Zakon o izmjenama i dopunama zakona o srednjoškolskom obrazovanju
Na osnovu člana 12. stav 1. tačka b) i člana 18. stav 1. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 16/97, 2/96 i 3/96), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 27. aprila 2000. godine, donijela je
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SREDNJOŠKOLSKOM OBRAZOVANJU
Član 1.
U Zakonu o srednjoškolskom obrazovanju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 11/98) u nazivu riječ "srednjoškolskom", zamjenjuje se riječju "srednjem".
Član 2.
U svim odredbama Zakona o srednjoškolskom obrazovanju riječ "srednjoškolsko", u različitom padežu, zamjenjuje se riječju "srednje" u odgovarajućem padežu.
Član 3.
U članu 3. stav 1. alineja 4. i 5. iza riječi: "zvanje majstora" tačka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: "specijaliste, instruktora i poslovođe".
Član 4.
U članu 9. u stavu 1. iza riječi "svojine" dodaju se riječi: "(u daljem tekstu: Osnivač)", a riječi u četvrtom redu: "(u daljem tekstu: Osnivač)" brišu se.
Član 5.
U članu 13. stav 4. briše se.
Član 6.
U članu 17. u stavu 2. iza veznika "i" dodaju se riječi: "srednje škole".
Član 7.
Član 26. mijenja se i glasi:
"U nastavnim planovima i programima srednje škole kojoj je osnivač Kanton specifični sadržaji po nastavnom predmetu se ne mogu razlikovati više od 10% u odnosu na utvrđeni nastavni plan i program te srednje škole.
U nastavnim planovima i programima srednje škole kojoj osnivač nije Kanton specifični sadržaji po nastavnom predmetu se ne mogu razlikovati više od 20% u odnosu na utvrđeni nastavni plan i program te srednje škole.
Srednja škola može izvan utvrđenog nastavnog plana uvesti i nove sadržaje u vidu kursne nastave, fakultativne nastave, izbor- ne nastave, novog nastavnog predmeta ili drugog oblika nastave, koji po ukupnom fondu časova sedmično ne može biti veći od 10% u odnosu na utvrđeni nastavni plan.
Sadržaje iz prethodnih stavova utvrđuje upravni odbor srednje škole na osnovu prijedloga osnivača, učenika, njihovih roditelja odnosno staratelja, nastavničkog vijeća škole i pravnih lica iz oblasti za koju se školuju kadrovi u toj srednjoj školi, uz prethodnu saglasnost Ministra."
Član 8.
U članu 27. stav 5. se briše.
Član 9.
U članu 28. u stavu 1. riječ "ponedjeljka" zamjenjuje se riječima: "radnog dana", a iza broja "17", riječ "radnih" zamjenjuje se riječju "nastavnih".
U stavu 3. iza riječi "zimskog" dodaju se riječi: "ili ljetnjeg".
U stavu 4. iza broja "18", riječ "radnih" zamjenjuje se riječju "nastavnih".
Član 10.
U članu 29. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
"Čas praktične nastave u predškolskim ustanovama i osnovnim školama traje 45 minuta".
Dosadašnji st. 3. i 4. postaju st. 4. i 5.
Član 30. mijenja se i glasi:
"Ukupno opterećenje učenika u nastavi ne može iznositi više od sedam časova dnevno".
Član 12.
U članu 31. stav 2. iza riječi "uvjeta", dodaju se riječi: "pomjeranje početka nastave u prvom i drugom polugodištu i".
Član 13.
U članu 32. st. 2. i 3. iza riječi "časova" dodaju se riječi: "i nastavni program".
Član 14.
U članu 33. st. 2. i 3. zamjenjuju se novim st. 2., 3., 4. i 5. koji glase:
"Godišnji program rada srednje škole sadrži oblike i raspored obrazovno-odgojnog rada, njegov obim i sadržaj.
Godišnji program rada srednje škole izrađuje se u skladu sa metodologijom koju donosi Ministar.
Godišnji program rada srednje škole utvrđuje nastavničko vijeće na prijedlog direktora, a donosi ga upravni odbor srednje škole.
Srednja škola usvaja i dostavlja godišnji program rada najkasnije do 20. septembra za tekuću školsku godinu i to po jedan primjerak: Osnivaču, Ministarstvu i Prosvjetno-pedagoškom zavodu."
Član 15.
U članu 38. stav 4. iza riječi "zadataka" dodaju se riječi: "utvrđenih na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, države Bosne i Hercegovine i", a riječ "iz" briše se.
Stav 5. briše se.
Član 16.
Član 39. stav 2. tač. 3., 5. i 11. brišu se.
Član 17.
Član 40. mijenja se i glasi:
"U gimnaziji se obrazuju redovni i vanredni učenici po nastavnom planu i programu za gimnaziju u trajanju od četiri godine.
Nastavnim planom i programom za gimnaziju utvrđuju se izborna područja za koja se učenici mogu opredijeliti u okviru onih područja koja gimnazija ima u svom programu rada.
U skladu sa uslovima i interesovanjem učenika svaka gimnazija može imati jedno ili više izbornih područja.
Izborna područja u gimnaziji su:
- -društveno,
- -jezičko,
- -prirodno,
- -matematičko-informatičko,
- -sportsko i
- -druga područja za koje se ukaže interes i potreba, a ima utvrđen nastavni plan i program u skladu sa ovim zakonom.
Učenik koji završi gimnaziju stiče uslove za nastavak školovanja i rad."
Član 18.
Iza člana 40. dodaje se novi član 40a. koji glasi:
"40a.
U gimnaziji koja ispunjava uslove predviđene za realizaciju programa koji su u skladu sa organizacijom međunarodne mature, Ministar može odobriti realizaciju ovih programa.
Diploma o završenoj međunarodnoj maturi je ekvivalentna diplomi o položenoj maturi po nastavnim planovima i programima gimnazije iz prethodnog člana."
Član 19.
Član 41. mijenja se i glasi:
"Za upis u gimnaziju mogu konkurisati učenici koji su sa uspjehom završili osnovno obrazovanje.
Upis se vrši na osnovu prijemnog ispita koji se provodi prema kriterijima koje donosi Ministar."
Član 20.
Član 42. briše se.
Član 21.
U članu 43. stav 1. iza riječi "za" briše se riječ "svaku".
Član 22.
U članu 44. iza riječi "polaganja" brišu se riječi: "prijemnog ispita i".
Član 23.
Član 45. briše se.
Član 24.
U članu 46. stav 1. iza riječi "učenike" dodaju se riječi: "u trajanju od pet godina,".
Stav 2. mijenja se i glasi:
"Učiteljska škola obrazuje redovne učenike u trajanju od četiri godine za nastavak školovanja."
Stavovi 3. i 4. brišu se.
Član 25.
Član 47. mijenja se i glasi:
"U učiteljsku školu mogu se upisati učenici koji su sa uspjehom završili osnovno obrazovanje i koji su psihički i fizički zdravi.
Kod upisa u učiteljsku školu obavezan je prijemni ispit i ljekarsko uvjerenje.
Upis u učiteljsku školu vrši se na osnovu Kriterija koje donosi Ministar."
Član 26.
Član 56. mijenja se i glasi:
"Za upis u tehničke i srodne škole mogu konkurisati učenici koji su sa uspjehom završili osnovno obrazovanje.
Upis se vrši na osnovu prijemnog ispita koji se provodi prema kriterijima koje donosi Ministar."
Član 27.
Član 57. mijenja se i glasi:
"U tehničkim i srodnim školama koje ispunjavaju posebne uslove mogu se dalje vanredno obrazovati za V stepen kvalificirani radnici za zvanje majstora, specijaliste, instruktora i poslovođe uz obavezno pohađanje nastave u trajanju od najmanje jedne godine.
Pravo na obrazovanje iz prethodnog stava imaju polaznici koji su završili III ili IV stepen stručne spreme i imaju najmanje dvije godine prakse u struci.
Program, uvjeti obrazovanja, način polaganja za zvanja iz stava 1. ovog člana utvrđuju se nastavnim planovima i programima koje donosi Ministar."
Član 28.
Član 59. mijenja se i glasi:
"Učenik koji završi srednju tehničku i srodnu školu osposobljen je za rad i nastavak školovanja."
Član 29.
Član 62. mijenja se i glasi:
"Obrazovanje u stručnim školama vrši se po nastavnim planovima i programima za odgovarajuće vrste stručne škole.
U stručnim školama stiču se odgovarajuća zanimanja."
Član 30.
Član 63. mijenja se i glasi:
"U stručne škole mogu se upisati učenici sa završenom osnovnom školom radi sticanja III i IV stepena stručne spreme.
Upis u stručne škole vrši se na osnovu kriterija koje donosi Ministar."
Član 31.
Član 65. mijenja se i glasi:
"U stručnim školama koje ispunjavaju posebne uslove mogu se dalje vanredno obrazovati za V stepen kvalificirani radnici za zvanje majstora, specijaliste, instruktora i poslovođe uz obavezno pohađanje nastave u trajanju od najmanje jedne godine.
Pravo na obrazovanje iz prethodnog stava polaznici koji su završili III i IV stepen stručne spreme i imaju najmanje dvije godine prakse u struci.
Program, uvjeti obrazovanja, način polaganja za zvanja iz stava 1. ovog člana utvrđuju se nastavnim planovima i programima koje donosi Ministar."
Član 32.
Član 66. mijenja se i glasi:
"Učenik sa završenom stručnom školom može se upisati na visokoškolske ustanove pod uvjetom da stekne dopunsko obrazovanje u odgovarajućoj srednjoj školi po programu kojeg utvrđuje Ministar.
Bliže propise koji definišu uvjete sticanja dopunskog obrazovanja donosi Ministar."
Član 33.
U članu 73. tačka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: "i osposobljavaju za rad i nastavak školovanja".
U članu 76. briše se stav 2.
Član 34.
U članu 76. briše se stav 2.
Član 35.
U članu 77. stav 7. mijenja se i glasi:
"Pravo upisa u prvi razred srednje škole u statusu redovnog učenika, izuzev u specijalne škole iz člana 69. ovog zakona, imaju kandidati koji pored ostalih uslova iz ovog zakona, ispunjavaju uslove da do kraja tekuće godine ne navršavaju više od 18 godina života."
Član 36.
Član 78. mijenja se i glasi:
"Učenici državljani Bosne i Hercegovine koji su završili osnovnu školu u Bosni i Hercegovini izvan Kantona, upisuju se pod istim uvjetima kao i učenici sa područja Kantona."
Član 37.
Član 79. mijenja se i glasi:
"Državljani Bosne i Hercegovine kao i strani državljani koji su započeli školovanje u inostranstvu mogu se upisati u srednju školu uz obavezu provođenja ekvivalencije svjedodžbi na osnovu kojih se upisuje, u skladu sa zakonom."
Član 38.
Član 82. mijenja se iglasi:
"Srednja škola objavljuje konkurs za upis vanrednih učenika najmanje 15 dana prije početka školske godine.
O izvršenom upisu redovnih i vanrednih učenika, srednja škola je obavezna dostaviti izvještaj osnivaču, Ministru i Prosvjetnoj inspekciji.
Konkurs i prijem vanrednih učenika mora biti okončan do kraja septembra tekuće školske godine.
Status vanrednog učenika stiče se upisom u odgovarajuću vrstu srednje škole, pohađanjem instruktivno-konsultativne nastave i polaganjem ispita.
Predmete, nastavne sadržaje, fond časova instruktivno-konsultativne nastave za svako stručno zvanje-zanimanje utvrđuje Nastavničko vijeće škole. Ukupan fond časova instruktivno-konsultativne nastave ne može biti manji od 25% ukupnog godišnjeg broja časova za određeno stručno zvanje-zanimanje.
Srednja škola organizuje u toku školske godine tri redovna (januarsko-februarski, junski i avgustovsko-septembarski ispitni rok) ispitna roka a po potrebi i jedan vanredni rok.
U slučajevima nepravilnosti polaganja ispita za vanredne učenike, koje utvrdi Nastavničko vijeće i Prosvjetna inspekcija, direktor škole poništava ispit.
Bliže propise o upisu, organizaciji i načinu polaganja ispita za vanredne učenike donosi Ministar."
Član 39.
Član 83. mijenja se i glasi:
"Redovan učenik koji iz opravdanih razloga (bolest u dužem periodu i u drugim opravdanim slučajevima) nije mogao redovno pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta polaže predmetni ili razredni ispit.
Nastavničko vijeće srednje škole može uputiti učenika na razredni, odnosno predmetni ispit ukoliko učenik izostane više od 1/4 ukupnog fonda nastavnih časova predviđenih nastavnim planom i programom odnosno više od 1/4 godišnjeg fonda nastavnih časova iz određenog predmeta.
Redovan učenik iz st. 1. i 2. ovog člana podnosi molbu Nastavničkom vijeću koje u svakom konkretnom slučaju cijeni opravdanost razloga nepohađanja nastave i donosi odluku o polaganju predmetnog ili razrednog ispita."
Član 40.
Član 84. mijenja se i glasi:
"Učenik gubi status redovnog učenika, u svim srednjim školama kada i drugi put s uspjehom ne završi razred.
Status učenika u srednjoj školi u koju je učenik upisan za tekuću školsku godinu prestaje:
- -ispisivanjem iz srednje škole,
- -isključenjem iz srednje škole,
- -napuštanjem srednje škole."
Član 41.
U članu 86. dodaje se novi stav 4. koji glasi:
"Ispisivanje maloljetnog učenika vrše roditelji ili staratelji, a mlađi punoljetni učenik se ispisuje sam uz saglasnost roditelja ili staratelja."
Član 42.
Iza člana 86. dodaje se novi član 86a. koji glasi:
"Član 86a.
Učenik se isključuje iz srednje škole kada neopravdano izostane sa nastave duže od 35 nastavnih časova ili učini teži disciplinski prekršaj utvrđen Pravilima srednje škole.
Učenik koji je isključen iz srednje škole može nastaviti školovanje u drugoj srednjoj školi.
Smatra se da je učenik napustio srednju školu ukoliko u kontinuitetu izostane duže od dvije radne sedmice, a o razlogu izostanka škola ne bude obaviještena.
Škola je dužna pismenim ili drugim zvaničnim putem obavijestiti roditelje ili staratelje učenika iz prethodnog stava nakon kontinuiranog izostanka učenika u trajanju od jedne radne sedmice."
Član 43.
U članu 88. stav 1. iza riječi "sposobnosti" zarez se zamjenjuje riječju "i", iza riječi "rada" stavlja se tačka, a ostatak teksta se briše.
Stav 2. briše se.
Član 44.
Član 89. mijenja se i glasi:
"Ocjenjivanje u srednjoj školi je brojčano i opisno.
Brojčane ocjene su: odličan (5), vrlodobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).
Opisne ocjene su: ističe se, dobar, zadovoljava i ne zadovoljava.
Ocjenjivanje u srednjoj školi je javno i kontinuirano.
Prilikom ocjenjivanja uz brojčanu ocjenu upisuje se i datum.
Zaključna ocjena iz svakog predmeta pojedinačno se izvodi na polugodištu i na kraju školske godine.
Pored ovih ocjena daju se i karakteristike učenika vezane za njegovo napredovanje, sklonosti, posebne osobine i slično u pismenoj formi na kraju školovanja, odnosno uz prepis ocjena.
Karakteristike iz prethodnog stava se daju na osnovu pedagoškog kartona učenika.
Bliže propise o napredovanju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika donosi Ministar."
Član 45.
U članu 90. stav 1. iza riječi "predmeta" brišu se riječi: �- sre- dinom i".
Stav 4. mijenja se i glasi:
"Nastavničko vijeće sredinom oba polugodišta analizira realizaciju nastavnog plana i programa sa osvrtom na kontinuitet ocjenjivanja".
Član 46.
Član 92. mijenja se i glasi:
"Učenik je ostvario pozitivan opći uspjeh na kraju polugodišta odnosno na kraju školske godine ukoliko iz pojedinačnih predmeta nema ocjenu nedovoljan (1), odnosno iz predmeta koji se opisno ocjenjuju nema ocjenu ne zadovoljava.
U svjedodžbe i druga dokumenta u koja se upisuje opći uspjeh učenika pored ocjene odličan, vrlo dobar, dobar i dovoljan upisuje se i prosječna ocjena općeg uspjeha zaokružena na jednu decimalu.
Učenik je završio razred:
- -odličnim uspjehom, ako je postigao srednju ocjenu najmanje 4,50;
- -vrlo dobrim uspjehom, ako je postigao srednju ocjenu najmanje 3,50;
- -dobrim uspjehom, ako je postigao srednju ocjenu najmanje 2,50;
- -dovoljnim uspjehom, ako je postigao srednju ocjenu najmanje 2,00.
Učenik nije sa uspjehom završio razred ako ima jednu ili više ocjena nedovoljan (1), ili jednu ili više ocjena ne zadovoljava iz predmeta koji se opisno ocjenjuju."
Član 47.
Član 93. mijenja se i glasi:
"Učenik koji na kraju nastavne godine, odnosno obrazovanja ima jednu ili dvije ocjene nedovoljan odnosno ne zadovoljava upućuje se na popravni ispit.
Učenik koji na kraju nastavne godine ima tri ili više ocjene nedovoljan odnosno ne zadovoljava upućuje se da ponovi razred, ukoliko ne gubi status redovnog učenika u skladu sa članom 84. ovog zakona.
Učenik koji ne položi popravni ispit, upućuje se da ponovi razred, ukoliko ne gubi status redovnog učenika u skladu sa članom 84. ovog zakona."
Član 48.
U članu 94. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"Vladanje učenika se ocjenjuje na osnovu redovnosti pohađanja nastave i drugih normi propisanih pravilima škole".
U dosadašnjem stavu 3. na kraju teksta tačka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: "na kraju prvog polugodišta i na kraju godine".
Član 49.
U članu 95. stav 2. mijenja se i glasi:
"Pravilnik o završavanju dva razreda u toku jedne školske godine donosi Ministar".
Član 50.
U članu 96. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase:
"Učenici koji u toku srednjeg obrazovanja u svim razredima postignu odličan uspjeh i imaju primjerno vladanje pod određenim uslovima mogu biti oslobođeni polaganja dijela maturskog ispita.
Bliže propise iz stava 3. ovog člana donosi Ministar."
Član 51.
Iza člana 102. dodaje se novi član 102a. koji glasi:
"Član 102a.
Nastavnici u srednjoj školi su profesori i nastavnici praktične nastave kojima je prvenstveni zadatak obrazovanje i odgoj učenika prema savremenim pedagoškim kriterijima u okviru Nastavnog plana i programa uvažavajući slobodu pedagoškog rada, principe demokratičnosti i ljudskih prava."
Član 52.
Član 103. mijenja se i glasi:
"Nastavnim planom i programom, u zavisnosti od vrste i tipa srednje škole, utvrđuje se odgovarajuća stručna sprema profesora, nastavnika i stručnih saradnika u općeobrazovnoj, stručnoj, teorijskoj i praktičnoj nastavi.
Općeobrazovnu i stručno-teorijsku nastavu u srednjoj školi izvode profesori sa završenim VII stepenom stručne spreme sa zvanjem profesora ili završenim drugim fakultetom i položenom andragoško-pedagoškom grupom predmeta.
Praktičnu nastavu u srednjim školama izvode nastavnici sa završenim VII i VI stepenom stručne spreme i mentor-učitelj sa položenom andragoško-pedagoškom grupom predmeta, majstori, instruktori, specijalisti sa završenim najmanje V stepenom stručne spreme i sa pet godina radnog iskustva u struci i položenom andragoško-pedagoškom grupom predmeta.
U specijalnoj srednjoj školi i ustanovi za edukaciju i rehabilitaciju učenika oštećenog sluha i govora općeobrazovne predmete predaju profesori ili defektolozi, surdopedagozi i rehabilitatori.
Za obavljanje pedagoških i pedagoško-psiholoških poslova srednja škola ima pedagoga ili psihologa, a može imati zdravstvenog i socijalnog radnika.
Srednja škola koja ima više od minimalnog broja odjeljenja propisanih Pedagoškim standardima i normativima ima bibliotekara."
Član 53.
U članu 107. st. 1. i 3., riječ "Standardima", zamjenjuje se riječima: "Pedagoškim standardima i normativima".
Član 54.
U članu 108. stav 3. iza riječi: "godišnji odmor" ostatak teksta zamjenjuje se riječima: "naredne godine u toku zimskog odmora učenika".
Član 55.
U članu 109. st. 4. i 5. brišu se.
Član 56.
Član 110. mijenja se i glasi:
"Stručno i savjesno izvršavanje poslova i zadataka u ostvarivanju obrazovno-odgojnog rada nastavnika i stručnih saradnika ocjenjuje se jednom u dvije godine, ocjenama: naročito se ističe, ističe se, zadovoljava i ne zadovoljava.
Rezultati ocjenjivanja rada nastavnika i stručnih saradnika u srednjoj školi, omogućavaju sticanje zvanja i napredovanja nastavnika i stručnih saradnika pod odgovarajućim uvjetima.
Nastavnici mogu steći zvanja mentora, savjetnika i višeg savjetnika.
Stručni saradnici mogu steći zvanja višeg stručnog saradnika i stručnog savjetnika.
Ocjenjivanje nastavnika i saradnika vrši direktor na osnovu mišljenja stručnog saradnika Ministarstva zaduženog za rad nastavnika, kontinuiranog praćenja neposrednog rada u nastavi i stručnim organima škole.
Ukoliko se nastavnici i stručni saradnici ne pripremaju za rad i stručno ne usavršavaju u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana ocjenjuju se nezadovoljavajućom ocjenom.
Nastavniku i stručnom saradniku koji dva puta bude ocijenjen nezadovoljavajućom ocjenom prestaje radni odnos.
Bliže propise o napredovanju nastavnika i saradnika i sticanju zvanja donosi Ministar."
Član 57.
U članu 111. stav 4. iza riječi "propisom", riječi: "Federalnog ministra", zamjenjuju se riječju "Ministra".
Član 58.
Član 112. mijenja se i glasi:
"Nastavnik može izgubiti pravo na dalji rad u nastavi ako Ministarstvo ili direktor škole utvrde da nastavnik ne izvršava svoje obaveze u skladu sa ovim zakonom, nastavnim planom i programom, pravilima srednje škole i drugim propisima."
Član 59.
U članu 114. riječi: "i Prosvjetna inspekcija na način predviđen zakonom" brišu se.
Član 60.
Član 117. mijenja se i glasi:
"Stručni nadzor može biti uži i opći.
Uži stručni nadzor obuhvata nadzor nad radom nastavnika i stručnih saradnika u nastavi.
Opći stručni nadzor obuhvata nadzor nad radom srednje škole i direktora.
Bliži propis o užem i općem stručnom nadzoru donosi Mi- nistar".
Član 61.
Član 118. briše se.
Član 62.
U članu 119. u stavu 1. riječi: "čl. 117. i 118." zamjenjuju se riječima: "člana 117".
Član 63.
Član 121. stav 1. mijenja se i glasi:
"Upravni odbor broji pet članova, a sačinjavaju ga: jedan predstavnik Ministarstva, jedan predstavnik osnivača, dva predstavnika škole iz reda nastavnika i stručnih saradnika i jedan predstavnik roditelja učenika škole."
Član 64.
U članu 122. stav 1. u alineji 4. iza riječi "direktora", dodaju se riječi: "ili voditelja dijela nastavnog procesa".
Član 65.
Član 126. mijenja se i glasi:
"Srednja škola koja ima više od minimalnog broja odjeljenja propisanih Standardima može imati pomoćnika direktora, a u skladu sa Normativima.
Srednja škola koja ima više dijelova nastavnog procesa može imati voditelje nastavnog procesa a u skladu sa Standardima i Normativima.
Uslovi, postupak imenovanja, poslove i zadatke pomoćnika direktora i voditelja nastavnog procesa utvrđuju se pravilima srednje škole."
Član 66.
Član 131. mijenja se i glasi:
"U srednjoj školi obrazuju se stručni aktivi koje čine nastavnici određenih nastavnih oblasti.
Stručnim aktivom rukovodi voditelj stručnog aktiva.
Stručni aktiv obavlja sljedeće poslove:
- -prati realizaciju Nastavnog plana i programa i predlaže mjere za njegovo unapređenje;
- -predlaže inovacije i izmjene Nastavnog plana i programa u skladu sa tehnološkim razvojem i dostignućima u toj oblasti;
- -daje prijedlog direktoru u vezi sa podjelom predmeta na nastavnike;
- -učestvuje u izradi i izboru programa stručnog usavr- šavanja nastavnika;
- -aktivno učestvuje u radu asocijacije stručnih aktiva srednjih škola iz iste nastavne oblasti.
Bliže odredbe o radu stručnih aktiva i razrednika utvrđuju se pravilima srednje škole."
Član 67.
Iza člana 131. dodaje se novo poglavlje: "X a) - ORGANIZOVANJE UČENIKA I RODITELJA" i novi čl. 131a. i 131b. koji glase:
"Član 131a.
Vijeće učenika škole sačinjavaju predstavnici odjeljenjskih zajednica.
Vijeće učenika bira predsjednika, zamjenika i sekretara većinom glasova članova vijeća.
Vijeće učenika se bavi slijedećim pitanjima:
- -odvijanje nastavnog procesa,
- -organizacija vannastavnih aktivnosti,
- -organizacija izleta i ekskurzija,
- -javnog društvenog rada,
- -obavlja i druge poslove utvrđene pravilima srednje škole.
Način rada Vijeća učenika reguliše se poslovnikom koji donosi Vijeće učenika uz saglasnost direktora.
Član 131b.
Savjet roditelja srednje škole čini po jedan roditelj iz svakog odjeljenja škole.
Savjet roditelja srednje škole bira predsjednika većinom glasova, a prvu sjednicu saziva direktor škole.
Savjet roditelja srednje škole bavi se slijedećim pitanjima:
- -unapređivanje uslova rada škole,
- -predlaže člana Upravnog odbora srednje škole iz reda roditelja,
- -povezivanje škole sa ostalim institucijama u nastavnim i vannastavnim aktivnostima,
- -obavlja i druge poslove utvrđene pravilima srednje škole.
Način rada Savjeta roditelja reguliše se poslovnikom koji donosi Savjet roditelja uz saglasnost direktora."
Član 68.
Propise za čije je donošenje ovlašten ovim zakonom, Ministar će donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 69.
Srednje škole uskladit će pravila i druga normativna akta sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Član 70.
Odredba člana 86a. stava 1. koja se odnosi na isključenje učenika iz srednje škole, kada učenik neopravdano izostane sa nastave duže od 35 nastavnih časova, primjenjivat će se od početka školske 2000./2001. godine.
Član 71.
Ovlašćuje se Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo da utvrdi prečišćeni tekst Zakona o srednjoškolskom obrazovanju.
Član 72.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-02-123/00
27. aprila 2000. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Skupštine Kantona Sarajevo
Mirsad Kebo, s. r.
Sudska praksa po ovom aktu
3 odluka iz 3 članova
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.
Član 102 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2676/08
Odluka o meritumu u predmetu AP-2676/08 (D. D.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.17. - pravično …
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-783/08
Odluka o meritumu u predmetu AP-783/08 (D. D.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.12. - pravično s…
Ishod: Odluka o meritumu