Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o zahtjevu Načelnika Opštine Maglaj za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa članom 23. stav 1. tačka 1. Zakona o platama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV.C.3.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 26.02.2020. godine, donio je sljedeću

PRESUDU

Utvrđuje se da članom 23. stav 1. tačka 1. Zakona o platama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/10, 111/12 i 20/17) nije povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Opštine Maglaj.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Opštine Maglaj".

Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Načelnik Opštine Maglaj (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) dana 19.08.2019. godine, zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu Opštine Maglaj (u daljem tekstu: zahtjev) jer je usvajanjem Zakona o platama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, članom 23. stav 1. tačka 1. (u daljem tekstu: osporeni član Zakona), bez saglasnosti Opštine Maglaj kao jedinice lokalne samouprave, učinjena povreda prava na lokalnu samoupravu regulisana Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i člana 4. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, kao i prava propisana članom 8. stav 2., čl. 10., 11., 53., 56. i 58. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09), (u daljem tekstu: Zakon o principima lokalne samouprave).

2. Stranke u postupku

Na osnovu člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, stranke u ovom postupku su podnosilac zahtjeva i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine kao donosilac Zakona čije su odredbe osporene.

3. Bitni navodi zahtjeva

Podnosilac zahtjeva navodi da je odredbom člana 23. stav (1) tačka 1. Zakona o platama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, propisano, da dodatak na platu po osnovu posebnih uslova rada za inspektore, glavne inspektore i direktore inspekcijskih tijela iznosi od 20% do 30% od osnovne plate.

Prema stanovništu podnosioca zahtjeva, navedena zakonska opredjeljenja za decidno zakonom navedene poslove stvaraju disbalans u platama državnih službenika i namještenika, i djeluju destimulirajuće na posao koji obavljaju ostali državni službenici i namještenici. Osim toga, ovakve zakonske i kogentne odredbe prisiljavaju Opštinu Maglaj, kao poslodavca, da izvrši isplatu uvećane plate, nezavisno od svojih mogućnosti, a na štetu ostalih zaposlenika koji primaju platu iz budžeta, kojim je ograničena masa budžetskih sredstava.

Ističe da osporeni član Zakona, koji podnosioca zahtjeva obavezuje na činjenje, ni u jednoj fazi donošenja nije bio predmet konsultovanja sa jedinicom lokalne samouprave, a niti putem Saveza opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Savez opština i gradova Federacije), čime su prekršene odredbe člana 4. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, te član 8. stav 2., čl. 10., 11., 53., 56. i 58. Zakona o principima lokalne samouprave.

Napominje da je Opština Maglaj ranije podnosila zahtjev za zastitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa članom 114. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu ("Službene novine Federacije BiH, broj: 64/09), kojim je takođe zaposlenima u profesionalnim vatrogasnim jedinicama utvrđeno pravo na dodatak na platu po osnovu posebnih uslova rada, te da je Ustavni sud Federacije donio presudu kojom je utvrđeno da je istim članom pomenutog Zakona povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Opštine Maglaj.

Predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom se utvrđuje da je usvojeni Zakon o platama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon) bez saglasnosti jedinice lokalne samuprave u suprotnosti sa Zakonom o principima lokalne samouprave, uz obavezu zakonodavca da odredbe istih uskladi, pristupi donošenju amandmana na taj zakon, uz poštovanje propisane procedure konsultacija o stavovima jedinice lokalne samouprave.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije je aktima broj: U-34/19 od 11.09.2019. godine, zatražio od Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da u roku od 30 dana, dostave odgovor na zahtjev.

Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nisu dostavili odgovor na zahtjev podnosioca.

5. Prethodni postupak

U skladu sa članom 17. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj: U-34/19 od 11.09.2019. godine, zatražio od Saveza opština i gradova Federacije da obavijeste Sud da li su, i na koji način učestvovali u postupku konsultacija u ime ove jedinice lokalne samuprave u toku priprema, odnosno donošenja Zakona.

Savez opština i gradova Federacije je obavjestio Ustavni sud Federacije da nije bio konsultovan u ime Opštine Maglaj u postupku donošenja Zakona.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je podneskom broj: 03-01-899/2019 od 11.10.2019. godine, dostavila Mišljenje koje je utvrdila na 194. sjednici održanoj dana 10.10.2019. godine, koje se odnosi na zahtjev načelnika Opštine Maglaj za zaštitu prava na lokalnu samoupravu Opštine Maglaj u vezi sa članom 23. stav 1. tačka 1. Zakona.

U Mišljenju Vlada Fedracije Bosne i Hercegovine citira odredbe člana 1., člana 23. stav (1) tačka 1. Zakona i ističe da se ista odnosi na federalne organe. Zatima, citira odredbu člana 62. Zakona i ističe da iz citirane zakonske odredbe proizilazi zaključak da visinu i način ostvarivanja prava na naknade i dodatke na platu za kantone utvrđuje vlada kantona, a za opštinu i grad opštinsko odnosno gradsko vijeće, pod uslovima i postupku utvrđenom u članu 43. Zakona.

Zbog svega navedenog mišljenja je da odredbom člana 23. stav (1) tačka 1. Zakona nije povrijeđeno pravo jedinice lokalne samouprave, jer ista može, u zavisnosti od svojih finansijskih mogućnosti, utvrditi visinu dodatka na platu po osnovu posebnih uslova rada.

  • 6.
    Relevantno pravo

A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

6. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Amandman XCVI

U članu IV.C.10. iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:

"(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti opštine i gradovi, kao i udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev opštinskog ili gradskog vijeća, načelnika opštine ili gradonačelnika grada, ili udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine".

Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (4) i (5).

B. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)

Član 34. st. 1., 3. i 4.

Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na odgovarajuće sopstvene izvore kojima lokalni organi mogu slobodno raspolagati u okviru svoje nadležnosti u skladu sa zakonom.

Finansijska sredstva jedinica lokalne samouprave bit će srazmjerna njihovim nadležnostima koje su im dodijeljene zakonom. Svaki prijenos novih funkcija biće praćen finansijskim sredstvima potrebnim za njihovo izvršavanje.

Zakonodavac je dužan pribaviti mišljenje od Saveza opština i gradova o svim pitanjima koja se odnose na dodjelu sredstava, kao i o svim promjenama zakona koje mogu uticati na finansijske obaveze jedinica lokalne samouprave.

Član 56.

Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču.

Konsultovanje, u smislu iz prethodnog stava ovog člana, federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza opština i gradova.

C. Zakon o platama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/10, 111/12 i 20/17) I – OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Predmet zakona

Ovim zakonom uređuju se plate i naknade izabranih dužnosnika, nosioca izvršnih funkcija i savjetnika u organima zakonodavne i organima izvršne vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), državnih službenika i namještenika u organima državne službe Federacije (u daljem tekstu: organ državne službe), pravobranioca, službenika sudske policije i zatvorskih policajaca-stražara u kaznenopopravnim zavodima Federacije, te primjena ovog zakona u kantonima, gradovima i opštinama u Federaciji.

Član 3.

Načela za utvrđivanje visine plate

Pri određivanju iznosa plata i naknada za zaposlene u organima vlasti Federacije poštivat će se sljedeća načela:

  • 1)
    Ista plata za isto radno mjesto: prema ovom načelu zaposleni u organima vlasti koji obavljaju poslove istog radnog mjesta odnosno iste ili slične poslove imaju pravo na istu osnovnu platu po vrsti i stepenu stručne spreme;
  • 2)
    Transparentnost: u skladu sa ovim načelom, prilikom raspisivanja javnih konkursa i oglasa za popunjavanje radnih mjesta obavezno se objavljuje podatak o pripadajućoj osnovnoj neto plati za oglašena radna mjesta;
  • 3)
    Fiskalna odgovornost: u skladu sa ovim načelom, vodeći računa o nesmetanom funkcionisanju organa vlasti Federacije, Vlada Federacije će za korisnike budžeta koje tretira ovaj zakon utvrditi jedinstveni isplatni koeficijent za obračun plate u određenom postotku za fiskalnu godinu ukoliko to zahtijeva održavanje makroekonomske stabilnosti u skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Član 5.

Način utvrđivanja osnovice za obračun plate

Visina osnovice za obračun plate utvrđuje se na osnovu najniže neto satnice dogovorene sa sindikatom na način da se najniža neto satnica množi sa fondom radnih sati u mjesecu.

Osnovica za obračun plata se utvrđuje prije donošenja budžeta za narednu fiskalnu godinu, a primjenjuje se od 01.01. za svaku narednu godinu.

Osnovica iz st. 1. i 2. ovog člana usklađivat će se sa odredbama Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno sa raspoloživim sredstvima za ove namjene predviđenim u budžetu.

Ukoliko se Vlada Federacije i sindikat ne dogovore o visini osnovice, ranije dogovorena osnovica ostaje na snazi do dogovora vlade i sindikata, a najduže do 90 dana.

Za obračun i isplatu mjesečnih novčanih naknada po ovom zakonu primjenjivat će se koeficijent u skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Član 23. stav 1. tačka 1.- osporena odredba

Dodatak na platu po osnovu posebnih uslova rada iznosi:

  • 1)
    za inspektore, glavne inspektore i direktore inspekcijskih tijela od 20% do 30% od osnovne plate;

Član 43.

Propis o uslovima i postupku ostvarivanja naknada

Postupak ostvarivanja prava na naknade i visinu tih naknada, u skladu sa tim zakonskim odredbama, utvrđuje Vlada Federacije na usaglašen prijedlog Federalnog ministarstva pravde i konsultacija sa sindikatom.

V - PRIMJENA ZAKONA U KANTONIMA, OPŠTINAMA I GRADOVIMA U FEDERACIJI

Član 57.

Osnovna načela

Kantoni, opštine i gradovi u Federaciji će u svojim propisima o platama i naknadama poštovati osnovna načela za utvrđivanje plata propisana članom 3. ovog zakona.

Član 58.

Sredstva za plate i naknade

Finansijska sredstva za plate i naknade i druga primanja zaposlenih u organima vlasti kantona, opštine i grada, planiraju se i osiguravaju u budžetu kantona, opštine i grada.

Član 59.

Osnovica za obračun plate

Osnovica utvrđena članom 5. ovog zakona primjenjuje se u kantonima, gradovima i opštinama.

Član 60.

Način utvrđivanja koeficijenata i platnih razreda

Koeficijenti i platni razredi zaposlenih u organima vlasti kantona, opštine i grada se utvrđuju Zakonom o platama i naknadama zaposlenih u organima vlasti kantona odnosno odlukama gradskih i opštinskih vijeća o platama i naknadama zaposlenih u opštinskim odnosno gradskim organima vlasti.

Kantoni će svojim propisima uz saglasnost sindikata propisati koeficijente za radna mjesta, s tim da osnovna plata za ista ili slična radna mjesta u kantonu ne može preći 90% od plate za takva radna mjesta na federalnom nivou.

Opštine i gradovi će svojim propisima propisati koeficijente za pojedina radna mjesta, s tim da osnovna plata za ista ili slična radna mjesta u opštini i u gradu ne može preći 90% od plate utvrđene u kantonu u čijem je sastavu ta opština ili grad.

Propisima iz prethodnih stavova ovog člana, ako se ne usaglase sa sindikatom u roku od 90 dana ne mogu se utvrditi koeficijenti u vrijednosti manjoj od 80% od koeficijenata propisanih propisima na prvom višem nivou vlasti.

Član 61.

Utvrđivanje osnovne plate

Kantoni, opštine i gradovi u Federaciji će u svojim propisima o platama i naknadama primijeniti elemente za utvrđivanje plate propisane u članu 6. ovog zakona.

Član 62.

Naknade i dodaci na platu

Prava na naknade i dodatke na platu zaposlenih u organima vlasti Federacije odnose se i na zaposlene u kantonu, opštini i gradu u skladu sa članom 43. ovog zakona.

Visinu i način ostvarivanja prava na naknade i dodatke na platu za kantone utvrdit će vlada kantona, a za opštinu i grad opštinsko, odnosno gradsko vijeće.

Član 63.

Rok za donošenje propisa o platama i naknadama

Kantoni, opštine i gradovi u Federaciji dužni su donijeti svoje usaglašene propise iz oblasti plata i naknada sa ovim zakonom u roku od 90 dana od dana primjene ovog zakona.

D) Zakon o izmjenama Zakona o platama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 111/12)

Član 1.

U Zakonu o platama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/10) član 59. mijenja se i glasi:

"Vlade kantona, odnosno opštinski načelnici i gradonačelnici u dogovoru sa sindikatom će utvrditi osnovicu za obračun plata u skladu sa članom 5. ovog Zakona.

Ne može se utvrditi veća osnovica od osnovice utvrđene na federalnom nivou".

Član 2.

Član 60. mijenja se i glasi:

"Koeficijenti i platni razredi zaposlenih u organima vlasti kantona, opštine i grada se utvrđuju zakonima o platama i naknadama zaposlenih u organima vlasti kantona, odnosno odlukama gradskih i opštinskih vijeća o platama i naknadama zaposlenih u opštinskim odnosno gradskim organima vlasti.

Zakonima o platama i naknadama zaposlenih u organima vlasti kantona, odnosno odlukama gradskih i opštinskih vijeća o platama i naknadama u opštinskim odnosno gradskim organima vlasti, propisaće se koeficijenti za izabrane dužnosnike, nosioce izvršnih funkcija i savjetnike u kantonalnim, gradskim i opštinskim organima vlasti, s tim da se ne mogu utvrditi veći koeficijenti od koeficijenata utvrđenih u članu 9. ovog Zakona.

Prilikom utvrđivanja koeficijenata kantoni, opštine i gradovi će propisati iste koeficijente za ista radna mjesta u okviru istih platnih razreda za državne službenike i namještenike u skladu sa odredbama čl. 20. i 21. ovog Zakona".

E) Zakon o izmjenama Zakona o platama i naknadama u organima vlasti Federacije

Član 2.

Član 5. mijenja se i glasi:

"Član 5.

(Utvrđivanje osnovice za obračun plate)

Osnovica za obračun plata se utvrđuje zakonom odnosno odlukom opštinskog i gradskog vijeća o izvršavanju budžeta za svaku budžetsku godinu ili odlukom o privremenom

finansiranju i primjenjuje se od 01.01. za svaku narednu godinu.

Pored osnovice za obračun plata, prilikom obračuna plate će se koristiti i bod za obračun plate koji se utvrđuje zakonom odnosno odlukom opštinskog i gradskog vijeća o izvršavanju

budžeta za svaku budžetsku godinu ili odlukom o privremenom finansiranju i primjenjuje se od 01.01. za svaku narednu godinu.

Utvrđivanje osnovice i bodova vrši se u pregovorima sa reprezentativnim sindikatom, a prije usvajanja zakona, odnosno odluke iz stava 1. ovoga člana. Ukoliko se ne postigne dogovor, Vlada FBiH, vlade kantona, odnosno gradska i opštinska vijeća će utvrditi osnovicu i bod, pri čemu visina osnovice ne može biti niža od prethodno dogovorene, odnosno važeće.

Prilikom utvrđivanja osnovice i boda za obračun plate iz st. (1) i (2) ovog člana uzet će se u obzir projekcije budžeta za narednu godinu, kao i kretanja GDP i indeksa potrošačkih cijena, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Isplate mjesečnih novčanih primanja, izvršene u skladu sa odredbama ovog zakona su definitivne i konačne."

7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

U ovom ustavnosudskom predmetu, postupak za zaštitu prava na lokalnu samoupravu pokrenuo je načelnik Opštine Maglaj, navodeći da se ovoj jedinici lokalne samuprave osporenom zakonskom odredbom nameće da, kao poslodavac, izvrši isplatu uvećane plate nezavisno od svojih mogućnosti, a na štetu ostalih zaposlenika koji primaju platu iz budžeta, kojim je ograničena masa budžetskih sredstava. Ističe da osporena odredba Zakona, koja podnosioca zahtjeva obavezuje na činjenje, ni u jednoj fazi donošenja nije bila predmet konsultovanja sa jedinicom lokalne samuprave, a niti putem Saveza opština i gradova čime su prekršene odredbe člana 4. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, te član 8. stav 2., čl. 10., 11., 53., 56. i 58. Zakona o principima lokalne samouprave. Takođe ističe, da osporena zakonska opredeljenja za decidno zakonom navedene poslove stvaraju disbalans u platama državnih službenika i namještenika, i djeluju destimulirajuće na posao koji obavljaju ostali državni službenici i namještenici.

Osporenim članom Zakona utvrđeno je da dodatak na platu po osnovu posebnih uslova rada iznosi za inspektore, glavne inspektore i direktore inspekcijskih tijela od 20% do 30% od osnovne plate.

Prema odredbama člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud Federacije, a postupak pred Ustavnim sudom Federacije mogu pokrenuti, između ostalih, gradovi i opštine, pa je, načelnik Opštine Maglaj ovlašten za pokretanje ovog postupka.

Za rješavanje ovog ustavnosudskog predmeta, Ustavni sud Federacije je ocijenio relevantnim posebno analizirati odredbe Zakona iz Poglavlja V. Primjena zakona u kantonima, opštinama i gradovima u Federaciji.

Analizom je utvđeno da su kantoni, opštine i gradovi obavezni u svojim propisima o platama i naknadama:

  • -
    poštovati osnovna načela za utvrđivanje plate propisana članom 3. ovog Zakona;
  • -
    da ne mogu utvrditi osnovicu za plate veću od osnovice utvrđene na federalnom nivou;
  • -
    da za izabrane dužnosnike, nosioce izvršnih funkcija i savjetnike u kantonalnim, gradskim i opštinskim organima vlasti, ne mogu utvrditi veće koeficijenti od koeficijenata utvrđenih u članu 9. ovog Zakona i
  • -
    da će prilikom utvrđivanja koeficijenata propisati iste koeficijente za ista radna mjesta u okviru istih platnih razreda za državne službenike i namještenike u skladu sa odredbama čl.
    • 20.
      i 21. ovog Zakona.

Članom 62. stav (1) Zakona propisano je pravo na dodatak na platu za zaposlene u kantonu, opštini i gradu kao za zaposlene u organima vlasti Federacije u skladu sa članom 43. ovog Zakona, s tim što se u članu 43. Zakona propisuje ko i kako utvrđuje postupak ostvarivanja naknada i visinu naknada, što se ne odnosi na dodatke na platu.

Zatim, član 62. stav (2) Zakona utvrđuje da će visinu i način ostvarivanja prava na naknade i dodatke na platu za kantone utvrditi vlada kantona, a za opštinu i grad opštinsko, odnosno gradsko vijeće.

Dakle, visinu i način ostvarivanja prava na naknade i dodatke na platu za kantonalni nivo utvrđuju svojim propisima vlade kantona, a za opštinu i grad, kao jedinice lokalne samouprave, opštinska, odnosno gradska vijeća. Konačno, član 63. Zakona propisuje obavezu kantonima, opštinama i gradovima da donesu odgovarajuće, usaglašene propise uz poštovanje osnovnih, okvirnih principa samo za utvrđivanje plata i naknada, ali ne i dodatka na platu.

Osporenim članom Zakona su propisani dodaci na platu sa utvrđenim minimalnim i maksimalnim procentualnim iznosom od osnovne plate za inspektore, glavne inspektore i direktore inspekcijskih tijela, s tim što ovaj Zakon propisuje iste samo za federalne inspektore (član 20.), glavne inspektore sudske policije i inspektore sudske policije (član 47.), a što osnovano ističe i Vlada Federacije Bosne i Hercgovine u Mišljenju.

Iz naprijed navedenih razloga, Ustavni sud Federacije je utvrdio da osporeni član Zakona ne propisuje za jedinice lokalne samouprave obavezu isplate dodatka na platu u minimalnom iznosu od 20% od plate i samim tim opštini nije ni nametnuta dodatna isplata, nego je ostavljena zakonska mogućnost da samostalno uredi navedenu oblast, te stoga Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nije ni imao obavezu da vrši konsultacije sa jedinicama lokalne samouprave.

Imajući u vidu navedeno Ustavni sud Federacije je mišljenja da osporenim članom Zakona nije povrijeđeno pravo Opštine Maglaj na lokalnu samoupravu. Ista može u zavisnosti od svojih mogućnosti, propisati visinu dodatka na platu, u svim drugim segmentima je vezana isključivo za principe iz federalnog zakona, što i jeste u nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine.

Na osnovu iznesenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, prof. dr. Edin Muminović i dr. sc. Kata Senjak, sudije Suda.

Broj U-34/19
26. februara 2020. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.