Zakon o srednjoškolskom obrazovanju
ZAKON
O SREDNJOŠKOLSKOM OBRAZOVANJU
I - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Zakonom o srednjoškolskom obrazovanju reguliše se nakon završene osnovne škole, srednjoškolsko obrazovanje učenika normalnog psihičkog i tjelesnog razvoja, učenika sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju, dopunsko obrazovanje odraslih i stručno usavršavanje, koje se ostvaruje u ustanovama srednjoškolskog obrazovanja.
Član 2.
Ustanova srednjoškolskog obrazovanja je srednja škola.
Srednja škola ima svojstvo pravnog lica.
Član 3.
Srednja škola može biti:
- -gimnazija, u kojoj se, pored općeobrazovnih programa, ostvaruju i posebni programi iz odgovarajućih oblasti,
- -učiteljska škola, u kojoj se, pored odgovarajućeg općeobrazovnog programa, ostvaruje i stručni program za obrazovanje učitelja i odgajatelja - vaspitača;
- -srednja umjetnička škola, u kojoj se, pored odgovarajućeg općeobrazovnog programa ostvaruje i program iz oblasti muzičke, likovne i baletske umjetnosti (u daljem tekstu: umjetnička škola),
- -srednja tehnička i srodna škola, u kojoj se, pored odgovarajućeg općeobrazovnog programa, ostvaruje stručni program za IV stepen stručnog zvanja odgovarajuće struke (u daljem tekstu: tehnička i srodna škola) i nastavni plan i program za V stepen stručne spreme i zvanje majstora,
- -srednja stručna škola, u kojoj se ostvaruju, pored općeobrazovnog i stručni programi za III, IV i V stepen stručne spreme, te stiču zanimanja odgovarajuće struke i zvanje majstora (u daljem tekstu: stručna škola),
- -specijalna srednja škola i ustanova za obrazovanje učenika oštećenog sluha, govora, vida ili drugih oštećenja u kojoj se ostvaruju stručni, posebno prilagođeni programi za specijalno obrazovanje učenika sa smetnjama u psihičkom i fizičkom razvoju,
- -srednja škola za obrazovanje učenika oštećenog sluha i govora u kojoj se vrši i kontinuirana dubinska dijagnostika i rehabilitacija slušanja i govora,
- -srednja škola za vjerske službenika, u kojoj se, pored odgovarajućeg općeobrazovnog programa, ostvaruje i poseban program za obrazovanje vjerskih službenika.
Pod vjerskim službenicima u smislu ovog zakona podrazumijevaju se: imami, mualimi-e, sveštenici, rabini, propovjednici i dr.
Član 4.
Pohađanje srednje škole nije obavezno.
Školovanje redovnih učenika traje tri, četiri ili pet godina, nakon čega se stiče srednja stručna sprema.
Stručna zvanja i zanimanja srednje stručne spreme iz prethodnog stava utvrđuju se nastavnim planovima i programima srednje škole.
U stručnoj školi mogu se realizirati i odgovarajući programi stručnog obrazovanja I i II stepena stručne spreme, kao i stručno osposobljavanje putem kurseva.
Sticanjem obrazovanja iz prethodnog stava ne stiče se srednja stručna sprema.
Član 5.
U srednjoj školi, pored realizacije programa općeobrazovnog i odgovarajućeg stručnog dijela, iz čl. 3. i 4. ovog zakona, mogu se realizirati i programi dopunskog obrazovanja odraslih i stručnog usavršavanja.
Član 6.
Državljani Bosne i Hercegovine imaju pravo da stiču odgoj i obrazovanje u srednjim školama Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) u skladu sa odredbama ovog zakona.
Strani državljani i lica bez državljanstva imaju pravo da stiču obrazovanje i odgoj u srednjim školama Kantona u skladu sa odredbama ovog zakona, u skladu sa konvencijama i ugovorima koje je država Bosna i Hercegovina zaključila sa drugim državama ili međunarodnim organizacijama.
Strani državljani snose troškove obrazovanja, ako međunarodnim ugovorima, dogovorima ili drugim aktima nije drugačije utvrđeno.
Cijenu troškova obrazovanja iz prethodnog stava utvrđuje Vlada Kantona.
Član 7.
Srednjoškolsko obrazovanje i odgoj je djelatnost od posebnog društvenog interesa.
Član 8.
Političko organizovanje i djelovanje u srednjoj školi nije dozvoljeno.
II - OSNIVANJE, RAD I PRESTANAK RADA
SREDNJE ŠKOLE
Član 9.
Srednju školu kao ustanovu može osnovati domaće i strano pravno i fizičko lice u svim oblicima svojine uz odobrenje Ministra obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministar), (u daljem tekstu: Osnivač), nakon razmatranja elaborata o društveno ekonomskoj opravdanosti.
Srednju školu kao javnu ustanovu može osnovati Kanton, i vjerska zajednica samostalno ili sa drugim pravnim odnosno fizičkim licem, kada Kanton, ocijeni da za njeno osnivanje postoji javni interes u skladu sa zakonom (u daljem tekstu: Osnivač).
Osnivanje srednje škole planira se u skladu sa dugoročnim programom razvoja i koncepcijom srednjeg obrazovanja i odgoja, koji donosi Kanton, na prijedlog teritorijalno političkih zajednica.
Član 10.
Osnivač srednje škole na području Kantona, obezbjeđuje sredstva potrebna za osnivanje i rad srednje škole, u skladu sa Pedagoškim standardima za srednje obrazovanje i odgoj, (u daljem tekstu: Standardi) i Normativima školskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i učila (u daljem tekstu: Normativi).
Ako se kao osnivač pojavljuje više učesnika-suosnivača svoje međusobne odnose regulišu posebnim ugovorom.
Normative i Standarde donosi Ministar.
Član 11.
Prije donošenja akta o osnivanju srednje škole kao javne ustanove, Kanton usvaja elaborat o društveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja srednje škole (u daljem tekstu: Elaborat).
Elaborat obavezno sadrži: potrebe društva za obrazovanjem za određeno stručno zvanje ili zanimanje, dužinu trajanja obrazovanja, profil i stepen stručne spreme koji se stiče po završetku obrazovanja, opće i posebne uvjete po Pedagoškim standardima i odgovarajućim normativima i sredstva potrebna za ispunjenje tih uvjeta.
Član 12.
Osnivač je dužan da prilikom osnivanja srednje škole formira komisiju koja će, u skladu sa ovim zakonom, izvršiti pripreme za početak rada, raspisati konkurs i izvršiti izbor prvih nastavnika srednje škole.
Član 13.
Srednja škola upisuje se u Registar srednjih škola, kojeg vodi Ministarstvo obrazovanja, nauke i informisanja Kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo).
U Registar se može upisati samo srednja škola koja ispunjava sve uvjete predviđene ovim zakonom.
Srednja škola upisuje se i u sudski registar i danom upisa stiče svojstvo pravnog lica.
Ministarstvo dostavlja kopiju registra Ministru obrazovanja, nauke, kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federalni ministar) radi vođenja jedinstvene evidencije srednjih škola na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 14.
Srednja škola može početi sa radom nakon upisa u oba registra iz člana 13. ovog zakona.
Novoosnovana srednja škola počinje sa radom početkom školske godine.
Član 15.
Srednja škola upisana u registar iz člana 13. ovog zakona izdaje svjedodžbe i druge javne isprave o završenom obrazovanju.
Član 16.
Srednja škola se briše iz Registra srednjih škola kada prestane da ispunjava uvjete za osnivanje propisane ovim zakonom i bližim propisima Ministra o postupku utvrđivanja uvjeta i o sadržaju i načinu vođenja Registra.
Član 17.
Statusne promjene srednje škole kao javne ustanove čiji je osnivač ili suosnivač Kanton vrši Kanton na prijedlog Vlade Kantona.
Statusne promjene srednje škole kao ustanove i kao javne ustanove čiji je osnivač vjerska zajednica vrši Osnivač uz prethodnu saglasnost Ministra.
Statusne promjene srednje škole mogu se vršiti samo na kraju školske godine.
Član 18.
U cilju međusobne saradnje u ostvarivanju zajedničkih interesa i pružanja pomoći razvoju oblika obrazovno-odgojnog rada, srednje škole se mogu udruživati u jednu ili više zajednica srednjih škola, s tim da svaka srednja škola zadržava svojstvo pravnog lica.
Prava, obaveze i međusobni odnosi srednjih škola, udruženih u zajednicu srednjih škola, utvrđuju se ugovorom.
Zajednice srednjih škola imaju pravila kojima se regulišu poslovi, zadaci i rad zajednice srednjih škola, koje se upisuju u Registar zajednica srednjih škola koji vodi Ministarstvo.
Na pravila zajednice srednjih škola saglasnost daje Ministar.
Registar se vodi po propisu iz člana 16. ovog zakona.
Član 19.
Osnivač srednje škole može organizovati obrazovno-odgojni rad po odgovarajućem programu srednje škole i izvan Kantona, ukoliko u tom mjestu nema srednje škole takve vrste, a postoje potrebe društva za obrazovanjem za određeno stručno zvanje ili zanimanje.
Obrazovno-odgojni rad iz stava 1. ovog člana, može se organizovati kada ima dovoljan broj učenika za najmanje jedno odjeljenje.
Za organizovanje obrazovno-odgojnog rada iz stava 1. i stava 2. ovog člana, osnivač srednje škole je dužan da prethodno pribavi odobrenje ministra kantona na čijem području se to obrazovanje obavlja.
Obrazovno-odgojni rad iz stava 1. ovog člana može početi sa radom kada ministar kantona na čijem području se osniva odjeljenje utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad, u skladu sa zakonom.
Član 20.
Druga država ili kanton može organizovati rad odjeljenja srednjojškolskog obrazovanja i odgoja na teritoriji Kantona, u skladu sa ovim zakonom.
Rad odjeljenja srednje škole druge države vrši se po nastavnim planovima i programima koje su donijeli organi druge države, izuzev u grupi nacionalnih predmeta.
Prethodnu saglasnost na nastavne planove i programe iz stava 2. ovog člana daje Ministar.
Odjeljenja koja organizuju srednje škole iz stava 1. ovog člana mogu početi sa radom tek kada Ministar utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom.
Član 21.
Srednja škola prestaje sa radom ako ne ispunjava uvjete i ne izvršava zadatke radi kojih je osnovana, ili ako prestane potreba za njenim radom.
Kada Ministar utvrdi da srednja škola ne ispunjava uvjete koji su propisani ovim zakonom, odrediće rok u kojem osnivač mora otkloniti utvrđene nedostatke.
Ukoliko nedostaci ne budu otklonjeni, Ministar će predložiti osnivaču prestanak rada srednje škole.
Ako Osnivač ne donese akt o prestanku rada srednje škole u roku od tri mjeseca od dana podnošenja prijedloga o prestanku rada srednje škole, Ministar će donijeti rješenje o prestanku rada srednje škole i pokrenuće postupak brisanja srednje škole iz Registra srednjih škola.
Aktom o prestanku rada srednje škole odredit će se prestanak rada srednje škole sa završetkom tekuće školske godine.
U slučaju prestanka rada srednje škole, osnivač je dužan da zatečenim učenicima omogući nastavak i završavanje započetog obrazovanja i odgoja, organizovanjem redovne nastave ukoliko ima najmanje 18 učenika, ili organizovanjem polaganja vanrednih ispita.
Član 22.
Na osnivanje, rad, statusne promjene i prestanak rada srednje škole primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama (u daljem tekstu: Zakon), ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno.
III - OBRAZOVNO-ODGOJNI RAD SREDNJE ŠKOLE
Član 23.
Obrazovno-odgojni rad u srednjim školama ostvaruje se na osnovu nastavnih planova i programa za gimnazije, učiteljsku školu, srednje umjetničke škole, srednje tehničke i srodne škole, srednje stručne škole, specijalne srednje škole i srednje škole za vjerske službenike (u daljem tekstu: nastavni planovi i programi za određene tipove srednjih škola).
Nastavnim planom i programom za određene tipove srednjih škola utvrđuje se fond časova, nastavni sadržaji općeobrazovnih i stručnih predmeta, ciljevi, zadaci, oblici i postupci rada, uslovi za realizaciju, redovne, fakultativne, izborne, kursne nastave, prijemnog i majstorskog ispita, dužina trajanja obrazovanja, kao i stručno zvanje i zanimanje koje učenik stiče nakon završetka srednje škole, odnosno obrazovanja.
Član 24.
U srednjoj školi realizuju se i specijalni programi namjenjeni nadarenim i talentiranim učenicima, programi stručnog usavršavanja nastavnika, programi dopunskog obrazovanja odraslih, kao i stručnog osposobljavanja putem kurseva.
Član 25.
Nastavne planove i programe iz člana 23. st. 1. i 24. ovog zakona donosi Ministar nakon obavljene javne rasprave u Kantonu.
Član 26.
U nastavnim planovima i programima srednjih škola kojma osnivač nije Kanton specifični saržaji ne mogu biti veći od 30% u odnosu na utvrđeni nastavni plan i program tih srednjih škola.
Specifične sadržaje iz prethodnog stava utvrđuje upravni odbor srednje škole na osnovu prijedloga osnivača, učenika, njihovih roditelja odnosno staratelja (u daljem tekstu: roditelji) i nastavničkog vijeća srednje škole uz prethodnu saglasnost Ministra.
Član 27.
Školska godina traje od 1. septembra tekuće do 31. avgusta naredne kalendarske godine.
Nastava se ostvaruje po polugodištima i traje 37 radnih sedmica, s tim da nastavnici programske sadržaje realizuju u okviru 35 nastavnih sedmica.
Nastava u završnom razredu srednje škole traje 32 radne sedmice, s tim da se nastavni programski sadržaji realizuju u okviru 30 nastavnih sedmica.
Razlika u broju radnih i nastavnih sedmica koristi se za realizaciju posebnih programskih sadržaja, obilježavanje državnih i vjerskih praznika, kulturnih i sportskih aktivnosti srednje škole, planiranih godišnjim programom rada i kalendarom u razrednoj knjizi.
Između tromjesečja organizuju se dvodnevne sjednice na kojima se sumiraju i analiziraju rezultati u učenju na prvom, odnosno trećem tromjesečju.
Član 28.
Nastava u prvom polugodištu počinje prvog ponedjeljka u septembru i završava se nakon navršenih 17 radnih sedmica.
Zimski odmor za učenike traje četiri sedmice i koristi se nakon završetka prvog polugodišta.
Srednja škola može odrediti da se dio zimskog odmora za učenike koristi u toku prvog ili drugog polugodišta.
Nastava u drugom polugodištu počinje poslije zimskog odmora i završava se nakon navršenih 18 radnih sedmica.
Član 29.
Srednja škola organizuje redovnu nastavu u petodnevnoj radnoj sedmici.
Nastavni čas općeobrazovne, stručno-teorijske i praktične nastave u srednjoj školi traje 45 minuta, a praktične nastave u preduzećima i drugim institucijama traje 60 minuta.
U specijalnoj srednjoj školi nastavni čas traje 40 minuta.
Nastava u svim srednjim školama na teritoriji Kantona počinje u osam sati.
Član 30.
Ukupno opterećenje učenika u općeobrazovnoj nastavi ne može iznositi više od šest časova, a u praktičnoj nastavi od sedam časova dnevno.
Član 31.
Obrazovno-odgojni rad se ne može prekidati u toku jednog polugodišta, izuzetno u slučaju elementarnih nepogoda, epidemije i drugih naročito opravdanih razloga, po odluci Ministra, a na prijedlog Osnivača.
Ministar na prijedlog Osnivača može odobriti, zavisno od klimatskih ili drugih uvjeta, produžetak zimskog odmora, a najduže jednu radnu sedmicu, s tim da u toku školske godine bude ostvaren godišnji fond nastavnih časova predviđen nastavnim planom i programom i realizovani svi programski sadržaji.
Član 32.
Srednja škola je dužna da u toku školske godine ostvari godišnji fond nastavnih časova, predviđen nastavnim planom i programom.
Ako se utvrdi da srednja škola nije ostvarila godišnji fond nastavnih časova u okviru predviđenog broja nastavnih sedmica, produžit će nastavu dok se ne ostvari godišnji fond nastavnih časova.
Srednja škola koja ne ostvari predviđeni godišnji fond nastavnih časova ne može izdati svjedodžbu o završenom razredu, odnosno obrazovanju.
Član 33.
Rad u srednjoj školi u toku školske godine realizuje se na osnovu godišnjeg programa rada srednje škole (u daljem tekstu: godišnji program) koji mora biti u skladu sa nastavnim planom i programom srednje škole.
Godišnji program rada srednje škole sadrži oblike i raspored obrazovno-odgojnog rada, njegov obim i sadržaj. Godišnji program rada srednje škole izrađuje se u skladu sa metodologijom koju donosi Ministar za svaki tip srednje škole. Godišnji program rada srednje škole utvrđuje nastavničko vijeće srednje škole na prijedlog direktora, a donosi ga upravni odbor srednje škole najkasnije do 1. septembra za tekuću školsku godinu.
Srednja škola dostavlja godišnji program rada i izvještaj o uspjehu u učenju i vladanju učenika na kraju prvog polugodišta i izvještaj o ostvarivanju godišnjeg programa radana kraju prethodne školske godine, Osnivaču, Ministarstvu i Prosvjetnoj inspekciji Inspektorata Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Prosvjetna inspekcija).
Član 34.
U srednjoj školi organizuju se slobodne aktivnosti učenika, radi produbljivanja i razvijanja njihovih stvaralačkih sposobnosti, sticanja pozitivnih navika i vještina.
Zadaci i programski sadržaji slobodnih aktivnosti utvrđuju se godišnjim programom rada i pravilima srednje škole, u skladu sa Standardima, a ostvaruju se putem društava, sekcija, klubova, družina, grupa, učeničkih zadruga i drugih oblika i unose u raspored sati sačinjen za te oblike nastave.
Učeničku zadrugu može da organizuje najmanje 30 učenika srednje škole.
Učešće učenika u ovim aktivnostima je na dobrovoljnoj osnovi.
Član 35.
Izleti, stručne posjete, ekskurzije i logorovanja, predviđeni godišnjim programom rada srednje škole, organizuju se i izvode u okviru radnih dana i u skladu sa pravilnikom o organizovanju ovih oblika obrazovno-odgojnog rada, koji donosi Ministar.
Član 36.
Radi uvođenja novih oblika i sadržaja rada na osnovu Elaborata srednje škole i stručnog mišljenja Ministarstva, Ministar određuje jednu ili više srednjih škola odnosno jedno ili više odjeljenja srednjih škola eksperimentalnim.
Eksperimentalnoj srednjoj školi može se odobriti odstupanje od odredaba ovog zakona u primjeni nastavnog plana i programa, nastavne norme, dnevnog i sedmičnog opterećenja učenika, u načinu ocjenjivanja znanja i formiranja odjeljenja.
Bliže uslove za osnivanje i rad eksperimentalne srednje škole odnosno odjeljenja iz stava 1. ovog člana utvrđuje Ministar.
Član 37.
Ministar određuje jednu ili više škola za polaganje stručnog ispita nastavnika i stručnih saradnika za samostalan obrazovno-odgojni rad.
Na prijedlog nastavničkih fakulteta, Ministar određuje srednje škole za obavljanje pedagoško-metodičke prakse i polaganje praktičnog dijela nastave za studente koji se obrazuju na nastavničkim fakultetima.
Uslovi obavljanja pedagoško-metodičke prakse iz stava 2. ovog člana utvrđuju se posebnim propisom koji donosi Ministar.
Učiteljska škola i nastavnički fakulteti sklapaju ugovore sa osnovnim i srednjim školama i njima regulišu međusobne odnose.
Član 38.
U srednjoj školi upotrebljavaju se školski udžbenici koje je odobrio Ministar.
Školski udžbenik je obavezno nastavno sredstvo za učenike i nastavnike koji obuhvata sadržaje iz nastavnih planova i programa za srednje obrazovanje i odgoj, a urađen je u skladu sa koncepcijom školskog udžbenika.
Pod školskim udžbenikom, kao osnovnim nastavnim sredstvom, podrazumijeva se i zbirka zadataka, priručnik, radna sveska i druga literatura koja zamjenjuje školski udžbenik ili je njegov sastavni dio.
Ministar može odobriti upotrebu udžbenika, priručnika i zbirki zadataka iz drugih kantona ili država kao dopunsko nastavno sredstvo ukoliko procijeni da svojim kvalitetom mogu doprinjeti uspješnijem izvođenju nastave.
Nastavni plan i program se ne može realizirati ako nema odgovarajućih udžbenika.
IV - OPĆI AKTI SREDNJE ŠKOLE
Član 39.
Srednja škola im apravila koja donosi upravni odbor uz prethodnu saglasnost Ministra.
Pravilima srednje škole, pored pitanja utvrđenih Zakonom, uređuju se i pitanja:
- 1.načina ostvarivanja javnosti rada srednje škole,
- 2.saradnje i načina ostvarivanja saradnje srednje škole sa roditeljima učenika i izbor predstavnika roditelja učenika u upravni odbor srednje škole,
- 3.uvjeta konkursa za upis učenika u prvi razred,
- 4.načina organizovanja i izvođenja praktične nastave i proizvodnog rada u školskim radionicama, sticanje i raspoređivanje sredstava,
- 5.utvrđivanje oblika i načina vanrednog obrazovanja učenika,
- 6.organizaciju ferijalne prakse,
- 7.postupka stručnog usavršavanja, vrednovanje rada nastavnika, ocjenjivanje i postupak, izbora u zvanja,
- 8.donošenje pravilnika o disciplinskim mjerama i pohvalama učenika,
- 9.organizacije rada učeničkih zadruga u srednjoj školi, te sticanje i raspoređivanje sredstava,
- 10.načina donošenja pravila o kućnom redu,
- 11.organizovanja provjere znanja na prijemnom ispitu i polaganje mature,
- 12.općih akata koji se donose u srednjoj školi, kao i o načinu njihovog donošenja,
- 13.druga pitanja utvrđena ovim zakonom.
V - TIPOVI SREDNJIH ŠKOLA
Gimnazija
Član 40.
U gimnaziji se obrazuju redovni i vanredni učenici u trajanju od četiri godine.
U gimnaziji se može vršiti obrazovanje za jedan ili više tipova gimnazija po nastavnim planovima i programima za svaki tip gimnazije.
Tipovi gimnazije su:
- -opća gimnazija,
- -filološka gimnazija,
- -prirodno-matematička gimnazija,
- -matematičko-informatička gimnazija,
- -sportska gimnazija.
Član 41.
U gimnaziji se mogu upisati učenici koji su sa uspjehom završili redovno osnovno obrazovanje.
Kod upisa u gimnaziju obavezan je prijemni ispit iz predmeta bitnih za posebne tipove gimnazija.
Upis se vrši na osnovu općeg uspjeha učenika u četiri završna razreda osnovne škole i uspjeha iz odgovarajućih predmeta za posebne tipove gimnazija i resultata testa.
Pri upisu se vodi računa o usmjerenju datom na osnovu profesionalne orijentacije i diplome "Učenik generacije".
Član 42.
Učenici gimnazije koji su iz objektivnih razloga prekinuli školovanje imaju pravo da završe započeto obrazovanje putem vanrednog polaganja razrednog ispita uz obavezu pohađanja nastave iz najmanje 40% programskih sadržaja, koje utvrđuje nastavničko vijeće srednje škole.
Član 43.
Na završetku obrazovanja u gimnazijama se polaže matura po nastavnim planovima i programima za svaku gimnaziju.
Član 44.
Bliži propis o sadržaju i načinu polaganja prijemnog ispita i mature u gimnaziji donosi Ministar.
Član 45.
Učenici tehničkih i srodnih škola, stručnih škola i umjetničkih škola mogu u gimnaziji steći dopunsko obrazovanje iz programskih sadržaja, bitnih za nastavak školovanja na određenoj visokoškolskoj ustanovi, na osnovu čega im gimnazija izdaje uvjerenje.
Program dopunskog obrazovanja iz stava 1. ovog člana donosi gimnazija uz saglasnost Ministra.
Učiteljska škola
Član 46.
Učiteljska škola obrazuje redovne učenike za rad u razrednoj nastavi osnovne škole i za rad u predškolskim ustanovama.
U nastavnom planu i programu za učiteljsku školu utvrđen je odnos općeobrazovnog dijela, stručnog i praktičnog dijela nastave.
Učiteljska škola traje pet godina.
Način organizovanja nastave učiteljska škola reguliše svojim pravilima.
Član 47.
Učiteljsku školu mogu se upisati redovni učenici koji su sa uspjehom završili redovno osnovno obrazovanje i koji su psihički i fizički zdravi.
Učenici koji su završili gimnaziju mogu se prekvalifikovati za zanimanje učitelja, odgajatelja ukoliko polože stručne predmete bitne za zvanje učitelja, odgajatelja, prema nastavnom planu i programu za učiteljsku školu.
Kod upisa u učiteljsku školu obavezan je prijemni ispit.
Upis u učiteljsku školu vrši se na osnovu uspjeha u četiri završna razreda osnovne škole, uspjeha iz predmeta relevantnih za ovu školu, rezultata prijemnog ispita te usmjerenja datog na osnovu profesionalne orijennacije i diplome "Učenik generacije".
Član 48.
Na završetku obrazovanja u učiteljskoj školi polaže se matura po nastavnom planu i programu za učiteljsku školu.
Član 49.
Organizacija provjere znanja i sposobnosti na prijemnom ispitu i polaganju mature u učiteljskoj školi utvrđuje se pravilima škole.
Bliži propis o sadržaju i načinu polaganja prijenog ispita i mature u učiteljskoj školi donosi Ministar.
Umjetničke škole
Član 50.
U umjetničkim školama obrazuju se redovni učenici po općeobrazovnom programu i programu stručnog obrazovanja za muzičku, likovnu i baletsku umjetnost, u trajanju od četiri godine.
Nastavnim planom i programom odgovarajuće umjetničke škole utvrđuje se odnos općeobrazovnog dijela i dijela programa za stručno obrazovanje iz određene oblasti umjetnosti.
U umjetničkim školama obrazuju se i učenici koji redovno pohađaju drugu srednju školu po programu stručnog obrazovanja za muzičku, likovnu i baletsku umjetnost.
Član 51.
U umjetničke škole mogu se upisati učenici koji su sa uspjehom završili redovno osnovno obrazovanje.
Za upis u umjetničku školu obavezan je prijemni ispit.
Upis se vrši na osnovu uspjeha u četiri završna razreda osnovne škole, uspjeha iz predmeta značajnih za određenu oblast umjetnosti, rezultata prijemnog ispita, te usmjerenja datog na osnovu profesionalne orijentacije i diplome "Učenik generacije".
Izuzetno se u srednju muzičku školu mogu upisati posebno talentirani učenici koji su završili najmanje šest razreda osnovne škole, s tim da paralelno sa pohađanjem sljedeća dva razreda osnovne škole, pohađaju i srednju umjetničku školu, kao i učenici sa preko 18 godina starosti koji se u muzičku školu upisuju za odsjek solo-pjevanja i kontrabasa, ukoliko polože prijemni ispit i posjeduju posebne psiho-fizičke sposobnosti.
Član 52.
Na završetku obrazovanja u umjetničkoj školi se polaže matura po nastavnom planu i programu za umjetničke škole.
Član 53.
Organizacija provjere znanja i sposobnosti učenika na prijemnom ispitu i polaganju mature u umjetničkim školama uređuje se pravilima škole.
Bliži propis o sadržaju i načinu polaganja prijemnog ispita i mature u umjetničkim školama donosi Ministar.
Srednje tehničke i srodne škole
Član 54.
U srednjim tehničkim i srodnim školama obrazuju se redovni i vanredni učenici u trajanju od četiri godine, po općeobrazovnom i stručnom programu srednjeg obrazovanja na osnovama savremene i tradicionalne tehnologije, za složenije zahtjeve rada.
Član 55.
Obrazovanje u srednjim tehničkim i srodnim školama vrši se po nastavnim planovima i programima za svaki tip srednje škole.
U tehničkim i srodnim školama stiču se odgovarajuća stručna zvanja.
Član 56.
U tehničke i srodne škole mogu se upisati učenici koji su sa uspjehom završili redovno osnovno obrazovanje.
Kod upisa u tehničke i srodne škole obavezan je prijemni ispit.
Upis se vrši na osnovu općeg uspjeha u četiri završna razreda osnovne škole, uspjeha iz predmeta značajnih za školu u koju se učenik upisuje, rezultata prijemnog ispita, usmjerenja datog na osnovu profesionalne orijentacije i diplome "Učenik generacije".
Član 57.
U tehničkim i srodnim školama koje ispunjavaju posebne uslove, mogu se obrazovati i kvalificirani radnici za zvanje majstora, uz obavezno pohađanje nastave u trajanju od tri do šest mjeseci ili najmanje 40% od ukupnog fonda nastavnih sati.
Pravo na obrazovanje imaju polaznici koji su završili III i IV stepen stručne spreme i imaju najmanje dvije godine prakse u struci.
Program, uvjeti obrazovanja, način polaganja majstorskog ispita iz stava 1. ovog člana utvrđuju se nastavnim planovima i programima koje donosi Ministar.
Član 58.
Na završetku obrazovanja u tehničkim i srodnim školama polaže se matura po nastavnom planu i programu za svaki tip tehničke i srodne škole.
Član 59.
Učenik koji završi srednju tehničku i srodnu školu osposobljen je za rad.
Učenik koji završi srednju tehničku i srodnu školu može se upisati i na drugu visokoškolsku ustanovu, pod uvjetom da je stekao u gimnaziji dopunsko obrazovanje iz programskih sadržaja bitnih za nastavak školovanja na određenoj visokoškolskoj ustanovi.
Član 60.
Organizacija provjere znanja i sposobnosti učenika na prijemnom ispitu i polaganju mature u tehničkim i srodnim školama, utvrđuje se pravilima škole.
Bliži popis o sadržaju i načinu polaganja prijemnog ispita i mature u tehničkim i srodnim školama donosi Ministar.
Stručna škola
Član 61.
U stručnoj školi obrazuju se redovni i vanredni učenici za odgovarajuća zanimanja u trogodišnjem ili četverogodišnjem trajanju, po općeobrazovnom i stručnom programu srednjeg obrazovanja na osnovama savremene i tradicionalne tehnologije.
Član 62.
Obrazovanje u stručnim školama se može realizovati redovno i vanredno.
Vanredno obrazovanje se obavlja na način kako je regulisano za tehničku i srodnu školu.
Član 63.
U stručne škole mogu se upisati učenici radi sticanja III i IV stepena stručne spreme na osnovu svjedodžbe o završenoj osnovnoj školi i uspjeha iz nastavnih predmeta bitnih za vrstu škole u koju se učenik upisuje i usmjerenja datog na osnovu profesionalne orijentacije i ljekarskog uvjerenja.
Član 64.
Na završetku obrazovanja u stručnoj školi za III i IV stepen stručne spreme polaže se završni ispit sa praktičnim radom po nastavnom planu i programu za svaku vrstu stručne škole.
Organizacija i način polaganja završnog ispita u stručnim školama utvrđuje se pravilima škole.
Bliži propis o sadržaju i načinu polaganja završnog ispita donosi Ministar.
Član 65.
U stručnim školama, koje ispunjavaju posebne uslove, mogu se dalje obrazovati za V stepen i zvanje majstora kvalificirani radnici sa završenim III i IV stepenom stručne spreme i dvije godine prakse u struci.
Program, uvjeti obrazovanja i način polaganja majstorskog ispita utvrđuju se odgovarajućim nastavnim planovima i programima koje donosi Ministar.
Član 66.
Učenik sa završenom stručnom školom može se upisati na odgovarajuće visokoškolske ustanove pod uvjetom da stekne dopunsko obrazovanje iz općeobrazovnih predmeta po programu odgovarajuće tehničke ili srodne škole, a na druge visokoškolske ustanove pod uvjetom da stekne u gimnaziji dopunsko obrazovanje iz općeobrazovnih predmeta po posebnom programu koje utvrđuje Ministar.
Član 67.
Praktična nastava u tehničkim, srodnim i stručnim školama izvodi se u skladu sa nastavnim planovima i programima u školskim radionicama, laboratorijama i kabinetima, te drugim objektima za nastavu, opremljenim u skladu sa odgovarajućim normativima.
Praktična nastava se izvodi pod stručnim nadzorom srednje škole u preduzećima, ustanovama i kod samostalnih privrednika koji imaju odgovarajuću savremenu opremu, tehničko-tehnološka sredstva i druge odgovarajuće uvjete u skladu sa nastavnim planom i programom.
Uvjeti, oblici, metode i postupci izvođenja praktične nastave, te vršenje stručnog nadzora, regulišu se ugovorom srednje škole sa preduzećem, ustanovom ili samostalnim privrednikom.
Član 68.
Nastavnim planom i programom srednjih tehničkih, srodnih škola i stručnih škola utvrđuje se program, vrijeme i trajanje ferijalne prakse učenika.
Bliži uvjeti izvođenja ferijalne prakse, utvrđuju se ugovorom sa preduzećem, ustanovom ili samostalnim privrednikom.
Specijalne srednje škole i ustanove za učenike oštećenog sluha i govora, vida ili drugih oštećenja
Član 69.
U specijalnoj stručnoj školi obrazuju se redovni i vanredni učenici sa smetnjama u psihičkom i fizičkom razvoju po prilagođenim programima za odgovarajuće profile I, II, III stepena stručne spreme u trajanju od jedne do tri godine.
U ustanovi za edukaciju i rehabilitaciju učenika oštećenog sluha i govora obrazuju se redovni i vanredni učenici po nastavnim planovima i programima za I, II, III i VI stepen stručne spreme srednje tehničke, srodne i stručne škole.
Član 70.
Nastavnim planovima i programima utvrđuje se zanimanje, trajanje obrazovanja, te odnos općeobrazovnih i stručno-teorijskih i sadržaja praktične nastave.
Član 71.
U specijalnu srednju stručnu školu mogu se upisati učenici na osnovu svjedodžbe o završenoj specijalnoj osnovnoj školi, i na osnovu dijagnostičkog nalaza koji izdaje stručni ekspertni tim pri specijaliziranoj ustanovi za rehabilitaciju.
Upis učenika oštećenog sluha i govora u ustanovu za edukaciju i rehabilitaciju učenika oštećenog sluha i govora reguliše se pravilima ustanove.
Srednja škola za vjerske službenike
Član 72.
Srednja škola za vjerske službenike je srednja škola u kojoj se obrazuju redovni učenici u trajanju od četiri godine po programu općeobrazovnih predmeta i posebnom programu za stručno obrazovanje vjerskih službenika.
Član 73.
U srednjim školama za vjerske službenike, učenici stiču određena stručna zvanja predviđena nastavnim planom i programom.
Član 74.
Srednju školu za vjerske službenike osniva vjerska zajednica.
Član 75.
U srednju školu za vjerske službenike mogu se upisati učenici koji su sa uspjehom završili redovno osnovno obrazovanje.
Član 76.
Kod upisa u srednju vjersku školu obavezan je prijemni ispit.
Upis u vjersku školu vrši se na osnovu općeg uspjeha u četiri završna razreda osnovne škole, rezultata prijemnog ispita i diplome "Učenik generacije".
Na završetku obrazovanja u srednjoj vjerskoj školi polaže se matura.
Nastavnim planom i programom utvrđuje se sadržaj i program polaganja mature.
Bliže propise o načinu polaganja prijemnog ispita i mature, donosi vjerska zajednica uz saglasnost Ministra.
Licima koja su do stupanja na snagu ovog zakona završila srednju školu za vjerske službenike, priznaje se srednje obrazovanje.
VI - UČENICI
Član 77.
Status učenika srednje škole stiče se upisom u srednju školu.
Upis u srednju školu je uslovljen položenim prijemnim ispitom za sve srednje škole prema ovom zakonu izuzev u srednju školu za koju to nije predviđeno.
Status redovnog učenika može se steći samo u jednoj srednjoj školi.
Izuzetan status može imati učenik umjetničke škole koji redovno pohađa drugu srednju školu.
Upis učenika u srednju školu vrši se na osnovu konkursa koji se objavljuje putem sredstava informisanja, najmanje dva mjeseca prije početka školske godine.
Način upisa u srednju školu utvrđuje se pravilima srednje škole, u skladu sa kriterijima propisanim ovim zakonom.
Pravo upisa kao redovnog učenika imaju učenici koji nisu stariji od 18 godina, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno.
Član 78.
Učenici koji nisu završili osnovnu školu u Kantonu, upisuju se u prvi razred srednje škole pod istim uslovima kao i učenici sa područja Kantona.
Prije upisa učenika iz stava 1. ovog člana Ministarstvo vrši nostrifikaciju svjedočanstava i utvrđuje obavezu polaganja dopunskog ispita za pojedine predmete koje učenici nisu izučavali, a koji su relevantni za upis u određenu srednju školu.
Način polaganja dopunskih ispita iz prethodnog stava ovog člana određuje se pravilima srednje škole.
Član 79.
Državljani Bosne i Hercegovine kao i strani državljani koji su završili prvi, drugi ili treći razred srednje škole u inostranstvu, mogu se uvjetno upisati u odgovarajuću srednju školu dok se ne izvrši nostrifikacija, njihovih svjedočanstava i polaganje dopunskih ispita.
Bliži propis o nostrifikaciji svjedočanstava iz prethodnog stava ovog člana donosi Ministar.
Način polaganja dopunskih ispita iz stava 1. ovog člana određuje se pravilima srednje škole.
Član 80.
Strani državljani nastavljaju obrazovanje u srednjoj školi pod istim uvjetima kao i državljani Bosne i Hercegovine ako ugovorima ili međunarodnim konvencijama nije drugačije određeno.
Član 81.
Srednja škola upisanim učenicima izdaje đačku knjižicu u kojoj se evidentira uspjeh učenika iz učenja i vladanja i vrši prađenje aktivnosti i napredovanja učenika u toku obrazovno-odgojnog procesa.
Đačka knjižica predstavlja javnu ispravu, kojom se u toku srednjoškolskog obrazovno-odgojnog procesa dokazuje status učenika srednje škole.
Obrazac đačke knjižice propisuje Ministar.
Član 82.
Srednja škola je dužna da u planu upisa za svaku školsku godinu iskaže pored broja redovnih i broj vanrednih učenika po strukama i zanimanjima.
Srednja škola objavljuje konkurs za upis vanrednih učenika 15 dana prije početka školske godine.
O izvršenom upisu redovnih i vanrednih učenika, srednja škola je obavezna dostaviti izvještaj Osnivaču, Ministru i Prosvjetnoj inspekciji.
Status vanrednog učenika stiče se upisom u odgovarajući tip srednje škole, redovnim pohađanjem instruktivne nastave i polaganjem ispita.
Srednja škola organizuje u toku školske godine tri redovna (januarsko-februarski, junski i avgustovsko-septembarski ispitni rok) i jedan vanredni ispitni rok (martovsko-aprilski ispitni rok).
U slučajevima nepravilnosti polaganja vanrednih ispita, koje utvrdi nastavničko vijeće i Prosvjetna inspekcija, direktor škole poništava ispit.
Bliže propise o organizaciji i načinu polaganja vanrednih ispita donosi Ministar.
Član 83.
Redovni učenik koji iz opravdanih razloga (bolest u dužem trajanju i u drugim opravdanim slučajevima) nije mogao redovno pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta, pa je najmanje 1/3 od ukupnog fonda sati predviđenih nastavnim planom i programom izostao sa nastave polaže predmetni ili razredni ispit i stiče srednje obrazovanje u redovnom roku.
Redovni učenik iz prethodnog stava ovog člana podnosi molbu nastavničkom vijeću koje u svakom konkretnom slučaju cijeni opravdanost razloga nepohađanja redovne nastave i donosi odluku o polaganju predmetnih ili razrednih ispita.
Odluka nastavničkog vijeća je konačna.
Pravilima srednje škole utvrđuje se način polaganja predmetnih ili razrednih ispita redovnih učenika iz stava 1. ovog člana.
Član 84.
Status učenika srednje škole prestaje:
- -ispisivanje iz srednje škole,
- -gubljenjem prava na dalje redovno obrazovanje u toj srednjoj školi,
- -isključivanjem iz srednje škole,
- -napuštanjem srednje škole.
Učenik gubi status redovnog učenika: kada i drugi put isti razred s uspjehom ne završi; neopravdanim izostajanjem sa redovne nastave dužim od 60 sati nastave i ponovljenim težim disciplinskim prekršajem.
Učenik se isključuje iz srednje škole kada neopravdano izostane sa nastave duže od dvije sedmice ili učini teži disciplinski prekršaj utvrđen pravilima srednje škole.
Učenik koji je isključen iz srednje škole može nastaviti školovanje u drugoj srednjoj školi.
Postupak i uvjeti isključenja i gubljenja statusa učenika srednje škole utvrđuju se pravilima srednje škole.
Član 85.
Redovan učenik koji sa uspjehom ne završi razred ima pravo da ponovi razred.
U toku redovnog obrazovanja učenik može samo jedanput da ponovi razred s tim da dodatno participira u troškovima tog obrazovanja.
Redovan učenik koji u toku obrazovanja zaostaje u savladavanju nastavnih sadržaja ili ne završi razred, može se preusmjeriti na obrazovanje za jednostavniji program.
Učenik koji pokazuje izuzetne rezultate u učenju i vladanju može se preusmjeriti uz polaganje razlike predmeta na složenije zanimanje.
Redovan učenik koji je napustio srednju školu ukoliko želi da ponovo nastavi obrazovanje, plaća troškove instruktivne nastave.
Bliži propis o participaciji troškova učenika iz st. 2. i 5. ovog člana donosi Ministar.
Član 86.
Učenik se može ispisati iz srednje škole:
- -kada iz objektivnih razloga mora prekinuti obrazovanje,
- -kada prelazi u drugu srednju školu.
Učenik se može ispisati i u drugim slučajevima, ali najkasnije dva mjeseca prije završetka nastave u drugom polugodištu, odnosno dva mjeseca prije završetka obrazovanja.
Srednja škola ispisanim učenicima izdaje uvjerenje o postignutom uspjehu na posljednjoj klasifikaciji.
Član 87.
Srednja škola može učenicima koji su proglašeni vrhunskim sportistima ili nadarenim učenicima sa vrhunskim rezultatima na kantonalnom, državnom ili međunarodnom takmičenju odobriti odsustvovanje sa nastave radi pripremanja i učešća na takmičenjima u skladu sa pravilima škole.
Član 88.
Srednja škola je dužna da u toku obrazovanja sistematično prati razvoj učenika, njihove sklonosti i sposobnosti, vrednuje rezultate njihovog rada i usmjerava ih u skladu sa programom profesionalne orijentacije za izbor odgovarajućeg obrazovanja.
Program profesionalne orijentacije donosi Ministar.
Član 89.
Ocjenjivanje u srednjoj školi je javno, kontinuirano, brojčano i opisno.
Brojčane ocjene su: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Učenik na jednoj klasifikaciji mora imati najmanje dvije ocjene.
Ocjena nedovoljan (1) nije prolazna.
Prilikom ocjenjivanja uz brojčanu ocjenu upisuje se datum.
U svakoj klasifikaciji učenik mora imati najmanje dvije ocjene iz svakog predmeta.
Ocjena nedovoljan mora biti provjerena.
Zaključna ocjena na kraju školske godine iz svakog predmeta je rezultat prosjeka zaključnih ocjena izvedenih na prethodnim klasifikacijama.
Opisnom ocjenom se daju karakteristike učenika vezane za njegovo napredovanje, sklonosti, posebne osobine i slično u pismenoj formi na kraju školovanja, odnosno uz prepis ocjena.
Opisno ocjenjivanje se vodi u pedagoškom kartonu učenika.
Bliže propise o napredovanju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika donosi Ministar.
Član 90.
Opći uspjeh učenika utvrđuje se na osnovu zaključenih ocjena iz pojedinih nastavnih predmeta - sredinom i na kraju oba polugodišta, a za učenike upućene na popravni ispit, poslije obavljenih ispita.
Kod zaključivanja ocjena iz nastavnih predmeta, pored numeričke orijentacije uzima se u obzir i pedagoška procjena profesora o radu i zalaganju učenika.
Za učenike za koje se nastava ne izvodi po polugodištima, opći uspjeh utvrđuje se na završetku obrazovanja.
Nastavničko vijeće na kraju svakog klasifikacionog perioda razmatra rad i rezultate rada odjeljenja, razreda, škole i nastavnika.
Član 91.
Zaključnu ocjenu nastavnih predmeta utvrđuje odjeljensko vijeće na prijedlog predmetnog nastavnika.
Učenik i njegov roditelj imaju pravo prigovora na zaključnu pojedinačnu ocjenu na kraju školske godine.
Prigovor se podnosi nastavničkom vijeću, u roku od 48 sati nakon saopćenja ocjene.
Nastavničko vijeće dužno je da u roku od tri dana donese odluku o prigovoru.
Ako nastavničko vijeće usvoji prigovor, obrazovaće komisiju koja će provjeriti znanje učenika u roku od dva dana.
Ocjena komisije je konačna.
Član 92.
Opći uspjeh učenika utvrđuje se na svakoj klasifikaciji na osnovu prosjeka zaključnih ocjena iz svih nastavnih predmeta.
Učenik je završio razred:
- -odličnim uspjehom, ako je postigao srednju ocjenu veću od 4,50.
- -vrlo dobrim uspjehom, ako je postigao srednju ocjenu veću od 3,50.
- -dobrim uspjehom, ako je postigao srednju ocjenu veću od 2,50.
- -dovoljnim uspjehom, ako je postigao srednju ocjenu najmanje 2,00.
- -nedovoljnim uspjehom ako ima jednu ili više negativnih ocjena
Na osnovu postignutog uspjeha iz stava 2 ovog člana i Pravilnika o izboru učenika generacije, određuje se učenik generacije srednje škole.
Pravilnik o izboru učenika generacije donosi Ministar.
Član 93.
Učenik koji na kraju drugog polugodišta ima tri ili više nedovoljnih ocjena upućuje se da ponovi razred.
Učenik koji na kraju drugog polugodišta, odnosno obrazovanja ima jednu ili dvije nedovoljne ocjene upućuje se na popravni ispit u avgustovskom ispitnom roku.
Učenik koji ne položi popravni ispit, upućuje se da ponovi razred.
Učenik srednje škole može u toku obrazovanja ponoviti samo jedanput razred.
Član 94.
U srednjoj školi ocjenjuje se i vladanje učenika.
Ocjene iz vladanja su: primjerno, vrlo dobro, dobro, zadovoljava i loše.
Ocjene iz vladanja utvrđuje odjeljensko vijeće na prijedlog razrednika.
Ocjena iz vladanja ne utiče na opći uspjeh učenika.
Član 95.
Učenik koji u toku obrazovanja pokaže izuzetan uspjeh i ima odličan uspjeh i primjerno vladanje može brže napredovati, odnosno završiti dva razreda u toku jedne školske godine.
Pravilima srednje škole utvrđuje se način bržeg napredovanja, odnosno završetka dva razreda u toku jedne školske godine.
Član 96.
O završenom razredu, srednja škola učenicima izdaje svjedodžbu.
Učeniku koji s uspjehom položi maturski, odnosno završni ispit srednje škole, izdaje se diploma o završenoj srednjoj školi.
Član 97.
Srednja škola vodi evidenciju i dokumentaciju o obrazovno odgojnoj djelatnosti prema pravilniku o vođenju dokumentacije i evidencije.
Srednja škola je obavezna voditi uredno i blagovremeno dokumentaciju i evidenciju.
Podaci u matičnoj knjizi su trajne vrijednosti.
Za ažurno vođenje dokumentacije i evidencije odgovoran je direktor i nastavnik srednje škole.
Bliži propis o sadržaju svjedodžbe, diplome i načinu vođenja dokumentacije i evidencije u srednjoj školi donosi Ministar.
Član 98.
Učeniku koji postiže naročite rezultate u obrazovno-odgojnom procesu i drugim aktivnostima u srednjoj školi mogu se dodjeljivati pohvale i nagrade, pod uvjetima i na način utvrđen pravilima srednje škole.
Učeniku koji u toku četvorogodišnjeg i petogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja i odgoja postigne odličan uspjeh iz svih nastavnih predmeta i ima primjerno vladanje, izdaje se, pored svjedodžbe o završenom razredu i diploma o završenom obrazovanju i posebna diploma u znak priznanja za postignute rezultate.
Obrazac posebne diplome iz stava 2. ovog člana propisuje Ministar.
Član 99.
Učeniku koji neredovno pohađa srednju školu, nemarno se odnosi prema radu i učenju, raznim aktivnostima u srednjoj školi, ima nepravilan odnos prema drugim učenicima i nastavnicima i školskoj imovini, mogu se izreći odgojno-disciplinske mjere.
Odgojno-disciplinske mjere su:
- -ukor razrednika,
- -ukor odjeljenskog vijeća,
- -ukor direktora,
- -ukor nastavničkog vijeća,
- -isključenje iz srednje škole.
Ukor nastavničkog vijeća i isključenje iz srednje škole izriče nastavničko vijeće, o čemu se donosi rješenje.
Učenik, odnosno njegov roditelj, protiv odgojno-disciplinske mjere ukor nastavničkog vijeća ili isključenja iz srednje škole mogu izjaviti žalbu upravnom odboru srednje škole.
Član 100.
Izrečena odgojno-disciplinska mjera povlači snižavanje ocjene iz vladanja učenika.
Odgojno-disciplinska mjera važi za školsku godinu za koju je izrečena, a u toku školske godine može se ublažavati ili ukinuti.
Bliže odredbe o povredama discipline, postupku za utvrđivanje disciplinske odgovornosti učenika, dužini izrečene odgojno-disciplinske mjere, njenom ublažavanju i ukidanju, posljedičnom odnosu na ocjenu iz vladanja učenika i naknadi počinjene materijalne štete, utvrđuju se pravilima škole.
Član 101.
Srednja škola je obavezna da na početku školske godine upozna učenike sa njihovim pravima, odnosno dužnostima i odgovornostima utvrđenim ovim zakonom i pravilima srednje škole.
VII - NASTAVNICI, STRUČNI SARADNICI I SARADNICI
Član 102.
Nastavnicima u srednjoj školi jemči se sloboda pedagoškog rada i poučavanja u okvirima utvrđenim nastavnim planom i programom.
Nastavnici srednje škole imaju pravo na strukovno udruživanje.
Član 103.
Nastavnim planom i programom, u zavisnosti od vrste i tipa srednje škole, utvrđuje se odgovarajuća stručna sprema nastavnika i stručnih saradnika u općeobrazovnoj, stručnoj teoretskoj i praktičnoj nastavi.
Nastavnici u srednjoj školi su profesori općeobrazovne nastave, profesori diplomirani inženjeri u stručno-teoretskoj nastavi i instruktori-specijalisti u praktičnoj nastavi.
Profesor diplomirani inžinjer sa završenim VII stepenom stručne spreme mora imati položenu andragoško-pedagošku grupu predmeta na fakultetu nastavnog smjera.
Praktičnu nastavu u srednjim školama izvode instruktori-specijalisti sa završenim najmanje V stepenom stručne spreme i sa pet godina radnog iskustva u struci.
U tehničkoj i srednjoj stručnoj školi pri ustanovi za edukaciju i rehabilitaciju učenika oštećenog sluha i govora općeobrazovne predmete predaju profesori ili defektolozi, surdopedagozi i rehabilitatori.
Za obavljanje pedagoških i pedagoško-psiholoških poslova srednja škola ima pedagoga ili psihologa, a može imati zdravstvenog i socijalnog radnika.
Član 104.
Za učestvovanje u obrazovno-odgojnom radu i obavljanju poslova pod neposrednim rukovodstvom nastavnika, srednja škola može izabrati stručnog saradnika u nastavi.
Sudska praksa po ovom aktu
3 odluka iz 3 članova
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.
Član 102 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2676/08
Odluka o meritumu u predmetu AP-2676/08 (D. D.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.17. - pravično …
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-783/08
Odluka o meritumu u predmetu AP-783/08 (D. D.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.12. - pravično s…
Ishod: Odluka o meritumu