvrđuje se pravilima osnovne škole.
Nastavnici i stručni saradnici koji zbog bolovanja ili iz drugih opravdanih razloga ne iskoriste godišnji odmor u toku ljetnog odmora učenika, mogu koristiti godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana do 30. juna naredne godine.
Član 66.
Nastavnici imaju pravo i obavezu da se pripremaju za organizaciju i obavljanje neposrednog obrazovno-odgojnog rada, praćenje, podsticanje i pomaganje razvoja učenika, stručno usavršavanje i izvršavanje drugih zadataka, utvrđenih ovim zakonom i pravilima osnovne škole.
U svrhu stručnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz oblasti neposrednog obrazovno-odgojnog rada, nastavnici i stručni saradnici dužni su da u toku svake školske godine pohađaju i uspješno završe neki od seminara ili kurseva iz predmeta koje predaju.
Koncepciju stručnog usavršavanja iz stava 2. ovog člana, utvrđuje Ministarstvo.
Ukoliko se nastavnici i stručni saradnici ne pripremaju za rad i stručno ne usavršavaju u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana ocjenjuju se nezadovoljavajućom ocjenom.
Nastavnik i stručni saradnik koji dva puta bude ocjenjen nezadovoljavajućom ocjenom iz prethodnog stava, gubi pravo na rad u nastavi.
Član 67.
Za samostalno i uspješno izvršavanje poslova i zadataka i ostvarivanje obrazovno-odgojnog rada nastavnici i stručni saradnici ocjenjuju se jednom u dvije godine.
Rezultati ocjenjivanja rada nastavnika i stručnih saradnika u osnovnoj školi, omogućavaju sticanje zvanja i napredovanje nastavnika i stručnih saradnika pod odgovarajućim uvjetima.
Ocjenjivanje, napredovanje, stručno usavršavanje i sticanje zvanja, nastavnika i stručnih saradnika propisuje Ministar.
Član 68.
Nastavnik i stručni saradnik koji prvi put zasniva radni odnos u osnovnoj školi, obavezan je da nakon isteka najmanje jedne, a najviše dvije godine neposrednog obrazovno-odgojnog rada, odnosno rada u osnovnoj školi, položi stručni ispit.
Osnovna škola je dužna da izda rješenje pripravniku, sa preciziranim rokom polaganja stručnog ispita i mentorom koji će ga pripremati za ispit.
Stručni ispit polaže se pred stručnom komisijom koju imenuje Ministar.
Program stručnog ispita, sastav komisije, način polaganja, obrazac uvjerenja o položenom stručnom ispitu i vođenje evidencije o stručnom usavršavanju reguliše se bližim propisom Federalnog Ministra.
Troškove polaganja stručnog ispita prvi put snosi osnovna škola, a u ponovljenom slučaju nastavnik, odnosno stručni saradnik u nastavi.
Ako ni u ponovljenom pokušaju ne položi stručni ispit, nastavnik i stručni saradnik u nastavi gubi pravo na rad u nastavi.
Nastavnici i stručni saradnici koji nisu u toku studija završili pedagoško-andragošku grupu predmeta obavezni su istu položii u roku od godinu dana od dana zasnivanja radnog odnosa.
Član 69.
Nastavnik može izgubiti pravo na dalji rad u nastavi i ako nastavničko vijeće, Ministarstvo koje vrši stručni nadzor ili Prosvjetna inspekcija, utvrde da nastavnik ne izvršava svoje obaveze u skladu sa Nastavnim planom i programom, ovim zakonom, pravilima škole i drugim propisima.
Član 70.
U slučaju prestanka prava nastavnika da obavlja neposredno obrazovno-odgojni rad, osnovna škola može takvog nastavnika rasporediti na druge poslove, odnosno radne zadatke, koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi.
Nastavniku iz stava 1. ovog člana, bezuvjetno prestaje radni odnos, ako odbije da obavlja poslove, odnosno radne zadatke, koji mu se ponude, a koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi.
Ako nastavnik, kome je prestalo pravo da izvodi nastavu, ne bude raspoređen na druge poslove, odnosno razdne zadatke, ostaje u osnovnoj školi dok ne zasnuje radni odnos u drugoj ustanovi ili preduzeću, ili dok mu ne prestane radni odnos po drugom osnovu, ali najduže šest mjeseci.
Po isteku roka iz prethodnog stava, nastavniku kome je prestalo pravo da izvodi nastavu, prestaje radni odnos u osnovnoj školi.
Za vrijeme dok se nalazi u osnovnoj školi, nastavniku pripadaju sva prava iz radnog odnosa.
VII - NADZOR NAD ZAKONITOŠĆU RADA I STRUČNI NADZOR
Član 71.
Nadzor nad zakonitošću rada osnovnih škola kao javnih ustanova i ustanova vrši Ministarstvo i Prosvjetna inspekcija na način predviđen ovim zakonom.
Član 72.
Stručne nadzore nad radom nastavnika, direktora i osnovnih škola kao javnih ustanova i ustanova vrši Ministarstvo.
Član 73.
Osnovna škola kao javna ustanova i ustanova obavezna je omogućiti nesmatano i potpuno obavljanje nadzora nad zakonitošću rada i stručnog nadzora u osnovnoj školi.
Član 74.
Stručni nadzor može biti uži i opći.
Uži struči nadzor obuhvata nadzor nad radom nastavnika i stručnih saradnika u nastavi i to:
- -ostvarivanje ciljeva i zadataka Nastavnog plana i programa, njegovog sadržaja i fonda planiranih nastavnih sati,
- -uvid u pripremanje za nastavu, obim, oblike i metode obrazovno-odgojnog rada,
- -korištenje propisanih udžbenika i priručnika,
- -praćenje i ocjenjivanje rada nastavnika i stručnih saradnika u nastavi,
- -praćenje obavljanja popravnih, dopunskih, vanrednih ispita i praćenje rada slobodnih aktivnosti,
- -pružanje stručne pomoći u planiranju, programiranju i organizovanju obrazovno-odgojnog rada i slobodnih aktivnosti.
Uži stručni nadzor obavlja Ministarstvo, direktor odnosno pedagog osnovne škole.
Član 75.
Opći stručni nadzor obuhvata nadzor nad radom osnovne škole i direktora osnovne škole.
Opći stručni nadzor ostvaruje se na početku nastavne godine, na kraju prvog polugodišta i na kraju nastavne godine.
- a)Opći stručni nadzor nad radom direktora obuhvata:
- -opće podatke,
- -koncepcijsko-programske zadatke,
- -organizaciono-materijalnu problematiku,
- -pedagoško-instruktivni rad,
- -analitičko-studijski rad,
- -saradnju sa društvenom sredinom,
- -pedagošku dokumentaciju,
- -evidenciju rada,
- -opća zapažanja o radu direktora.
- -
- b)Opći stručni nadzor nad radom osnovne škole obuhvata:
- -opće podatke o osnovnoj školi,
- -vrste i oblike nastave,
- -statističke podatke,
- -organizaciju rada,
- -uslove rada,
- -godišnji program rada,
- -uvid u ostvarivanje dinamike realizacije godišnjeg programa rada na kraju prvog polugodišta,
- -analizu uspjeha učenika u učenju i vladanju na kraju prvog polugodišta,
- -ocjenu ostvarivanja godišnjeg programa rada na kraju nastavne godine,
- -analizu uspjeha učenika u učenju i vladanju na kraju nastavne godine,
- -izvještaj o uspjehu učenika na popravnim ispitima,
- -izvještaj o ukupnoj realizaciji godišnjeg programa rada osnovne škole,
- -ocjenu rada osnovne škole: uspješno, zadovoljava, ne zadovoljava.
- -
Opći stručni nadzor nad radom direktora i osnovne škole vrši Ministarstvo.
Član 76.
O obavljenom stručnom nadzoru iz čl. 74. i 75. ovog zakona izvještaj se podnosi Ministarstvu, nastavničkom vijeću i upravnom odboru osnovne škole.
Bliže propise o načinu vršenja stručnog nadzora donosi Ministar.
VIII - ORGAN UPRAVLJANJA, RUKOVOĐENJA I KONTROLE POSLOVANJA
Član 77.
Organ upravljanja u osnovnoj školi je upravni odbor.
Organ rukovođenja je direktor osnovne škole.
Organ kontrole poslovanja u osnovnoj školi je nadzorni odbor.
Član 78.
Broj članova Upravnog odbora određuje se osnivačkim aktom u skladu sa Zakonom, a sačinjavaju ga predstavnici osnivača, Ministarstva, roditelja učenika škole i stručnih radnika osnovne škole.
Predsjednika i članove upravnog odbora osnovne škole koja nije javna ustanova imenuje i razrješava Osnivač, a predsjednika i članove upravnog odbora osnovne škole kao javne ustanove imenuje i razrješava Vlada Kantona.
Član 79.
Upravni odbor osnovne škole pored poslova i zadataka utvrđenih Zakonom, obavlja i slijedeće poslove:
- -donosi godišnji plan i program rada osnovne škole,
- -razmatra realizaciju godišnjeg plana i programa rada osnovne škole,
- -vrši izbor nastavnika,
- -vrši izbor pomoćnika direktora osnovne škole, u skladu sa članom 82. ovog zakona,
- -odlučuje o prestanku prava nastavnika, stručnih saradnika i saradnika na dalji obrazovno-odgojni rad,
- -donosi odluke o broju, organizovanju i ukidanju odjeljenja osnovne škole,
- -razmatra ostvarivanje Nastavnog plana i programa,
- -odlučuje o prigovoru roditelja učenika osnovne škole na rad nastavnika, stručnih saradnika i saradnika,
- -daje, na prijedlog nastavničkog vijeća mišljenje direktora osnovne škole o prigovoru nastavnika, stručnih saradnika i saradnika, na ocjenu o radu,
- -razmatra prijedloge odluka i preporuke koje su upute upravnom odboru i preduzima odgovarajuće mjere,
- -odlučuje o žalbama radnika,
- -vrši i druge poslove utvrđene pravilima osnovne škole.
Član 80.
Direktora osnovne škole, koja nije javna ustanova imenuje i razrješava upravni odbor osnovne škole na osnovu javnog konkursa i uz saglasnost Osnivača, a direktora osnovne škole kao javne ustanove imenuje i razrješava upravni odbor osnovne škole na osnovu javnog konkursa, stručnog mišljenja Ministarstva i uz saglasnost Vlade Kantona.
Direktor osnovne škole imenuje se na period od četiti godine i može biri ponovo imenovan.
Za direktora osnovne škole može biti imenovano lice koje pored općih uslova ispunjava u pogledu stručne spreme uslove za profesora, pedagoga, nastavnika ili defektologa i ima pet godina radnog iskustva u nastavi, odnosno u osnovnoj školi na pedagoško-psihološkim poslovima, a naročito se ističe svojim radom u organizaciji obrazovno-odgojnog rada u osnovnoj školi, pedagoškoj teoriji i praksi.
Član 81.
Direktor osnovne škole, pored poslova i zadataka utvrđenih Zakonom, obavlja i slijedeće poslove:
- -predlaže godišnji plan i program obrazovno odgojnog rada osnovne škole i preduzima mjere za njihovo provođenje uz prethodno pribavljeno mišljenje nastavničkog vijeća.
- -predlaže finansijski plan osnovne škole,
- -izvršava odluke upravnoh odbora, nastavničkog vijeća,
- -na prijedlog upravnog odbora donosi rješenje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa zaposlenih,
- -odlučuje o raspoređivanju nastavnika i radnika osnovne škole na određene poslove u skladu sa Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u osnovnoj školi i u skladu sa rezultatima njihovog rada,
- -podnosi izvještaj o uspjehu i postignutim rezultatima obrazovno-odgojnog rada, upravnom odboru osnovne škole, osnivaču, Zavodu i Ministru, najmanje jednom godišnje,
- -podnosi finansijski izvještaj upravnom odboru i osnivaču,
- -vrši i druge poslove utvrđene pravilima osnovne škole.
Član 82.
Upravni odbor osnovne škole može uz saglasnost osnivača odnosno Vlade Kantona razriješiti direktora osnovne škole i prije isteka vremena na koje je imenovan:
- -ako je zbog provođenja odluke ili akta koje je donio, došlo do povrede prava radnika ili imovine osnovne škole, kao i ako je njegovim odnosom nanasena šteta učenicima osnovne škole, odnosno njihovim roditeljima ili društvenoj zajednici.
- -u drugim slučajevima predviđenim pravilima osnovne škole.
Član 83.
Škola koja radi u dvije smjene ili u produženom boravku, kao i škola koja nastavu organizuje i u područnim odjeljenjima, i ima preko 25 odjeljenja može imati pomoćnika direktora.
Uslovi, postupak imenovanja i djelokrug rada pomoćnika direktora, utvrđuju se pravilima osnovne škole.
Član 84.
Broj članova nadzornog odbora utvrđuje se pravilima osnovne škole u skladu sa Zakonom, a sačinjavaju ga predsjednik Osnivača, Ministarstva i stručnih radnika osnovne škole.
Predsjednika i članove nadzornog odbora osnovne škole koja nije javna ustanova imenuje i razrješava Osnivač, a predsjednika i članove nadzornog odbora osnovne škole kao javna ustanove, imenuje i razrješava Vlada Kantona.
IX - STRUČNI ORGANI
Član 85.
U osnovnoj školi obrazuju se stručni organi:
- -nastavničko vijeće koje sačinjavaju svi nastavnici i stručni radnici osnovne škole,
- -odjeljenjsko vijeće koje čine nastavnici jednog odjeljanja,
- -stručni aktivi nastavnika određenih nastavnih oblasti.
Član 86.
Nastavničkim vijećem rukovodi direktor osnovne škole.
Nastavničko vijeće obavlja slijedeće poslove:
- -donosi odluke o organizaciji obrazovno-odgojnog rada,
- -prati ostvarivanje Nastavnog plana i programa i preduzima mjere za njegovo izvršavanje i o tome podnosi izvještaj upravnom odboru,
- -utvrđuje prijedlog i razmatra realizaciju programa stručnog usavršavanja nastavnika i stručnih saradnika, program rada stručnih organa i komisija,
- -vrši izbor oblika nastave i saglasno tome vrši raspored učenika i podjelu predmeta za nastavnike, odnosno vrši raspored rada u radnoj sedmici,
- -analizira uspjeh učenika i rad odjeljenskih vijeća,
- -određuje rukovodioce odjeljenjskih vijeća,
- -analizira rad nastavnika i stručnih saradnika,
- -imenuje komisije za polaganje ispita,
- -razmatra izvještaj o polaganju ispita,
- -razmatra izvještaj o izvršenom stručnom nadzoru,
- -odobrava učeniku osnovne škole završavanje dva razreda u toku jedne školske godine,
- -stara se o profesionalnom usmjeravanju učenika,
- -razmatra odgojno-disciplinske mjere i donosi odgovarajuće odluke,
- -preporučuje nabavku stručnih časopisa i druge stručne literature,
- -vrši i druge poslove utvrđene pravilima osnovne škole.
Član 87.
Odjeljenskim vijećem rukovodi odjeljenski starješina.
Odjeljensko vijeće obavlja slijedeće poslove:
- -analizira uspjeh učenika i rad nastavnika u odjeljenju,
- -prati razvoj učenika i na osnovu toga predlaže izbor programa,
- -odlučuje o programima nadarenih učenika, učenika koji zaostaju u napredovanju, i oblicima nastave koji će se primjenjivati u odjeljenjima u cjelini, ili za pojedine grupe učenika, ili učenike pojedinačno,
- -usklađuje rad nastavnika u obrazovno-odgojnom procesu,
- -utvrđuje zaključne ocjene učenika,
- -analizira rad nastavnika, stručnih saradnika, saradnika i predlaže mjere za unapređivanje obrazovno-odgojnog rada učenika u odjeljenju,
- -vrši i druge poslove utvrđene pravilima osnovne škole.
Član 88.
Bliže odredbe o radu stručnog aktiva i razrednika utvrđuju se pravilima osnovne škole.
X - POTREBE I INTERESI KANTONA U OSNOVNOM OBRAZOVANJU I ODGOJU
Član 89.
U smislu ovog zakona potrebe i interesi kantona u ostvarivanju obrazovanja i odgoja su osnovno obrazovanje i odgoj školskih obveznika u osnovnim školama, u svim oblicima svojine na teritoriji Kantona i to:
- -osnovno obrazovanje i odgoj školskih obveznika u redovnim osnovnim školama,
- -osnovno obrazovanje i odgoj školskih obveznika u specijalnim osnovnim školama,
- -osnovno obrazovanje i odgoj umjereno mentalno retardiranih učenika u specijalnim zavodima,
- -dodatno obrazovanje nadarenih učenika u redovnim osnovnim školama, osnovnim muzičkim i baletskim školama, odnosno odjeljenjima tih vrsta obrazovanja u redovnim osnovnim školama,
- -stručno usavršavanje nastavnika,
- -izdavanje udžbenika, priručnika i druge stručne literature za potrebe osnovne škole,
- -dopunsko obrazovanje lica starijih od 15 godina.
Član 90.
Osnovna škola može sticati prihod:
- -dotacijom iz budžeta Osnivača,
- -donacijom pravnih i fizičkih lica,
- -iz legata, poklona i zavještanja,
- -prodajom proizvoda, intelektualnih i drugih usluga,
- -održavanje kurseva i instruktivne nastave,
- -od ugovorene školarine u osnovnim školama kojima Skupština Kantona nije Osnivač,
- -i iz drugih izvora finansiranja.
XI - SAMOUPRAVNI DJELOKRUG OPĆINA NA PODRUČJU KANTONA U OBLASTI OSNOVNOG OBRAZOVANJA
Član 91.
Općinsko vijeće samostalno i sa drugim općinskim vijećima, pravnim i fizičkim licima iskazuje interes za osnivanje ili za prestanak rada redovne, specijalne i paralelne osnovne škole.
Na prijedlog općinskog vijeća Osnivač može da donese odluku da jedna ili više osnovnih škola organizuje osnovno obrazovanje odraslih, osnovno obrazovanje umjereno menatalno-retardiranih učenika, kao i izvođenje ogledne nastave.
Općinsko vijeće utvrđuje školsko područje sa kojeg su redovna, specijalna osnovna škola i specijalni zavod obavezni da prime školske obveznike.
Nadležni organ općine organizuje pripremnu nastavu odnosno malu školu i dostavlja osnovnoj školi spisak školskih obveznika na osnovu koga će redovna osnovna škola izvršiti upis učenika.
Član 92.
Nadležni organ općine prati rad osnovnih škola, analizira uspjeh u učenju i vladanju učenika i predlaže mjere osnivaču za unapređenje obrazovno-odgojnog rada u osnovnim školama na osnovu:
- -praćenja i podsticanja realizacije godišnjih programa rada osnovnih škola,
- -razmatranja izvještaja osnovnih škola o radu i uslovima rada osnovnih škola,
- -razmatranja stručnih izvještaja Ministarstva o radu i uslovima rada u osnovnim školama na općinskom nivou,
- -razmatranja stručnih izvještaja Ministarstva o testiranju znanja učenika, rezultatima takmičenja i smotri učenika osnovnih škola,
- -ostvarivanja saradnje sa direktorima osnovnih škola na području općine,
- -ostvarivanje saradnje sa roditeljima učenika osnovnih škola na području općine,