REGULATORNI ODBOR ŽELJEZNICA BOSNE I HERCEGOVINE
314 PRAVILNIK
1108 Na osnovu č lana 8. tačka a) stav 1. i 2. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05), Regulatorni odbor željeznica BiH donosi 314 PRAVILNIK 1 O ODRŽAVANJU GORNJEG STROJA PRUGA I. OPĆI DIO Član 1. (Uvodne odredbe) (1) Ovaj Pravilnik propisuje odredbe o organizaciji i načinu vršenja nadzora i pregleda pruge, kao i tehničke uvjete za održavanje gornjeg stroja pruga normalnog kolosjeka 1 Pravilnik objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 42/13 nominalne širine 1435 mm i radove koji se moraju poduzimati za siguran i uredan željeznički saobraćaj za konvencionalne brzine - do 160 km/h. (2) Odredbe ovoga Pravilnika sadrže tehničke uvjete, tehničke parametre i mjere za održavanje gornjeg stroja pruge, kao i vremenske rokove i način provjere ispravnosti pruge i njenih elemenata. (3) Pruga je ispravna ako su njeni sastavni dijelovi ispravni i ako se na pruzi obavlja saobraćaj brzinama i sa osovinskim pritiskom propisanim ovim pravilnikom i važeæim Redom vožnje. 4) Za uspostavu i održavanje javne željezničke infrastrukture ili privatne željezničke infrastrukture povezane s javnom željezničkom infrastrukturom odgovoran je Upravitelj željezničke infrastrukture (UI). Upravljanje javnom željezničkom infrastrukturom može obavljati javno preduzeæe ili kompanija koji ispunjava uvjete propisane Zakonom o željeznicama BiH (Sl. gl. BiH br. 52/05). Član 2. (Željeznička infrastruktura) (1) Željeznička infrastruktura obuhvaća donji i gornji stroj pruge, objekte na pruzi, stanične kolosjeke, telekomuni- kacijska, signalno-sigurnosna, elektrovučne, elektro- energetska i ostala postrojenja i uređaje na pruzi, opremu pruge, zgrade i ostale objekte na željezničkim službenim mjestima, koje služi tim zgradama, pružni pojas i zrač ni prostor iznad pruge u visini od 12 metara, odnosno 14 metara kod dalekovoda napona preko 220 kV, rač unajući iznad gornjeg ruba tračnice (GIS). (2) Podvozje se sastoji iz zemljanog trupa i objekata i služi kao podloga gornjem stroju. (3) Gornji stroj se sastoji od kolosjeka, skretnica i ukrštaja i služi kao neposredna podloga za kretanje šinskih vozila. Elementi gornjeg sloja su: tračnice, kolosječni pribor, pragovi i zastor. Član 3. (Podjela željezničkih pruga) (1) Podjelu i kategorizaciju pruga određuje vlasnik infrastrukture prema odredbama važećih TSI, COTIF-u i UIC-fis ha. Uvažavajući trenutno stanje u željezničkom sektoru BiH, gdje su vlasnici infrastrukture entiteti i Brčko Distrikt, podjela pruga i kategorizacija određena je postojeć om nacionalnom zakonskom legislativom. (2) Prema broju kolosjeka, pruge se dijele na jednokolosječne, dvokolosječne i višekolosječne. (3) Prema vrsti vuče pruge se dijele na elektrificirane i neelektrificiranim Elektrificirane pruge na mreži ŽS BiH koriste monofazni sustav elektrifikacije sa nazivnim naponom 25 kV i frekvencijom 50 Hz. (4) Prema vrsti željezničkog prometa pruge se dijele na pruge za putnič ki promet, pruge za teretni promet i pruge za mješoviti željeznički saobraćaj. Kod manjih željeznica, koje spada i željeznica u ŽS BiH, uglavnom, sve pruge se koriste za sve vrste prometa, iz tradicionalnih, tehničkih i ekonomskih razloga. (5) Na temelju karakteristika terena (reljef, geološki sklop, hidrološke prilike) željezničke pruge se dijele na ravničarske pruge i pruge u riječnim dolinama, pruge u valovito-brežuljkastom terenu, brdska pruge, planinske pruge, gradske i prigradske pruge i lokalne pruge u velikim gradovima. 6) Prema obimu prometa i zna čaju za unutarnji i međunarodni promet, pruge se kategoriziraju na: a) magistralne pruge, od značaja za međunarodni i nacionalni saobraćaj, obuhvaćene Evropskim sporazumom o najvažnijim me đunarodnim željezničkim prugama, b) regionalne pruge, od značaja za regionalni i lokalni promet, i c) lokalne pruge, od značaja za lokalni promet. 7) Sa stanovišta održavanja, pruge se kategoriziraju na pruge I, II, i III reda. Magistralne i regionalne pruge su pruge, sa stanovišta održavanja, predstavljaju pruge I reda u daljnjem tekstu ovog Pravilnika, a lokalne pruge sa stanovišta održavanja, predstavljaju pruge II i III reda u daljnjem tekstu ovog Pravilnika. Član 4. (Tehničke karakteristike pruga i kolosjeka) Na temelju važećih akata za sigurnost na području ŽS BiH određeni su: najmanji promjeri krivina, maksimalni nagibi, uvjeti za međusobno križanje pruga, križanje pruga s drugim prometnicama, priključivanje pruge i kolosjeka na pruge drugih zemalja, kao i uvjeti za postavljanje i ugrađivanje na željezničkom zemljištu plinovoda, vodovoda i drugih vrsta cjevovoda, kao i svih vrsta električnih, telefonskih, telegrafskih i drugih linija i vodova, bilo da se oni križaju sa željezničkom prugom ili idu paralelno s njom, ili samo zadiru u prostor pruge. Član 5. (Obezbjeđ enje tehničkog jedinstva na pruzi) Pri održavanju kolosjeka, postrojenja i uređaja na pruzi, moraju se primjenjivati odredbe Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava u BiH (Sl. gl. BiH br. 11/12) i važećih podzakonskih akata koji su sastavni dio ove Instrukcije. Član 6. (Dužina pruge i kolosjeka) 1) Dužina pruge, za potrebe održavanja pruge i eksploatacije željeznice, prikazuje se kao građevinska, stvarna, eksploataciona: a) građevinska dužina pruge mjeri se po osi kolosjeka od poč etne do završne tačke građenja. Kod stanica i ostalih službenih mjesta na pruzi mjeri se po glavnom prolaznom kolosijeku; b) stvarna duljina pruge je duljina prijevoznog puta, a mjeri se od sredine do sredine stanične zgrade, odnosno od sredine do sredine službenih mjesta; c) eksploataciona ili prometna duljina pruge je stvarna duljina pruge koja je u eksploataciji; Povremeno ukinut ili uveden promet na nekoj pruzi utječe na izračunavanje prosječne eksploatacione dužine te pruge; Prosječna eksploataciona dužina pruge dobiva se redukcijom eksploatacione duljine razmjerno broju dana u kojima je, tijekom jedne godine, bila u prometu. 2) Kolosjek između izlazne i ulazne skretnice susjednih stanica ili drugih službenih mjesta, u građevinskom smislu, je kolosjek na otvorenoj pruzi. Dužina kolosjeka u kolodvorima i ostalim službenim mjestima prikazuje se kao ukupna, stvarna i korisna: a) ukupna (puna, građevinska) dužina staničnoga kolosjeka je odstojanje mjereno po osi kolosjeka od početka ulazne skretnice do početka izlazne skretnice, odnosno do kraja odvojnog kolosjeka (do grudobrana slijepog kolosjeka), što znači da u ukupnu dužinu kolosjeka ulaze i dužine skretnica; b) stvarna duljina staničnog kolosjeka je dužina kolosjeka između krajeva odvojnih skretnica, odnosno od kraja odvojna skretnice do kraja odvojnog slijepog kolosjeka; c) korisna duljina je dio kolosjeka na koji se mogu postaviti vozila, s tim da ne ometaju vožnju na susjednom kolosjeku; Položaj početne i krajnje tačke korisne duljine kolosijeka, ovisno je od toga da li je postaja sa ili bez skretničkog osiguranja, od vrste skretničkog osiguranja, je li kolosjek prolazni ili slijepi - prema tome, kao početna ili krajnja tačka korisne dužine staničnih kolosjeka može biti: ulazni i izlazni međik, ulazni međik i izlazni signal, kraj ulazne izolirane šine i izlazni signal, kraj izolacije skretnice i izlazni signal, ulazni međik (kraj ulazne izolirane šine, kraj izolacije skretnica), grudobran i izlazni međik (izlazni signal, po četak izolirane šine, početak izolacije skretnice). (3) Međik se u službenim mjestima vidno obilježava stalnom oznakom u skladu sa standardom BAS P.B8.031. Me đici se postavljaju na onom mjestu gdje je odstojanje kolosjeka, koji su međusobno povezani istom skretnicom ili ukrštaj, "najmanje dovoljno rastojanje" koje osigurava da zaustavljeno vozilo na jednom od kolosjeka ne ometa vožnju po prugom kolosjeku. Na prugama u ŽS BiH međik se postavlja na mjestu gdje je razmak kolosjeka 3,50 m, mjereno okomito na simetralu skretničkog kuta. Kod priključaka na otvorenoj pruzi ovo razmak iznosi 4,00 m. Član 7. (Pružne oznake) (1) Obilježavanje stacionaže, tehničkih elemenata i parametara pruge, objekata i postrojenja za potrebe održavanja pruge vrši se pružnim oznakama. Pružne oznake su: kilometarske i hektometarske, za osu i visinu kolosjeka, za zavoje, padokaze, za tunele i granične znakove. Oblik, mjere i ugrađivanje svake od navedenih pružnih oznaka regulirani su posebnim aktima donesenim od strane UI. Odstojanje pružnih oznaka od osi kolosjeka predstavljeno je u tablici 1. Tablica 1 - Odstojanje pružnih oznaka od osi najbližeg kolosjeka Vrsta pružne oznake Za pruge normalne širine kolosjeka (mm) I i II reda III reda a. Odstojanje zareza kojim se obilježava osa kolosjeka na pružnim oznakama 2.500 2.300 b. Odstojanje najbližeg dijela kilometarskog i hektometarskog znaka, oznake os i visinu kolosjeka, oznake za krivinu 2.440 2.240 c. Odstojanje najbližeg dijela padokaza kod kolosjeka u pravoj, kao i u krivinama polumjera jednakog i većeg od 250 m, kod normalnog kolosjeka bez nadvišenja. 2.500 2.500 Iznimno, kod pruga u eksploataciji ŽS BiH, UI može odobriti da naprijed navedena odstojanja budu i veća, kao i da najmanja odstojanja najbližeg dijela pružnih oznaka od osi kolosjeka navedenih u tablici 1. pod b., Iznose 2.200 mm. Pri ovome UI određuje i odstojanje zareza za osu kolosjeka. (2) Visina stalnih oznaka navedenih u tablici 1. pod b., Iznad gornjeg ruba bliže tračnice, iznosi maksimalno 50 mm. (3) Odstojanje padokaza mjereno od ose kolosjeka u zavojima pruga normalne širine kolosjeka polumjera manjeg od 250 m, kao i za kolosjek sa nadvišenje, može se povećati prema tablicama 2. i 3. (4) Kilometarskim i hektometarskim oznakama označava se odstojanje od početka prema kraju pruge na svakih 1.000 metara, odnosno na svakih 100 metara, mjereno: kod jednokolosječnih pruga po osi kolosjeka, a kod dvokolosječ nih pruga po osi planuma. Sve kilometarske i hektometarske oznake s parnim brojevima postavljaju se s desne, a hektometarske oznake s neparnim brojevima s lijeve strane pruge. ŽS BiH može odobriti da se i kilometarske oznake s neparnim brojevima mogu ugrađivati s lijeve strane pruge. Isto tako, ŽS BiH može odobriti da se, zbog terenskih ili iz drugih razloga, kilometarske i hektometarske oznake mogu postavljati samo s jedne strane pruge. Površina na kojoj su brojevi vertikalna je i uspravna na os kolosijeka i okrenuta je prema smjeru prometa, u skladu sa standardom BAS Ž. G1. 201. (5) Oznakama za osu i visinu kolosjeka označ ava se položaj osi i visina gornjeg ruba tračnice kolosijeka, i to: kod kolosjeka u pravoj visina gornjih rubova obje šine, a kod kolosjeka u zavoju visina gornjeg ruba unutarnje tračnice. Da bi se broj pružnih oznaka smanjio gdje god je to moguć e, označ avanje osi i visine kolosjeka vrši se: na stupovima kontaktne mreže, na pogodnim dijelovima stalnih objekata, na pružnim oznakama na kojima se mogu označiti više elemenata, i sl. Označavanje osi i visine kolosjeka kod elektrificiranih pruga, kod pruga koje će se elektrificirati i kod glavnih pruga I reda, vrši se: na početku i na kraju svih objekata sa svodom ili pločom iznad kolosjeka na poč etku i kraju svih prelaznih krivina, na prijelomima nivelete, a, zatim, i na svakih 100 m pruge, ako se označavanje vrši na oznakama za stacionažu ili na objektima. Kada se označa onda ovo odstojanje ne mora biti 100 m, već je to razmak jednak razmaku stupova. Kod ostalih pruga, označavanje osi i visine kolosjeka vrši se: na početku i na kraju svih objekata sa svodom ili pločom iznad kolosjeka, na početku i na kraju svih prijelaznih rampi za nadvišenje vanjskih šina u krivinama (prijelazne krivine) i na prijelomima nivelete, a na ostalim dijelovima pruge prema potrebi i odluci UI. U zavojima, oznake os i visinu kolosjeka se postavljaju s unutrašnje strane; to se čini i s ostalim pružnim oznakama, ako se njima obilježe i ovi elementi. Kada se za tu svrhu koriste stupovi kontaktne mreže ili objekti, onda se označavanje osi i visine kolosjeka također vrši s unutarnje strane zavoja. Pružne oznake os i visinu kolosjeka postavljaju se okomito i paralelno osi kolosjeka, u skladu sa standardom BAS P.B8.001. (6) Oznakama za krivine označava se početak prijelaznih krivina (PPK) i kraj prijelaznih krivina (KPK). Kod kružnih krivina bez prijelaznih krivina označava se početak krivine (PK) i kraj zavoja (KK). Površina na kojoj je natpis paralelna je podužnoj osi kolosjeka, u skladu sa standardom BAS Ž. G1 202. (7) Padokazima se obilježavaju prijelomi nivelete na pruzi i označavaju veličine i dužine podužnih nagiba. Postavljaju se s desne strane pruge, sa tablom upravno na uzdužnu osu kolosjeka. Tabla, sa vrhom petougaonog bijelog polja upravljenog gore, ugrađuje se na početku uspona, a sa vrhom upravljenog dolje na početku pada. Padokazi sa pravokutnim bijelim poljem postavljaju se na mjestima prijelaza sa uspona na horizontalu, odnosno s pada na horizontalu, u skladu sa standardom BAS P. B8- 013. (8) Oznake za tunele kod jednokolosječnih pruga postavljaju se na ulaznom portalu s desne strane, a na izlazu s lijeve strane pruge Kod dvokolosječnih pruga ove oznake postavljaju se samo na ulazima u smjeru vožnje. Na oznakama se ispisuje naziv, broj i dužina tunela. (9) Granični znaci postavljaju se na mjestima gdje granice zemljišta u eksproprijacioni pojasu (međe) mijenjaju svoj pravac, kao i na dužim smjerovima međa željezni čkog zemljišta, ali najmanje na svakih 100 m. (10) Kod stalnih objekata u donjem stroju željezničke pruge (most, tunel i slično), gdje se pružne oznake ne mogu postaviti, ispisivanje i obilježavanje potrebnih elemenata vrši se na prikladnim mjestima tih objekata, bilo izravno na površini objekata ili na posebno ugrađenoj tablici. (11) Na dvokolosječnim i paralelnim prugama, pružne oznake se mogu postavljati i sa vanjske strane kolosjeka, a ne između kolosjeka. (12) Između kolosjeka u kolodvorima i drugim službenim mjestima na pruzi, oznake se ne postavljaju, već, ako je to potrebno, na pogodnim mjestima izvan svih kolosjeka, o čemu odlučuje UI. (13) Izgled pružnih oznaka, dimenzije, materijal od kojeg se izrađuju i način ispisivanja određuju se standardima i uputstvom. Izbor pružnih oznaka vrše UI, prema stvarnom stanju i potrebama na pruzi. Član 8. (Slobodni profil) (1) Slobodni profil je ograničeni prostor u poprečnom presjeku okomitom na ravan koja dodiruje gornjeg ruba lijeve i desne šine. Osa slobodnog profila stoji uspravno na pravu koja dodiruje gornjeg ruba voznih tračnica i prolazi kroz sredinu kolosjeka, tj. sredinu odstojanja između voznih tračnica. Mjere slobodnog profila moraju se očuvati pri održavanju pruge. U prostor slobodnog profila ne smiju ulaziti dijelovi postrojenja, objekata, oznaka, signala, naslage materijala i drugi predmeti. U prostor slobodnog profila ulaze uređaji koji neposredno djeluju na vozila, kao što su elementi kontaktne mreže, retarderi u radnom položaju i slično. (2) Oblik i dimenzije slobodnog profila za sve pruge normalnog kolosjeka za dizel-vuču prikazani su na slici 1., a za električnu i dizel-vuču na slici 2. Dimenzije slobodnih profila odnose se na kolosjek u pravoj i na kolosjek u krivinama polumjera jednakog i većeg od 250 m, bez nadvišenja. U članu 11. do 14. ovoga Pravilnika, na temelju slobodnog profila i profila vozila, određene su mjere za razmake kolosjeka i odstojanje stupova, tovarnih rampi, perona, materijala i sl. (3) Promjene u dimenzijama slobodnog profila koje nastaju pri održavanju pruga normalnog kolosjeka u zavojima sa nadvišenje vanjske tračnice su sljedeće (slika 1.): a) za vanjske strane zavoja, zbog nadvišenja vanjske tračnice, profil se ne proširuje niti se sužava, ali se nadvisuje, a zbog zavoja, profil se proširuje prema tablici 2., b) za unutarnje strane zavoja zbog nadvišenja vanjske tračnice, profil se proširuje, a uz to se proširuje i zbog zavoja (zbraja se proširenje zbog nadvišenja i zbog zavoja), a zbog poprečnog nagiba ravni kolosjeka usljed nadvišenja vanjske tračnice, profil se spušta naniže. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 525 Broj 51 - Stra ana 526 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 527 Broj 51 - Stra ana 528 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 529 Broj 51 - Stra ana 530 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 531 Broj 51 - Stra ana 532 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 533 Broj 51 - Stra ana 534 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 535 Broj 51 - Stra ana 536 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 537 Broj 51 - Stra ana 538 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 539 Broj 51 - Stra ana 540 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 541 Broj 51 - Stra ana 542 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 543 Broj 51 - Stra ana 544 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 545 Broj 51 - Stra ana 546 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 547 Broj 51 - Stra ana 548 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 549 Broj 51 - Stra ana 550 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 551 Broj 51 - Stra ana 552 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 553 Broj 51 - Stra ana 554 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 555 Broj 51 - Stra ana 556 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 557 Broj 51 - Stra ana 558 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 559 Broj 51 - Stra ana 560 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 561 Broj 51 - Stra ana 562 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 563 Broj 51 - Stra ana 564 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 565 Broj 51 - Stra ana 566 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 567 Broj 51 - Stra ana 568 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 569 Broj 51 - Stra ana 570 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 571 Broj 51 - Stra ana 572 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 573 Broj 51 - Stra ana 574 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 575 Broj 51 - Stra ana 576 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 577 Broj 51 - Stra ana 578 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. IV. SKRETNICE I UKRŠTAJ Član 40. (Skretnice) (1) U kolosjeke ŽS BiH i u kolosjeke po kojima prometuju vozila ŽS BiH, ugrađuju se: a) nove skretnice standardnog tipa, b) standardne i nestandardne postojeće polovne ili regenerirane skretnice, i c) nove skretnice proizvedene na osnovu posebno odobrenih projekata. (2) Projektiranje, oblik, dimenzije, materijal, tvrdoća i zatezna čvrstoća čeličnog materijala, izrada, kvaliteta, tolerancije, prijem i isporuka novih skretnica, kao i podjela skretnica na grupe, vrste, tipove i sustave, određeni su tehničkim standardima. (3) Projekte za izradu novih skretnica odobravaju UI. (4) Osnovni djelovi skretnice su mjenjalica, srednji dio i srcišta: a) poč etak skretnice je na spoju ispred mjenjalice; b) središte skretnice je tačka u kojoj se sijeku osi skretničkih kolosjeka; c) kraj skretnice je na spojevima iza srcišta skretnice. (5) Nove standardne skretnice moraju se ugrađivati: a) na otvorenoj pruzi svih pruga (kod rasputnica, i sl.), b) u odvojna kolosjeku ogranaka u staničnom rejonu svih pruga, i c) u glavne prolazne kolosjeke i glavne stanične kolosjeke svih stanica i službenih mjesta glavnih pruga normalnog kolosjeka I i II reda. (6) Rabljeni ili regenerirane standardne i postojeće nestandardne skretnice ugrađuju u: a) skretnice standardnih tipova - u sve kolosjeke svih pruga; b) skretnice nestandardnih tipova - u sporedne kolosjeke za gariranje, čišćenje, pranje i dezinfekciju kola, kao i u ložionička (depo), radioničke i industrijske kolosjeke svih pruga, u sve sporedne kolosjeke svih sporednih pruga. (7) Prema tipu trač nice, skretnice se upotrebljavaju ovisno od ranga pruge i značaja kolosjeka, kako slijedi: a) istog ili jačeg tipa no što je kolosjek u koji se ugrađuju, b) tipa UIC 60 (60E1), UIC 54E (54E2) i tipa S 49 (49E1) - ugrađu ju se u sve kolosjeke glavnih pruga normalnog kolosjeka I i II reda, s tim što se u sporedne kolosjeke ranžiranih i lučkih postaja, kao i u kolosjeke ložionice (depo), radioničke, industrijske, a u sporedne kolosjeke za gariranje, čišćenje, pranje i dezinfekciju kola svih stanica mogu ugrađivati skretnice tipa 45; c) tipa 45 - ugrađuju se u sve kolosjeke sporednih pruga normalnog kolosjeka, kao i u industrijske kolosjeke svih pruga, i kod pruga normalnog kolosjeka I i II reda u sporedne i pomoćne kolosjeke; d) skretnice nestandardizovanih tipova mogu se koristiti samo postojeće, polovne ili regenerirane, a ne nove, i to za ugrađivanje u pomoćne i sporedne kolosjeke odgovarajućih tipova. (8) U odnosu na veličinu radijusa skretničke krivine, upotrebljavaju se sljedeće skretnice: a) polumjera 1.200 m, s najvećim dopuštenim brzinama vozova u pravoj-V> 100 km/h, au skretanju V = 100 k/h - ugrađuju se na rasputnicama glavnih pruga I reda; b) polumjera 500 m, sa dopuštenim brzinama vožnje u pravac većim od 100 km/h, au skretanju V = 65 km/h - ugrađuju se u glavne pruge I reda, a po potrebi i u glavne pruge II reda, i to na rasputnicama, u odvojna kolosjecima ogranaka u staničnom rejonu, a - izuzetno - i kao ulazne i izlazne skretnice u stanicama na glavnim prolaznim kolosjecima, a prema potrebi i na glavnim staničnim kolosjecima, ako brzina u zavojima treba biti V=65 km/h; c) polumjera jednakog ili većeg od 300 m, s najvećim dopuštenim brzinama vozova u pravoj do 140 km/h, au skretanju V = 50 km/h, ugrađuju se na glavnom prolaznom i u glavne stanične kolosjeke glavnih pruga I i II reda. Skretnice na glavnim staničnim kolosjecima tih pruga zamjenjivati postupno skretnicama polumjera R = 300m; d) polumjera jednakog ili većeg od 200 m, s najvećim dopuštenim brzinama vozova u pravoj V = 100 km/h a u skretanju V = 40 km/h - ugrađuju se u sporedne sta nične kolosjeke, a po potrebi i u glavne stanične kolosjeke glavnih pruga normalnog kolosjeka I i II reda, kao i u sve kolosjeke sporednih pruga normalnog kolosjeka. Ako tehnički parametri i mjesne prilike ne dozvoljavaju mogućnost prometa vozova brzinom većom od 100 km/ h na dotičnom dijelu pruge, a prometne potrebe i ekonomski razlozi ne zahtjevaju veću brzinu u zavojima od V = 40 km/h, onda se ove skretnice mogu ugrađivati i u glavne prolazne kolosjeke glavnih pruga I i II reda, umjesto skretnica navedenih u ovoj tački pod c); e) kod skretnica tipa 60-200-6 ° brzinu vozova u pravac određuje svaki UI na svojoj teritoriji; f) polumjera jednakog ili većeg od 180 m, s najvećim dopuštenim brzinama vozova u pravoj V = 80 km/h, au skretanju V = 35 km/h - ugrađuju se na mjestima gdje je skučen prostor, i to na sporednim stanič nim kolosjecima svih pruga i na industrijskim kolosjecima. (9) Prema kutu skretanja, upotrebljavaju se sljedeće skretnice: a) tipa 49-300-6° i jačih tipova - za matičnjake sa normalnim nagibima od 6°, kao ulazne skretnice na glavnim prugama normalnog kolosjeka I i II reda, a skretnice tipa 45-200-6° kao ulazne na stanicama sporednih pruga normalnog kolosjeka; b) sa manjim kutom skretanja (kao npr.: 1:12, 1:18,5 i sl.) - ugrađuju se u glavne pruge normalnog kolosjeka I reda i to kao ulazne i izlazne skretnice u stanicama ako trebate brzina u zavojima bude veća, kao i na rasputnicama i u odvojna kolosjecima ogranaka; c) sa većim kutom skretanja sl.) - ugrađuju se na mjestima gdje je prostor skučen, i to za sve vrste kolosjeka na sporednim prugama i za sporedne kolosjeke na glavnim prugama normalnog kolosjeka I i II reda (7°), za ranžirne, garažne i industrijske kolosjeke (7° 30Đ'), kolosjeke u lukama, ranžirnim i teretnim stanicama, industrijskim kolosjecima, triangl, depoima, za složene matičnjake ranžirnih stanica (1:4,8). Ove skretnice se primjenjuju ukoliko se ista svrha ne može postići skretnicama koje imaju normalni ili manji kut skretanja. (10) Ukrsna skretnice ne smiju se upotrebljavati na glavnim prolaznim kolosjecima pruga normalnog kolosjeka I i II reda, au izuzetnim slučajevim a UI može odobriti njihovo ugrađivanje i u glavne prolazne kolosjeke. (11) Dvostruke skretnice se ne smiju ugrađivati u glavne prolazne kolosjeke, au ostale kolosjeke mogu se ugrađivati iznimno, na temelju projekata za određenu lokaciju i uz suglasnost vlasnika infrastrukture. Kod novogradnji ove skretnice se ne upotrebljavaju. (12) Krivinske skretnice ugrađuju se temeljem projekta za određenu lokaciju, a primjenjuju se ukoliko se ne može naći rješenje s jednostrukim prostim skretnicama, ili ako je to povoljnije od rekonstrukcije krivine u koju treba da se ugradi ova skretnica. Krivinske skretnice dobivaju se rekonstrukcijom (na temelju projekata) jednostranih prostih i prostih lučnih skretnica (kod kojih luk odvojnog kolosjeka prolazi kroz srce) u radionici. Zabranjeno je da se unakrsna i dvostruke skretnice pretvaraju u krivinske. (13) Skretnice specijalne konstrukcije izrađuju se po posebnom projektu koji odobravaju UI, a ugrađuju se na određenom mjestu po odobrenju vlasnika infrastrukture. (14) Ugrađivanje skretnica vrši se: a) na temelju konstrukcijskih elemenata skretnica obilježenih na terenu, b) pod rukovodstvom i nadzorom stručnih organa održavanja pruge i uz suradnju signalno-sigurnosne službe, ako se skretnica osigurava, c) na stabilizirano i ocjedna zemljištu. (15) Na putnim prijelazima u razini, na mostovima i u tunelima, izbjegava se ugrađivanje skretnica. (16) Na nagibima većim od 10‰ zabranjeno je ugrađivanje skretnica, izuzev na industrijskim kolosjecima i na spuštalica ranžirnih stanica, gdje nagib može biti i veći. (17) Ugrađivanje skretnica vrši se po principima koji slijede: a) Položaj šine u skretnici je okomit, što se postiže ugrađivanjem podložnih pločica bez nagiba. Prelaz sa dijela kolosjeka gdje su tračnice s nagibom na dio kolosjeka i skretnicu gdje su tračnice ugrađ ene okomito vrši se prema odredbama člana 27. ovog Pravilnika. b) kod jednostrukih prostih pointcast vanjska tračnica u skretničko luku je bez nadvišenja, a kod skretnica ugrađenih u zavoju (krivinskih skretnica) vanjska šina može biti sa nadvišenje, ako je to odobrenim projektom predviđeno. Kada se u jednom od skretničk dvišenje, mjenjalica mora imati konstantno nadvišenje, odnosno konstantni nagib ako je u prijelaznoj krivini, s tim što se za svaki šinski trak izrađuje nacrt sa podužnim i visinskim položajem šina, pod uvjetima da nagib rampe za nadvišenje bude do 1:8 Vmax, ali ne strmiji od 1:500 (iznimno 1:400). c) proširenje kolosjeka kod skretnica određuje se projektom na temelju odgovarajućih tehnič kih standarda i odredbi ovog Pravilnika. d) pragovi su od tvrdog drveta ili betonski, a ispod mjenjalice oštrobridni i sa upravnim položajem na os glavnog (matičnog) kolosjeka Iznimno, prema odredbama standarda, UI može odobriti i ugrađivanje pragova od mekog drva. c) raspored pragova i njihov položaj u odnosu na ose kolosjeka i međusobni razmak podužnih osa pragova određuje se projektom skretnice, ali razmak osa pragova ne treba biti manji od 500 mm, niti veći od 700 mm. f) zastor je od tucanika krupnoće I i II po BAS Ž G2.011, a zastorna prizma puna i čista. (18) Nove skretnice moraju imati mjere određene projektom. Ako projektom ili standardom nije drugačije određeno, tolerancije za nove skretnice i njihove dijelove su: a) za širinu kolosjeka ±1,5 mm; b) za duljinu trač nica i jezič aka ±1 mm; c) za duljinu trač nica vodilica ±3 mm; d) za duljinu kliznih jastučića ± 5 mm, a za visinu ±0,5 mm; e) za podložne pločice ispod srca, tračnica vodilica i jezičaka: u dužini ± 5 mm, u širini ± 1 mm, u debljini +1 mm i - 0,5 mm; f) za žljebove krilnih tračnica i trač nica vodilica - u dubini i širini utora ±1 mm; g) za otvor jezičaka mjereno na mjestu gdje se zatvarač pričvršćuje za jezičak 1 mm i -2 mm; h) za veličinu i položaj rupa ±1mm; i) kod vrha srca ne dozvoljavaju se nikakva odstupanja na mjestima koja dodiruju kotač; j) visina jezičaka ne smije biti veća od visine naležnih tračnica; k) jezičci se obrađenom dijelu moraju potpuno priljubljivati uz naleznete tračnice i nalijegati na klizne jastučiće; l) razmak između otvorenog jezična i naleznete tračnice na najužem mjestu mora omogućiti nesmetan prolaz vijenaca kotača vozila; ovo najuže mjesto ne smije biti manje od 58 mm. (19) Dozvoljene tolerancije kod skretnica u eksploataciji su a) u širini kolosjeka +6 mm i -3 mm; b) za širinu žljeba kod tračnica vodilica +4 mm i -1 mm; c) odstojanje naleznete površine vodilice do srca ±2 mm; d) ako se između jezička i glavne (naleznete) tračnice, na mjestu gdje je zatvarač, stavi žica ili predmet debljine 5 mm, poluga u postavnici kod središnjeg postavljanja i zatvaranja skretnica ne bi se smjela zatvoriti - uklopiti, a kod ručnog postavljanja i zaključavanja skretnica, uteg se ne bi smio prebaciti do kraja. (20) Najveće dopuštene brzine vozova preko ugrađenih skretnica su: a) po osnovnim (matičnom) kolosjeku kao i na dotičnom odsjeku pruge; b) po odvojna kolosjeku (u skretanju), za skretničke krivine bez nadvišenja izračunavaju se po obrascu: za pruge normalnog kolosjeka 8I=T L 2,91 F √4 c) preko skretnica sa nadvišenje, prema projektu; d) kod ukrsnih skretnica: s elastičnim jezičcima za vožnju u pravoj 80 km/h za vožnju u zavojima 35 km/h s jezičcima na zglob za vožnju u pravoj 60 km/h za vožnju u zavojima 35 km/h (21) Najveće dopuštene brzine vozova, propisane u tačkama 8. i 20. ovog člana, mogu biti smanjene ovisno od načina i vrste osiguranja skretnica i signaliranja položaja skretnica za određeni smjer vožnje, što je određeno propisima signalno-sigurnosne i prometne službe. Član 41. (Ukrštaj) (1) Ukrštaj se izrađuju na temelju projekata sukladno važećim tehničkim standardima. (2) Kolosječne tračnice ukrštaja su istog ili jačeg tipa od tračnica kolosijeka gdje se ukrštaj ugrađuje. Položaj kolosječ nih trač nica u ukrštaju je okomit, što se postiže ugrađivanjem podložnih pločica bez nagiba. Izuzetke odobravaju vlasnik infrastrukture. Prelaz sa dijela kolosjeka gdje su tračnice s nagibom na dio kolosjeka i ukrštaj gdje su tračnice ugrađ ene okomito, vrši se prema odredbama člana 27. (3) Ugrađivanje ukrštaja na otvorenoj pruzi i glavnim prolaznim kolosjecima u stanicama izbjegava se, kao i ugrađivanje ukrštaja sa manjim kutom od 9° i većim od 50°. (4) Ukrštaj se ugrađuju: a) na temelju konstrukcijskih elemenata ukrštaja obilježenih na terenu, b) pod rukovodstvom i nadzorom stručnog tijela održavanja pruge, c) na stabilizirano i ocjedna zemljištu, d) na drvenim pragovima, u zastoru od tucanika krupnoć e II, u punoj i čistoj zastornoj prizmi, e) sa naspramnim spojevima tračnica na krajevima ukrštaja, koji se pod određ enim uvjetima mogu zavariti. 5) Brzine vozova preko ukrštaja, prema mjesnim prilikama i moguć nosti kolosjeka određuje UI. V. ODRŽAVANJE I ZAMJENA ELEMENATA GORNJEG STROJA Član 42. (Radovi na gornjem stroju) (1) Prema značaju i obimu, radovi na gornjem stroju dijele se na: tekuće održavanje, srednje opravke i glavne opravke. (2) Radovima tekućeg održavanja otklanjaju se manji nedostaci na gornjem stroju nastali u razdoblju između srednjih i glavnih opravki, a zadatak im je da uspore dotrajavanje i habanje kolosječnog materijala i da u granicama propisanih tolerancija očuvaju širinu, visinu i smjer kolosjeka U radove tekućeg održavanja gornjeg stroja spadaju: a) odvodnjavanje zastorne prizme; b) podmazivanje i pritezanje kolosječnog pribora i provjera njegove ispravnosti; c) zaštita šina od istrošenja; d) njega ugrađ enih pragova (okivanje, č epovanje, premazivanje); e) podbijanje pragova; f) reguliranje kolosjeka i skretnica po širini, visini i smjeru; g) vraćan čnica; h) odstranjivanje čeličnog materijala iz spojeva tračnica i sa GIS-a ("nokti"); i) reguliranje dilatacija; j) uništavanje vegetacije; k) čišćenje snijega i leda. (3) Radovi srednjih opravki na gornjem stroju obavljaju se periodično i sistematski, uz pojedinačnu zamjenu i dopunu kolosječnog materijala, i uz uređenje kolosjeka po širini, visini i smjeru, tako da se svi elementi i kolosjek kao cjelina dovedu u ispravno stanje. U radove srednjih opravki gornjeg stroja spadaju: a) pojedinač na zamjena dotrajalih i neispravnih šina, pragova, kolosječnog pribora, skretničkih dijelova i dijelova ukrštaja; b) mjestimično rešetanje zastorne prizme; c) dopuna nedostajućeg kolosječ nog pribora i zastora; d) navarivanje i zavarivanje pojedinih tračnica u kolosijeku i djelova ugrađenih skretnica i ukrštaja; e) obrada voznih površina ugrađenih trač nica i djelova ugrađenih skretnica i ukrštaja; f) kompletno uređenje kolosjeka po širini, visini i smijeru. (4) Radovi glavnih opravki izvode se kada se dotrajalost kolosječ nog materijala i deformacije kolosjeka ne mogu otkloniti radovima srednjih opravki. a) kompletna zamjena cjelokupnog kolosječnog materijala; b) zamjena samo jednog ili oba šinska traka zajedno sa spojnim priborom, a po potrebi i zajedno sa pričvrsnim priborom; c) zamjena svih pragova zajedno sa pričvrsnim priborom uz kompletno rešetanje i dopunu zastorne prizme; d) rešetanje cjelokupne zastorne prizme uz dopunu zastora sa djelimič nom zamjenom i dopunom šina, pragova i kolosječnog pribora. Navedeni radovi izvršavaju se tako da se svi elementi i kolosjek kao cjelina dovedu u ispravno stanje. Član 43. (Pripremni rado vi) (1) Za uspješno i kvalitetno izvođenje radova na održavanju gornjeg stroja (glavne ili srednje opravke pruge) obavezno se moraju izvršiti prethodni i pripremni radovi, kao što su: a) pregled i ispitivanje stanja pruge; b) utvrđivanje vrsta i opsega radova; c) osiguranje sredstava; d) izrada tehničkog elaborata; e) određivanje nadzornog organa i izbor izvođača radova; f) planiranje zatvora pruge; g) izrada privremenih propisa za reguliranje sigurnosti željezničkog prometa na dotičnom radilištu; h) priprema radilišta; i) osiguravanje alata, materijala i ostalih sredstava; j) izvođenje radova na saniranju zemljanog trupa i njegovom odvodnjavanje, i sl. (2) Pripremni radovi i način izvršenja radova na tekućem održavanju i na srednjim popravcima određuju se na osnovu: intenziteta (jakosti i gustoći) prometa, tipa i stanja gornjeg stroja, stanja podvozja, raspoloživih sredstava, iskustva, kao i dokumentacije da primjenjeni način daje kvalitetan i ekonomičan rad i da ne ometa uredan i bezbjedan saobraćaj. (3) Pripremni radovi i izvršenje radova glavnih opravki vrše se na temelju tehničko eksploatacionog elaborata. (4) Prije poč etka radova na glavnoj opravci pruge i njenih pojedinih dijelova, UI izrađuje privremene odredbe kojima se, na temelju saobraćajno-tehničkih i drugih propisa, reguliraju postupci za zaštitu sigurnosti željezničkog prometa i zaštite osobne sigurnosti zaposlenih radnika i određuju konkretne nadležnosti i zaduženja u vezi. (5) Prije poč etka radova na gornjem stroju, jarkovi i bankine moraju se oč istiti, a ispravnost mjernog pribora koji se upotrebljava pri izvođenju radova mora biti provjerena. (6) Prije početka radova na uređenju smjera ili nivelete kolosjeka, obavezno se mora pregledati i pritegnuti cjelokupni kolosječ ni pribor. (7) Ugrađivanje skretnica, polaganje kolosjeka, pomjeranje ugrađenih pragova, vraćanje pomjerenih tračnica, reguliranje smjera ili dizanje kolosjeka kada su veća od 30 mm, reguliranje dilatacija, uređenje spojeva trač nica i dilatacijskih sprava, kao i zavarivanje šina i skretnica u duge trakove, obavlja se, tek, kada su potrebni elementi obilježeni na terenu. Član 44. (Uvjeti za izvođenje radova na gornjem stroju) (1) Izvođenje radova teku ćeg održavanja i radova srednjih opravki mora se prilagoditi potrebama urednog odvijanja željezničkog saobraćaja. Ovi se radovi izvode bez ograničenja brzine vozova, smanjenja osovinskih pritisaka i bez zatvora pruge. Iznimno, po odobrenju UI, radovi se mogu izvoditi i uz ograničenu brzinu vozova, i u zatvoru pruge. (2) Radovi glavnih opravki pruge izvršavaju se u zatvoru pruge i sa ograničenom brzinom vozova. Pojedini radovi na glavnim popravcima pruge mogu se izvoditi bez ograničenja brzina i bez zatvora pruge, o čemu odlučuju UI. (3) Za pruge normalnog kolosjeka, najveća duljina laganih vožnji je: a) na kolosjeku gdje se izvode radovi glavnih opravki, ukupna dužina laganih vožnji je do 3.500 m, a od toga do 2.000 m brzinom ne manjom od 20 km/h ravnomjerne vožnje, i do 1.500 m brzinom ne manjom od 50 km/h; b) na kolosjeku gdje se pored izvođenja radova glavnih opravki jednovremeno vrši i zavarivanje tračnica u dugačke trakove, ukupna dužina laganih vožnji može biti do 5.000 m, a od toga do 2.000 m brzinom ne manjom od 20 km/h, i do 3.000 m brzinom c) na kolosjeku gdje se ugrađuje zaštitni sloj (tampon), dužina lagane vožnje brzinom ne manjom od 20 km/h može iznositi do 2.500 m. (4) Lagane vožnje navedene u tački c) ovoga člana moraju se ukinuti, a kolosjek osposobiti za najveću dopuštenu brzinu koja je propisana za dotični sektor pruge, prema sljedećem: a) lagane vožnje brzinom od 20 do 50 k/h - 6 dana poslije uvođenja; b) lagane vožnje brzinom jednakom i većom od 50 km/h na jednokolosječ nim i dvokolosječnim prugama na kojima prometuje 60 i više vozova u tijeku 24 sata - 5 dana poslije uvođenja, a na ostalim prugama - 10 dana poslije uvođenja; c) ukoliko se trač nice ugrađene u kolosjeku zavaruju naknadno, brzine vozova određuju se prema članu 45., stav 7 . ovog Pravilnika. (5) Radovi glavnih opravki koji se izvode s laganom vožnjom i zatvorom pruge, ne obavljaju se jednovremeno na dva susjedna međustanične odstojanja. Izuzetke od ovoga odobrava UI, prema prometnim i mjesnim prilikama. (6) Duljina zatvora pruge za svako radilište određuje se unaprijed, prilikom izrade nacrta novog reda vožnje, ili, prema potrebi, od slučaja do slučaja (7) Pravac napredovanja radova na gornjem stroju, kada se radovi izvode izvan zatvora pruge i bez ograničenja brzine vozova, je: a) uz uspon, kada se radovi izvode na nagibima, b) u susret vozovima na dvokolosječnoj pruzi. Iznimno, od ovoga se može odstupiti samo po odobrenju rukovoditelja na radilištu na pruzi. (8) Kada se, pri izvođenju radova na gornjem stroju, remeti niveleta kolosjeka, ispred mjesta gdje počinju radovi i iza mjesta gdje završavaju, mora se izraditi pravocrtna rampa s nagibom kolosjeka koji odgovara brzini vozova za dotični dio pruge. (9) Privremena priključna šina za međusobno povezivanje tračnica u kolosijeku može biti najmanje duljine 3,5 m. (10) Prijelazne tračnice moraju se ugraditi prilikom: a) ugrađivanja i povezivanja različitih tipova tračnica, b) ugrađivanja i spajanja šina istog tipa nejednake ishabanosti, c) ugrađivanja i povezivanja novih skretnica i ukrštaja sa kolosjekom, gdje tračnice nisu nove ili su drukčijeg tipa od skretnica odnosno ukrštaja. (11) Zabranjeno je stavljanje pružnih vozila, neizoliranih razmjernik, alata i predmeta na kolosječnim tračnicama izoliranih odsjeka i izoliranih spojeva tračnica bez prethodnog odobrenja rukovatelja blokovnog uređaja, odnosno otpravnika vozova. (12) Ukoliko je dotrajao jezičac ili naleznete tračnica kod mjenjalice, ili vrh srca ili krilna tračnica na srcišta, moraju se, kompletno, zamjeniti osigurač sa naležnom šinom, odnosno vrh srca sa krilnim tračnicama. Ishab ana srca i krilne tračnice mogu se navarivati, odnosno regenerirati i u kolosjeku. (13) Na kosinama usjeka i zasjeka, u odvodnim i štitne jarkovima, iznad i pored njih, zabranjeno je deponovanje i smiještaj zemlje, otpadaka, žbuke, alata, i sl. (14) Gdje god je to moguć e, treba težiti da se ručni rad na gornjem stroju zamjeni strojnim radom. (15) Šine, djelovi skretnica i ukrštaja koji se ugrađuju u kolosjek, zavaruju se eleklrootpornim ili aluminotermitskim postupkom. Navarivanje tračnica, skretničkih djelova i djelova ukrštaja vrši se autogeno ili elektro-lučno. (16) Stručna sposobnost varilaca koji izvode zavarivačke radove na gornjem stroju mora se provjeriti na dokazni način, i to najmanje jedanput godišnje, o čemu im se izdaju potvrde. (17) Sprečavanje podužnog pomjeranja šina vrši se ugrađivanjem sprava protiv putovanja tračnica. (18) Iskorištenje kolosječnog materijala mora biti ekonomično, što se postiže stepenastim postupkom ugrađivanja, sa pruga višeg na pruge nižeg reda. Šine tijekom svog vjeka trajanja treba da promijene mjesto ugrađivanja 3-4 puta, a drveni pragovi i kolosječni pribor najmanje dva puta. Član 45. (Zavarivanje šina i skretnica u dugačke tračničke trakove) (1) Više zavarenih tračnica u dužini već oj od 60 m je dugački ili neprekidni šinski trak (DTŠ). (2) Najmanja duljina šine koja se zavaruje mora biti veća od ukupne dužine 3 razmaka susjednih pragova na kojima će ležati u kolosjeku, a najmanja 2,00 m. (3) U dugačke trakove tračnica zavaruju se: a) nove tračnice 49E1 (S 49) i 45, b) polovne upotrebljive tračnice, ukoliko je to tehničko-ekonomski opravdano s obzirom na njihov budući vijek trajanja u kolosjeku, o čemu odlučuje UI. (4) Bušenje rupa kod novih šina koje se zavaruju vrši se prema stavu 3 čl.18. ovog Pravilnika. UI odlučuje, da li će tračnica biti isporučena bez rupa, ili sa jednom, odnosno s dvije rupe na krajevima. (5) Sprečavanje bočnog pomjeranja kolosijeka vrši se ugrađivanjem kapa na čelu pragova s unutarnje strane zavoja, pa zastorna prizma mora biti izvedena prema čl. 21. pvog pravilnika. (6) Zabranjeno je ugrađivanje dugačkih trakova tračnica: a) na nestabilnom donjem stroju; b) na neslegnutim nasipima i na terenu gdje se mogu očekivati podužna, poprečna ili okomita pomjeranja iz ma kojih razloga; c) na provizornim objektima i objektima gdje je makar i jedan noseć i dio provizoran; d) u zastoru koji nije od tucanika; e) ako je u kolosjek ugrađeno manje od 50% pričvrsnih pločica; f) u krivinama polumjera manjeg od 500 m sa drvenim pragovima i polumjera manjeg od 400 m sa armiranobetonskim pragovima, ukoliko pragovi nisu osigurani protiv bočnog pomicanja, u skladu sa proračunom stabilnosti kolosjeka; g) kod dionica s dotrajalim kolosječ nim materijalom. (7) Na dijelovima pruge gdje su izvršeni radovi glavnih opravki, gdje su tračnice pričvršćene za pragove kompletnim pričvrsnim priborom, gdje su u potpunosti izvršeni radovi na uređenju i stabilnosti kolosjeka i gdje su spojevi šina povezani vezicama sa po dva vijka (krajnjim na vezicama), može se dopustiti promet vozova s najvećom dopuštenom brzinom propisanom za dotični odjel pruge, ali to iz ekonomsko tehničkih razloga može trajati najviše dva mjeseca. O ovome odlučuje UI, imajući u vidu: godišnje doba (temperatura zraka), veličinu prometa i druge okolnosti. Ako se poslije ovoga roka tračnice ne zavare ili se spojevi šina ne povežu s potpunim brojem vijaka, brzina vozova mora se ograničiti najviše na V = 50 km/h. Veličinu brzine određuje UI. (8) Izvođenje radova, nadzor pri izvođenju i prijem radova na zavarivanju tračnica i skretnica u duge trakove, i njihovo ugrađivanje, održavanje, pregled, mjerenja i evidencija, vrši se po odredbama upute. Član 46. (Nadzor i prijem radova) (1) UI određuje stručno lice za vršenje nadzora, pregleda i prijema radova tekućeg održavanja i radova srednjih popravaka pruga. (2) Nadzor pri izvršenju radova glavnih opravki, kao i pregled i prijem radova glavnih opravki vrši se po odredbama Naputka. Član 47. (Postupak sa ugrađenim i neugra đeni ko čnim materijalom) (1) Prijem novog i regeneriranog kolosječnog materijala vrše ovlašteni prijemni organi UI, na temelju odredaba standarda i ugovora. Naknadni pregled pošiljaka novog i regeneriranog kolosječ nog materijala vrši se i prilikom prijema na pruzi, u stovarištima, radionicama, i sl., U cilju izdvajanja neispravnog, ukoliko ga ima. (2) Zabranjeno je bacanjem vršiti istovar, utovar i prijenos tračnica, skretnica, skretničkih dijelova, pragova i kolosječ nog pribora. (3) Kolosječni materijal se, po prispjeću, premazuje antikorozivnim sredstvima. Od premazivanja se izuzimaju polovne podložne pločice, ako su zamašćene od uporabe u kolosjeku pa im naknadno premazivanje nije potrebno. Vrstu i sastav antikorozivnih sredstava za zaštitu kolosječ nog materijala od korozije određuju UI. Korodirani kolosječ ni materijal mora se očistiti prije zaštite od korozije. Vezice, podložne pločice, pričvrsne i natezne pločice, tirfoni i kolosječni čavli, kao i sprave protiv bočnog pomjeranja pragova zaštićuju se od korozije potapanjem u antikorozivna sredstva. Sve vrste vijaka potapaju se u otpadno ulje. Tirfoni i kolosječni čavli mogu se zaštititi od korozije metaliziranje. UI može odrediti da se pojedine vrste kolosječnog materijala ne zaštićuju od korozije ukoliko se odmah ili u roku od 6 mjeseci po prispjeću, ugrađ uju u kolosjek. Šine, skretnice i skretnički dijelovi, ukrštaj i dijelovi ukrštaja, ako treba da budu na slagalištu (u pričuvi) dulje od 9 mjeseci, moraju se zaštititi od korozije. (4) Zabranjeno je zabadati u pragove ma kakav predmet ili alat. (5) Šine koje se ugrađuju u kolosjek smiju se sjeći samo pilom u hladnom stanju. Kod aluminotermitskog zavarivanja tračnica, obrada i sječenje šina vrši se i autogeno . (6) Bušenje rupa u šinama može se vršiti samo svrdlom i strojem. (7) Prije ugrađivanja u zavojima, tračnice se savijaju na krajevima na najmanjoj duljini od 75 cm, i to kada se ugrađuju u krivinama polumjera jednakog i manjeg od 500 m. (8) Šine krive u vertikalnom ili horizontalnom smjeru moraju se prije ugrađivanja ispraviti. Izvitoperene tračnice se ne smiju ugrađivati. Krive i izvitoperene tračnice koje se nalaze u kolosjeku moraju se ispraviti ili zamjeniti ispravnim. (9) Visinska razlika tračnica ugrađenih u kolosjek izravnava se brušenjem samo do visine od 0,5 mm. Šine sa većom visinskom razlikom međusobno se zavaruju ili se zamjenjuju odgovarajućim tračnicama. (10) Da bi se umanjilo trošenje tračnica ugrađenih u kolosjek, kao i vjenaca bandaža tračnih vozila, vrši se podmazivanje kolosječ nih tračnica, u krivinama polumjera jednakog i manjeg od 600 m i s prometom većim od, prosječ no 0,4500 bruto-tona dnevno. Šine podmazuje specijalnim spravama ili ručno. UI određuje da li će se trač nice podmazivati spravom ili ručno. Na kojoj će se dužini vršiti podmazivanje tračnica i da li po dužini cijelog tračničkog traka ili djelimično, odlučuje UI, ovisno od polumjera krivine, jačine prometa, krutosti vozila, vrste i načina vuče. Vanjski trak prijelazne krivine premazuje se po cijeloj dužini. Za ru čno po čnica upotrebljava se mješavina od 45% iskorištenog mineralnog ulja 0,40% konzistentne (tovatna) masti i 15% grafita UI može odrediti da se za podmazivanje tračnica uporabe i druga isprobana sredstva i mješavine. Šine podmazuje samo po donjoj polovici gornjeg bočnog zaobljenja glave tračnice i unutrašnjoj (bočnoj) površini glave tračnice u vanjskom traku krivine kolosjeka. Zabranjeno je podmazivati gornju površinu glave tračnice. (11) Vezice ugrađene u kolosjeku moraju ispunjavati sljedeće uvjete: a) da su pritegnete potpunim brojem vijaka, i b) da su im naleznete površine ispravne, da potpuno naliježu na donju površinu glave tračnice i gornju površinu nožice tračnice i da ne dodiruju vrat tračnice. (12) Ugrađeni vijci ne smiju biti labavi niti da imaju mrtav hod. Vijci moraju zavijati rukom do polovice zavoja. Periodično, vijci se jedan po jedan razvijaju, očiste, podmazuju i opet pritežu. Vremenski period i način izvršenja ovoga rada određuje rukovoditelj radne jedinice za održavanje pruge. Trup pritegnutog vijka mora biti izvan matice najmanje 2-3 navoja. (13) Ugrađene i pritegnute jednostruke elastične podloške moraju se sasvim priljubiti uz kolosječni pribor, a ugrađene dvostruke elastične podloške po zatezanju moraju imati razmak između opruga od 1 do 1,5 mm. (14) Podložne pločice moraju cijelom svojom površinom potpuno nalijegati na prag, izuzev odstupanja na krajevima podložnih pločica, gdje važe tolerancije prema odredbama odgovarajućih standarda. Iskrivljene ili izvitoperene podložne pločice ne ugrađuju se, a ukoliko ih ima u kolosjeku, moraju se zamijeniti ispravnim. Nijedan dio podložne pločice ne smije biti izvan praga. Ose podložnih pločica, kad god je to moguće, treba da se poklapaju sa podužnom osom praga. Na pragovima gdje su već bile podložne pločice, rupe se moraju očistiti, zaliti impregnacionim sredstvom i začepiti drvenim klinovima. Ležište za pločicu na pragu poravnati zatesivanjem, a sve to premazati zaštitnim sredstvom, pa tek onda ponovo ugraditi podložne pločice. Prije ugrađivanja, podložne pločice se sa donje strane premazuju zaštitnim sredstvom, ukoliko to nije učinjeno ranije. (15) Pričvrsne pločice moraju cijelim naležnim površinama da naliježu na nožicu šine i na podložnu pločicu. Iskrivljene ili izvitoperene pločice ne ugrađuju se, a ukoliko ih ima u kolosjeku moraju se zameniti ispravnim. Svi drugi tipovi elastičnih šinskih stezaljki ugrađuju se prema tehnič kim detaljima i uputstvima iz projekta konstrukcije gornjeg stroja. (16) Naležne površine glava tirfona ili šinskih čavla moraju sasvim da naležu na podložnu pločicu, odnosno na nožicu šine. Oštrice kolosječnog čavla, pri ukivanju u prag, postavljaju se upravno na vozna drveta praga. Ukivanje čavla vrši se upravno na gornju površinu praga, i to pošto se prag podigne i pridržava uz nožicu tračnice. Ukivanje tirfona zabranjeno je. Najmanje odstojanje vertikalne ose ugrađenih tirfona i čavla od vertikalne stranice praga je 45 mm za pragove normalnog kolosjeka. Svi drugi tipovi kotvi ugrađuju se prema tehničkim detaljima i uputstvima iz projekta konstrukcije gornjeg stroja. (17) Nesimetrični, izvitoper eni, nepropisno dimenzionirani i naprsli drveni ili gumeni umeci ne ugrađuju se, a u koliko ih ima u kolosjeku, moraju se zameniti ispravnim. Tračnice moraju potpuno nalijegati na ugrađene drvene ili gumene umetke. Umeci takođe moraju potpuno nalijegati na podložne pločice, (18) Njega ugrađenih drvenih pragova sastoji se iz: okivanja prslih pragova, čišćenja i nalivanja rupa impregnacionim sredstvima, zač epljivanja rupa drvenim klinovima, zatesivanja naležnih površina za pločicu, čišćenja površinske truleži, začepljivanja naprslina i premazivanja zatesanih površina zaštitnim sredstvima. Tehnološke procese i vremenski period za izvođenje ovih radova određuje rukovodilac radne jedinice za održavanje pruge. (19) Pojedinačna izmjena pragova vrši se regeneriranim pragovima, a dolazi u obzir samo kada se utvrdi da su pojedini pragovi postali neispravni i ne mogu ostati u kolosjeku do sljedeće srednje opravke, odnosno glavne opravke. Neispravni pragovi su oni kod kojih se prilikom pregleda utvrde neki od sledećih nedostataka: - poprečni prelom, - oslabljenost praga u oblasti ležišta trač nica, usljed mehaničkog dejstva, - duboka lokalna trulež u oblasti tirfona ili čavla, - opšta trulež ili trulež u toj mjeri da se pri podbijanju krajevi pragova primetno podižu, - pukotine po cjeloj visini, a u dužini većoj od polovine dužine praga, i - oštećenje vatrom ili vanrednim događajima. Prilikom određivanja pragova za zamjenu, mora se voditi računa o sljedećem: o mjestu praga u šinskom polju, o stanju susjednih pragova, o nagibu pruge i o ostalim tehničkim parametrima (veličina poluprečn ika, prelom nivelete i sl.), o stanju zemljanog trupa, o blizini objekata (most, tunel) i o visini nasipa. U prvom redu, mjenjaju se pragovi na spojevima šina, a zatim na mjestima sa slabim zemljanim trupom, u oštrim krivinama, većim nagibima, u blizini objekata i na visokim nasipima. Postupak za pojedinač nu zamenu pragova određuje UI prema mjesnim prilikama i potrebama svake pruge ili dionice na pruzi. (20) Pri masovnoj izmeni pragova, rupe se buše mašinom. Kod pragova od tvrdog drveta (hrastovo, bukovo i sl.), rupe za tirfone buše se burgijom čiji je prečnik jednak prečniku jezgra tirfona. Kod pragova od mekog drveta, prečnik burgije je za 2 mm manji od prečnika jezgra tirfona. Dubina rupe mora da bude ista ili veća od dužine djela tirfona koji ulazi u prag. Rupe za kolosječne čavle buše se burgijom čiji je preč nik manji od prečnika kruga upisanog u preseku četvrtastog ili osmougaonog čavla, prema sledećem: kod tvrdog drva kod mekog drveta - Za četvrtaste čavle minus 4 mm minus 8 mm - Za osmougaoni čavle minus 3 mm minus 5 mm. Dubina rupe za osmougaoni č avle mora biti malo veća od dužine djela čavala koji ulazi u prag, a kod čavala s kvadratnim ili pravokutnim presjekom, dubina rupe mora biti dvije trećine od duljine dijela čavala koji ulazi u prag. Kod pragova od mekog drveta nije potrebno bušenje rupa ako se ukivaju čavli čije su strane (širina) manje od 15 mm. Za tirfone kolosjeka tipa UIC 60E1, UIC 54E (54E2), S 49 (49E1), odnosno 45 rupe se moraju bušiti svrdlom promjera kao što je naprijed navedeno, ali sa gornjim djelom koji je većeg promjera i koničan. Rupe se buše u prag okomito na njegovu gornju površinu. Piljevina (strugotina), ukoliko je ostala u izbušenim rupama, odstranjuje se. Dimenzije rupa u pragovima dane su u tablici 29. Tablica 29 - Dimenzije rupa u pragovima Vrsta tirfona ili čavala BAS Dimenzije rupe u mm u pragovima od drveta tvrdog mekog promjer dubina promjer dubina Tirfona P.B1.121 16 150 14 150 Tirfona P. B1.121 15 130 13 130 Tirfona P. B1.121 13 110 11 111 Ekser osmoukutni P. B1.131 15 140 13 140 Ekser č etverokutni P. B1.130 12 135 8 135 Ekser č etverokutni P. B1.130 8 70 0 0 Prije ugrađivanja tirfona, u izbušene rupe pragova naliva se zaštitno sredstvo, koje treba ispuniti ½ do ¾ dubine izbušene rupe. Za ugrađivanje čavala, zaštitno sredstvo se ne ulijeva u rupe pragova, već se dio č avala koji ulazi u prag dobro utopi u zaštitnu masu. UI može naručiti da se drveni impregnirani pragovi isporuč e sa izbušenim rupama za tirfone te pragovima s ugrađenim podložnim ploč icama. Član 48. (Regeneracija kolosječnog materijala) (1) Kolosječni materijal koji se iz kolosjeka dobija zamjenom kao i demontažom klasira se u tri osnovne grupe: a) materijal koji se bez regeneracije može nanovo ugraditi pri radovima na održavanju pruge, b) materijal koji se regeneracijom može osposobiti za ponovno ugrađivanje. i c) materijal koji se ne može regenerirati pa se razvrstava kao staro željezo ili kao drvena trulež. (2) Tehničke propise o regeneraciji kolosječnog materijala donosi vlasnik infrastrukture. (3) Regeneracija skretnica i ukrštaja obavlja se u kolosjeku i u radionici. U kolosjeku se obrađuju i navarivanje pohabanih voznih površina pojedinih skretničkih dijelova. U radionicama se pored navarivanja i obrade može vršiti i zamjena pojedinih dotrajalih dijelova, kao i cjelih skretničkih sklopova, tako da se skretnica regenerira u cjelini. Član 49. (Vanredni i ostali nepredviđeni radovi) (1) Izvanredni radovi su nepredviđeni i nastaju kao posljedica više sile, udesa i nezgoda, ili su uzrokovani izvođenjem radova u blizini pruge, pored pruge ili na pruzi. zvanredni radovi se sastoje iz pripreme i uklanjanja posljedica prouzroč enih višom silom, udesom, nezgodom ili izvođenjem drugih radova. (2) U cilju očuvanja sigurnosti i urednosti željezničkog prometa, sprječavanja i ograničavanja posljedica koje mogu nastati od više sile, zbog slabog stanja pojedinih elemenata gornjeg stroja, ili zbog slabog stanja gornjeg stroja u cjelini, vrši se: izvođenje radova saniranja i osiguranja pruge; pojačani obilazak ugroženih djelova pruge; izuzetno, u neophodnim slučajevima, ograničava se brzina vozova, smanjuje se opterećenje po osovini, ili obustavlja saobraćaj. Koji će se od navedenih načina primjeniti odlučuje UI. (3) čuvanje sigurnosti željezničkog dionicama ugroženim od više sile (poplave, bujice, odroni, klizišta, zavijavanja, jak vjetar - bura, kretanje leda itd.), Kao i zbog slabog stanja gornjeg stroja (lomovi tračnica, prsle vezice, truli pragovi itd.) i opasnosti od izbočenja, deformacije i raskinuća kolosjeka, mora se temeljiti na stalnoj pripravnosti, kako do iznenađenja i neželjenih posljedica ne bi došlo. U tu svrhu, za svako ugroženo mjesto i dionicu, izrađuje se operativni plan, u kome se, pored ostalog, obrađuje: način i pravovremenost posjedanja ugroženih mjesta i dionica; raspored i način rada na sprečavanju i uklanjanju eventualnih poslijedica; obezbjeđenje telefonskih i drugih veza sa susjednim stanicama i šefom radne jedinice za održavanje pruge; organiziranje izvještajne službe; obezbjeđenje signalnih sredstava, alata i ostalih potreba; poimenič no zaduženja, i sl. (4) Privremeno osposobljavanje slomljenih, naprslih ili oštećenih tračnica za vožnju smanjenom brzinom vrši se: a) specijalnom čeličnom stegom, ili b) ugrađivanjem posebnog komada praga dužine 80 cm, ili c) pomjeranjem susjednog praga. Ugrađivanje posebnog komada praga, ili pomjeranje susjednog praga, vrši se ispod loma, naprsline ili oštećenog mjesta tračnice. O prohodnosti kolosjeka na mjestu gdje se nalazi slomljena, prsla ili oštećena tračnica, io veličini brzine kojom vozovi mogu prometovati preko tog mjesta, odluku donose: čuvar pruge ili pružni poslovođa sa mašinovođom ili motorovođom zaustavljenog voza, šef padne jedinice za održavanje pruge. Ako je lom kod dugačkog traka šine na mostu ili u tunelu, saobraćaj se obustavlja dok se kvar ne otkloni, o čem u odluku donosi šefradne jedinice, a do njegovog dolaska, organ koji je prvi pronašao prslu šinu. Član 50. (Suradnja sa organima drugih službi) (1) Raskopavanje, pomjeranje ili uklanjanje kabela, vodova, stupova i ostalih postrojenja i uređaja za jaku i slabu struju, smije se vršiti samo u prisustvu i pod nadzorom stručnog tijela nadležne službe. (2) Ugrađivanje, prerada i dotjerivanje spojnih poluga, šipastog zatvarača, ili uklopnik i postavnog uređaja kod skretnica, vrše organi održavanja pruge u suradnji sa stručnim tijelom službe za signalno-sigurnosna postrojenja. Stručni organi službe za signalno-sigurnosna postrojenja postavljaju i održavaju uređaje za zaključavanje i osiguranje skretnica. Bušenje tračnica za ovu svrhu vrše organi za održavanje pruge. Ugrađivanje postrojenja za zagrijavanje skretnica obavlja se u suradnji sa tijelima održavanja pruge. Bušenje tračnica i obradu skretničkih djelova za tu svrhu vrše organi za održavanje pruge. (3) Ugrađivanje izolacijskih odsjeka i izolacijskih spojeva, kao i njihova obnova i rekonstrukcija, vrši se u prisustvu i u suradnji sa stručnim tijelom nadležne službe. Član 51. (Oprema, alat, strojevi i pružna vozila) (1) Za provjeru stanja gornjeg stroja i za izvođenje radova na gornjem stroju upotrebljavaju se: mjerni pribor, instrumenti, vozila i uređaji za kontrolu stanja kolosjeka, alat, sprave i strojevi, oprema za zavarivanje, transportna sredstva, pružna vozila, signalna sredstva i zvučna alarmna sredstva za zaštitu radnika. Izbor i nabavu ovih sredstava vrše UI prema odredbama: tehničkih propisa, odgovarajućih standarda. (2) Sredstva pobrojana u stavu 1. ovog člana, kao i ostala sredstva koja se upotrebljavaju u službi održavanja pruge, označavaju se i boje žuto, izuzev signalnih i drugih sredstava kojima su boje određene odgovarajućim propisima. Član 52. (Pregled gornjeg stroja) (1) Ispravnost gornjeg stroja željezničkih pruga provjerava se pregledom i snimanjem. Provjeravaju se: tehnički parametri pruge, uređenje kolosjeka i ugrađeni kolosječni materijal. Provjera gornjeg stroja u cjelini, kao i pojedinih grupa elemenata ili pojedinih elemenata, vrši se: mjernim kolima i drugim mjernim šinski vozilima, mjerilima, instrumentima, vožnjom na vučnom vozilu i vizualno. Pregled i provjeru ispravnosti gornjeg stroja vrše osobe koje za tu svrhu imaju odgovarajuću stručnu spremu. (2) Izvršno pružno osoblje mora raspolagati potrebnim tehničkim podacima za: prijelazne krivine, prijelazne rampe za nadvišenje vanjske tračnice u zavoju, kružne krivine, međuprave, prave ispred i iza skretnice, nagibe pruge, prijelome nivelete, za veličinu proširenja i nadvišenja kolosjeka za svaku krivinu u svom rejonu, kao i podacima za potrebnu temperaturu za dugačke trakove tračnica. (3) Godišnji plan rada mjernih kola i drugih šinskih vozila za snimanje stanja kolosjeka i za provjeru stanja elemenata na gornjem stroju izrađuje stručna služba UI. (4) Mjerne vožnje za snimanje i ispitivanje stanja gornjeg stroja obvezne su: na glavnim prugama normalnog kolosjeka I reda, najmanje dva puta godišnje; na glavnim prugama normalnog kolosjeka II reda, najmanje jednaput godišnje; a na svim ostalim prugama, najmanje jednaput u dvije godine. Ove odredbe važe do početka primjene EN 13.848, poslije čega cikluse kontrole određuju ove EN norme. (5) Povjerenstvo za tehnički pregled i prijem izvršenih radova glavnih opravki pruge može zahtjevati da se snimanje gornjeg stroja izvrši mjernim kolima i drugim mjernim šinski vozilima, ali ocjene rezultata mjerenja moraju biti iz važeć eg Upute 339 ŽS BiH, odnosno EN 13848. Organ službe građevinskih poslova i rukovoditelj (šef) radne jedinice za održavanje pruga obavezno prisustvuju snimanju svojih dionica mjernim kolima (6) Po završenom snimanju, rukovodilac grupe mjernih kola predaje rukovoditelju radne jedinice za održavanje pruge originale snimljenih podataka za rejon te radne jedinice. Na temelju toga i osobnog uvida na terenu, rukovodilac radne jedinice za održavanje pruge, poduzima odgovarajuće mjere, o čemu obavještava svoj UI. Izvještaj i opća zapažanja o stanju i promjenama na gornjem stroju podnosi odgovorna osoba za gornji stroj u Sektoru za građevinske poslove UI. (7) Provjeru nagiba i duljine prijelaznih rampi za nadvišenje, dužine i zakrivljenosti prijelaznih krivina, dužine međuprava i međukrivina, kao i prava ispred i iza skretnica, nadvišenja vanjskih šina u krivinama, visinskog odnosa trač nica u pravoj, proširenja kolosjeka u zavojima, širine kolosjeka u pravoj, smjera kolosjeka, stabilnosti kolosjeka, podužnih i visinskih razlika (ulegnuća) u kolosjeku, te vitopernosti, ukoliko se ovi podaci ne provjeravaju mjernim kolima, ili ako se provjeravaju mjernim kolima jedanput u dvije godine, vrše ručnim mjerilima, i to: a) rukovoditelj (šef) radne jedinice za održavanje pruga, jedanput godišnje, s tim da sukcesivno izmjeri sve takve dijelove kolosjeka; b) osoba zadužena za gornji stroj u službi građevinskih poslova i rukovoditelj (šef) građevinske službe, prema potrebi i na mjestima prema izboru. (8) Velič inu dilatacionog razmaka na spojevima šina, stanje dilatacionih sprava, dubinu i širinu žljebova (pored šina) za prolaz točkova šinskih vozila, stanje izolacionih odsjeka i izolacionih spojeva šina i stanje sprava protiv putovanja šina provjeravaju mjerilima, i to: a) rukovoditelj (šef) radne jedinice za održavanje pruga, najmanje dva puta godiš nje, po mogućnosti tijekom travnja i listopada, a prema potrebi i tijekom cijele godine; b) osoba zadužena za gornji stroj u službi građevinskih poslova i rukovoditelj (šef) građevinske službe, svakog mjeseca, mjestimično i prema izboru. (9) Velič inu trošenja trač nica, opće stanje tračnica i kolosječ nog pribora, stanje zavarenih i navarenih mjesta na tračnicama, podudarnost profila tračnica na spojevima, ispravnost i položaj pragova, dimenzije i kvalitetu zastorne prizme, provjeravaju mjerilima, i to: a) rukovoditelj (šef) radne jedinice za održavanje pruga, jednaput godišnje, sukcesivno u toku III. kvartala; b) osoba zadužena za gornji stroj u službi građevinskih poslova i rukovoditelj (šef) građevinske službe, povremeno i prema izboru, priključujući se rukovoditeljima radnih jedinica za održavanje pruga, kada oni vrše ovu provjeru. (10) Pregled izoliranih odsjeka i izoliranih spojeva tračnica obuhvaća provjeru ispravnosti: pragova, zastora, kolosječ nog pribora (naročito vezica), izolacijskih umetaka, prespoj za povezivanje tračnica, dilatacijskih razmaka na spojevima tračnica, širine kolosjeka, nadvišenja vanjske tračnice ako je kolosjek u zavoju, pritvrđenost cjelokupnog kolosječnog materijala na izoliranom odjelu ili spoju, kao i ispred i iza njih. (11) Kod sprava protiv "putovanja" šina, provjerava se pravilnost položaja, stanje pritvrđenosti i učinkovitost njihovog djelovanja. (12) Izvršno pružno osoblje mora raspolagati tehničkim podacima za skretnice ugrađene u svom rejonu. mjesta gdje su ugrađene skretnice; broj skretnica; tip, polumjer, kut i smjer skretanja; stacionažu početka skretnice i međik; ve činu nagiba pruge; propisane mjere za širinu kolosjeka i tolerancije na točno određenim mjestima skretnice; širine i dubine žljebova i dozvoljeni otvor na vrhu nepriljubljenog jezična. (13) Provjera ispravnosti ugrađenih skretnica i ukrštaja vrši se pregledom, ispitivanjem i mjerenjem. Vizualnim pregledom i provjerom čekićem, utvrđuje se ispravnost svih čeličnih dijelova skretnice, pribora i pragova, a vizualno zastora, signalne svjetiljke i međik, kao i čistoća i podmazivanje skretnice. Mjerenjem i ispitivanjem provjeravaju se: širina kolosjeka, visinski odnos tračnica, smjer i niveleta kolosjeka u skretnici, naspramnost i ulegnuća sastava, funkcioniranje mjenjalice, priljubljivanje i otvor jezičaka, potrebna sila za postavljanje jezičaka, dimenzije utora, stabilnost skretnice (pragova), nalijeganje jezičaka na klizne jastučiće, zavarena i navaren mjesta, eventualna putovanja pojedinih dijelova skretnica, veličina dilatacijskih razmaka na spojevima tračnica, ispravnost sigurnosnih uređaja, ishabanosti tračnica, srcišta i mjenjalice. (14) Pregled i mjerenje skretnica i ukrštaja vrši se mjerilima i vizualno kao što je u tablici 30. određeno. Tablica 30 - Pregled i mjerenje skretnica i ukrštaja Redni broj Pregled vrše Skretnice na otvorenoj Pruzi i na glavnim staničnim kolosjecima Sve ostale Skretnice i ukrštaji Primjedba a. m j e r i l i m a 1. Rukovodilac (šef) RJ ZOP mjesečno tromjese čno - 2. Osoba zadužena za godnji stroj (skretnice) u službi građevinskih poslova mjesečno polugodišnje Prisutni: šef stanice ili odoba koju on ovlasti i osoba iz radne jedinice zadužena za SS postrojenja 3. Rukovodilac (šef) službe građevinskih poslova sukcesivno u tijekom godine prema potrebi Prisutni: šef stanice i rukovodilac radne jedinice za SS postrojenja b. Vizualno uz upotrebu čekića 1. Rukovodilac (šef) RJ ZOP nedjeljno nedjeljno - 2. Osoba zadužena za gornji stroj (skretnice) u službi građevinskih poslova tromjesečno - - 3. Rukovodilac (šef) službe građevinskih poslova sukcesivno tijekom godine sukcesivno tijekom godine - Mjerenje skretnica i ukrštaja ujedno vrijedi i kao vizualni pregled. Interval između pregleda, mjerenja skretnica i ukrštaja koje vrši rukovodilac radne jedinice i osoba zadužena za gornji stroj (skretnice) u Sekcijama za održavanje pruge ne treba biti manje od 10 dana. Osoba zadužena za gornji stroj (skretnice) u Sekciji za održavanje pruge pravi raspored mjesečnog preglada skretnica i ukrštaja kojima prisustvuje on i osoba iz radne jadinice (šef radne jedinice) Svi pregledi skretnica i ukrštaja u stanicama, ukrsnica, prometnim i prometno-transportnim otpremništva unose se u prometni dnevnik i upisuju nađeni nedostaci s opisom mjera koje treba poduzeti. Za skretnice i ukrštaj u ložionica, radionicama i drugim službenim jedinicama pregled se upisuje u posebnu knjigu koja je za to određena. Pored toga, mjerenja i recenzije skretnica i ukrštaja, navedeni pod a. u tablici 31., upisuju se i u knjigu mjerenja skretnica, koju svaki za sebe vode: rukovoditelj radne jedinice, osoba zadužena za gornji stroj (skretnice) u Sekciji za održavanje pruge. U iznimnim slučajevima, UI može odrediti i veći broj prikaza i mjerenja skretnica i ukrštaja nego što je naprijed određeno, ako to zahtjeva interes sigurnosti željezničkog prometa. (15) Vožnjom na vučnom vozilu provjerava se, i vizualno, niveleta, smijer i stabilnost kolosjeka Provjeru vrše: rukovoditelj pružneradne jedinice, osoba zadužena za gornji stroj u Sekciji za održavanje pruge, šef građevinske službe u Sekciji za održavanje pruge prema rasporedu rukovoditelja Sekcije za održavanje pruge. (16) Vizualni opći pregled gornjeg stroja vrši se drezina ili pješice i obuhvaća opće stanje: ugrađenih trač nica, kolosječ nog pribora, pragova, zastora, dilatacija, žljebova pored voznih tračnica, nivelete i smjera kolosjeka, odvodnje kolosjeka i ispravnosti kolosjeka u cjelini. Za izvršno pružno osoblje UI određuje broj vizualnih pregleda, prema: stanju gornjeg i donjeg stroja, dužini dionice, veličini prometa i mjesnim prilikama. Član 53. (Dozvoljena odstupanja od propisanih mjera) (1) Dozvoljena odstupanja za dužine i nagib prijelaznih rampi za nadvišenje vanjskih šina u krivinama, za duljine prijelaznih krivina, međuprava i prava ispred i iza skretnica propisana su članom 33,, 34,, 35. i 36. ovog Pravilnika. (2) Dozvoljena odstupanja za širinu kolosjeka, visinski odnos tračnica u pravoj i nadvišenje vanjske tračnice u zavoju propisana su č lanom 30., 31. i 32. Kada se ova mjerenja vrše kolosječni razmjernik i libelom, provjera se obavezno mora obaviti na spojevima tračnica i na sredini tračničkog polja, a kod dugačkih trakova tračnica najmanje na svakih 20 m kolosjeka. (3) Dozvoljena odstupanja za smjer kolosjeka propisana su članom 38. (4) Pri provjeri stabilnosti kolosjeka, od ukupno ispitane količine pragova, smije biti najviše 10% pragova "igrača", s tim da razmak pojedinih igrajućih pragova biti najmanje 5 m. Kod pruga i skretnica na kojima se promet obavlja brzinom većom od 80 km/h, pragova igrača ne bi trebalo biti na spojevima tračnica, na 10 m ispred i iza objekata i kod skretnica. Kada se stabilnost kolosjeka provjerava probnim štapom, ugibomerom i sl., obavezno je da se provjera izvrši: kod svih spojeva tračnica obuhvaćajući i po jedan prag s obje strane spoja, ispred i iza svih objekata, na najmanjoj duljini od 10 m, i kod skretnica i kod skretnica i ukrštaja. Kod kolosjeka i pruga u eksploataciji, provjera stabilnosti vrši se i kod svih pragova ugrađenih tijekom zadnjih 6 mjeseci. Kod kolosjeka i pruga na kojima je izvršena glavna opravka, pored navedenog, provjera se vrši još i najmanje na po jednom šinskom polju na svakih 250 m. Kod dugačkih trakova trač nica, dužina tračničkog polja za ovu provjeru računa se prema normalnim duljinama tračnica koje su zavarene u dugački šinski trak. (5) Dozvoljeni nagibi uleknuć a kod podužnih visinskih razlika opterećenog kolosjeka moraju biti: a) u granicama propisanim čl. 33. ovoga Pravilnika za prijelazne rampe za nadvišenje, s odstupanjima kao što je propisano u čl. 31. visinski odnos tračnica u pravoj i nadvišenje vanjskih šina u krivinama; b) na svakih 500 m kod pruga normalnog kolosjeka I reda, na svakih 250 m kod pruga normalnog kolosjeka II reda i na svakih 100 m kod svih ostalih pruga može biti najviše po jedno jednostrano ili obostrano ili naizmjenično (unakrsno) ulegnuće. (6) Velič ina dilatacijskih razmaka na spojevima tračnica provjerava se: a) kod kolosjeka u pravoj, na horizontali i na nagibima do 10‰ - na 50% od ukupnog broja spojeva tračnica, i b) kod kolosjeka u pravoj, na nagibima već im od 10‰ i u svim zavojima - na svim spojevima tračnica. Provjera se vrši posebno za svaki trak tračnice. Izmjereni dilatacijski razmak na 10 uzastopnih spojeva tračnica zbrajaju se i podjele sa 10. Dobiveni rezultat je prosječna veličina dilatacionog razmaka za tih 10 spojeva i treba biti jednak ili da se razlikuje za plus ili minus 2 mm od propisanog dilatacionog razmaka za dotičnu dužinu tračnice i za temperaturu tračnica koja je izmjerena za vrijeme provjere. (7) Dilatacione sprave, u kolosjeku na pruzi i kod mostova, moraju imati sve pragove ispravne, a spojni i pričvrsni pribor u punom broju i propisno pritegnut. (8) Dubina i širina žljebova (pored šina) za prolaz točkova šinskih vozila propisana je u čl. 9. ovog Pravilnika. (9) Najveća dozvoljena visinska i bočna ishabanosti ugrađenih tračnica propisana je u čl. 18. ovog Pravilnika. Veličina vertikalnog habanja mjeri se na mjestima kako je to označeno u tablicama 14. i 15. Vertikalno trošenje tračnica mjeri se na tri mjesta na duljini tračnice: na sredini i na oba kraja šine (između drugog i trećeg praga od kraja trač nice). Kod dugačkih trakova tračni zavarena mjesta uzimaju se kao krajevi tračnica. Srednja veličina vertikalnog habanja šine dobiva se iz aritmetičke sredine ove tri izmjerene vrijednosti, a najveće vertikalno habanje je ono koje se kao takvo i izmjeri na vodilici. (10) Pregled i ispitivanje zavarenih i navarenih mjesta na tračnicama i skretnicama vrši se prema odredbama upute, odnosno prema propisima standarda. Najveća odstupanja za sve metode zavarivanja mjereno čeličnim ravnalom dužine 1,0 m mogu biti: a) za vertikalno ulegnuće tračnica na mjestu vara - do 1 mm, B) za bočno odstupanje od podužnog pravca tračnica na mjestu vara - do 1 mm. Ostala odstupanja propisuju se naputkom odnosno standardom. (11) Naspramnost sastava tračnica provjerava se na mjestima prema izboru. Dozvoljeno odstupanje za pruge normalne širine kolosjeka u pravoj je 20 mm, au krivinama 20 mm plus polovica vrijednosti od veličine prve skrać enost ugrađenih tračnica. (12) Ulegnuć e na spoju šina sa vezicama, kao i visinska i bočna nejednakost voznih površina tračnica na spoju jednog tračničkog traka, provjeravaju se čeličnim ravnalom dužine 2,00 m, i to na spojevima prema izboru. Dozvoljena odstupanja su: za ulegnuća spoja 2 mm, za visinsku nejednakost šina 0,5 mm i za bočnu nejednakost šina 0,5 mm. (13) Ugrađeni kolosječ ni pribor mora ispunjavati uvjete propisane u stavcima 12 do 18 čl. 47. ovog Pravilnika. (14) Pravilan položaj pragova ugrađenih u kolosjeku provjerava se na mjestima prema izboru. Dozvoljena su sljedeća odstupanja: a) za nepodudarnost dužinske sredine praga s osi kolosjeka 0,35 mm; b) u kolosjeku gdje su tra čnice zavarene aluminotermitskim postupkom, odstojanje susjednih pragova u rejonu vara tračnice smije iznositi najviše 50 cm, što se odnosi samo na po 2 susjedna razmaka pragova s obje strane vara, s tim da rastojanja svih ostalih pragova budu u granicama propisanim u čl. 23. ovog Pravilnika; c) odstupanja u razmaku ostalih ugrađenih pragova, izuzev navedenih u prethodnom podstavu b, ovoga stava, propisana su članom 23. ovog Pravilnika. (15) Ispitivanje ispravnosti ugrađenih drvenih pragova vrši se sistematskim pregledom. U tački 20. č l. 47. ovoga Pravilnika propisani su opći kriteriji za određivanje neispravnih pragova (16) Kvaliteta zastornog materijala, kao i oblik i dimenzija zastorne prizme, provjeravaju se pomoću prijenosnog profila, vizualnim pregledom ili mjerenjem poprečnog presjeka zastorne prizme na mjestima prema izboru. U čl. 21. ovog Pravilnika i u standardu propisan je kvaliteta zastornog materijala. Oblik i dimenzije zastorne prizme propisani su u čl. 21. ovog Pravilnika. (17) Ispravne skretnice moraju ispunjavati sljedeće uvjete: a) ma kog čeličnog dijela. Skretnica mora biti kompletna. Dozvoljene tolerancije propisane su u čl. 40. ovog Pravilnika, b) pragovi moraju biti u punom broju, ispravni i dobro podbijeni. Položaj i razmak pragova kod standardizi- ranih skretnica moraju biti prema projektu, a kod ostalih prema utvrđenom rasporedu, c) zastorna prizma mora biti u ispravnom stanju, d) postavni uređaj mora biti ispravan i kompletan, a osiguranje skretnice i upozorenja kojima se signalizira položaj skretnice, odnosno putevi vožnje moraju biti sukladna odredbama Pravilnika o održavanju signalno-sigurnosnih postrojenja (Pravil- nik 400 ŽS BiH), kao i odredbama signalnog i Prometnog pravilnika (Pravilnici 1. i 2. ŽS BiH), e) dozvoljena odstupanja u širini kolosjeka na skretnicama propisana su u čl. 40. Ovog Pravilnika, f) dozvoljeno odstupanje visinskog položaja jednog tračničkog traka u odnosu na drugi šinski trak istog kolosjeka je ± 2 mm. Kod skretnica sa nadvišenje, dozvoljeno odstupanje od propisanog nadvišenja također je ± 2 mm, g) za niveletu kolosjeka, kao i za smijer kolosjeka u pravoj nisu dopuštena nikakva odstupanja. Odstupanje od smjera odvojnog kolosjeka (u krivini) dozvoljeno je ± 2 mm od propisanih strelica za dotični polumjer krivine. h) nenaspramnost sastava nije dozvoljena. Nijedan dio skretnic e ne smije promjeniti svoj položaj u uzdužnom ili popreč nom smjeru. Nisu dopuštena nikakva odstupanja za dilatacijske razmake na spojevima tračnica, na početku skretnice, u samoj skretnici i na krajevima skretnice. Ulegnuća spojeva tračnica na jednom šinskom traku dozvoljena su do 2 mm, mjereno čeličnim ravnalom od 2 m. Za visinsku i bočnu nejednakost voznih površina tračnica na spoju i na zavarenim i navareni mjestima na tračnicama dozvoljeno odstupanje je 0,2 mm, i) visinski odnos jezičaka i naležnih tračnica, najmanji razmak između otvorenog jezična i naleznete tračnice, priljubljivanje jezična uz naleznete tračnice, nalijeganje jezičaka na klizne jastučiće, tolerancije za klizne jastučiće i podložne pločice jezičaka odstupanja za otvor jezičaka propisane su u čl. 40. ovog Pravilnika. j) dopuštena odstupanja za dimenzije žlijeba propisana su u čl. 9. i čl. 40. ovog Pravilnika, k) skretnice moraju biti čiste i podmazane, l) veličina dozvoljene ishabanosti tračnica u skretnici ista je kao što je propisano za tračnice u kolosjeku u čl. 18. ovog Pravilnika. VI. ZAVRŠNE ODREDBE Član 54. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta, a isti će se pr ROŽ BiH od entiteta dobije pismenu potvrdu o prihvatanju i primjeni odredbi ovog pravilnika u svrhu izmjene Priloga I "Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost željezničkog sistema u BiH" ("Službeni glasnik BiH" br.11/12). Broj 10-01-29-7-132-1/13 23. aprila 2013. godine Dobo j Direktor Borka Trkulja, s. r. Na temelju članka 8. točka a. stavak 1. i 2. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05), Regulatorni odbor željeznica BiH donosi 314 PRAVILNIK 1 O ODRŽAVANJU GORNJEG STROJA PRUGA I. OPĆI DIO Članak 1. (Uvodne odredbe) (1) Ovaj Pravilnik propisuje odredbe o organizaciji i načinu vršenja nadzora i pregleda pruge, kao i tehničke uvjete za održavanje gornjeg stroja pruga normalnog kolosjeka nominalne širine 1.435 mm i radove koji se moraju poduzimati za siguran i uredan željeznički promet za konvencionalne brzine - do 160 km/h. (2) Odredbe ovoga Pravilnika sadrže tehničke uvjete, tehni- čke parametre i mjere za održavanje gornjeg stroja pruge, kao i vremenske rokove i način provjere ispravnosti pruge i njenih elemenata. (3) Pruga je ispravna ako su njezini sastavni dijelovi ispravni i ako se na pruzi obavlja promet brzinama i s osovinskim tlakom propisanim ovim pravilnikom i važećim Voznim redom. (4) Za uspostavu i održavanje javne željezničke infrastrukture ili privatne željezničke infrastrukture povezane s javnom željezničkom infrastrukturom odgovoran je upravitelj željezničke infrastrukture (UI). Upravljanje javnom želje- zničkom infrastrukturom može obavljati javno poduzeće ili kompanija koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH" br. 52/05). Članak 2. (Željeznička infrastruktura) (1) Željeznička infrastruktura obuhvaća donji i gornji stroj pruge, objekte na pruzi, stanične kolosjeke, telekomuni- kacijska, signalno-sigurnosna, elektrovučne, elektro- energetska i ostala postrojenja i uređaje na pruzi, opremu pruge, zgrade i ostale objekte na željezničkim službenim mjestima, koji su u funkciji organiziranja i reguliranja željezničkog prometa, sa zemljištem koje služi tim zgradama, pružni pojas i zračni prostor iznad pruge u visini od 12 metara, odnosno 14 metara kod dalekovoda napona preko 220 kV, računajući iznad gornjeg ruba tračnice (GIS). (2) Podvozje se sastoji iz zemljanog trupa i objekata i služi kao podloga gornjem stroju. (3) Gornji stroj se sastoji od kolosjeka, skretnica i ukrštaja i služi kao neposredna podloga za kretanje trač nicskih vozila. Elementi gornjeg sloja su: tračnice, kolosječni pribor, pragovi i zastor. Članak 3. (Podjela željezničkih pruga) (1) Podjelu i kategorizaciju pruga određuje vlasnik infrastrukture prema odredbama važećih TSI, COTIF-u i UIC-fisha. Uvažavajući trenutačno stanje u željezničkom sektoru BiH, gdje su vlasnici infrastrukture entiteti i Brčko Distrikt, podjela pruga i kategorizacija određena je postojeć om nacionalnom zakonskom legislativom. (2) Prema broju kolosjeka, pruge se dijele na jednoko- losječne, dvokolosječne i višekolosječ ne. (3) Prema vrsti vuče pruge se dijele na elektrificirane i neelektrificiranim. Elektrificirane pruge na mreži ŽS BiH koriste monofazni sustav elektrifikacije sa nazivnim naponom 25 kV i frekvencijom 50 Hz. 1 Pravilnik objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 42/13 (4) Prema vrsti željezničkog prometa pruge se dijele na pruge za putnič ki promet, pruge za teretni promet i pruge za mješoviti željeznički promet. Kod manjih željeznica, koje spada i željeznica u ŽS BiH, uglavnom, sve pruge se koriste za sve vrste prometa, iz tradicionalnih, tehničkih i ekonomskih razloga. (5) Na temelju karakteristika terena (reljef, geološki sklop, hidrološke prilike) željezničke pruge se dijele na ravničarske pruge i pruge u riječnim dolinama, pruge u valovito-brežuljkastom terenu, brdska pruge, planinske pruge, gradske i prigradske pruge i lokalne pruge u velikim gradovima. (6) Prema obimu prometa i značaju za unutarnji i međunarodni promet, pruge se kategoriziraju na: a) magistralne pruge, od značaja za međunarodni i naci- onalni promet, obuhvaćene Europskim sporazu-mom o najvažnijim međunarodnim željezničkim prugama. b) regionalne pruge, od značaja za regionalni i lokalni promet, c) lokalne pruge, od značaja za lokalni promet. (7) Sa stanovišta održavanja, pruge se kategoriziraju na pruge I, II i III reda. Magistralne i regionalne pruge su pruge, sa stanovišta održavanja, predstavljaju pruge I reda u daljnjem tekstu ovog Pravilnika, a lokalne pruge sa stanovišta održavanja, predsta- vljaju pruge II i III reda u daljnjem tekstu ovog Pravilnika. Članak 4. (Tehničke karakteristike pruga i kolosjeka) Na temelju važećih akata za sigurnost na području ŽS BiH određeni su: najmanji promjeri krivina, maksimalni nagibi, uvjeti za međ usobno križanje pruga, križanje pruga s drugim prometnicama, priključivanje pruge i kolosjeka na pruge drugih zemalja, kao i uvjeti za postavljanje i ugrađivanje na željezničkom zemljištu plinovoda, vodovoda i drugih vrsta cjevovoda, kao i svih vrsta električnih, telefonskih, telegrafskih i drugih linija i vodova, bilo da se oni križaju sa željezničkom prugom ili idu paralelno s njom, ili samo zadiru u prostor pruge. Članak (Obezbjeđ enje tehničkog jedinstva na pruzi) Pri održavanju kolosjeka, postrojenja i uređaja na pruzi, moraju se primjenjivati odredbe Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava u BiH ("Službeni glasnik BiH" br. 11/12.) i važećih podzakonskih akata koji su sastavni dio ove Instrukcije. Članak 6. (Dužina pruge i kolosjeka) 1) Dužina pruge, za potrebe održavanja pruge i eksploatacije željeznice, prikazuje se kao građevinska, stvarna, eksploataciona: a) građevinska dužina pruge mjeri se po osi kolosjeka od poč etne do završne točke građenja. Kod kolodvora i ostalih službenih mjesta na pruzi mjeri se po glavnom prolaznom kolosijeku; b) stvarna duljina pruge je duljina prijevoznog puta, a mjeri se od sredine do sredine stanične zgrade, odnosno od sredine do sredine službenih mjesta; c) eksploataciona ili prometna duljina pruge je stvarna duljina pruge koja je u eksploataciji; Povremeno ukinut ili uveden promet na nekoj pruzi utječe na izračunavanje prosječne eksploatacione dužine te pruge; Prosječna eksploataciona dužina pruge dobiva se redukcijom eksploatacione duljine razmjerno broju dana u kojima je, u tijeku jedne godine, bila u prometu. 2) Kolosjek između izlazne i ulazne skretnice susjednih kolodvora ili drugih službenih mjesta, u građevinskom smislu, je kolosjek na otvorenoj pruzi. Dužina kolosjeka u kolodvorima i ostalim službenim mjestima prikazuje se kao ukupna, stvarna i korisna: a) ukupna (puna, građevinska) dužina kolodvornog kolosjeka je odstojanje mjereno po osi kolosjeka od početka ulazne skretnice do početka izlazne skretnice, odnosno do kraja odvojnog kolosjeka (do grudobrana slijepog kolosjeka), što znači da u ukupnu dužinu kolosjeka ulaze i dužine skretnica; b) stvarna duljina staničnog kolosjeka je dužina kolosjeka između krajeva odvojnih skretnica, odnosno od kraja odvojna skretnice do kraja odvojnog slijepog kolosjeka; c) korisna duljina je dio kolosjeka na koji se mogu postaviti vozila, s tim da ne ometaju vožnju na susjednom kolosjeku; Položaj početne i krajnje točke korisne duljine kolosijeka, ovisno je od toga da li je kolodvor s ili bez skretničkog osiguranja, o vrsti skretničkog osiguranja, je li kolosjek prolazni ili slijepi-prema tome, kao početna ili krajnja točka korisne dužine staničnih kolosjeka može biti: ulazni i izlazni međik, ulazni međik i izlazni signal, kraj ulazne izolirane tračnice i izlazni signal, kraj izolacije skretnice i izlazni signal, ulazni međik (kraj ulazne izolirane tračnice, kraj izolacije skretnica), grudobran i izlazni međik (izlazni signal, početak izolirane tračnice, početak izolacije skretnice). 3) Međik se u službenim mjestima vidno obilježava stalnom oznakom sukladno sa standardom BAS P.B8.031. Međici se postavljaju na onom mjestu gdje je odstojanje kolosjeka, koji su međusobno povezani istom skretnicom ili ukrštaj, "najmanje dovoljno rastojanje" koje osigurava da zaustavljeno vozilo na jednom od kolosjeka ne ometa vožnju po prugom kolosjeku. Na prugama u ŽS BiH međik se postavlja na mjestu gdje je razmak kolosjeka 3,50 m, mjereno okomito na simetralu skretničkog kuta. Kod priključaka na otvorenoj pruzi ovo razmak iznosi 4,00 m. Članak 7. (Pružne oznake) (1) Obilježavanje stacionaže, tehničkih elemenata i parametara pruge, objekata i postrojenja za potrebe održavanja pruge vrši se pružnim oznakama. Pružne oznake su: kilometarske i hektometarske, za osu i visinu kolosjeka, za zavoje, padokaze, za tunele i granične znakove. Oblik, mjere i ugrađivanje svake od navedenih pružnih oznaka regulirani su posebnim aktima donesenim od strane UI. Odstojanje pružnih oznaka od osi kolosjeka predstavljeno je u tablici 1. Tablica 1 - Odstojanje pružnih oznaka od osi najbližeg kolosjeka Vrsta pružne oznake Za pruge normalne širine kolosjeka (mm) I i II reda III reda a. Odstojanje zareza kojim se obilježava osa kolosjeka na pružnim oznakama 2.500 2.300 b. Odstojanje najbližeg dijela kilometarskog i hektometarskog znaka, oznake os i visinu kolosjeka, oznake za krivinu 2.440 2.240 c. Odstojanje najbližeg dijela padokaza kod kolosjeka u pravoj, kao i u krivinama polumjera jednakog i većeg od 250 m, kod normalnog kolosjeka bez nadvišenja. 2.500 2.500 Iznimno, kod pruga u eksploataciji ŽS BiH, UI može odobriti da naprijed navedena odstojanja budu i veća, kao i da najmanja odstojanja najbližeg dijela pružnih oznaka od osi kolosjeka navedenih u tablici 1. pod b., Iznose 2.200 mm. Pri ovome UI određuje i odstojanje zareza za osu kolosjeka. (2) Visina stalnih oznaka navedenih u tablici 1. pod b., Iznad gornjeg ruba bliže tračnice, iznosi maksimalno 50 mm. (3) Razmak padokaza, mjereno od osi kolosjeka u zavojima pruga normalne širine kolosjeka polumjera manjeg od 250 m, kao i za kolosjek sa nadvišenje, može se povećati prema tablicama 2 i 3. (4) kilometarskim i hektometarskim oznakama označava se odstojanje od početka prema kraju pruge na svakih 1.000 metara, odnosno na svakih 100 metara, mjereno: kod jednokolosječnih pruga po osi kolosjeka, a kod dvokolosječ nih pruga po osi planuma. Sve kilometarske i hektometarske oznake sa parnim brojevima postavljaju se s desne, a hektometarske oznake sa neparnim brojevima s lijeve strane pruge. ŽS BiH može odobriti da se i kilometarske oznake s neparnim brojevima mogu ugrađivati s lijeve strane pruge. Isto tako, ŽS BiH može odobriti da se, zbog terenskih ili iz drugih razloga, kilometarske i hektometarske oznake mogu postavljati samo s jedne strane pruge. Površine na kojoj su brojevi vertikalna je i uspravna na os kolosijeka i okrenuta je prema smjeru prometa, sukladno sa standardom BAS Ž. G1. 201. (5) Oznakama za osu i visinu kolosjeka označ ava se položaj osi i visina gornjeg ruba tračnice kolosijeka, i to: kod kolosjeka u pravoj visina gornjih rubova obje tračnice, a kod kolosjeka u zavoju visina gornjeg ruba unutarnje tračnice. Da bi se broj pružnih oznaka smanjio gdje god je to moguć e, označavanje osi i visine kolosjeka vrši se: na stupovima kontaktne mreže, na pogodnim dijelovima stalnih objekata, na pružnim oznakama na kojima se mogu označiti više elemenata, i sl. Označavanje osi i visine kolosjeka kod elektrificiranih pruga, kod pruga koje će se elektrificirati i kod glavnih pruga I reda, vrši se: na početku i na kraju svih objekata sa svodom ili pločom iznad kolosjeka na poč etku i kraju svih prelaznih krivina, na prijelomima nivelete, a, zatim, i na svakih 100 m pruge, ako se označavanje vrši na oznakama za stacionažu ili na objektima. Kada se označavanje vrši na stupovima kontaktne mreže, onda ovo odstojanje ne mora biti 100 m, već je to razmak jednak razmaku stupova. Kod ostalih pruga, označavanje osi i visine kolosjeka vrši se: na početku i na kraju svih objekata sa svodom ili pločom iznad kolosjeka, na početku i na kraju svih prijelaznih rampi za nadvišenje vanjskih tračnica u krivinama (prijelazne krivine) i na prijelomima nivelete, a na ostalim dijelovima pruge prema potrebi i odluci UI. U zavojima, oznake os i visinu kolosjeka se postavljaju sa unutrašnje strane; to se čini i sa ostalim pružnim oznakama, ako se njima obilježe i ovi elementi. Kada se za tu svrhu koriste stupovi kontaktne mreže ili objekti, onda se označavanje osi i visine kolosjeka također vrši s unutarnje strane zavoja. Pružne oznake os i visinu kolosjeka postavljaju se okomito i paralelno osi kolosjeka, sukladno sa standardom BAS P. B8.001. (6) Oznakama za krivine označava se početak prijelaznih krivina (PPK) i kraj prijelaznih krivina (KPK). Kod kružnih krivina bez prijelaznih krivina označava se početak krivine (PK) i kraj zavoja (KK). Površina na kojoj je natpis paralelna je podužnoj osi kolosjeka, sukladno sa standardom BAS Ž. G1. 202. (7) Padokazima se obilježavaju prijelomi nivelete na pruzi i označavaju veličine i dužine podužnih nagiba. Postavljaju se s desne strane pruge, sa tablom upravno na uzdužnu osu kolosjeka. Tabla, sa vrhom petokutnog bijelog polja upravljenog gore, ugrađuje se na početku uspona, a sa vrhom upravljenog dolje na početku pada. Padokazi sa pravokutnim bijelim poljem postavljaju se na mjestima prijelaza sa uspona na horizontalu, odnosno s pada na horizontalu, sukladno sa standardom BAS P. B8.013. (8) Oznake za tunele kod jednokolosječnih pruga postavljaju se na ulaznom portalu s desne strane, a na izlazu s lijeve strane pruge. Kod dvokolosječnih pruga ove oznake postavljaju se samo na ulazima u smjeru vožnje. Na oznakama se ispisuje naziv, broj i dužina tunela. (9) Granični znaci postavljaju se na mjestima gdje granice zemljišta u eksproprijacioni pojasu (međe) mijenjaju svoj pravac, kao i na dužim smjerovima međa željezni čkog zemljišta, ali najmanje na svakih 100 m. (10) Kod stalnih objekata u donjem stroju željezničke pruge (most, tunel i slično), gdje se pružne oznake ne mogu postaviti, ispisivanje i obilježavanje potrebnih elemenata vrši se na prikladnim mjestima tih objekata, bilo izravno na površini objekata ili na posebno ugrađenoj tablici. (11) Na dvokolosječnim i paralelnim prugama, pružne oznake se mogu postavljati i sa vanjske strane kolosjeka, a ne između kolosjeka. (12) Između kolosjeka u kolodvorima i drugim službenim mjestima na pruzi, oznake se ne postavljaju, već, ako je to potrebno, na pogodnim mjestima izvan svih kolosjeka, o čemu odlučuje UI. (13) Izgled pružnih oznaka, dimenzije, materijal od kojeg se izrađuju i način ispisivanja određuju se standardima i uputstvom. Izbor pružnih oznaka vrše UI, prema stvarnom stanju i potrebama na pruzi. Članak 8. (Slobodni profil) (1) Slobodni profil je ograničeni prostor u poprečnom presjeku okomitom na ravan koja dodiruje gorn jeg ruba lijeve i desne trač nice. Osa slobodnog profila stoji uspravno na pravu koja dodiruje gornjeg ruba voznih tračnica i prolazi kroz sredinu kolosjeka, tj. sredinu odstojanja između voznih tračnica. Mjere slobodnog profila moraju se očuvati pri održavanju pruge. U prostor slobodnog profila ne smiju ulaziti dijelovi postrojenja, objekata, oznaka, signala, naslage materijala i drugi predmeti. U prostor slobodnog profila ulaze uređaji koji neposredno djeluju na vozila, kao što su elementi kontaktne mreže, retarderi u radnom položaju i slično. (2) Oblik i dimenzije slobodnog profila za sve pruge normalnog kolosjeka za dizel-vuču prikazani su na slici 1., a za električnu i dizel-vuču na slici 2. Dimenzije slobodnih profila odnose se na kolosjek u pravoj i na kolosjek u krivinama polumjera jednakog i većeg od 250 m, bez nadvišenja. U članku 11. do 14. ovoga Pravilnika, na temelju slobodnog profila i profila vozila, određene su mjere za razmake kolosjeka i odstojanje stupova, tovarnih rampi, perona, materijala i sl. (3) Promjene u dimenzijama slobodnog profila koje nastaju pri održavanju pruga normalnog kolosjeka u zavojima sa nadvišenje vanjske tračnice su sljedeće (slika 1): a) za vanjske strane zavoja, zbog nadvišenja vanjske tračnice, profil se ne proširuje niti se sužava, ali se nadvisuje, a zbog zavoja, profil se proširuje prema tablici 2, b) za unutarnje strane zavoja zbog nadvišenja vanjske tračnice, profil se proširuje, a uz to se proširuje i zbog zavoja (zbraja se proširenje zbog nadvišenja i zbog zavoja), a zbog poprečnog nagiba ravni kolosjeka usljed nadvišenja vanjske tračnice, profil se spušta naniže. Broj 51 - Stra ana 592 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 593 Broj 51 - Stra ana 594 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 595 Broj 51 - Stra ana 596 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 597 Broj 51 - Stra ana 598 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 599 Broj 51 - Stra ana 600 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 601 Broj 51 - Stra ana 602 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 603 Broj 51 - Stra ana 604 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 605 Broj 51 - Stra ana 606 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 607 Broj 51 - Stra ana 608 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 609 Broj 51 - Stra ana 610 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 611 Broj 51 - Stra ana 612 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 613 Broj 51 - Stra ana 614 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 615 Broj 51 - Stra ana 616 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 617 Broj 51 - Stra ana 618 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 619 Broj 51 - Stra ana 620 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 621 Broj 51 - Stra ana 622 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 623 Broj 51 - Stra ana 624 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 625 Broj 51 - Stra ana 626 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 627 Broj 51 - Stra ana 628 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 629 Broj 51 - Stra ana 630 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 631 Broj 51 - Stra ana 632 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 633 Broj 51 - Stra ana 634 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 635 Broj 51 - Stra ana 636 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 637 Broj 51 - Stra ana 638 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 639 Broj 51 - Stra ana 640 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 641 Broj 51 - Stra ana 642 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. IV. SKRETNICE I UKRŠTAJ Članak 40. (Skretnice) (1) U kolosjeke ŽS BiH i u kolosjeke po kojima prometuju vozila ŽS BiH, ugrađuju se: a) nove skretnice standardnog tipa, b) standardne i nestandardne postojeće polovne ili regenerirane skretnice, i c) nove skretnice proizvedene na osnovu posebno odobrenih projekata. (2) Projektiranje, oblik, dimenzije, materijal, tvrdoća i zatezna čvrstoća čeličnog materijala, izrada, kvaliteta, tolerancije, prijem i isporuka novih skretnica, kao i podjela skretnica na grupe, vrste, tipove i sustave, određeni su tehničkim standardima. (3) Projekte za izradu novih skretnica odobravaju UI. (4) Osnovni djelovi skretnice su mjenjalica, srednji dio i srcišta: a) poč etak skretnice je na spoju ispred mjenjalice; b) središte skretnice je točka u kojoj se sijeku osi skretničkih kolosjeka; c) kraj skretnice je na spojevima iza srcišta skretnice. (5) Nove standardne skretnice moraju se ugrađivati: a) na otvorenoj pruzi svih pruga (kod rasputnica, i sl.), b) u odvojna kolosjeku ogranaka u staničnom rejonu svih pruga, i c) u glavne prolazne kolosjeke i glavne stanične kolosjeke svih kolodvora i službenih mjesta glavnih pruga normalnog kolosjeka I i II reda. (6) Rabljeni ili regenerirane standardne i postojeće nestandardne skretnice ugrađuju u: a) skretnice standardnih tipova - u sve kolosjeke svih pruga; b) skretnice nestandardnih tipova - u sporedne kolosjeke za gariranje, čišćenje, pranje i dezinfekciju kola, kao i u Ložionička (depo), radioničke i industrijske kolosjeke svih pruga, u sve sporedne kolosjeke svih sporednih pruga. (7) Prema tipu trač nice, skretnice se upotrebljavaju ovisno od ranga pruge i značaja kolosjeka, kako slijedi: a) istog ili jačeg tipa no što je kolosjek u koji se ugrađuju, b) tipa UIC 60 (60E1), UIC 54E (54E2) i tipa S 49 (49E1) - ugrađu ju se u sve kolosjeke glavnih pruga normalnog kolosjeka I i II reda, s tim što se u sporedne kolosjeke ranžiranih i lučkih kolodvora, kao i u kolosjeke ložionička (depo), radioničke, industrijske, au sporedne kolosjeke za gariranje, čišćenje, pranje i dezinfekciju kola svih kolodvora mogu ugrađivati skretnice tipa 45; c) tipa 45 - ugrađuju se u sve kolosjeke sporednih pruga normalnog kolosjeka, kao i u industrijske kolosjeke svih pruga, i kod pruga normalnog kolosjeka I i II reda u sporedne i pomoćne kolosjeke; d) skretnice nestandardizovanih tipova mogu se koristiti samo postojeće, polovne ili regenerirane, a ne nove, i to za ugrađivanje u pomoćne i sporedne kolosjeke odgovarajućih tipova. (8) U odnosu na veličinu radijusa skretničke krivine, upotrebljavaju se sljedeće skretnice; a) polumjera 1200 m, s najvećim dopuštenim brzinama vlakova u pravoj- > 100 km/ h, a u skretanju V = 100 k/ h - ugrađuju se na rasputnicama glavnih pruga I reda; b) polumjera 500 m, sa dopuštenim brzinama vožnje u pravac većim od 100 km/ h, au skretanju V = 65 km/ h - ugrađuju se u glavne pruge I reda, a po potrebi i u glavne pruge II reda, i to na rasputnicama, u odvojna kolosjecima ogranaka u staničnom rejonu, a-izuzetno-i kao ulazne i izlazne skretnice u kolodvorima na glavnim prolaznim kolosjecima, a prema potrebi i na glavnim staničnim kolosjecima, ako brzina uzavojima treba biti V = 65 km/ h; c) polumjera jednakog ili većeg od 300 m, s najvećim dopuštenim brzinama vlakova u pravoj do 140 km/ h, au skretanju V = 50km/ h, ugrađuju se na glavnom prolaznom i u glavne stanične kolosjeke glavnih pruga I i II reda. Skretnice na glavnim staničnim kolosjecima tih pruga zamjenjivati postupno skretnicama polumjera R = 300m; d) polumjera jednakog ili većeg od 200 m, s najvećim dopuštenim brzinama vlakova u pravoj V = 100 km/ h a u skretanju V = 40 km/ h – ugrađuju se u sporedne stanične kolosjeke, a po potrebi i u glavne sta nične kolosjeke glavnih pruga normalnog kolosjeka I i II reda, kao i u sve kolosjeke sporednih pruga normalnog kolosjeka. Ako tehnički parametri i mjesne prilike ne dozvoljavaju mogućnost prometa vlakova brzinom većom od 100 km/ h na dotičnom dijelu pruge, a prometne potrebe i ekonomski razlozi ne zahtjevaju veću brzinu u zavojima od V = 40 km/ h, onda se ove skretnice mogu ugrađivati i u glavne prolazne kolosjeke glavnih pruga I i II reda, umjesto skretnica navedenih u ovoj točki pod c); e) kod skretnica tipa 60-200-6° brzinu vlakova u pravac određuje svaki UI na svojoj teritoriji; f) polumjera jednakog ili većeg od 180 m, s najvećim dopuštenim brzinama vlakova u pravoj V = 80 km/ h, au skretanju V = 35 km/ h - ugrađuju se na mjestima gdje je skučen prostor, i to na sporednim staničnim kolosjecima svih pruga i na industrijskim kolosjecima. (9) Prema kutu skretanja, upotrebljavaju se sljedeće skretnice: a) tipa 49-300-6° i jačih tipova - za matičnjake sa normalnim nagibima od 6°, kao ulazne skretnice na glavnim prugama normalnog kolosjeka I i II reda, a skretnice tipa 45-200-6° kao ulazne na kolodvorima sporednih pruga normalnog kolosjeka; b) sa manjim kutom skretanja (kao npr.: 1:12, 1:18,5 i sl.) - ugrađuju se u glavne pruge normalnog kolo- sjeka I reda i to kao ulazne i izlazne skretnice u kolodvorima ako trebate brzina u zavojima bude veća, kao i na asputnicama i u odvojna kolosjecima ogranaka; c) s većim kutom skretanja (7° 0,7° 30', 1:4,8 i sl.) - ugrađuju se na mjestima gdje je prostor skučen, i to za sve vrste kolosjeka na sporednim prugama i za sporedne kolosjeke na glavnim prugama normalnog kolosjeka I i II reda (7°), za ranžirne, garažne i industrijske kolosjeke (7° 30'), kolosjeke u lukama, ranžirnim i teretnim kolodvorima, industrijskim kolosjecima, triangl, depoima, za složene matičnjake anžirnih kolodvora (1:4 0,8). Ove skretnice se primjenjuju ukoliko se ista svrha ne može postići skretnicama koje imaju normalni ili manji kut kretanja. (10) Ukrsna skretnice ne smiju se upotrebljavati na glavnim prolaznim kolosjecima pruga normalnog kolosjeka I i II reda, au izuzetnim slučajevima UI može odobriti njihovo ugrađivanje i u glavne prolazne kolosjeke. (11) Dvostruke skretnice se ne smiju ugrađivati u glavne prolazne kolosjeke, au ostale kolosjeke mogu se ugrađivati iznimno, na temelju projekata za određenu lokaciju i uz suglasnost vlasnika infrastrukture. Kod novogradnji ove skretnice se ne upotrebljavaju. (12) Krivinske skretnice ugrađuju se temeljem projekta za određenu lokaciju, a primjenjuju se ukoliko se ne može naći rješenje s jednostrukim prostim skretnicama, ili ako je to povoljnije od rekonstrukcije krivine u koju treba da se ugradi ova skretnica. Krivinske skretnice dobivaju se rekonstrukcijom (na temelju projekata) jednostranih prostih i prostih lučnih skretnica (kod kojih luk odvojnog kolosjeka prolazi kroz srce) u radionici. Zabranjeno je da se Ukrsna i dvostruke skretnice pretvaraju u krivinske. (13) Skretnice specijalne konstrukcije izrađuju se po posebnom projektu koji odobravaju UI, a ugrađuju se na određenom mjestu po odobrenju vlasnika infrastrukture. (14) Ugrađivanje skretnica vrši se: a) na temelju konstruktivnih elemenata skretnica obilježenih na terenu, b) pod rukovodstvom i nadzorom stručnih organa održavanja pruge i uz suradnju signalno-sigurnosne službe, ako se skretnica osigurava, c) na stabilizirano i ocjedna zemljištu. (15) Na putnim prijelazima u razini, na mostovima i u tunelima, izbjegava se ugrađivanje skretnica. (16) Na nagibima većim od 10 ‰ zabranjeno je ugrađivanje skretnica, izuzev na industrijskim kolosjecima i na spuštalica ranžirnih kolodvora, gdje nagib može biti i veći. (17) Ugrađivanje skretnica vrši se po principima koji slijede: a) položaj tračnice u skretnici je okomit, što se postiže ugrađivanjem podložnih pločica bez nagiba. Izuzetak odobravaju UI. Prelaz sa dijela kolosjeka gdje su tračnice s nagibom na dio kolosjeka i skretnicu gdje su trač nice ugrađ ene okomito vrši se prema odredbama članka 27. ovog pravilnika. b) kod jednostrukih prostih pointcast vanjska tračnica u skretničko luku je bez nadvišenja, a kod skretnica ugrađenih u zavoju (krivinskih skretnica) vanjska tračnica može biti sa nadvišenje, ako je to odobrenim projektom predviđeno. Kada se u jednom od skretničkih kolosjeka daje nadvišenje, mjenjalica mora imati konstantno nadvišenje, odnosno konstantni nagib ako je u prijelaznoj krivini, s tim što se za svaki tračnički trak izrađuje nacrt sa podužnim i visinskim položajem tračnica, pod uvjetima da nagib rampe za nadvišenje bude do 1:8 Vmax, ali ne strmiji d 1:500 (iznimno 1:400). c) proširenje kolosjeka kod skretnica određuje se projektom na temelju odgovarajućih tehnič kih standarda i odredbi ovog Pravilnika. d) pragovi su od tvrdog drveta ili betonski, a ispod mjenjalice oštrobridni i sa upravnim položajem na os glavnog (matičnog) kolosjeka. Iznimno, prema odredbama standarda, UI može odobriti i ugrađivanje pragova od mekog drva. e) raspored pragova i njihov položaj u odnosu na osi kolosjeka i međusobni razmak podužnih osa pragova određuje se projektom skretnice, ali razmak osa pragova ne treba biti manji od 500 mm, niti veći od 700 mm. f) zastor je od tucanika krupnoće I i II po BAS Ž G2.011, a zastorna prizma puna i čista. (18) Nove skretnice moraju imati mjere određene projektom. Ako projektom ili standardom nije drugačije određeno, tolerancije za nove skretnice i njihove dijelove su: a) za širinu kolosjeka ± 1,5 mm; b) za duljinu trač nica i jezič aka ± 1mm; c) za duljinu trač nica vodilica ± 3 mm; d) za duljinu kliznih jastučića ± 5mm, a za visinu ± 0,5 mm; e) za podložne pločice ispod srca, tračnica vodilica i jezičaka: u dužini ± 5 mm, u širini ± 1mm, u debljini +1 mm i -0,5 mm; f) za žljebove krilnih tračnica i trač nica vodilica - u dubini i širini utora ± 1 mm; g) za otvor jezičaka mjereno na mjestu gdje se zatvarač pričvršćuje za jezičak +1 mm i -2 mm; h) za veličinu i položaj rupa ± 1mm; i) kod vrha srca ne dozvoljavaju se nikakva odstupanja na mjestima koja dodiruju kotač; j) visina jezičaka ne smije biti veća od visine naležnih tračnica; k) jezičci se obrađenom dijelu moraju potpuno priljubljivati uz naleznete tračnice i nalijegati na klizne jastučiće; l) razmak između otvorenog jezična i naleznete tračnice na najužem mjestu mora omogućiti nesmetan prolaz vijenaca kotača vozila; ovo najuže mjesto ne smije biti manje od 58 mm. (19) Dozvoljene tolerancije kod skretnica u eksploataciji su: a) u širini kolosjeka +6 mm i-3mm; b) za širinu žljeba kod tračnica vodilica +4 mm i -1 mm; c) odstojanje naleznete površine vodilice do srca ± 2 mm; d) ako se između jezička i glavne (naleznete) tračnice, na mjestu gdje je zatvarač, stavi žica ili predmet debljine 5 mm, poluga u postavnici kod središnjeg postavljanja i zatvaranja skretnica ne bi se smjela zatvoriti - uklopiti, a kod ručnog postavljanja i zaključavanja skretnica, uteg se ne bi smio prebaciti do kraja. (20) Najveće dopuštene brzine vlakova preko ugrađenih skretnica su: a) po osnovnim (matičnom) kolosjeku kao i na dotičnom odsjeku pruge; b) po odvojna kolosjeku (u skretanju), za skretničke krivine bez nadvišenja izračunavaju se po obrascu: za pruge normalnog kolosjeka 8I=T L 2,91 F √4 c) preko skretnica sa nadvišenje, prema projektu; d) kod ukrsnih skretnica: sa elastičnim jezičcima za vožnju u pravoj 80 km/h za vožnju u zavojima 35 km/h s jezičcima na zglob za vožnju u pravoj 60 km/h za vožnju u zavojima 35 km/h (21) Najveće dopuštene brzine vlakova, propisane u točkama 8 i 20 ovog članka, mogu biti smanjene ovisno od načina i vrste osiguranja skretnica i signaliranja položaja skretnica za određeni smjer vožnje, što je određeno propisima signalno-sigurnosne i prometne službe. Članak 41. (Ukrštaj) (1) ukrštaj se izrađuju na temelju projekata sukladno važe ćim tehničkim standardima. (2) Kolosječne tračnice ukrštaja su istog ili jačeg tipa od tračnica kolosijeka gdje se ukrštaj ugrađuje. Položaj kolosječ nih trač nica u ukrštaju je okomit, što se postiže ugrađivanjem podložnih pločica bez nagiba. Izuzetke odobravaju vlasnik infrastrukture. Prelaz sa dijela kolosjeka gdje su tračnice s nagibom na dio kolosjeka i ukrštaj gdje su tračnice ugrađ ene okomito, vrši se prema odredbama članka 27. ovog Pravilnika. (3) Ugrađivanje ukrštaja na otvorenoj pruzi i glavnim prolaznim kolosjecima u kolodvorima izbjegava se, kao i ugrađivanje ukrštaja sa manjim kutom od 9° i iznad 50°. (4) ukrštaj se ugrađuju: a) na temelju konstruktivnih elemenata ukrštaja obilježenih na terenu, b) pod rukovodstvom i nadzorom stručnog tijela održavanja pruge, c) na stabilizirano i ocjedna zemljištu, d) na drvenim pragovima, u zastoru od tucanika krupnoć e II, u punoj i čistoj zastornoj prizmi, e) sa naspramnim spojevima tračnica na krajevima ukrštaja, koji se pod određ enim uvjetima mogu zavariti. (5) Brzine vozova preko ukrštaja, prema mjesnim prilikama i moguć nosti kolosjeka određuje UI. V. ODRŽAVANJE I ZAMJENA ELEMENATA GORNJEG STROJA Članak 42. (Radovi na gornjem stroju) (1) Prema značaju i obimu, radovi na gornjem stroju dijele se na: tekuće održavanje, srednje opravke i glavne opravke. (2) Radovima tekućeg održavanja otklanjaju se manji nedostaci na gornjem stroju nastali u razdoblju između srednjih i glavnih opravki, a zadatak im je da uspore dotrajavanje i habanje kolosječnog materijala i da u granicama propisanih tolerancija očuvaju širinu, visinu i smjer kolosjeka. U radove tekućeg održavanja gornjeg stroja spadaju: a) odvodnjavanje zastorne prizme; b) podmazivanje i pritezanje kolosječnog pribora i provjera njegove spravnosti; c) zaštita tračnica od istrošenja; d) njega ugrađ enih pragova (okivanje, č epovanje, premazivanje); e) podbijanje pragova; f) reguliranje kolosjeka i skretnica po širini, visini i smjeru; g) vraćanje pomjerenih tračnica; h) odstranjivanje čeličnog materijala iz spojeva tračnica i sa Gisa ("nokti"); i) reguliranje dilatacija; j) uništavanje vegetacije; k) čišćenje snijega i leda. (3) Radovi srednjih opravki na gornjem stroju obavljaju se periodično i sustavvno, uz pojedinačnu zamjenu i dopunu kolosječ nog materijala, i uz uređenje kolosjeka po širini, visini i smjeru, tako da se svi elementi i kolosjek kao cjelina dovedu u ispravno stanje. U radove srednjih opravki gornjeg stroja spadaju: a) pojedinač na zamjena dotrajalih i neispravnih tračnica, pragova, kolosječnog pribora, skretničkih dijelova i dijelova ukrštaja; b) mjestimično rešetanje zastorne prizme; c) dopuna nedostajućeg kolosječ nog pribora i zastora; d) navarivanje i zavarivanje pojedinih tračnica u kolosijeku i djelova ugrađenih skretnica i ukrštaja; e) obrada voznih površina ugrađenih trač nica i djelova ugrađenih skretnica i ukrštaja; f) kompletno uređenje kolosjeka po širini, visini i smijeru. (4) Radovi glavnih opravki izvode se kada se dotrajalost kolosječ nog materijala i deformacije kolosjeka ne mogu otkloniti radovima srednjih opravki. U radove glavnih opravki spadaju: a) kompletna zamjena cjelokupnog kolosječnog materijala; b) zamjena samo jednog ili oba tračnička traka zajedno sa spojnim priborom, a po potrebi i zajedno sa pričvrsnim priborom; c) zamjena svih pragova zajedno sa pričvrsnim priborom uz kompletno rešetanje i dopunu zastorne prizme; d) rešetanje cjelokupne zastorne prizme uz dopunu zastora s a djelimičnom zamjenom i dopunom tračnica, pragova i kolosječnog pribora. Navedeni radovi izvršavaju se tako da se svi elementi i kolosjek kao cjelina dovedu u ispravno stanje. Članak 43. (Pripremni radovi) (1) Za uspješno i kvalitetno izvođenje radova na održavanju gornjeg stroja (glavne ili srednje opravke pruge) obavezno se moraju izvršiti prethodni i pripremni radovi, kao što su: a) pregled i ispitivanje stanja pruge; b) utvrđivanje vrsta i opsega radova; c) osiguranje sredstava; d) izrada tehničkog elaborata; e) određivanje nadzornog organa i izbor izvođača radova; f) planiranje zatvora pruge; g) izrada privremenih propisa za reguliranje sigurnosti željezničkog prometa na dotičnom radilištu; h) priprema radilišta; i) osiguravanje alata, materijala i ostalih sredstava; j) izvođenje radova na saniranju zemljanog trupa i njegovom odvodnjavanje, i sl. (2) Pripremni radovi i način izvršenja radova na tekućem održavanju i na srednjim popravcima određuju se na osnovu: intenziteta (jakosti i gustoći) prometa, tipa i stanja gornjeg stroja, stanja podvozja, raspoloživih sredstava, iskustva, kao i dokumentacije da primjenjeni način daje kvalitetan i ekonomičan rad i da ne ometa uredan i bezbjedan promet. (3) Pripremni radovi i izvršenje radova glavnih opravki vrše se na temelju tehničko eksploatacionog elaborata. (4) Prije poč etka radova na glavnoj opravci pruge i njenih pojedinih dijelova, UI izrađuje privremene odredbe kojima se, na temelju prometno-tehničkih i drugih propisa, reguliraju postupci za zaštitu sigurnosti željezničkog prometa i zaštite osobne sigurnosti zaposlenih radnika i određuju konkretne nadležnosti i zaduživanja u vezi s tim. (5) Prije poč etka radova na gornjem stroju, jarkovi i bankine moraju se oč istiti, a ispravnost mjernog pribora koji se upotrebljava pri izvođenju radova mora biti provjerena. (6) Prije početk đenju smjera ili nivelete kolosjeka, obavezno se mora pregledati i pritegnuti cjelokupni kolosječ ni pribor. (7) Ugrađivanje skretnica, polaganje kolosjeka, pomjeranje ugrađenih pragova, vraćanje pomjerenih tračnica, reguliranje smjera ili dizanje kolosjeka kada su veća od 30 mm, reguliranje dilatacija, uređenje spojeva trač nica i dilatacijskih sprava, kao i zavarivanje tračnica i skretnica u duge trakove, obavlja se, tek, kada su potrebni elementi obilježeni na terenu. Članak 44. (Uvjeti za izvođenje radova na gornjem stroju) (1) Izvođenje radova teku ćeg održavanja i radova srednjih opravki mora se prilagoditi potrebama urednog odvijanja željezničkog prometa. Ovi se radovi izvode bez ograničenja brzine vlakova, smanjenja osovinskog tlaka i bez zatvora pruge. Iznimno, po odobrenju UI, radovi se mogu izvoditi i uz ograničenu brzinu vlakova, i u zatvoru pruge. (2) Radovi glavnih opravki pruge izvršavaju se u zatvoru pruge i sa ograničenom brzinom vlakova. Pojedini radovi na glavnim popravcima pruge mogu se izvoditi bez ograničenja brzina i bez zatvora pruge, o čemu odlučuju UI. (3) Za pruge normalnog kolosjeka, najveća duljina laganih vožnji je: a) na kolosjeku gdje se izvode radovi glavnih opravki, ukupna dužina laganih vožnji je do 3500 m, a od toga do 2000 m brzinom ne manjom od 20 km/h ravnomjerne vožnje, i do 1500 m brzinom ne manjom od 50 km/h; b) na kolosjeku gdje se pored izvođenja radova glavnih opravki jednovremeno vrši i zavarivanje tračnica u dugačke trakove, ukupna dužina laganih vožnji može biti do 5000 m, a od toga do 2000 m brzinom ne manjom od 20 km/ h, i do 3000 m brzinom ne manjom od 50 km/ h; c) na kolosjeku gdje se ugrađuje zaštitni sloj (tampon), dužina lagane vožnje brzinom ne manjom od 20 km/ h može iznositi do 2500 m. (4) Lagane vožnje navedene u točki c) ovoga članka moraju se ukinuti, a kolosjek osposobiti za najveću dopuštenu brzinu koja je propisana za dotični sektor pruge, prema sljedećem: a) lagane vožnje brzinom od 20 do 50 k/ h - 6 dana poslije uvođenja; b) lagane vožnje brzinom jednakom i većom od 50 km/ h na jednokolosječnim i dvokolosječnim prugama na kojima prometuje 60 i više vlakova u tijeku 24 sata - 5 dana poslije uvođenja, a na ostalim prugama - 10 dana poslije uvođenja; c) ukoliko se trač nice ugrađen e u kolosjeku zavaruju naknadno, brzine vlakova određuju se prema članku 45, stavak 7. ovog Pravilnika. (5) Radovi glavnih opravki koji se izvode s laganom vožnjom i zatvorom pruge, ne obavljaju se jednovremeno na dva susjedna međustanične odstojanja. Izuzetke od ovoga odobrava UI, prema prometnim i mjesnim prilikama. (6) Dužina zatvora pruge za svako radilište određuje se unaprijed, prilikom izrade nacrta novog reda vožnje, ili, prema potrebi, od slučaja do slučaja. (7) Pravac napredovanja radova na gornjem stroju, kada se radovi izvode izvan zatvora pruge i bez ograničenja brzine vlakova, je: a) uz uspon, kada se radovi izvode na nagibima, b) u susret vlakovima na dvokolosječnoj pruzi. Iznimno, od ovoga se može odstupiti samo po odobrenju rukovoditelja na radilištu na pruzi. (8) Kada se, pri izvođenju radova na gornjem stroju, remeti niveleta kolosjeka, ispred mjesta gdje počinju radovi i iza mjesta gdje završavaju, mora se izraditi pravocrtna rampa s nagibom kolosjeka koji odgovara brzini vlakova za dotični dio pruge. (9) Privremena priključna trač nica za međusobno povezivanje tračnica u kolosijeku može biti najmanje duljine 3,5 m. (10) Prijelazne tračnice moraju se ugraditi prilikom: a) ugrađivanja i povezivanja različitih tipova tračnica, b) ugrađivanja i spajanja tračnica istog tipa nejednake ishabanosti, c) ugrađivanja i povezivanja novih skretnica i ukrštaja sa kolosjekom, gdje tračnice nisu nove ili su drukčijeg tipa od skretnica odnosno ukrštaja. (11) Zabranjeno je stavljanje pružnih vozila, neizoliranih razmjernik, alata i predmeta na kolosječne tračnice izoliranih odsjeka i izoliranih spojeva tračnica bez prethodnog odobrenja rukovatelja blokovnog uređaja, odnosno otpravnika vozova. (12) Ukoliko je dotrajao jezičac i li naleznete tračnica kod mjenjalice, ili vrh srca ili krilna tračnica na srcišta, moraju se, kompletno, zamjeniti osigurač sa naležnom trač nicom, odnosno vrh srca sa krilnim tračnicama. Ishabana srca i krilne tračnice mogu se navarivati, odnosno regenerirati i u kolosjeku. (13) Na kosinama usjeka i zasjeka, u odvodnim i štitne jarkovima, iznad i pored njih, zabranjeno je deponovanje i smiještaj zemlje, otpadaka, žbuke, alata, i sl. (14) Gdje god je to moguć e, treba težiti da se ručni rad na gornjem stroju zamjeni strojnim radom. (15) Tračnice, djelovi skretnica i ukrštaja koji se ugrađuju u kolosjek, zavaruju se eleklrootpornim ili aluminotermitskim postupkom. Navarivanje tračnica, skretničkih djelova i djelova ukrštaja vrši se autogeno ili elektro-lučno. (16) Stručna sposobnost varilaca koji izvode zavarivačke radove na gornjem stroju mora se provjeriti na dokazni način, i to najmanje jedanput godišnje, o čemu im se izdaju potvrde. (17) Sprječavanje podužnog pomjeranja tračnica vrši se ugrađivanjem sprava protiv putovanja tračnica. (18) Iskorištenje kolosječnog materijala mora biti ekonomično, što se postiže stepenastim postupkom ugrađivanja, sa pruga višeg na pruge nižeg reda. Tračnice tijekom svog vjeka trajanja treba da promijene mjesto ugrađivanja 3-4 puta, a drveni pragovi i kolosječni pribor najmanje dva puta. Članak 45. (Zavarivanje tračnica i skretnica u dugačke trač ničke trakove) (1) Više zavarenih tračnica u dužini većoj od 60 m je dugački ili neprekidni tračnički trak (DTŠ). (2) Najmanja dužina tračnice koja se zavaruje mora biti veća od ukupne dužine 3 razmaka susjednih pragova na kojima će ležati u kolosjeku, a najmanja 2,00 m. (3) U dugačke trakove tračnica zavaruju se: a) nove tračnice tipa 60E1 (UIC 60), 54E2 (UIC 54E), 49E1 (S 49) i 45, b) polovne upotrebljive tračnice, ukoliko je to tehničko-ekonomski opravdano s obzirom na njihov budući vijek trajanja u kolosjeku, o čemu odlučuje UI. (4) Bušenje rupa kod novih tračnica koje se zavaruju vrši se prema stavku 3 čl. 18. ovog Pravilnika. UI odlučuje, da li će trač nica biti isporučena bez rupa, ili sa jednom, odnosno s dvije rupe na krajevima. (5) Sprječavanje bočnog pomjeranja kolosijeka vrši se ugrađivanjem kapa na čelu pragova s unutarnje strane zavoja, pa zastorna prizma mora biti izvedena prema čl. 21. ovog Pravilnika. (6) Zabranjeno je ugrađivanje dugačkih trakova tračnica: a) na nestabilnom donjem stroju; b) na neslegnutim nasipima i na terenu gdje se mogu očekivati podužna, oprečna ili okomita pomjeranja iz ma kojih razloga; c) na provizornim objektima i objektima gdje je makar i jedan noseć i dio provizoran; d) u zastoru koji nije od tucanika; e) ako je u kolosjek ugrađeno manje od 50% pričvrsnih pločica; f) u krivinama polumjera manjeg od 500 m sa drvenim pragovima i polumjera manjeg od 400 m sa armiranobetonskim pragovima, ukoliko pragovi nisu osigurani protiv bočnog pomicanja, sukladno sa proračunom stabilnosti kolosjeka; g) kod dionica s dotrajalim kolosječ nim materijalom. (7) Na dijelovima pruge gdje su izvršeni radovi glavnih opravki, gdje su tračnice pričvršćene za pragove kompletnim pričvrsnim priborom, gdje su u potpunosti izvršeni radovi na uređenju i stabilnosti kolosjeka i gdje su spojevi trač nica povezani vezicama sa po dva vijka (krajnjim na vezicama), može se dopustiti promet vlakova s najvećom dopuštenom brzinom propisanom za dotični odjel pruge, ali to iz ekonomsko tehničkih razloga može trajati najviše dva mjeseca. O ovome odlučuje UI, imajući u vidu: godišnje doba (temperatura zraka), veličinu prometa i druge okolnosti. Ako se poslije ovoga roka tračnice ne zavare ili se spojevi tračnica ne povežu s potpunim brojem vijaka, brzina vlakova mora se ograničiti najviše na V = 50 km/ h. Veličinu brzine određuje UI. (8) Izvođenje radova, nadzor pri izvođenju i prijem radova na zavarivanju tračnica i skretnica u duge trakove, i njihovo ugrađivanje, održavanje, pregled, mjerenja i evidencija, vrši se po odredbama upute. Članak 46. (Nadzor i prijem radova) (1) UI određuje str učno lice za vršenje nadzora, pregleda i prijema radova tekućeg održavanja i radova srednjih popravaka pruga. (2) Nadzor pri izvršenju radova glavnih opravki, kao i pregled i prijem radova glavnih opravki vrši se po odredbama Naputka. Članak 47. (Postupak sa ugrađenim i neugra đeni kolosječnim materijalom) (1) Prijem novog i regeneriranog kolosječnog materijala vrše ovlašteni prijemni organi UI, na temelju odredaba standarda i ugovora. Naknadni pregled pošiljaka novog i regeneriranog kolosječ nog materijala vrši se i prilikom prijema na pruzi, u stovarištima, radionicama, i sl., U cilju izdvajanja neispravnog, ukoliko ga ima. (2) Zabranjeno je bacanjem vršiti istovar, utovar i prijenos tračnica, skretnica, skretničkih dijelova, pragova i kolosječ nog pribora. (3) Kolosječni materijal se, po prispjeću, premazuje antikorozivnim sredstvima. Od premazivanja se izuzimaju polovne podložne pločice, ako su zamašćene od uporabe u kolosjeku pa im naknadno premazivanje nije potrebno. Vrstu i sastav antikorozivnih sredstava za zaštitu kolosječ nog materijala od korozije određuju UI. Korodirani kolosječ ni materijal mora se očistiti prije zaštite od korozije. Vezice, podložne pločice, pričvrsne i natezne pločice, tirfoni i kolosječni čavli, kao i sprave protiv bočnog pomjeranja pragova zaštićuju se od korozije potapanjem u antikorozivna sredstva. Sve vrste vijaka potapaju se u otpadno ulje. Tirfoni i kolosječni čavli mogu se zaštititi od korozije metaliziranje. UI može odrediti da se pojedine vrste kolosječnog materijala ne zaštićuju od korozije ukoliko se odmah ili u roku od 6 mjeseci po prispjeću, ugrađuju u kolosjek. Tračn čki dijelovi, ukrštaj i dijelovi ukrštaja, ako treba da budu na slagalištu (u pričuvi) dulje od 9 mjeseci, moraju se zaštititi od korozije. (4) Zabranjeno je zabadati u pragove ma kakav predmet ili alat. (5) Tračnice koje se ugrađuju u kolosjek smiju se sjeći samo pilom u hladnom stanju. Kod aluminotermitskog zavarivanja tračnica, obrada i sječenje tračnica vrši se i autogeno. (6) Bušenje rupa u tračnicama može se vršiti samo svrdlom i strojem. (7) Prije ugrađivanja u zavojima, tračnice se savijaju na krajevima na najmanjoj duljini od 75 cm, i to kada se ugrađuju u krivinama polumjera jednakog i manjeg od 500 m. (8) Tračnice krive u vertikalnom ili horizontalnom smjeru moraju se prije ugrađivanja ispraviti. Izvitoperene tračnice se ne smiju ugrađivati. Krive i izvitoperene tračnice koje se nalaze u kolosjeku moraju se ispraviti ili zamjeniti ispravnim. (9) Visinska razlika tračnica ugrađenih u kolosjek izravnava se brušenjem samo do visine od 0,5 mm. Tračnice sa većom visinskom razlikom međusobno se zavaruju ili se zamjenjuju odgovarajućim tračnicama. (10) Da bi se umanjilo trošenje tračnica ugrađenih u kolosjek, kao i vjenaca bandaža tračnih vozila, vrši se podmazivanje kolosječ nih tračnica, u krivinama polumjera jednakog i manjeg od 600 m i s prometom većim od, prosječ no 0,4500 bruto-tona dnevno. Tračnice podmazuje specijalnim spravama ili ručno. UI određuje da li će se trač n ručno. Na kojoj će se dužini vršiti podmazivanje tračnica i da li po dužini cijelog tračničkog traka ili djelimično, odlučuje UI, ovisno od polumjera krivine, jačine prometa, krutosti vozila, vrste i načina vuče. Vanjski trak prijelazne krivine premazuje se po cijeloj dužini. Za ru čno podmazivanje tračnica upotrebljava se mješavina od 45% iskorištenog mineralnog ulja 0,40% konzistentne (tovatna) masti i 15% grafita. Za podmazivanje spravom upotrebljava se mješavina od 75% iskorištenog mineralnog ulja i 25% grafita. UI može odrediti da se za podmazivanje tračnica uporabe i druga isprobana sredstva i mješavine. Tračnice podmazuje samo po donjoj polovici gornjeg bočnog zaobljenja glave tračnice i unutrašnjoj (bočnoj) površini glave tračnice u vanjskom traku krivine kolosjeka. Zabranjeno je podmazivati gornju površinu glave tračnice. (11) Vezice ugrađene u kolosjeku moraju ispunjavati sljedeće uvjete: a) da su pritegnete potpunim brojem vijaka, i b) da su im naleznete površine ispravne, da potpuno naliježu na donju površinu glave tračnice i gornju površinu nožice tračnice i da ne dodiruju vrat tračnice. (12) Ugrađeni vijci ne smiju biti labavi niti da imaju mrtav hod. Vijci moraju zavijati rukom do polovice zavoja. Periodično, vijci se jedan po jedan razvijaju, očiste, podmazuju i opet pritežu. Vremenski period i način izvršenja ovoga rada određuje rukovoditelj radne jedinice za održavanje pruge. Trup pritegnutog vijka mora biti izvan matice najmanje 2-3 navoja. (13) Ugrađene i pritegnete jednostruke elastične podloške moraju se sasvim priljubiti uz kolosječni pribor, a ugrađene dvostruke elastične podloške po zatezanju moraju imati razmak između opruga od 1 do 1,5 mm. (14) Podložne pločice moraju cijelom svojom površinom potpuno nalijegati na prag, izuzev odstupanja na krajevima podložnih pločica, gdje vrijede tolerancije prema odredbama odgovarajućih standarda. Iskrivljene ili izvitoperene podložne pločice ne ugrađuju se, a ukoliko ih ima u kolosjeku, moraju se zamijeniti ispravnim. Nijedan dio podložne pločice ne smije biti izvan praga. Ose podložnih pločica, kad god je to moguće, treba da se poklapaju sa uzdužnom osom praga. Na pragovima gdje su već bile podložne pločice, rupe se moraju očistiti, zaliti impregnacijski sredstvom i začepiti drvenim klinovima. Ležište za pločicu na pragu poravnati zatesivanjem, a sve to premazati zaštitnim sredstvom, pa tek onda ponovno ugraditi podložne pločice. Prije ugrađivanja, podložne pločice sa donje strane premazuju zaštitnim sredstvom, ukoliko to nije učinjeno ranije. (15) Pričvrsne pločice moraju cijelim naleznete površinama da naliježu na nožicu tračnice i na podložnu pločicu. Iskrivljene ili izvitoperene pločice ne ugrađuju se, a ukoliko ih ima u kolosjeku moraju se zamijeniti ispravnim. Svi drugi tipovi elastičnih tračničkih stezaljki ugrađuju se prema tehnič kim detaljima i uputama iz projekta konstrukcije gornjeg stroja. (16) naleznete površine glava tirfona ili tračničkih čava la moraju sasvim da naliježu na podložnu pločicu, odnosno na nožicu trač nice. Oštrice kolosječnog čavala, pri ukivanje u prag, postavljaju se okomito na vlakna drveta praga. Ukivanje čavala vrši se okomito na gornju površinu praga, i to pošto se prag podigne i pridržava uz nožicu tračnice. Ukivanje tirfona zabranjeno je. Najmanje odstojanje vertikalne osi ugradenih tirfona i eksera od vertikalne stranice praga je 45 mm za pragove normalnog kolosjeka. Svi drugi tipovi kotvi ugrađuju se prema tehničkim detaljima i uputama iz projekta konstrukcije gornjeg stroja. (17) Nesimetrični, izvitopereni, nepropisno dimenzionirani i naprsli drveni ili gumeni umeci ne ugrađuju se, au koliko ih ima u kolosjeku, moraju se zamijeniti ispravnim. Tračnice moraju potpuno nalijegati na ugrađene drvene ili gumene umetke. Umeci također moraju potpuno nalijegati na podložne pločice, (18) Njega ugrađenih drvenih pragova sastoji se iz: okivanja prslih pragova, čišćenja i nalijevanja rupa impregnacijski sredstvima, zač epljivanja rupa drvenim klinovima, zatesivanja naležnih površina za pločicu, čišćenja površinske truleži, začepljivanja naprslina i premazivanja zatesanih površina zaštitnim sredstvima. Tehnološke procese i vremenski period za izvođenje ovih radova određuje rukovoditelj radne jedinice za održavanje pruge. (19) Pojedinačna izmjena pragova vrši se regenerirani pragovima, a dolazi u obzir samo kada se utvrdi da su pojedini pragovi postali neispravni i ne mogu ostati u kolosjeku do sljedeće srednje opravke, odnosno glavne opravke. Neispravni pragovi su oni kod kojih se prilikom pregleda utvrde neki od sljedećih nedostataka: - Poprečni prijelom, - Oslabljenost praga u području ležišta tračnica, usljed mehaničkog djelovanja, - Duboka lokalna trulež u oblasti tirfona ili čavala, - Opća trulež ili trulež u toj mjeri da se pri podbijanje krajevi pragova primjetno podižu, - Pukotine po cjeloj visini, au dužini većoj od polovice duljine praga, i - Ošteć enje vatrom ili izvanrednim događajima. Prilikom određivanja pragova za zamjenu, mora se voditi računa o sljedećem: o mjestu praga u tračničkom polju, o stanju susjednih pragova, o nagibu pruge io ostalim tehničkim parametrima (veličina polumjera, prijelom nivelete i sl.), O stanju zemljanog trupa, o blizini objekata (most, tunel) io visini nasipa. U prvom redu, mjenjaju se pragovi na spojevima tračnica, a zatim na mjestima sa slabim zemljanim trupom, u oštrim zavojima, većim nagibima, u blizini objekata i na visokim nasipima. Postupak za pojedinačnu zamjenu pragova određuje UI prema mjesnim prilikama i potrebama svake pruge ili dionice na pruzi. (20) Pri masovnoj izmjeni pragova, rupe se buše strojem. Kod pragova od tvrdog drveta (hrastovo, bukovo i sl.), Rupe za tirfone buše se svrdlom čiji je promjer jednak promjeru jezgre tirfona. Kod pragova od mekog drva, promjer svrdla je za 2 mm manji od promjera jezgre tirfona. Dubina rupe mora biti ista ili veća od dužine djela tirfona koji ulazi u prag. Rupe za kolosječne čavle buše se svrdlom čiji je promjer manji od promjera kruga upisanog u presjeku četvrtastog ili osmougaonog čavala, prema sljedećem: kod tvrdog drveta kod mekog drveta - za četvrtaste čavle minus 4 mm minus 8 mm - za osmokutne čavle minus 3 mm minus 5 mm. Dubina rupe za osmougaoni č avle mora biti malo veća od dužine djela čavala koji ulazi u prag, a kod čavala s kvadratnim ili pravokutnim presjekom, dubina rupe mora biti dvije trećine od duljine dijela čavala koji ulazi u prag. Kod pragova od mekog drveta nije potrebno bušenje rupa ako se ukivaju čavli čije su strane (širina) manje od 15 mm. Za tirfone kolosjeka tipa UIC 60E1, UIC 54E (54E2), S 49 (49E1), odnosno 45 rupe se moraju bušiti svrdlom promjera kao što je naprijed navedeno, ali sa gornjim djelom koji je većeg promjera i koničan. Rupe se buše u prag okomito na njegovu gornju površinu. Piljevina (strugotina), ukoliko je ostala u izbušenim rupama, odstranjuje se. Dimenzije rupa u pragovima dane su u tablici 29. Tablica 29 - Dimenzije rupa u pragovima Vrsta tirfona ili čavala BAS Dimenzije rupe u mm u pragovima od drveta tvrdog mekog promjer dubina promjer dubina Tirfon P.B1.121 16 150 14 150 Tirfon P.B1.121 15 130 13 130 Tirfon P.B1.121 13 110 11 111 Čavao osmokutni P.B1.131 15 140 13 140 Čavao četverokutni P.B1.130 12 135 8 135 Čavao četverokutni P.B1.130 8 70 0 0 Prije ugrađivanja tirfona, u izbušene rupe pragova naliva se zaštitno sredstvo, koje treba ispuniti do dubine izbušene rupe. Za ugrađivanje čavala, zaštitno sredstvo se ne ulijeva u rupe pragova, već se dio čavala koji ulazi u prag dobro utopi u zaštitnu masu. UI može naru čiti da se drveni impregnirani pragovi isporuč e sa izbušenim rupama za tirfone te pragovima s ugrađenim podložnim ploč icama. Članak 48. (Regeneracija kolosječnog materijala) (1) Kolosječni materijal koji se iz kolosjeka dobija zamjenom kao i demontažom klasira se u tri osnovne grupe: a) materijal koji se bez regeneracije može nanovo ugraditi pri radovima na održavanju pruge, b) materijal koji se regeneracijom može osposobiti za ponovno ugrađivanje, i c) materijal koji se ne može regenerirati pa se razvrstava kao staro željezo ili kao drvena trulež. (2) Tehničke propise o regeneraciji kolosječnog materijala donosi vlasnik infrastrukture. (3) Regeneracija skretnica i ukrštaja obavlja se u kolosjeku i u radionici. U kolosjeku se obrađuju i navarivanje pohabanih voznih površina pojedinih skretničkih dijelova. U radionicama se pored navarivanja i obrade može vršiti i zamjena pojedinih dotrajalih dijelova, kao i cjelih skretničkih sklopova, tako da se skretnica regenerira u cjelini. Članak 49. (Vanredni i ostali nepredviđeni radovi) (1) Izvanredni radovi su nepredviđeni i nastaju kao posljedica više sile, udesa i nezgoda, ili su uzrokovani izvođenjem radova u blizini pruge, pored pruge ili na pruzi. Izvanredni radovi se sastoje iz pripreme i uklanjanja posljedica prouzroč enih višom silom, udesom, nezgodom ili izvođenjem drugih radova. (2) U cilju očuvanja sigurnosti i urednosti željezničkog prometa, sprječavanja i ograničavanja posljedica koje mogu nastati od više sile, zbog slabog stanja pojedinih elemenata gornjeg stroja, ili zbog slabog stanja gornjeg stroja u cjelini, vrši se: izvođenje radova saniranja i osiguranja pruge; pojačani obilazak ugroženih djelova pruge; izuzetno, u neophodnim slučajevima, ograničava se brzina vlakova, smanjuje se opterećenje po osovini, ili obustavlja promet. Koji će se od navedenih načina primjeniti odlučuje UI. (3) Očuvanje sigurnosti željezničkog prometa na prugama i dionicama ugroženim od više sile (poplave, bujice, odroni, klizišta, zavijavanja, jak vjetar - bura, kretanje leda itd.), Kao i zbog slabog stanja gornjeg stroja (lomovi tračnica, prsle vezice, truli pragovi, itd.) i opasnosti od izbočenja, deformacije i raskinuća kolosjeka, mora se temeljiti na stalnoj pripravnosti, kako do iznenađenja i neželjenih posljedica ne bi došlo. U tu svrhu, za svako ugroženo mjesto i dionicu, izrađuje se operativni plan, u kome se, pored ostalog, obrađuje: način i pravovremenost posjedanja ugroženih mjesta i dionica; raspored i način rada na sprečavanju i uklanjanju eventualnih poslijedica; obezbjeđenje telefonskih i drugih veza sa susjednim kolodvorima i šefom radne jedinice za održavanje pruge; organiziranje izvještajne službe; obezbjeđenje signalnih sredstava, alata i ostalih potreba; poimenič no zaduženja, i sl. (4) Privremeno osposobljavanje slomljenih, naprslih ili oštećenih tračnica za vožnju smanjenom brzinom vrši se: a) specijalnom čeličnom stegom, ili b) ugrađivanjem posebnog komada praga dužine 80 cm, ili c) pomjeranjem susjednog praga. Ugrađivanje posebnog komada praga, ili pomjeranje susjednog praga, vrši se ispod loma, naprsline ili oštećenog mjesta tračnice. Tračnica se za prag pričvršćuje na obj e strane, a prag se mora podbiti. O prohodnosti kolosjeka na mjestu gdje se nalazi slomljena, prsla ili oštećena tračnica, io veličini brzine kojom vlakovi mogu prometovati preko tog mjesta, odluku donose: čuvar pruge ili pružni poslovođa sa matračnicovođom ili motorovo đom zaustavljenog vlaka, šef padne jedinice za održavanje pruge. Ako je lom kod dugačkog traka tračnice na mostu ili u tunelu, promet se obustavlja dok se kvar ne otkloni, o čemu odluku donosi šefradne jedinice, a do njegovog dolaska, organ koji je prvi pronašao prslu tračnicu. Članak 50. (Suradnja sa organima drugih službi) (1) raskopavanje, pomjeranje ili uklanjanje kabela, vodova, stupova i ostalih postrojenja i uređaja za jaku i slabu struju, smije se vršiti samo u prisustvu i pod nadzorom stručnog tijela nadležne službe. (2) Ugrađivanje, prerada i dotjerivanje spojnih poluga, šipastog zatvarača, ili uklopnik i postavnog uređaja kod skretnica, vrše organi održavanja pruge u suradnji sa stručnim tijelom službe za signalno-sigurnosna postrojenja. Struč ni organi službe za signalno-sigurnosna postrojenja postavljaju i održavaju uređaje za zaključavanje i osiguranje skretnica. Bušenje tračnica za ovu svrhu vrše organi za održavanje pruge. Ugrađivanje postrojenja za zagrijavanje skretnica obavlja se u suradnji sa tijelima održavanja pruge. Bušenje tračnica i obradu skretničkih djelova za tu svrhu vrše organi za održavanje pruge. (3) Ugrađivanje izolacijskih odsjeka i izolacijskih spojeva, kao i njihova obnova i rekonstrukcija, vrši se u prisustvu i u suradnji sa stručnim tijelom nadležne službe. Članak 51. (Oprema, alat, strojevi i pružna vozila) (1) Za provjeru stanja gornjeg stroja i za izvođenje radova na gornjem stroju upotrebljavaju se: mjerni pribor, instrum enti, vozila i uređaji za kontrolu stanja kolosjeka, alat, sprave i strojevi, oprema za zavarivanje, transportna sredstva, pružna vozila, signalna sredstva i zvučna alarmna sredstva za zaštitu radnika. Izbor i nabavu ovih sredstava vrše UI prema odredbama: tehničkih propisa, odgovarajućih standarda. (2) Sredstva pobrojana u stavku 1. ovog članka, kao i ostala sredstva koja se upotrebljavaju u službi održavanja pruge, označavaju se i boje žuto, izuzev signalnih i drugih sredstava kojima su boje određene odgovarajućim propisima. Članak 52. (Pregled gornjeg stroja) (1) Ispravnost gornjeg stroja željezničkih pruga provjerava se pregledom i snimanjem. Provjeravaju se: tehnički parametri pruge, uređenje kolosjeka i ugrađ eni Kolosječ ni materijal. Provjera gornjeg stroja u cjelini, kao i pojedinih grupa elemenata ili pojedinih elemenata, vrši se: mjernim kolima i drugim mjernim tračničkim vozilima, mjerilima, instrumentima, vožnjom na vučnom vozilu i vizualno. Pregled i provjeru ispravnosti gornjeg stroja vrše osobe koje za tu svrhu imaju odgovarajuću stručnu spremu. (2) Izvršno pružno osoblje mora raspolagati potrebnim tehničkim podacima za: prijelazne krivine, prijelazne rampe za nadvišenje vanjske tračnice u zavoju, kružne krivine, međuprave, prave ispred i iza skretnice, nagibe pruge, prijelome nivelete, za veličinu proširenja i nadvišenja kolosjeka za svaku krivinu u svom rejonu, kao i podacima za potrebnu temperaturu za dugačke trakove tračnica. (3) Godišnji plan rada mjernih kola i drugih tračničkih vozila za snimanje stanja kolosjeka i za provjeru stanja elemenata na gornjem stroju izrađuje stručna služba UI. (4) Mjerne vožnje za snimanje i ispitivanje stanja gornjeg stroja obvezne su: na glavnim prugama normalnog kolosjeka I reda, najmanje dva puta godišnje; na glavnim prugama normalnog kolosjeka II reda, najmanje jednaput godišnje; a na svim ostalim prugama, najmanje jednaput u dvije godine.Ova odredbe važe do početka primjene EN 13.848, poslije čega cikluse kontrole određuju ove EN norme. (5) Povjerenstvo za tehnički pregled i prijem izvršenih radova glavnih opravki pruge može zahtjevati da se snimanje gornjeg stroja izvrši mjernim kolima i drugim mjernim tračničkim vozilima, ali ocjene rezultata mjerenja moraju biti iz važećeg Upute 339 ŽS BiH, odnosno EN 13848. Organ službe građevinskih poslova i rukovoditelj (šef) radne jedinice za održavanje pruga obavezno prisustvuju snimanju svojih dionica mjernim kolima. (6) Po završenom snimanju, rukovodilac grupe mjernih kola predaje rukovoditelju radne jedinice za održavanje pruge originale snimljenih podataka za rejon te radne jedinice. Na temelju toga i osobnog uvida na terenu, rukovodilac radne jed inice za održavanje pruge, poduzima odgovarajuće mjere, o čemu obavještava svoj UI. Izvještaj i opća zapažanja o stanju i promjenama na gornjem stroju podnosi odgovorna osoba za gornji stroj u Sektoru za građevinske poslove UI. (7) Provjeru nagiba i duljine prijelaznih rampi za nadvišenje, dužine i zakrivljenosti prijelaznih krivina, dužine međuprava i međukrivina, kao i prava ispred i iza skretnica, nadvišenja vanjskih trač nica u krivinama, visinskog odnosa tračnica u pravoj, proširenja kolosjeka u zavojima, širine kolosjeka u pravoj, smjera kolosjeka, stabilnosti kolosjeka, podužnih i visinskih razlika (ulegnuća) u kolosjeku, te vitopernosti, ukoliko se ovi podaci ne provjeravaju mjernim kolima, ili ako se provjeravaju mjernim kolima jedanput u dvije godine, vrše ručnim mjerilima, i to: a) rukovoditelj (šef) radne jedinice za održavanje pruga, jedanput godišnje, s tim da sukcesivno izmjeri sve takve dijelove kolosjeka; b) osoba zadužena za gornji stroj u službi građevinskih poslova i rukovoditelj (šef) građevinske službe, prema potrebi i na mjestima prema izboru. (8) Velič inu dilatacionog razmaka na spojevima tračnica, stanje dilatacijskih sprava, dubinu i širinu žljebova (pored tračnica) za prolaz točkova tračnih vozila, stanje izolacijskih odsjeka i izolacijskih spojeva tračnica i stanje sprava protiv putovanja tračnica provjeravaju mjerilima, i to: a) rukovoditelj (šef) radne jedinice za održavanje pruga, najmanje dva puta godišnje, po mogućnosti tijekom travnja i listopada, a prema potrebi i tijekom cijele godine; b) osoba zadužena za gornji stroj u službi građevinskih poslova i rukovoditelj (šef) građevinske službe, svakog mjeseca, mjestimično i prema izboru. (9) Velič inu trošenja trač nica, opće stanje tračnica i kolosječ nog pribora, stanje zavarenih i navarenih mjesta na tračnicama, podudarnost profila tračnica na spojevima, ispravnost i položaj pragova, dimenzije i kvalitetu zastorne prizme, provjeravaju mjerilima, i to: a) rukovoditelj (šef) radne jedinice za održavanje pruga, jednaput godišnje, sukcesivno u toku III kvartala; b) osoba zadužena za gornji stroj u službi građevinskih poslova i rukovoditelj (šef) građevinske službe, povremeno i prema izboru, priključujući se rukovoditeljima radnih jedinica za održavanje pruga, kada oni vrše ovu provjeru. (10) Pregled izoliranih odsjeka i izoliranih spojeva tračnica obuhvaća provjeru ispravnosti: pragova, zastora, kolosječ nog pribora (naročito vezica), izolacijskih umetaka, prespoj za povezivanje tračnica, dilatacijskih razmaka na spojevima tračnica, širine kolosjeka, nadvišenja vanjske tračnice ako je kolosjek u zavoju, pritvrđenost cjelokupnog kolosječnog materijala na izoliranom odjelu ili spoju, kao i ispred i iza njih. (11) Kod sprava protiv "putovanja" tračnica, provjerava se pravilnost položaja, stanje pritvrđenosti i učinkovitost njihovog djelovanja. (12) Izvršno pružno osoblje mora raspolagati tehničkim podacima za skretnice ugrađene u svom rejonu. Podaci moraju sadržavati: naziv službenog mjesta gdje su ugrađene skretnice; broj skretnica; tip, polumjer, kut i smjer skretanja; stacionažu početka skretnice i međik; veličinu nagiba pruge; propisane mjere za širinu kolosjeka i tolerancije na točno određenim mjestima skretnice; širine i dubine žljebova i dozvoljeni otvor na vrhu nepriljubljenog jezična. (13) Provjera ispravnosti ugrađenih skretnica i ukrštaja vrši se pregledom, ispitivanjem i mjerenjem. Vizualnim pregledom i provjerom čekićem, utvrđuje se ispravnost svih čeličnih dijelova skretnice, pribora i pragova, a vizualno zastora, signalne svjetiljke i međik, kao i čistoća i po Mjerenjem i ispitivanjem provjeravaju se: širina kolosjeka, visinski odnos tračnica, smjer i niveleta kolosjeka u skretnici, naspramnost i ulegnuća sastava, funkcioniranje mjenjalice, priljubljivanje i otvor jezičaka, potrebna sila za postavljanje jezičaka, dimenzije utora, stabilnost skretnice (pragova), nalijeganje jezičaka na klizne jastučiće, zavarena i navaren mjesta, eventualna putovanja pojedinih dijelova skretnica, veličina dilatacijskih razmaka na spojevima tračnica, ispravnost sigurnosnih uređaja, ishabanosti tračnica, srcišta i mjenjalice. (14) Pregled i mjerenje skretnica i ukrštaja vrši se mjerilima i vizualno kao što je u tablici 30 određeno. Tablica 30 - Pregled i mjerenje skretnica i ukrštaja Redni broj Pregled vrše Skretnice na otvorenoj pruzi i na glavnim staničnim kolosjecima Sve ostale skretnice i ukrštaj Primjedba a. m je r i l i m a 1. Voditelj (šef) RJ ZOP Mjeseč no tromjesečno - 2. Osoba zadužena za gornji stroj (skretnice) u službi građevinskih poslova Mjeseč no polugodišnje Prisutni: šef kolodvora ili osoba koju on ovlasti i osoba iz radne jedinice zaduženo za SS postrojenja 3. Voditelj (šef) službe za građevinskih poslova sukcesivno tijekom godine prema potrebi Prisutni: šef kolodvora i rukovodilac radne jedinice za SS postrojenja b. Vizualno uz upotrebu čekića 1. Voditelj (šef) RJ ZOP tjedno tjedni - 2. Osoba zadužena za gornji stroj (skretnice) u službi građevinskih poslova tromjesečno - - 3. Voditelj (šef) službe građevinskih poslova sukcesivno tijekom godine sukcesivno tijekom godine - Mjerenje skretnica i ukrštaja ujedno vrijedi i kao vizualni pregled. Interval između pregleda, mjerenja skretnica i ukrštaja koje vrši rukovodilac radne jedinice i osoba zadužena za gornji stroj (skretnice) u Sekcijama za održavanje pruge ne treba biti manje od 10 dana. Lice zaduženo za gornji stroj (skretnice) u Sekciji za održavanje pruge pravi raspored mjesečnog preglada skretnica i ukrštaja kojima prisustvuje on i osoba iz radne jadinice (šef radne jedinice) Svi pregledi skretnica i ukrštaja u kolodvorima, ukrsnica, prometnim i prometno-transportnim otpremništva unose se u prometni dnevnik i upisuju nađeni nedostaci s opisom mjera koje treba poduzeti. Za skretnice i ukrštaj u ložionica, radionicama i drugim službenim jedinicama pregled se upisuje u posebnu knjigu koja je za to određena. Pored toga, mjerenja i recenzije skretnica i ukrštaja, navedeni pod a. u tablici 31, upisuju se i u knjigu mjerenja skretnica, koju svaki za sebe vode: rukovoditelj radne jedinice, osoba zadužena za gornji stroj (skretnice) u Sekciji za održavanje pruge. U iznimnim slučajevima, UI može odrediti i veći broj prikaza i mjerenja skretnica i ukrštaja nego što je naprijed određeno, ako to zahtjeva interes sigurnosti željezničkog prometa. (15) Vožnjom na vučnom vozilu provjerava se, i vizualno, niveleta, smijer i stabilnost kolosjeka. Provjeru vrše: rukovoditelj pružneradne jedinice, osoba zadužena za gornji stroj u Sekciji za održavanje pruge, šef građevinske službe u Sekciji za održavanje pruge prema rasporedu rukovoditelja Sekcije za održavanje pruge. (16) Vizualni opći pregled gornjeg stroja vrši se drezina ili pješice i obuhvaća opće stanje: ugrađenih trač nica, kolosječ nog pribora, pragova, zastora, dilatacija, žljebova pored voznih tračnica, nivelete i smjera kolosjeka, odvodnje kolosjeka i ispravnosti kolosjeka u cjelini. Za izvršno pružno osoblje UI određuje broj vizualnih pregleda, prema: stanju gornjeg i donjeg stroja, dužini dionice, veličini prometa i mjesnim prilikama. Članak 53. (Dozvoljena odstupanja od propisanih mjera) (1) Dozvoljena odstupanja za dužine i nagib prijelaznih rampi za nadvišenje vanjskih tračnica u krivinama, za duljine prijelaznih krivina, međuprava i prava ispred i iza skretnica propisana su člankom 33., 34., 35. i 36. ovog Pravilnika. (2) Dozvoljena odstupanja za širinu kolosjeka, visinski odnos tračnica u pravoj i nadvišenje vanjske tračnice u zavoju propisana su člankom 30., 31. i 32. Kada se ova mjerenja vrše kolosječni razmjernik i libelom, provjera se obavezno mora obaviti na spojevima tračnica i na sredini tračničkog polja, a kod dugačkih trakova tračnica najmanje na svakih 20 m kolosjeka. (3) Dozvoljena odstupanja za smjer kolosjeka propisana su člankom 38. ovog Pravilnika. (4) Pri provjeri stabilnosti kolosjeka, od ukupno ispitane količine pragova, smije biti najviše 10% pragova "igrača", s tim da razmak pojedinih igrajućih pragova biti najmanje 5 m. Kod pruga i skretnica na kojima se promet obavlja brzinom većom od 80 km/ h, pragova igrača ne bi trebalo biti na spojevima tračnica, na 10 m ispred i iza objekata i kod skretnica. Kada se stabilnost kolosjeka provjerava probnim štapom, ugibomerom i sl., Obavezno je da se provjera izvrši: kod svih spojeva tračnica obuhvaćajući i po jedan prag s obje strane spoja, ispred i iza svih objekata, na najmanjoj duljini od 10 m, i kod skretnica i ukrštaja. Kod kolosjeka i pruga u eksploataciji, provjera stabilnosti vrši se i kod svih pragova ugrađenih tijekom zadnjih 6 mjeseci. Kod kolosjeka i pruga na kojima je izvršena glavna opravka, pored navedenog, provjera se vrši još i najmanje na po jednom tračničkom polju na svakih 250 m. Kod dugačkih trakova trač nica, dužina tračničkog polja za ovu provjeru računa se prema normalnim duljinama tračnica koje su zavarene u dugački tračnički trak. (5) Dozvoljeni nagibi uleknuć a k od podužnih visinskih razlika opterećenog kolosjeka moraju biti: a) u granicama propisanim čl. 33. ovoga Pravilnika za prijelazne rampe za nadvišenje, s odstupanjima kao što je propisano u čl. 31. i 32. ovoga Pravilnika za visinski odnos tračnica u pravoj i nadvišenje vanjskih tračnica u krivinama; b) na svakih 500 m kod pruga normalnog kolosjeka I reda, na svakih 250 m kod pruga normalnog kolosjeka II reda i na svakih 100 m kod svih ostalih pruga može biti najviše po jedno jednostrano ili obostrano ili naizmjenično (unakrsno) ulegnuće. (6) Velič ina dilatacijskih razmaka na spojevima tračnica provjerava se: a) kod kolosjeka u pravoj, na horizontali i na nagibima do 10 ‰ - na 50% od ukupnog broja spojeva tračnica, i b) kod kolosjeka u pravoj, na nagibima većim od 10 ‰ i u svim zavojima - na svim spojevima tračnica. Provjera se vrši posebno za svaki trak tračnice. Izmjereni dilatacijski razmak na 10 uzastopnih spojeva tračnica zbrajaju se i podjele sa 10. Dobiveni rezultat je prosječna veličina dilatacionog razmaka za tih 10 spojeva i treba biti jednak ili da se razlikuje za plus ili minus 2 mm od propisanog dilatacionog razmaka za dotičnu dužinu tračnice i za temperaturu tračnica koja je izmjerena za vrijeme provjere. (7) dilatacione sprave, u kolosjeku na pruzi i kod mostova, moraju imati sve pragove ispravne, a spojni i pričvrsni pribor u punom broju i propisno pritegnut. (8) Dubina i širina žljebova (pored tračnica) za prolaz točkova trač ničkih vozila propisana je u čl. 9. ovog Pravilnika. (9) Najveća dozvoljena visinska i bočna ishabanosti ugrađenih tračnica propisana je u čl. 18. ovog Pravilnika. Veličina vertikalnog habanja mjeri se na mjestima kako je to označeno u tablicama 14 i 15. Vertikalno trošenje tračnica mjeri se na tri mjesta na duljini tračnice: na sredini i na oba kraja tračnice (između drugog i tre ćeg praga od kraja tračnice). Kod dugačkih trakova tračnica, zavarena mjesta uzimaju se kao krajevi tračnica. Srednja veličina vertikalnog habanja tračnice dobiva se iz aritmetičke sredine ove tri izmjerene vrijednosti, a najveće vertikalno habanje je ono koje se kao takvo i izmjeri na vodilici. (10) Pregled i ispitivanje zavarenih i navarenih mjesta na tračnicama i skretnicama vrši se prema odredbama upute, odnosno prema propisima standarda. Najveća odstupanja za sve metode zavarivanja mjereno čeličnim ravnalom dužine 1,0 m mogu biti: a) za vertikalno ulegnuće tračnica na mjestu vara - do 1mm, b) za bočno odstupanje od podužnog pravca tračnica na mjestu vara - do 1 mm. Ostala odstupanja propisuju se naputkom odnosno standardom. (11) Naspramnost sastava tračnica provjerava se na mjestima prema izboru. Dozvoljeno odstupanje za pruge normalne širine kolosjeka u pravoj je 20 mm, au krivinama 20 mm plus polovica vrijednosti od veličine prve skrać enost ugrađenih tračnica. (12) Ulegnuć e na spoju tračnica sa vezicama, kao i visinska i bočna nejednakost voznih površina tračnica na spoju jednog tračničkog traka, provjeravaju se čeličnim ravnalom dužine 2,00 m, i to na spojevima prema izboru. Dozvoljena odstupanja su: za ulegnuća spoja 2 mm, za visinsku nejednakost tračnica 0,5 mm i za bočnu nejednakost trač nica 0,5 mm. (13) Ugrađeni kolosječ ni pribor mora ispunjavati uvjete propisane u stavcima 12 do 18 čl. 47. ovog Pravilnika. (14) Pravilan položaj pragova ugrađenih u kolosjeku provjerava se na mjestima prema izboru. Dozvoljena su sljedeća odstupanja: a) za nepodudarnost dužinske sredine praga s osi kolosjeka 0,35 mm; b) u kolosjeku gdje su tra čnice zavarene aluminotermitskim postupkom, odstojanje susjednih pragova u rejonu vara tračnice smije iznositi najviše 50 cm, što se odnosi samo na po 2 susjedna razmaka pragova s obje strane vara, s tim da rastojanja svih ostalih pragova budu u granicama propisanim u čl. 23. ovog Pravilnika; c) odstupanja u razmaku ostalih ugrađenih pragova, izuzev navedenih u prethodnom podstavku b, ovoga stavka, propisana su č lankom 23. ovog Pravilnika. (15) Ispitivanje ispravnosti ugrađenih drvenih pragova vrši se sustavnim pregledom. U točki 20 č l. 47. ovoga Pravilnika propisani su opć i kriteriji za određivanje neispravnih pragova. (16) Kvaliteta zastornog materijala, kao i oblik i dimenzija zastorne prizme, provjeravaju se pomoću prijenosnog profila, vizualnim pregledom ili mjerenjem poprečnog presjeka zastorne prizme na mjestima prema izboru. U čl. 21. ovog Pravilnika i u standardu propisan je kvaliteta zastornog materijala. Oblik i dimenzije zastorne prizme propisani su u čl. 21. ovog Pravilnika. (17) Ispravne skretnice moraju ispunjavati sljedeće uvjete: a) nije dozvoljena naprslost, labavost ili dotrajalost ma kog čeličnog dijela. Skretnica mora biti kompletna. Dozvoljene tolerancije propisane su u čl. 40. ovog Pravilnika, b) pragovi moraju biti u punom broju, ispravni i dobro podbijeni. Položaj i razmak pragova kod standardiziranih skretnica moraju biti prema projektu, a kod ostalih prema utvrđenom rasporedu, c) zastorna prizma mora biti u ispravnom stanju, d) postavni uređaj mora biti ispravan i kompletan, a osiguranje skretnice i upozorenja kojima se signalizira položaj skretnice, odnosno putevi vožnje moraju biti sukladno s odredbama Pravilnika o održavanju signalno-sigurnosnih postrojenja (Pravilnik 400 ŽS BiH), kao i odredbama signalnog i Prometnog pravilnika (Pravilnici 1 i 2 ŽS BiH), e) dozvoljena odstupanja u širini kolosjeka na skretnicama propisana su u čl. 40. ovog Pravilnika, f) dozvoljeno odstupanje visinskog položaja jednog tračničkog traka u odnosu na drugi tračinski trak istog kolosjeka je ± 2 mm. Kod skretnica sa nadvišenje, dozvoljeno odstupanje od propisanog nadvišenja također je ± 2 mm, g) za niveletu kolosjeka, kao i za smijer kolosjeka u pravoj nisu dopuštena nikakva odstupanja. Odstupanje od smjera odvojnog kolosjeka (u krivini) dozvoljeno je ± 2 mm od propisanih strelica za dotični polumjer krivine. h) nenaspramnost sastava nije dozvoljena. Nijedan dio skretnice ne smije promjeniti svoj položaj u uzdužnom ili popreč nom smjeru. Nisu dopuštena nikakva odstupanja za dilatacijske razmake na spojevima tračnica, na početku skretnice, u samoj skretnici i na krajevima skretnice. Ulegnuća spojeva tračnica na jednom trač ničkom traku dozvoljena su do 2 mm, mjereno čeličnim ravnalom od 2 m. Za visinsku i bočnu nejednakost voznih površina tračnica na spoju i na zavarenim i navareni mjestima na tračnicama dozvoljeno odstupanje je 0,2 mm, i) visinski odnos jezičaka i naležnih tračnica, najmanji razmak između otvorenog jezična i naleznete tračnice, priljubljivanje jezična uz naleznete tračnice, nalijeganje jezičaka na klizne jastučiće, tolerancije za klizne jastučiće i podložne pločice jezičaka odstupanja za otvor jezičaka propisane su u čl. 40. ovog Pravilnika j) dopuštena odstupanja za dimenzije žlijeba propisana su u čl. 9. i čl. 40. ovog Pravilnika, k) skretnice moraju biti čiste i podmazane, l) veličina dozvoljene ishabanosti tračnica u skretnici ista je kao što je propisano za tračnice u kolosjeku u čl. 18. ovog Pravilnika. VI. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 54. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta, a isti će se primjenjivati, nakon što ROŽ BiH od entiteta dobije pismenu potvrdu o prihvatanju i primjeni odredbi ovog pravilnika u svrhu izmjene Privitak I "Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava u BiH" ("Službeni glasnik BiH" br.11/12). Broj 10-01-29-7-132-1/13 23. travnja 2013. godine Doboj Ravnatelj Borka Trkulja, v. r. Na osnovu člana 8. tačka A. stav 1. i 2. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05), Regulatorni odbor željeznica BiH donosi 314 PRAVILNIK 1 O ODRŽAVANjU GORNjEG STROJA PRUGA I OPŠTI DIO Član 1. (Uvodne odredbe) (1) Ovaj pravilnik propisuje odredbe o organizaciji i načinu vršenja nadzora i pregleda pruge, kao i tehničke uslove za održavanje gornjeg stroja pruga normalnog kolosjeka nominalne širine 1435 mm i radove koji se moraju preduzimati za bezbjedan i uredan željeznički saobraćaj za konvencionalne brzinedo 160 km/h. (2) Odredbe ovog pravilnika sadrže tehničke uslove, tehničke parametre i mjere za održavanje gornjeg stroja pruge, kao i vremenske rokove i način provjere ispravnosti pruge i njenih elemenata. (3) Pruga je ispravna ako su njeni sastavni dijelovi ispravni i ako se na pruzi obavlja saobraćaj brzinama i sa osovinskim pritiskom propisanim ovim pravilnikom i važećim Re dom vožnje. (4) Za uspostavljanje i održavanje javne željezničke infrastrukture odgovoran je Upravitelj željezničke infrastrukture (UI). Upravljanje javnom željezničkom infrastrukturom može da obavlja javno preduzeće ili kompanija koji ispunjava uslove propisane Zakonom o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH" br. 52/05). Član 2. (Željeznička infrastruktura) (1) Željeznička infrastruktura ob donji i gornji stroj pruge, objekte na pruzi, stanične kolosjeke, telekomunikaciona, signalno-sigurnosna, elektrovučna, elektro-energetska i ostala postrojenja i uređaje na pruzi, opremu pruge, zgrade i ostale objekte na željezničkim službenim mjestima, koji su u funkciji organizovanja i regulisanja željezničkog saobraćaja, sa zemljištem koje služi tim zgradama, pružni pojas i vazd ušni prostor iznad pruge u visini od 12 metara , odnosno 14 metara kod 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 42/13 dalekovoda napona preko 220 k V, računajući iznad gornje ivice šine (GIŠ). (2) Donji stroj se sastoji iz zemljanog trupa i objekata i služi kao podloga gornjem stroju. (3) Gornji stroj se sastoji od kolosjeka, skretnica i ukrštaja i služi kao neposredna podloga za kretanje šinskih vozila. Elementi gornjeg sloja su: šine, kolosječni pribor, pragovi i zastor. Čla n 3. (Podjela željezničkih pruga) (1) Podjelu i kategorizaciju pruga određuje vlasnik infrastrukture prema odredbama važećih TSI, COTIF-u i UIC- fishama. Uvažavajući trenutno stanje u željezničkom sektoru BiH, gdje su vlasnici infrastrukture entiteti i Brčko Distrikt, podjela pruga i kategorizacija određena je postojećom nacionalnom zakonskom legislativom. (2) Prema broju kolosjeka, pruge se dijele na jednokolosječne, dvoko losječne i višekolosječne. (3) Prema vrsti vuče pruge se dijele na elektrificirane i neelektrificirane. Elektrificirane pruge na mreži ŽS BiH koriste monofazni sistem elektrifikacije sa nazivnim naponom 25 k V i frekvencijom 50 Hz. (4) Prema vrsti željezničkog saobraćaja pruge se dijele na pruge za putnički saobraćaj, pruge za teretni saobraćaj i pruge za mješo viti željeznički saobraćaj. Kod manjih željeznica, koje spada i željeznica u ŽS BiH, uglavnom, sve pruge se koriste za sve vrste saobraćaja, iz tradicionalnih, tehničkih i ekonomskih razloga. (5) Na osnovu karakteristika terena (reljef, geološki sklop, hidrološke prilike) željezničke pruge se dijele na ravničarske pruge i pruge u riječnim dolinama, pru ge u valovito-brežuljkastom terenu, brske pruge, planinske pruge, gradske i prigradske pruge i lokalne pruge u velikim gradovima. (6) Prema obimu saobraćaja i značaju za unutrašnji i međunarodni saobraćaj, pruge se kategorišu na: a) magistralne pruge, od značaja za međunarodni i nacionalni saobraćaj, obuhvaćene Evropskim sporazumom o najvažnijim međunarodnim železničkim pru gama. b) regionalne pruge, od značaja za regionalni i lokalni saobraćaj, c) lokalne pruge, od značaja za lokalni saobraćaj. (7) Sa stanovišta održavanja, pruge se kategorišu na pruge I, II, III reda. Magistralne i regionalne pruge su pruge, sa stanovišta održavanja, predstavljaju pruge I reda u daljem tekstu ovog Pravilnika, a lokalne pruge sa stanovišta održavanja, pred stavljaju pruge II, III reda u daljem tekstu ovog Pravilnika. Član 4. (Tehničke karakteristike pruga i kolosjeka) Na osnovu važećih akata za bezbjednost na području ŽS BiH određeni su: najmanji prečnici krivina, maksimalni nagibi, uslovi za međusobno ukrštanje pruga, ukrštanje pruga sa drugim saobraćajnicama, priključivanje pruge i kolosjeka na pruge drugih zemalja, kao i usl ovi za postavljanje i ugrađivanje na željezničkom zemljištu gasovoda, vodovoda i drugih vrsta cjevovoda, kao i svih vrsta električnih, telefonskih, telegrafskih i drugih linija i vodova, bilo da se oni ukrštaju sa željezničkom prugom ili idu paralelno sa njom, ili samo zadiru u prostor pruge. Član 5. (Obezbjeđenje tehničkog jedinstva na pruzi) Pri održavanju kolosjeka, postrojenja i uređaja na pruzi, moraju se primjenjivati odredbe Instrukcije za bezbjednost i interoperabilnost željezničkog sistema u BiH ("Službeni glasnik" BiH br. 11/12) i važećih podzakonskim aktima koji su sastavni dio ove Instru kcije. Član 6. (Dužina pruge i kolosjeka) (1) Dužina pruge, za potrebe održavanja pruge i eksploatacije željeznice, prikazuje se kao građevinska, stvarna, eksploataciona: a) građevinska dužina pruge mjeri se po osi kolosjeka od početne do završne tačke građenja. Kod stanica i ostalih službenih mjesta na pruzi mjeri se po glavnom prolaznom kolosj eku; b) stvarna dužina pruge je dužina prevoznog puta, a mjeri se od sredine do sredine stanične zgrade, odnosno od sredine do sredine službenih mjesta; c) eksploataciona ili saobraćajna dužina pruge je stvarna dužina pruge koja je u eksploataciji; Povremeno ukinut ili uveden saobraćaj na nekoj pruzi utiče na izrač prosječne eksploatacione dužine te pruge; Prosječna eksploataciona dužina pruge dobija se redukcijom eksploatacione dužine srazmjerno broju dana u kojima je, u toku jedne godine, bila u saobraćaju. (2) Kolosjek između izlazne i ulazne skretnice susjednih stanica, ili drugih službenih mjesta, u građevinskom smislu, je kolosjek na otvorenoj pruzi. Dužina kolosjeka u stanicama i ostalim slu žbenim mjestima prikazuje se kao ukupna, stvarna i korisna: a) ukupna (puna, građevinska) dužina staničnog kolosjeka je odstojanje mjereno po osi kolosjeka od početka ulazne skretnice do početka izlazne skretnice, odnosno do kraja odvojnog kolosjeka (do grudobrana slijepog kolosjeka), što znači da u ukupnu dužinu kolosjeka ul aze i dužine skretnica; b) stvarna dužina staničnog kolosjeka je dužina kolosjeka između krajeva odvojnih skretnica, odnosno od kraja odvojne skretnice do kraja odvojnog slijepog kolosjeka; c) korisna dužina je dio kolosjeka na koji se mogu postaviti vozila, s tim da ne ometaju vožnju na susjednom kolosjeku; Položaj početne i krajnje tač ke korisne dužine kolosjeka, u zavisnosti je od toga da li je stanica sa ili bez skretničkog osiguranja, od vrste skretničkog osiguranja, da li je kolosjek prolazni ili slijepiprema tome, kao početna ili krajnja tačka korisne dužine staničnih kolosjeka može biti: ulazni i izlazni međik, ulazni međik i izlazni signal, kraj ul azne izolovane šine i izlazni signal, kraj izolacije skretnice i izlazni signal, ulazni međik (kraj ulazne izolovane šine, kraj izolacije skretnica), grudobran i izlazni međik (izlazni signal, početak izolovane šine, početak izolacije skretnice). (3) Međik se u službenim mjestima vidno obilježava stalnom oznakom u skladu sa standardom BAS P.B8.031. Međici se postavlja ju na onom mjestu gdje je odstojanje kolosjeka, koji su međusobno povezani istom skretnicom ili ukrštajem, "najmanje dovoljno rastojanje" koje osigurava da zaustavljeno vozilo na jednom od kolosjeka ne ometa vožnju po prugom kolosjeku. Na prugama u ŽS BiH međik se postavlja na mjestu gdje je rastojanje ko losjeka 3,50 m, mjereno upravno na simetralu skretničkog ugla. Kod priključaka na otvorenoj pruzi ovo rastojanje iznosi 4,00 m. Član 7. (Pružne oznake) (1) Obilježavanje stacionaže, tehničkih elemenata i parametara pruge, objekata i postrojenja za potrebe održavanja pruge vrši se pružnim oznakama. Pružne oznake su: kilometarske i hektometarske, za osu i visinu kolosjeka, za krivine, padokaz e, za tunele i granične znake. Oblik, mjere i ugrađivanje svake od navedenih pružnih oznaka regulisani su posebnim BAS Ž tehničkim standardom. Odstojanje pružnih oznaka od ose kolosjeka predstavljeno je u tabeli 1. Tabela 1- Odstojanje pružnih oznaka od ose najbližeg kolosjeka Vrsta pružne oznake Za pruge normalne širine kolosjeka (mm) I i II reda III reda a. Odstojanje zareza kojim se obilježava osa kolosjeka na pružnim oznakama 2500 2300 b. Odstojanje najbližeg dijela kilometarskog i hektometarskog znaka, oznake za osu i visinu kolosjeka, oznake za krivinu 2440 2240 c. Odstojanje najbližeg dijela padokaza kod kolosjeka u pravoj, kao i u krivinama poluprečnika jednakog i većeg od 250 m, kod normalnog kolosjeka bez nadvišenja. 2500 2500 Izuzetno, kod pruga u eksploataciji ŽS BiH, UI može odobriti da naprijed navedena odstojanja budu i veća, kao i da najmanja odstojanja najbližeg dijela pružnih oznaka od ose kolosjeka navedenih u tabeli 1 pod b., iznose 2200 mm. Pri ovome UI određuje i odstojanje zareza za osu kolosjeka. (2) Visina stalnih oznaka navedenih u ta 1 pod b., iznad gornje ivice bliže šine, iznosi maksimalno 50 mm. (3) Odstojanje padokaza, mjereno od ose kolosjeka u krivinama pruga normalne širine kolosjeka poluprečnika manjeg od 250 m, kao i za kolosjek sa nadvišenjem, može se povećati prema tabelama 2 i 3. (4) Kilometarskim i hektometarskim oznakama označava se odstojanje od početka prema kraju pruge na sva 1000 metara, odnosno na svakih 100 metara , mjereno: kod jednokolosječnih pruga po osi kolosjeka, a kod dvokolosječnih pruga po osi planuma. Sve kilometarske i hektometarske oznake sa parnim brojevima postavljaju se s desne, a hektometarske oznake sa neparnim brojevima s lijeve strane pruge. ŽS BiH može odobriti da se i kilometarsk e oznake sa neparnim brojevima mogu ugrađivati s lijeve strane pruge. Isto tako, ŽS BiH može odobriti da se, zbog terenskih ili iz drugih razloga, kilometarske i hektometarske oznake mogu postavljati samo sa jedne strane pruge. Površina na kojoj su brojevi vertikalna je i uspravna na osu kolosjeka i okrenuta je prema smjeru saobraćaja, u skladu sa standardom JUS Ž.G1. 201. (5) Oznakama za osu i visinu kolosjeka označava se položaj ose i visina gornje ivice š ine kolosjeka, i to: kod kolosjeka u pravoj visina gornjih ivica obje šine, a kod kolosjeka u krivini visina gornje ivice unutrašnje šine. Da bi se broj pružnih oznaka smanjio gdje god je to moguće, označavanje ose i visine kolosjeka vrši se: na stubovima kontaktne mreže, na pogodnim dije lovima stalnih objekata, na pružnim oznakama na kojima se mogu označiti više elemenata, i sl. Označavanje ose i visine kolosjeka kod elektrificiranih pruga, kod pruga koje će se elektrificirati i kod glavnih pruga I reda, vrši se: na početku i na kraju svih objekata sa svodom ili pločom iznad kolosjeka na početku i kraj u svih prelaznih krivina, na prelomima nivelete, a, zatim, i na svakih 100 m pruge, ako se označavanje vrši na oznakama za stacionažu ili na objektima. Kada se označavanje vrši na stubovima kontaktne mreže, onda ovo odstojanje ne mora biti 100 m, već je to rastojanje jednako rastojanju stubova. Kod ostalih pru ga, označavanje ose i visine kolosjeka vrši se: na početku i na kraju svih objekata sa svodom ili pločom iznad kolosjeka, na početku i na kraju svih prelaznih rampi za nadvišenje spoljnih šina u krivinama (prelazne krivine) i na prelomima nivelete, a na ostalim dijelovima pruge prema potrebi i odluci UI. U krivinama, oznake za osu i visin u kolosjeka se postavljaju sa unutrašnje strane; to se čini i sa ostalim pružnim oznakama, ako se na njima obilježe i ovi elementi. Kada se za tu svrhu koriste stubovi kontaktne mreže ili objekti, onda se označavanje ose i visine kolosjeka takođe vrši sa u strane krivine. Pružne oznake za osu i visinu kolosjeka postavljaju se vertikalno i paralelno osi kolosjeka, u skladu sa standardom JUS P.B8.001. (6) Oznakama za krivine označava se početak prelaznih krivina (PPK) i kraj prelaznih krivina (KPK). Kod kružnih krivina bez prelaznih krivina označava se početak krivine (PK) i kraj krivine (KK). P na kojoj je natpis paralelna je podužnoj osi kolosjeka, u skladu sa standardom JUS Ž.G1. 202. (7) Padokazima se obilježavaju prelomi nivelete na pruzi i označavaju veličine i dužine podužnih nagiba. Postavljaju se s desne strane pruge, sa tablom upravno na podužnu osu kolosjeka. Tabla, sa vrhom petougaonog bijelog polja upravljenog gore, ugr se na početku uspona, a sa vrhom upravljenog dole na početku pada. Padokazi sa pravougaonim bijelim poljem postavljaju se na mjestima prelaza sa uspona na horizontalu, odnosno sa pada na horizontalu, u skladu sa standardom JUS P. B8.013. (8) Oznake za tunele kod jednokolosječnih pruga postavljaju se na ulaznom portalu s desne strane, a na izlaz u s lijeve strane pruge. Kod dvokolosječnih pruga ove oznake postavljaju se samo na ulazima u smjeru vožnje. Na oznakama se ispisuje naziv, broj i dužina tunela. (9) Granični znaci postavljaju se na mjestima gdje granice zemljišta u eksproprijacionom pojasu (međe) mijenjaju svoj pravac, kao i na dužim pravcima međa željezničkog zemljišta, ali najmanje na sva kih 100 m. (10) Kod stalnih objekata u donjem stroju željezničke pruge (most, tunel i slično), gdje se pružne oznake ne mogu postaviti, ispisivanje i obilježavanje potrebnih elemenata vrši se na pogodnim mjestima tih objekata, bilo direktno na površini objekata ili na posebno ugrađenoj tablici. (11) Na dvokolosječnim i paralelnim pru gama, pružne oznake se mogu postavljati i sa spoljne strane kolosjeka, a ne između kolosjeka. (12) Između kolosjeka u stanicama i drugim službenim mjestima na pruzi, oznake se ne postavljaju, već, ako je to potrebno, na pogodnim mjestima van svih kolosjeka, o čemu odlučuje UI. (13) Izgled pružnih oznaka, dimenzije, m aterijal od kojeg se izrađuju i način ispisivanja određuju se standardima i uputstvom. Izbor pružnih oznaka vrše UI, prema stvarnom stanju i potrebama na pruzi. Član 8. (Slobodni profil) (1) Slobodni profil je ograničeni prostor u poprečnom presjeku upravnom na ravan koja dodiruje gornje ivice lijeve i desne šine. Osa slobodnog profila stoji u spravno na pravu koja dodiruje gornje ivice voznih šina i prolazi kroz sredinu kolosjeka, tj. sredinu odstojanja između voznih šina. Mjere slobodnog profila moraju se očuvati pri održavanju pruge. U prostor slobodnog profila ne smiju ulaziti dijelovi postrojenja, objekata, oznaka, signala, naslage materijala i drugi predmeti.U prostor slobodnog profila ul aze uređaji koji neposredno deluju na vozila, kao što su elementi kontaktne mreže, retarderi u radnom položaju i slično. (2) Oblik i dimenzije slobodnog profila za sve pruge normalnog kolosjeka za dizel-vuču prikazani su na slici 1, a za električnu i dizel-vuču na slici 2. Dimenzije slobodnih profila odnose se na ko u pravoj i na kolosjek u krivinama poluprečnika jednakog i većeg od 250 m, bez nadvišenja. U članu 11. do 14. ovog pravilnika, na osnovu slobodnog profila i profila vozila, određene su mjere za razmake kolosjeka i odstojanje stubova, tovarnih rampi, perona, materijala i sl. (3) Promjene u dimenzijama slobodnog profila koje nasta ju pri održavanju pruga normalnog kolosjeka u krivinama sa nadvišenjem spoljne šine su sljedeće (slika 1): a) za spoljne strane krivine, zbog nadvišenja spoljne šine, profil se ne proširuje niti se sužava, ali se nadvisuje, a zbog krivine, profil se proširuje prema tabeli 2, b) za unutrašnje strane krivine zbog nadvišenja spoljne š ine, profil se proširuje, a uz to se proširuje i zbog krivine (sabira se proširenje zbog nadvišenja i zbog krivine), a zbog poprečnog nagiba ravni kolosjeka usljed nadvišenja spoljne šine, profil se spušta naniže Broj 51 - Stra ana 656 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 657 Broj 51 - Stra ana 658 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 659 Broj 51 - Stra ana 660 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 661 Broj 51 - Stra ana 662 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 663 Broj 51 - Stra ana 664 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 665 Broj 51 - Stra ana 666 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 667 Broj 51 - Stra ana 668 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 669 Broj 51 - Stra ana 670 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 671 Broj 51 - Stra ana 672 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 673 Broj 51 - Stra ana 674 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 675 Broj 51 - Stra ana 676 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 677 Broj 51 - Stra ana 678 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 679 Broj 51 - Stra ana 680 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 681 Broj 51 - Stra ana 682 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 683 Broj 51 - Stra ana 684 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 685 Broj 51 - Stra ana 686 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 687 Broj 51 - Stra ana 688 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 689 Broj 51 - Stra ana 690 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 691 Broj 51 - Stra ana 692 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 693 Broj 51 - Stra ana 694 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 695 Broj 51 - Stra ana 696 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 697 Broj 51 - Stra ana 698 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 699 Broj 51 - Stra ana 700 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 701 Broj 51 - Stra ana 702 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 703 Broj 51 - Stra ana 704 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 705 Broj 51 - Stra ana 706 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 707 Broj 51 - Stra ana 708 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. Srijeda, 3. 7. 2013. SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Broj 51 - Strana 709 Broj 51 - Stra ana 710 SLUŽBENEE NOVINE FEDDERACIJE BiHH Srijeda, 3. 7. 2013. IV SKRETNICE I UKRŠTAJI Član 40. (Skretnice) (1) U kolosjeke ŽS BiH i u kolosjeke po kojima saobraćaju vozila ŽS BiH, ugrađuju se: a) nove skretnice standardnog tipa, b) standardne i nestandardne postojeće polovne ili regenerisane skretnice, i c) nove skretnice proizvedene na osnovu posebno odobrenih projekata. (2) Projektovanje, oblik, dimenzije, materijal, tvrdoća i zatezna čvrstoća če ličnog materijala, izrada, kvalitet, tolerancije, prijem i isporuka novih skretnica, kao i podjela skretnica na grupe, vrste, tipove i sisteme, određeni su tehničkim standardima. (3) Projekte za izradu novih skretnica odobravaju UI. (4) Osnovni djelovi skretnice su mjenjalica, srednji dio i srcište: a) početak skretnice je na spoju ispred mjenj alice; b) središte skretnice je tačka u kojoj se sijeku ose skretničkih kolosjeka; c) kraj skretnice je na spojevima iza srcišta skretnice. (5) Nove standardne skretnice moraju se ugrađivati: a) na otvorenoj pruzi svih pruga (kod rasputnica, i sl.), b) u odvojnom kolosjeku ogranaka u staničnom rejonu svih pruga, i c) u gl prolazne kolosjeke i glavne stanične kolosjeke svih stanica i službenih mjesta glavnih pruga normalnog kolosjeka I i II reda. (6) Polovne ili regenerisane standardne i postojeće nestandardne skretnice ugrađuju se u: a) skretnice standardnih tipova - u sve kolosjeke svih pruga; b) skretnice nestandardnih tipova - u sporedne kolosjeke za gariranje, čišćenje, pranje i dezinfekciju ko la, kao i u ložioničke (depo), radioničke i industrijske kolosjeke svih pruga, u sve sporedne kolosjeke svih sporednih pruga. (7) Prema tipu šine, skretnice se upotrebljavaju u zavisnosti od ranga pruge i značaja kolosjeka, kako slijedi: a) istog ili jačeg tipa no što je kolosjek u koji se ugrađuju, b) tipa UIC 60 (6 0E1), UIC 54E (54E2) i tipa S 49 (49E1) - ugrađuju se u sve kolosjeke glavnih pruga normalnog kolosjeka I i II reda, s tim što se u sporedne kolosjeke ranžiranih i lučkih stanica, kao i u kolosjeke ložioničke (depo), radioničke, industrijske, a u sporedne kolosjeke za gariranje, čišćenje, pranje i dezinfekciju kola svih st anica mogu ugrađivati skretnice tipa 45; c) tipa 45 - ugrađuju se u sve kolosjeke sporednih pruga normalnog kolosjeka, kao i u industrijske kolosjeke svih pruga, i kod pruga normalnog kolosjeka I i II reda u sporedne i pomoćne kolosjeke; d) skretnice nestandardizovanih tipova mogu se koristiti samo postojeće, polovne ili regenerisane, a ne nove, i to za ugr ađivanje u pomoćne i sporedne kolosjeke odgovarajućih tipova. (8) U odnosu na veličinu poluprečnika skretničke krivine, upotrebljavaju se sljedeće skretnice; a) poluprečnika 1200 m, sa najvećim dopuštenim brzinama vozova u pravoj- V>100 km/h, a u skretanju V=100 k/h - ugrađuju se na rasputnicama glavnih pruga I reda; b) poluprečnika 500 m, sa dopuštenim brzinama vožnje u pravac većim od 100 km/h, a u skretanju V=65 km/h - ugrađuju se u glavne pruge I reda, a po potrebi i u glavne pruge II reda, i to na rasputnicama, u odvojnim kolosjecima ogranaka u staničnom rejonu, a –izuzetnoi kao ulazne i izlazne skretnice u stanicama na glavnim prolaznim kolosjecima, a prema potrebi i na glavnim staničnim kolosjecima, ako brzina u skret anju treba da bude V=65 km/h; c) poluprečnika jednakog ili većeg od 300 m, sa najvećim dopuštenim brzinama vozova u pravoj do 140 km/h, a u skretanju V=50km/h, ugrađuju se na glavnom prolaznom i u glavne stanične kolosjeke glavnih pruga I i II reda. Skretnice na glavnim staničnim kolosjecima tih pruga zamjenjivati postupno skretnicama polu prečni- ka R=300m; d) poluprečnika jednakog ili većeg od 200 m, sa najvećim dopuštenim brzinama vozova u pravoj V=100 km/h a u skretanju V=40 km/h - ugrađuju se u sporedne stanične kolosjeke, a po potrebi i u glavne stanične kolosjeke glavnih pruga normalnog kolosjeka I i II reda, kao i u sve kolosjeke sporednih pruga normalnog kolosjeka. Ako tehnički parametri i mjesne prilike ne dozvoljavaj u mogućnost saobraćaja vozova brzinom većom od 100 km/h na dotičnom dijelu pruge, a saobraćajne potrebe i ekonomski razlozi ne zahtjevaju veću brzinu u skretanju od V=40 km/h, onda se ove skretnice mogu ugrađivati i u glavne prolazne kolosjeke glavnih pruga I i II reda, umjesto skretnica navedenih u ovoj ta pod c); e) kod skretnica tipa 60-200-6° brzinu vozova u pravac određuje svaki UI na svojoj teritoriji; f) poluprečnika jednakog ili većeg od 180 m, sa najvećim dopuštenim brzinama vozova u pravoj V=80 km/h, a u skretanju V=35 km/h - ugrađuju se na mjestima gdje je skučen prostor, i to na sporednim staničnim kolosjecima svih pru i na industrijskim kolosjecima. (9) Prema uglu skretanja, upotrebljavaju se sljedeće skretnice: a) tipa 49-300-6° i jačih tipova - za matičnjake sa normalnim nagibima od 6°, kao ulazne skretnice na glavnim prugama normalnog kolosjeka I i II reda, a skretnice tipa 45-200-6° kao ulazne na stanicama sporednih pruga normalnog kolosjeka; b) sa manjim uglom skretanja (kao npr.: 1:12, 1:18,5 i sl.) - ugr ađuju se u glavne pruge normalnog kolosjeka I reda i to kao ulazne i izlazne skretnice u stanicama ako je potrebno da brzina u skretanju bude veća, kao i na rasputnicama i u odvojnim kolosjecima ogranaka; c) sa većim uglom skretanja (7°, 7°30′, 1:4,8 i sl.) - ugrađuju se na mjestima gd je prostor skučen, i to za sve vrste kolosjeka na sporednim prugama i za sporedne kolosjeke na glavnim prugama normalnog kolosjeka I i II reda (7°), za ranžirne, garažne i industrijske kolosjeke (7°30'), kolosjeke u lukama, ranžirnim i teretnim stanicama, industrijskim kolosjecima, trianglima, depoima, za složene matičnjake ranžirnih stanica (1:4,8). Ove skretnice se primjenjuju ukoliko se ista svrha ne može postići skretnicama koje imaju normalni ili manji ugao skretanja. (10) Ukrsne skretnice ne smiju se upotrebljavati na glavnim prolaznim kolosjecima pruga normalnog kolosjeka I i II reda, a u iz uzetnim slučajevima UI može odobriti njihovo ugrađivanje i u glavne prolazne kolosjeke. (11) Dvostruke skretnice se ne smiju ugrađivati u glavne prolazne kolosjeke, a u ostale kolosjeke mogu se ugrađivati izuzetno, na osnovu projekata za određenu lokaciju i uz saglasnost vlasnika infrastrukture. Kod novogradnji ove skretnice se ne u potrebljavaju. (12) Krivinske skretnice ugrađuju se na osnovu projekta za određenu lokaciju, a primjenjuju se ukoliko se ne može naći rješenje sa jednostrukim prostim skretnicama, ili ako je to povoljnije od rekonstrukcije krivine u koju treba da se ugradi ova skretnica. Krivinske skretnice dobijaju se rekonstrukcijom (na osnovu projekata) jednostranih prostih i prostih lu čnih skretnica (kod kojih luk odvojnog kolosjeka prolazi kroz srce) u radionici. Zabranjeno je da se ukrsne i dvostruke skretnice pretvaraju u krivinske. (13) Skretnice specijalne konstrukcije izrađuju se po posebnom projektu koji odobravaju UI, a ugrađuju se na određenom mjestu po odobrenju vlasnika infrastrukture. (14) Ugrađivanje skretnica vr ši se: a) na osnovu konstruktivnih elemenata skretnica obilježenih na terenu, b) pod rukovodstvom i nadzorom stručnih organa održavanja pruge i uz saradnju signalno- sigurnosne službe, ako se skretnica osigurava, c) na stabilizovanom i ocjednom zemljištu. (15) Na putnim prelazima u nivou, na mostovima i u tunelima, izbjegava se ugrađivanje skretnica. (16) Na nagibima v ećim od 10‰ zabranjeno je ugrađivanje skretnica, izuzev na industrijskim kolosjecima i na spuštalicama ranžirnih stanica, gdje nagib može biti i veći. (17) Ugrađivanje skretnica vrši se po principima koji slijede: a) položaj šine u skretnici je vertikalan, što se postiže ugrađivanjem podložnih pločica bez nagiba. Izuzetak odobravaju UI. Prelaz sa dijela kolosj eka gdje su šine sa nagibom na dio kolosjeka i skretnicu gdje su šine ugrađene vertikalno vrši se prema odredbama člana 27. ovog pravilnika. b) kod jednostrukih prostih skretnica spoljna šina u skretničkom luku je bez nadvišenja, a kod skretnica ugrađenih u krivini (krivinskih skretnica) spoljna šina može bit sa nadvišenjem, ako je to odobrenim projektom predviđeno. Kada se u jednom od skretničkih kolosjeka daje nadvišenje, mjenjalica mora imati konstantno nadvišenje, odnosno konstantni nagib ako je u prelaznoj krivini, s tim što se za svaki šinski trak izrađuje nacrt sa podužnim i visinskim položajem šina, pod uslovima da nagib rampe za nadviš enje bude do 1:8Vmax, ali ne strmiji od 1:500 (izuzetno 1:400). c) proširenje kolosjeka kod skretnica određuje se projektom na osnovu odgovarajućih tehničkih standarda i odredaba ovog pravilnika. d) pragovi su od tvrdog drveta ili betonski, a ispod mjenjalice oštrobridni i sa upravnim položajem na osu glavnog (matičnog) kolosjeka. Izu zetno, prema odredbama standarda, UI može odobriti i ugrađivanje pragova od mekog drveta. e) raspored pragova i njihov položaj u odnosu na ose kolosjeka i međusobni razmak podužnih osa pragova određuje se projektom skretnice, ali razmak osa pragova ne treba da je manji od 500 mm, niti veći od 700 mm. f) zastor je od tucanika kru pnoće I i II po BAS Ž G2.011, a zastorna prizma puna i čista. (18) Nove skretnice moraju imati mjere određene projektom. Ako projektom ili standardom nije drugačije određeno, tolerancije za nove skretnice i njihove dijelove su: a) za širinu kolosjeka ±1,5 mm; b) za dužinu šina i jezičaka ±1mm; c) za dužinu šina vođica ±3 mm; d) za dužinu kliznih jastučića ±5mm, a za visinu ±0,5 mm; e) za podložne pločice ispod srca, šina vođica i jezičaka: u dužini ±5 mm, u širini ±1mm, u debljini +1 mm i -0,5 mm; f) za žljebove krilnih šina i šina vođica - u dubini i širini žljeba ±1 mm; g) za otvor jezičaka mjereno na mjestu gdje se zatvarač prićvršćuje za jezič +1 mm i -2 mm; h) za veličinu i položaj rupa ±1mm; i) kod vrha srca ne dozvoljavaju se nikakva odstupanja na mjestima koja dodiruju točak; j) visina jezičaka ne smije biti veća od visine naležnih šina; k) jezičci se na obrađenom dijelu moraju potpuno priljubljivati uz naležne šine i nalegati na klizne jastučiće; l) razmak izmeđ u otvorenog jezička i naležne šine na najužem mjestu mora omogućiti nesmetan prolaz vijenaca točkova vozila; ovo najuže mjesto ne smije biti manje od 58 mm. (19) Dozvoljene tolerancije kod skretnica u eksploataciji su: a) u širini kolosjeka +6 mm i -3mm; b) za širinu žljeba kod šina vođica +4 mm i -1 mm; c) odstojanje naležne površ vođice do srca ±2 mm; d) ako se između jezička i glavne (naležne) šine, na mjestu gdje je zatvarač, stavi žica ili predmet debljine 5 mm, poluga u postavnici kod centralnog postavljanja i zatvaranja skretnica ne bi se smjela zatvoriti - uklopiti, a kod ručnog postavljanja i zaključavanja skretnica, teg se ne bi smio prebaciti do kraja. (20) Najveće dop uštene brzine vozova preko ugrađenih skretnica su: a) po osnovnom ( matičnom) kolosjeku kao i na dotičnom odsjeku pruge; b) po odvojnom kolosjeku (u skretanju), za skretničke krivine bez nadvišenja izračunavaju se po obrascu: za pruge normalnog kolosjeka 8I=T L 2,91√4 c) preko skretnica sa nadvišenjem, prema projektu; d) kod ukrsnih skretnica: sa elastičnim jezičcima za vožnju u pravoj 80 km/h za vožnju u skretanju 35 km/h sa jezičcima na zglob za vožnju u pravoj 60 km/h za vožnju u skretanju 35 km/h (21) Najveće dopuštene brzine vozova, propisane u tačkama 8 i 20 ovog člana, mogu da budu smanjene u zavisnosti od načina i vrste osiguranja skretnica i signalisanja položaja skretnica za određeni smjer vožnje, što je određeno propisima signalno- sigurnosne i saobraćajne službe. Član 41. (Ukrštaji) (1) Ukrštaji se izrađuju na osnovu projekata u skladu sa važećim tehničkim standardi ma. (2) Kolosječne šine ukrštaja su istog ili jačeg tipa od šina kolosjeka gdje se ukrštaj ugrađuje. Položaj kolosječnih šina u ukrštaju je vertikalan, što se postiže ugrađivanjem podložnih pločica bez nagiba. Izuzetke odobravaju vlasnik infrastrukture. Prelaz sa dijela kolosjeka gdje su šine sa nagibom na dio kolosjeka i u gdje su šine ugrađene vertikalno, vrši se prema odredbama člana 27. ovog pravilnika. (3) Ugrađivanje ukrštaja na otvorenoj pruzi i glavnim prolaznim kolosjecima u stanicama izbjegava se, kao i ugrađivanje ukrštaja sa manjim uglom od 9° i većim od 50°. (4) Ukrštaji se ugrađuju: a) na osnovu konstruktivnih elemenata ukrštaja obilježenih na terenu, b) pod ru kovodstvom i nadzorom stručnog organa održavanja pruge, c) na stabilizovanom i ocjednom zemljištu, d) na drvenim pragovima, u zastoru od tucanika krupnoće II, u punoj i čistoj zastornoj prizmi, e) sa naspramnim spojevima šina na krajevima ukrštaja, koji se pod određenim uslovima mogu zavariti. (5) Brzine vozova preko ukrštaja, prema mjesnim prilikama i mo gućnosti kolosjeka određuje UI. V ODRŽAVANjE I ZAMJENA ELEMENATA GORNjEG STROJA Član 42. (Radovi na gornjem stroju) (1) Prema značaju i obimu, radovi na gornjem stroju dijele se na: tekuće održavanje, srednje opravke i glavne opravke. (2) Radovima tekućeg održavanja otklanjaju se manji nedostaci na gornjem stroju nastali u periodu izmeđ u srednjih i glavnih opravki, a zadatak im je da uspore dotrajavanje i habanje kolosječnog materijala i da u granicama propisanih tolerancija očuvaju širinu, visinu i smjer kolosjeka. U radove tekućeg održavanja gornjeg stroja spadaju: a) odvodnjavanje zastorne prizme; b) podmazivanje i pritezanje kolosječnog pribora i provjera njegove ispravnosti; c) zaštita š ina od istrošenja; d) njega ugrađenih pragova (okivanje, čepovanje, premazivanje); e) podbijanje pragova; f) regulisanje kolosjeka i skretnica po širini, visini i smjeru; g) vraćanje pomjerenih šina; h) odstranjivanje čeličnog materijala iz spojeva šina i sa GIŠa ("nokti"); i) regulisanje dilatacija; j) uništavanje vegetacije; k) čišćenje snijega i leda. (3) Ra srednjih opravki na gornjem stroju obavljaju se periodično i sistematski, uz pojedinačnu zamjenu i dopunu kolosječnog materijala, i uz uređenje kolosjeka po širini, visini i smjeru, tako da se svi elementi i kolosjek kao cjelina dovedu u ispravno stanje. U radove srednjih opravki gornjeg stroja spadaju: a) pojedinačna zamjena dot i defektnih šina, pragova, kolosječnog pribora, skretničkih dijelova i dijelova ukrštaja; b) mjestimično rešetanje zastorne prizme; c) dopuna nedostajućeg kolosječnog pribora i zastora; d) navarivanje i zavarivanje pojedinih šina u kolosjeku i djelova ugrađenih skretnica i ukrštaja; e) obrada voznih površina ugrađenih šina i djelova ugrađenih skretnica i ukrštaja; f) kompletno uređ enje kolosjeka po širini, visini i smijeru. (4) Radovi glavnih opravki izvode se kada se dotrajalost kolosječnog materijala i deformacije kolosjeka ne mogu otkloniti radovima srednjih opravki. U radove glavnih opravki spadaju: a) kompletna zamjena cjelokupnog kolosječnog materijala; b) zamjena samo jednog ili oba šinska traka zajedno sa spojnim priborom, a po potreb i i zajedno sa pričvrsnim priborom; c) zamjena svih pragova zajedno sa pričvrsnim priborom uz kompletno rešetanje i dopunu zastorne prizme; d) rešetanje cjelokupne zastorne prizme uz dopunu zastora sa djelimičnom zamjenom i dopunom šina, pragova i kolosječnog pribora. Navedeni radovi izvršavaju se tako da se svi elementi i kolosjek ka o cjelina dovedu u ispravno stanje. Član 43. (Pripremni radovi) (1) Za uspješno i kvalitetno izvođenje radova na održavanju gornjeg stroja (glavne ili srednje opravke pruge) obavezno se moraju izvršiti prethodni i pripremni radovi, kao što su: a) pregled i ispitivanje stanja pruge; b) utvrđivanje vrsta i obima radova; c) obezbjeđ enje sredstava; d) izrada tehničkog elaborata; e) određivanje nadzornog organa i izbor izvođača radova; f) planiranje zatvora pruge; g) izrada privremenih propisa za regulisanje bezbjednosti željezničkog saobraćaja na dotičnom radilištu; h) priprema radilišta; i) obezbjeđenje alata, materijala i ostalih sredstava; j) izvođenje radova na saniranju zemljanog trupa i njegovom odvodnjavanju, i sl. (2) Pripremni radovi i način izvršenja radova na tekućem održavanju i na srednjim opravkama određu ju se na osnovu: intenziteta ( jačine i gustine) saobraćaja, tipa i stanja gornjeg stroja, stanja donjeg stroja, raspoloživih sredstava, iskustva, kao i dokumentacije da primjenjeni način daje kvalitetan i ekonomičan rad i da ne ometa uredan i bezbjedan saobraćaj. (3) Pripremni radovi i izvršenje radova glavnih opravki vrše se na osnovu tehničko eksploat acionog elaborata. (4) Prije početka radova na glavnoj opravci pruge i njenih pojedinih dijelova, UI izrađuje privremene odredbe kojima se, na osnovu saobraćajno-tehničkih i drugih propisa, regulišu postupci za zaštitu bezbjednosti željezničkog saobraćaja i za zaštitu lične bezbjednosti zaposlenih radnika i određuju konkretne nadležnosti i zaduženja u vezi s tim. (5) Prije početka radova na go rnjem stroju, jarkovi i bankine moraju se očistiti, a ispravnost mjernog pribora koji se upotrebljava pri izvođenju radova mora biti provjerena. (6) Prije početka radova na uređenju smjera ili nivelete kolosjeka, obavezno se mora pregledati i pritegnuti cjelokupni kolosječni pribor. (7) Ugrađivanje skretnica, polaganje kolosjeka, pomjeranje u građenih pragova, vraćanje pomjerenih šina, regulisanje smjera ili dizanje kolosjeka kada su veća od 30 mm, regulisanje dilatacija, uređenje spojeva šina i dilatacionih sprava, kao i zavarivanje šina i skretnica u dugačke trakove, obavlja se, tek, kada su potrebni elementi obilježeni na terenu. Član 44. (Uslovi za izvođenje radova na gornjem stroju) (1) Izvođenje radova tek ućeg održavanja i radova srednjih opravki mora se prilagoditi potrebama urednog odvijanja željezničkog saobraćaja. Ovi se radovi izvode bez ograničenja brzine vozova, smanjenja osovinskih pritisaka i bez zatvora pruge. Izuzetno, po odobrenju UI, radovi se mogu izvoditi i uz ograničenu brzinu vozova, i u zatvoru pruge. (2) Radovi glavnih opravki pru ge izvršavaju se u zatvoru pruge i sa ograničenom brzinom vozova. Pojedini radovi na glavnim opravkama pruge mogu se izvoditi bez ograničenja brzina i bez zatvora pruge, o čemu odlučuju UI. (3) Za pruge normalnog kolosjeka, najveća dužina laganih vožnji je: a) na kolosjeku gdje se izvode radovi glavnih opravki, uk dužina laganih vožnji je do 3500 m, a od toga do 2000 m brzinom ne manjom od 20 km/h ravnomjerne vožnje, i do 1500 m brzinom ne manjom od 50 km/h; b) na kolosjeku gdje se pored izvođenja radova glavnih opravki jednovremeno vrši i zavarivanje šina u dugačke trakove, ukupna dužina laganih vožnji može biti do 5000 m, a od toga do 2000 brzinom ne manjom od 20 km/h, i do 3000 m brzinom ne manjom od 50 km/h; c) na kolosjeku gdje se ugrađuje zaštitni sloj (tampon), dužina lagane vožnje brzinom ne manjom od 20 km/h može da iznosi do 2500 m. (4) Lagane vožnje navedene u tački c) ovog člana moraju se ukinuti, a kolosjek osposobiti za najveću dopuštenu brzinu koja je propisana za dot ični sektor pruge, prema sljedećem: a) lagane vožnje brzinom od 20 do 50 k/h - 6 dana poslije uvođenja; b) lagane vožnje brzinom jednakom i većom od 50 km/h na jednokolosječnim i dvokolosječnim prugama na kojima saobraća 60 i više vozova u toku 24 časa - 5 dana poslije uvođenja, a na ostalim prugama - 10 dana poslije uvođenja; c) u se šine ugrađene u kolosjeku zavaruju naknadno, brzine vozova određuju se prema članu 45, stav 7 ovog pravilnika. (5) Radovi glavnih opravki koji se izvode sa laganom vožnjom i zatvorom pruge, ne obavljaju se jednovremeno na dva susjedna međustanična odstojanja. Izuzetke od ovoga odobrava UI, prema saobraćajnim i mjesnim prilikama. (6) Dužina zatvor a pruge za svako radilište određuje se unaprijed, prilikom izrade nacrta novog reda vožnje, ili, prema potrebi, od slučaja do slučaja. (7) Pravac napredovanja radova na gornjem stroju, kada se radovi izvode van zatvora pruge i bez ograničenja brzine vozova, je: a) uz uspon, kada se radovi izvode na nagibima, b) u s vozovima na dvokolosječnoj pruzi. Izuzetno, od ovoga se može odstupiti samo po odobrenju rukovodioca na radilištu na pruzi. (8) Kada se, pri izvođenju radova na gornjem stroju, remeti niveleta kolosjeka, ispred mjesta gdje počinju radovi i iza mjesta gdje se završavaju, mora se izraditi pravolinijska rampa sa nagibom ko koji odgovara brzini vozova za dotični dio pruge. (9) Privremena priključna šina za međusobno povezivanje šina u kolosjeku može biti najmanje dužine 3,5 m. (10) Prelazne šine moraju se ugraditi prilikom: a) ugrađivanja i povezivanja različitih tipova šina, b) ugrađivanja i povezivanja šina istog tipa nejednake ishabanosti, c) ugrađivanja i povezivanja novih skretnica i uk rštaja sa kolosjekom, gdje šine nisu nove ili su drugačijeg tipa od skretnica odnosno ukrštaja. (11) Zabranjeno je stavljanje pružnih vozila, neizolovanih razmjernika, alata i predmeta na kolosječne šine izolovanih odsjeka i izolovanih spojeva šina bez prethodnog odobrenja rukovaoca blokovnog uređaja, odnosno otpravnika vozova. (12) Ukoliko je dotrajao jezičak ili naležna š ina kod mjenjalice, ili vrh srca ili krilna šina na srcištu, moraju se, kompletno, zamjeniti jezičak sa naležnom šinom, odnosno vrh srca sa krilnim šinama. Ishabana srca i krilne šine mogu se navarivati, odnosno regenerisati i u kolosjeku. (13) Na kosinama usjeka i zasjeka, u odvodnim i štitnim jarkovima, iznad i pored njih, zabranjeno je deponovanje i smiještaj zemlje, otpadaka, maltera, alata, i sl. (14) Gdje god je to moguće, treba težiti da se ručni rad na gornjem stroju zamjeni mašinskim radom. (15) Šine, djelovi skretnica i ukrštaja koji se ugrađuju u kolosjek, zavaruju se eleklrootpornim ili aluminotermitskim postupkom. Navarivanje šina, skretničkih djelova i djelova ukrštaja vrši se au togeno ili elektrolučno. (16) Stručna sposobnost varilaca koji izvode zavarivačke radove na gornjem stroju mora se provjeriti na dokazni način, i to najmanje jedanput godišnje, o čemu im se izdaju potvrde. (17) Sprečavanje podužnog pomjeranja šina vrši se ugrađivanjem sprava protiv putovanja šina. (18) Iskorišćenje kolosječnog materijala mora da bude ekonomično, što se postiže stepen astim postupkom ugrađivanja, sa pruga višeg na pruge nižeg reda. Šine u toku svog vjeka trajanja treba da promijene mjesto ugrađivanja 3-4 puta , a drveni pragovi i kolosječni pribor najmanje dva puta. Član 45. (Zavarivanje šina i skretnica u dugačke šinske trakove) (1) Više zavarenih šina u dužini većoj od 60 m je dugački ili neprekidni šinski trak (DTŠ). (2) Najmanja dužina šine koja se zavaruje mora da bude veća od ukupne dužine 3 razmaka susjednih pragova na kojima će ležati u kolosjeku, a najmanja 2,00 m. (3) U dugačke trakove šina zavaruju se: a) nove šine tipa 60E1 (UIC 60), 54E2 (UIC 54E), 49E1 (S 49) i 45, b) polovne u potrebljive šine, ukoliko je to tehničko-ekonomski opravdano s obzirom na njihov budući vijek trajanja u kolosjeku, o čemu odlučuje UI. (4) Bušenje rupa kod novih šina koje se zavaruju vrši se prema stavu 3 čl. 18. ovog pravilnika. UI odlučuje, da li će šina biti isporučena bez rupa, ili sa jednom, odnosn o sa dvije rupe na krajevima. (5) Sprečavanje bočnog pomjeranja kolosjeka vrši se ugrađivanjem kapa na čelu pragova s unutrašnje strane krivine, pa zastorna prizma mora da bude izvedena prema čl. 21. ovog pravilnika. (6) Zabranjeno je ugrađivanje dugačkih trakova šina: a) na nestabilnom donjem stroju; b) na neslegnutim nasipima i na ter gdje se mogu očekivati podužna, poprečna ili vertikalna pomjeranja iz ma kojih razloga; c) na provizornim objektima i objektima gdje je makar i jedan noseći dio provizoran; d) u zastoru koji nije od tucanika; e) ako je u kolosjek ugrađeno manje od 50% pričvrsnih pločica; f) u krivinama poluprečnika manjeg od 500 sa drvenim pragovima i poluprečnika manjeg od 400 m sa armiranobetonskim pragovima, ukoliko pragovi nisu osigurani protiv bočnog pomeranja, u skladu sa proračunom stabilnosti kolosjeka; g) kod dionica sa dotrajalim kolosječnim materijalom. (7) Na dijelovima pruge gdje su izvršeni radovi glavnih opravki, gdje su šine pričvršćene za pragove kompletnim pričvrsnim priborom, gdje su u potp unosti izvršeni radovi na uređenju i stabilnosti kolosjeka i gdje su spojevi šina povezani vezicama sa po dva vijka (krajnjim na vezicama), može se dopustiti saobraćaj vozova sa najvećom dopuštenom brzinom propisanom za dotični odsjek pruge, ali to iz ekonomsko tehničkih razloga može da traje najviše dva mjeseca. O ovome odl učuje UI, imajući u vidu: godišnje doba (temperatura vazduha), veličinu saobraćaja i druge okolnosti. Ako se poslije ovoga roka šine ne zavare ili se spojevi šina ne povežu sa potpunim brojem vijaka, brzina vozova mora se ograničiti najviše na V= 50 km/h. Veličinu brzine određuje UI. (8) Izvođenje radova, nadzor pri izvođenju i prijem radova na z avarivanju šina i skretnica u dugačke trakove, i njihovo ugrađivanje, održavanje, pregled, mjerenja i evidencija, vrši se po odredbama uputstva. Član 46. (Nadzor i prijem radova) (1) UI određuje stručno lice za vršenje nadzora, pregleda i prijema radova tekućeg održavanja i radova srednjih opravki pruga. (2) Nadzor pri izv radova glavnih opravki, kao i pregled i prijem radova glavnih opravki vrši se po odredbama Uputstva. Član 47. (Postupak sa ugrađenim i neugrađenim kolosječnim materijalom) (1) Prijem novog i regenerisanog kolosječnog materijala vrše ovlašćeni prijemni organi UI, na osnovu odredaba standarda i ugovora. Naknadni pregled pošiljaka novog i regenerisanog kolosječnog materijala vrši se i prilikom prijema na pru zi, u stovarištima, radionicama, i sl., u cilju izdvajanja neispravnog, ukoliko ga ima. (2) Zabranjeno je bacanjem vršiti istovar, utovar i prenos šina, skretnica, skretničkih dijelova, pragova i kolosječnog pribora. (3) Kolosječni materijal se, po prispjeću, premazuje antikorozivnim sredstvima. Od premazivanja se izuzimaju polovne podložne pločice, ako su zamašćene od up otrebe u kolosjeku pa im naknadno premazivanje nije potrebno. Vrstu i sastav antikorozivnih sredstava za zaštitu kolosječnog materijala od korozije određuju UI. Korodirani kolosječni materijal mora se očistiti prije zaštite od korozije. Vezice, podložne pločice, pričvrsne i natezne pločice, tirfoni i kolosječni ekseri, kao i sprave protiv bočnog pomjeranj a pragova zaštićuju se od korozije potapanjem u antikorozivna sredstva. Sve vrste vijaka potapaju se u otpadno ulje. Tirfoni i kolosječni ekseri mogu se zaštititi od korozije metaliziranjem. UI može odrediti da se pojedine vrste kolosječnog materijala ne zaštićuju od korozije ukoliko se odmah, ili u rok od 6 mjeseci po prispjeću, ugrađuju u kolosjek. Šine, skretnice i skretnički dijelovi, ukrštaji i dijelovi ukrštaja, ako treba da budu na slagalištu (u rezervi) duže od 9 mjeseci, moraju se zaštititi od korozije. (4) Zabranjeno je zabadati u pragove ma kakav predmet ili alat. (5) Šine koje se ugrađuju u kolosjek smij u se sjeći samo testerom u hladnom stanju. Kod aluminotermitskog zavarivanja šina, obrada i sječenje šina vrši se i autogeno. (6) Bušenje rupa u šinama može se vršiti samo burgijom i mašinom. (7) Prije ugrađivanja u krivinama, šine se savijaju na krajevima na najmanjoj dužini od 75 cm, i to kada se ugrađuju u krivinama poluprečnika jednakog i manjeg od 500 m. (8) Šine krive u vertikalnom ili horizontalnom smjeru moraju se prije ugrađivanja ispraviti. Izvitoperene šine se ne smiju ugr ađivati. Krive i izvitoperene šine koje se nalaze u kolosjeku moraju se ispraviti ili zamjeniti ispravnim. (9) Visinska razlika šina ugrađenih u kolosjek izravnava se brušenjem samo do visine od 0,5 mm. Šine sa većom visinskom razlikom međusobno se zavaruju ili se zamjenjuju odgovarajućim šinama. (10) Da bi se umanjilo habanje ši ugrađenih u kolosjek, kao i vjenaca bandaža šinskih vozila, vrši se podmazivanje kolosječnih šina, u krivinama poluprečnika jednakog i manjeg od 600 m i sa saobraćajem većim od, prosječno, 4500 bruto-tona dnevno. Šine se podmazuju specijalnim spravama ili ručno. UI određuje da li će se šine podmazivati spravom ili ručno. Na kojoj će se d užini vršiti podmazivanje šina i da li po dužini cijelog šinskog traka ili djelimično, odlučuje UI, u zavisnosti od poluprečnika krivine, jačine saobraćaja, krutosti vozila, vrste i načina vuče. Spoljašnji trak prelazne krivine premazuje se po cijeloj dužini. Za ručno podmazivanje šina upotrebljava se mješavina od 45% iskorištenog mineraln og ulja, 40% konzistentne (tovatne) masti i 15% grafita . Za podmazivanje spravom upotrebljava se mješavina od 75% iskorištenog mineralnog ulja i 25% grafita. UI može odrediti da se za podmazivanje šina upotrebe i druga isprobana sredstva i mješavine. Šine se podmazuju samo po donjoj polovini gornjeg bočnog zaobljenja glave šine i unutrašnjoj (bočnoj) površ ini glave šine u spoljašnjem traku krivine kolosjeka. Zabranjeno je podmazivati gornju površinu glave šine. (11) Vezice ugrađene u kolosjeku moraju ispunjavati sljedeće uslove: a) da su pritegnute potpunim brojem vijaka, i b) da su im naležne površine ispravne, da potpuno naliježu na donju površinu glave šine i gornju površinu nožice š ine i da ne dodiruju vrat šine. (12) Ugrađeni vijci ne smiju da budu labavi niti da imaju mrtav hod. Navrtke se moraju zavijati rukom do polovine zavoja. Periodično, vijci se jedan po jedan razvijaju, očiste, podmazuju i opet pritežu. Vremenski period i način izvršenja ovoga rada određuje rukovodilac radne jedinice za održavanje pru ge. Trup pritegnutog vijka mora da bude izvan navrtke najmanje 2-3 navoja. (13) Ugrađene i pritegnute jednostruke elastične podloške moraju se sasvim priljubiti uz kolosječni pribor, a ugrađene dvostruke elastične podloške po zatezanju moraju imati razmak između opruga od 1 do 1,5 mm. (14) Podložne pločice moraju cijelom svojom površinom potpuno nalijegati na prag, iz uzev odstupanja na krajevima podložnih pločica, gdje važe tolerancije prema odredbama odgovarajućih standarda. Iskrivljene ili izvitoperene podložne pločice ne ugrađuju se, a ukoliko ih ima u kolosjeku, moraju se zameniti ispravnim. Nijedan dio podložne pločice ne smije biti van praga. Ose podložnih pločica, kad god je to moguće, treba da se poklapaj u sa podužnom osom praga. Na pragovima gdje su već bile podložne pločice, rupe se moraju očistiti, zaliti impregnacionim sredstvom i začepiti drvenim klinovima. Ležište za pločicu na pragu poravnati zatesivanjem, a sve to premazati zaštitnim sredstvom, pa tek onda ponovo ugraditi podložne pločice. Prije ugrađivanja, podložne pločice se sa donje strane pr emazuju zaštitnim sredstvom, ukoliko to nije učinjeno ranije. (15) Pričvrsne pločice moraju celim naležnim površinama da naliježu na nožicu šine i na podložnu pločicu. Iskrivljene ili izvitoperene pločice ne ugrađuju se, a ukoliko ih ima u kolosjeku moraju se zameniti ispravnim. Svi drugi tipovi elastičnih šinskih stezaljki ugr ađuju se prema tehničkim detaljima i uputstvima iz projekta konstrukcije gornjeg stroja. (16) Naležne površine glava tirfona ili šinskih eksera moraju sasvim da naležu na podložnu pločicu, odnosno na nožicu šine. Oštrice kolosječnog eksera, pri ukivanju u prag, postavljaju se upravno na vlakna drveta praga. Ukivanje eksera vrši se upravno na gornj površinu praga, i to pošto se prag podigne i pridržava uz nožicu šine. Ukivanje tirfona zabranjeno je. Najmanje odstojanje vertikalne ose ugradenih tirfona i eksera od vertikalne stranice praga je 45 mm za pragove normalnog kolosjeka. Svi drugi tipovi kotvi ugrađuju se prema tehničkim detaljima i uputstvima iz projekta konstrukcije gornjeg stro ja. (17) Nesimetrični, izvitopereni, nepropisno dimenzionisani i naprsli drveni ili gumeni umeci ne ugrađuju se, a u koliko ih ima u kolosjeku, moraju se zameniti ispravnim. Šine moraju potpuno nalijegati na ugrađene drvene ili gumene umetke. Umeci takođe moraju potpuno nalijegati na podložne pločice, (18) Njega ugrađenih drvenih pragova sastoji se iz: okivanja prslih pragova, čišće nja i nalivanja rupa impregnacionim sredstvima, začepljivanja rupa drvenim klinovima, zatesivanja naležnih površina za pločicu, čišćenja površinske truleži, začepljivanja naprslina i premazivanja zatesanih površina zaštitnim sredstvima. Tehnološke procese i vremenski period za izvođenje ovih radova određuje rukovodilac radne jedinice za održavanje pruge. (19) Pojedinačna izmjena pragova vrši se regen pragovima, a dolazi u obzir samo kada se utvrdi da su pojedini pragovi postali neispravni i ne mogu ostati u kolosjeku do sljedeće srednje opravke, odnosno glavne opravke. Neispravni pragovi su oni kod kojih se prilikom pregleda utvrde neki od sledećih nedostataka: - poprečni prelom, - oslabljenost praga u oblasti ležišta šina, uslj ed mehaničkog dejstva, - duboka lokalna trulež u oblasti tirfona ili eksera, - opšta trulež ili trulež u toj mjeri da se pri podbijanju krajevi pragova primetno podižu, - pukotine po cjeloj visini, a u dužini većoj od polovine dužine praga, i - oštećenje vatrom ili vanrednim događajima. Prilikom određivanja pragova za zamjenu, mora se voditi računa o sljedećem: o mjestu praga u šinskom polj u, o stanju susjednih pragova, o nagibu pruge i o ostalim tehničkim parametrima (veličina poluprečnika, prelom nivelete i sl.), o stanju zemljanog trupa, o blizini objekata (most, tunel) i o visini nasipa. U prvom redu, mjenjaju se pragovi na spojevima šina, a zatim na mjestima sa slabim zemljanim trupom, u oštrim krivinama, većim nagibima, u blizini objekata i na visokim n asipima. Postupak za pojedinačnu zamenu pragova određuje UI prema mjesnim prilikama i potrebama svake pruge ili dionice na pruzi. (20) Pri masovnoj izmeni pragova, rupe se buše mašinom. Kod pragova od tvrdog drveta (hrastovo, bukovo i sl.), rupe za tirfone buše se b čiji je prečnik jednak prečniku jezgra tirfona. Kod pragova od mekog drveta, prečnik burgije je za 2 mm manji od prečnika jezgra tirfona. Dubina rupe mora da bude ista ili veća od dužine djela tirfona koji ulazi u prag. Rupe za kolosječne eksere buše se burgijom čiji je prečnik manji od pr kruga upisanog u preseku četvrtastog ili osmougaonog eksera, prema sledećem: kod tvrdog drveta kod mekog drveta - za četvrtaste eksere minus 4 mm minus 8 mm - za osmougaone eksere minus 3 mm minus 5 mm. Dubina rupe za osmougaone eksere mora biti malo veća od dužine djela eksera koji ulazi u prag, a kod eksera sa kvadratnim ili pravougaonim presjekom, dubina rupe mora biti dvije trećine od dužine dela eksera koji ulazi u prag. Kod pragova od mekog drveta nije potrebno bušenje rupa ako se uk ekseri čije su strane (širina) manje od 15 mm. Za tirfone kolosjeka tipa UIC 60E1, UIC 54E (54E2), S 49 (49E 1), odnosno 45 rupe se moraju bušiti burgijom prečnika kao što je naprijed navedeno, ali sa gornjim djelom koji je većeg prečnika i koničan. Rupe se buše u prag upravno na njegovu gornju površinu. Piljevina (stru gotina), ukoliko je ostala u izbušenim rupama, odstranjuje se. Dimenzije rupa u pragovima date su u tabeli 29. Tabela 29 - Dimenzije rupa u pragovima Vrsta tirfona ili eksera BAS Dimenzije rupe u mm u pragovima od drveta tvrdog Mekog prečnik dubina prečnik dubina Tirfon P.B1.121 16 150 14 150 Tirfon P.B1.121 15 130 13 130 Tirfon P.B1.121 13 110 11 111 Ekser osmougaoni P.B1.131 15 140 13 140 Ekser četvorougaoni P.B1.130 12 135 8 135 Ekser četvorougaoni P.B1.130 8 70 0 0 Prije ugrađivanja tirfona, u izbušene rupe pragova naliva se zaštitno sredstvo, koje treba da ispuni ½ do ¾ dubine izbušene rupe. Za ugrađivanje eksera, zaštitno sredstvo se ne uliva u rupe pragova, već se dio eksera koji ulazi u prag dobro utopi u zaštitnu masu. UI može naručiti da se drveni impregnisani pragovi isporuče sa izb ušenim rupama za tirfone, kao i pragovi sa ugrađenim podložnim pločicama. Član 48. (Regeneracija kolosječnog materijala) (1) Kolosječni materijal koji se iz kolosjeka dobija zamenom kao i demontažom klasira se u tri osnovne grupe: a) materijal koji se bez regeneracije može nanovo ugraditi pri radovima na održavanju pruge, b) materijal ko ji se regeneracijom može osposobiti za ponovno ugrađivanje, i c) materijal koji se ne može regenerisati pa se razvrstava kao staro gvožđe ili kao drvena trulež. (2) Tehničke propise o regeneraciji kolosječnog materijala donosi vlasnik infrastrukture. (3) Regeneracija skretnica i ukrštaja obavlja se u kolosjeku i u radionici. U kolosjeku se vr obrada i navarivanje pohabanih voznih površina pojedinih skretničkih delova. U radionicama se pored navarivanja i obrade može vršiti i zamjena pojedinih dotrajalih delova, kao i cjelih skretničkih sklopova, tako da se skretnica regeneriše u cjelini. Član 49. (Vanredni i ostali nepredviđeni radovi) (1) Vanredni radovi su nepredviđeni i nastaju kao posljedica više sile, ud esa i nezgoda, ili su prouzrokovani izvođenjem radova u blizini pruge, pored pruge ili na pruzi. Vanredni radovi se sastoje iz pripreme i uklanjanja posljedica prouzrokovanih višom silom, udesom, nezgodom ili izvođenjem drugih radova. (2) U cilju očuvanja bezbjednosti i urednosti željezničkog saobraćaja, sprečavanja i ograničavanja posljedica koje mogu na od više sile, zbog slabog stanja pojedinih elemenata gornjeg stroja, ili zbog slabog stanja gornjeg stroja u cjelini, vrši se: izvođenje radova saniranja i obezbeđenja pruge; pojačani obilazak ugroženih djelova pruge; izuzetno, u neophodnim slučajevima, ograničava se brzina vozova, smanjuje se opterećenje po osovini, ili obustavlja saobraćaj. Koji će se od navedenih način a primjeniti odlučuje UI. (3) Očuvanje bezbjednosti željezničkog saobraćaja na prugama i dionicama ugroženim od više sile (poplave, bujice, odroni, klizišta, zavijavanja, jak vjetar - bura, kretanje leda itd.), kao i zbog slabog stanja gornjeg stroja (lomovi šina, prsle vezice, truli pragovi, itd.) i opasnosti od izbočenja, deformacije i raskin kolosjeka, mora se zasnivati na stalnoj pripravnosti, kako do iznenađenja i neželjenih posljedica ne bi došlo. U tu svrhu, za svako ugroženo mjesto i dionicu, izrađuje se operativni plan, u kome se, pored ostalog, obrađuje: način i blagovremenost posjedanja ugroženih mjesta i dionica; raspored i način rada na sprečavanju i uklanjanju eventualnih poslijedica; obezbjeđenje telefonskih i drugih veza sa susjednim stanicama i šefom radne jedinice za održavanje pruge; organizovanje izvještajne službe; obezbjeđenje signalnih sredstava, alata i ostalih potreba; poimenična zaduženja, i sl. (4) Privremeno osposobljavanje slomljenih, naprslih ili oš tećenih šina za vožnju smanjenom brzinom vrši se: a) specijalnom čeličnom stegom, ili b) ugrađivanjem posebnog komada praga dužine 80 cm, ili c) pomjeranjem susjednog praga. Ugrađivanje posebnog komada praga, ili pomjeranje susjednog praga, vrši se ispod loma, naprsline ili oštećenog mjesta šine. Šina se za prag pričvršćuje na obje str , a prag se mora podbiti. O prohodnosti kolosjeka na mjestu gdje se nalazi slomljena, prsla ili oštećena šina, i o veličini brzine kojom vozovi mogu saobraćati preko tog mjesta, odluku donose: čuvar pruge ili pružni poslovođa sa mašinovođom ili motorovođom zaustavljenog voza, šef padne jedinice za održavanje pruge. Ako je lom kod du gačkog traka šine na mostu ili u tunelu, saobraćaj se obustavlja dok se kvar ne otkloni, o čemu odluku donosi šefradne jedinice, a do njegovog dolaska, organ koji je prvi pronašao prslu šinu. Član 50. (Saradnja sa organima drugih službi) (1) Raskopavanje, pomjeranje ili uklanjanje kablova, vodova, stubova i ostalih post rojenja i uređaja za jaku i slabu struju, smije da se vrši samo u prisustvu i pod nadzorom stručnog organa nadležne službe. (2) Ugrađivanje, prerada i dotjerivanje spojnih poluga, šipastog zatvarača, ili uklopnika i postavnog uređaja kod skretnica, vrše organi održavanja pruge u saradnji sa stručnim organom službe za sig - sigurnosna postrojenja. Stručni organi službe za signalno-sigurnosna postrojenja postavljaju i održavaju uređaje za zaključavanje i osiguranje skretnica. Bušenje šina za ovu svrhu vrše organi za održavanje pruge. Ugrađivanje postrojenja za zagrijavanje skretnica obavlja se u saradnji sa organima održavanja pruge. Bušenje šina i obradu skretničkih djelova za tu svrh u vrše organi za održavanje pruge. (3) Ugrađivanje izolacionih odsjeka i izolacionih spojeva, kao i njihova obnova i rekonstrukcija, vrši se u prisustvu i u saradnji sa stručnim organom nadležne službe. Član 51. (Oprema, alat, mašine i pružna vozila) (1) Za provjeru stanja gornjeg stroja i za izvođenje radova na gornjem stroju u se: mjerni pribor, instrumenti, vozila i uređaji za kontrolu stanja kolosjeka, alat, sprave i mašine, oprema za zavarivanje, transportna sredstva, pružna vozila, signalna sredstva i zvučna alarmna sredstva za zaštitu radnika. Izbor i nabavku ovih sredstava vrše UI prema odredbama: tehničkih propisa, odgovarajućih standarda. (2) Sredstva pobrojana u stavu 1. ovog čla , kao i ostala sredstva koja se upotrebljavaju u službi održavanja pruge, označavaju se i boje žutom bojom, izuzev signalnih i drugih sredstava kojima su boje određene odgovarajućim propisima. Član 52. (Pregled gornjeg stroja) (1) Ispravnost gornjeg stroja željezničkih pruga provjerava se pregledom i snimanjem. Provjeravaju se: tehnički parametri pruge, uređenje kol i ugrađeni kolosječni materijal. Provjera gornjeg stroja u cjelini, kao i pojedinih grupa elemenata ili pojedinih elemenata, vrši se: mjernim kolima i drugim mjernim šinskim vozilima, mjerilima, instrumentima, vožnjom na vučnom vozilu i vizuelno. Pregled i provjeru ispravnosti gornjeg stroja vrše lica koja za tu svrhu imaju odgovarajuću stručnu sprem u. (2) Izvršno pružno osoblje mora raspolagati neophodnim tehničkim podacima za: prelazne krivine, prelazne rampe za nadvišenje spoljne šine u krivinama, kružne krivine, međuprave, prave ispred i iza skretnice, nagibe pruge, prelome nivelete, za veličinu proširenja i nadvišenja kolosjeka za svaku krivinu u svom rejonu, kao i podacima za potrebnu temperaturu za du gačke trakove šina. (3) Godišnji plan rada mjernih kola i drugih šinskih vozila za snimanje stanja kolosjeka i za provjeru stanja elemenata na gornjem stroju izrađuje stručna služba UI. (4) Mjerne vožnje za snimanje i ispitivanje stanja gornjeg stroja obavezne su: na glavnim prugama normalnog kolosjeka I reda, najmanje dva puta god ; na glavnim prugama normalnog kolosjeka II reda, najmanje jednaput godišnje; a na svim ostalim prugama, najmanje jednaput u dvije godine.Ove odredbe važe do početka primjene EN 13848, poslije čega cikluse kontrole određuju ove EN norme. (5) Komisija za tehnički pregled i prijem izvršenih radova glavnih opravki pruge može zahtjevati da se snimanje gornjeg stroja izvrš i mjernim kolima i drugim mjernim šinskim vozilima, ali ocjene rezultata mjerenja moraju biti iz važećeg Uputstva 339 ŽS BiH, odnosno EN 13848. Organ službe građevinskih poslova i rukovodilac (šef) radne jedinice za održavanje pruga obavezno prisustvuju snimanju svojih dionica mjernim kolima. (6) Po završenom snimanju, rukovodilac grupe mjernih kola predaje rukovodiocu radne jedinice za održavanje pr uge originale snimljenih podataka za rejon te radne jedinice. Na osnovu toga i ličnog uvida na terenu, rukovodilac radne jedinice za održavanje pruge, preduzima odgovarajuće mjere, o čemu obavještava svoj UI. Izvještaj i opšta zapažanja o stanju i promjenama na gornjem stroju podnosi odgovorno lice za gornji stroj u S ektoru za građevinske poslove UI. (7) Provjeru nagiba i dužine prelaznih rampi za nadvišenje, dužine i zakrivljenosti prelaznih krivina, dužine međuprava i međukrivina, kao i prava ispred i iza skretnica, nadvišenja spoljnih šina u krivinama, visinskog odnosa šina u pravoj, proširenja kolosjeka u krivinama, širine kolosjeka u pravoj, smjera kolosj eka, stabilnosti kolosjeka, podužnih i visinskih razlika (ulegnuća) u kolosjeku, te vitopernosti, ukoliko se ovi podaci ne provjeravaju mjernim kolima, ili ako se provjeravaju mjernim kolima jedanput u dvije godine, vrše ručnim merilima, i to: a) rukovodilac (šef) radne jedinice za održavanje pruga, jedanput godišnje, s tim da sukcesivno izmjeri sve takve dijelove kolosjeka; b) lice zad uženo za gornji stroj u službi građevinskih poslova i rukovodilac (šef) građevinske službe, prema potrebi i na mjestima prema izboru. (8) Veličinu dilatacionog razmaka na spojevima šina, stanje dilatacionih sprava, dubinu i širinu žljebova (pored šina) za prolaz točkova šinskih vozila, stanje izolacionih odsjeka i izolacionih spojeva šina i stanj sprava protiv putovanja šina provjeravaju mjerilima, i to: a) rukovodilac (šef) radne jedinice za održavanje pruga, najmanje dva puta godišnje, po mogućstvu u toku aprila i oktobra, a prema potrebi i u toku cijele godine; b) lice zaduženo za gornji stroj u službi građevinskih poslova i rukovodilac (šef) građevinske službe, sva mjeseca, mjestimično i prema izboru. (9) Veličinu habanja šina, opšte stanje šina i kolosječnog pribora, stanje zavarenih i navarenih mjesta na šinama, podudarnost profila šina na spojevima, ispravnost i položaj pragova, dimenzije i kvalitet zastorne prizme, provjeravaju mjerilima, i to: a) rukovodilac (šef) radne jedinice za održavanje pruga, jednaput godišnje, s u toku III kvartala; b) lice zaduženo za gornji stroj u službi građevinskih poslova i rukovodilac (šef) građevinske službe, povremeno i prema izboru, priključujući se rukovodiocima radnih jedinica za održavanje pruga, kada oni vrše ovu provjeru. (10) Pregled izolovanih odsjeka i izolovanih spojeva šina obuhvata provjeru ispravnosti: pragova, zastora, kolosječnog pribora (naročito vezica), izolacionih um etaka, prespoja za povezivanje šina, dilatacionih razmaka na spojevima šina, širine kolosjeka, nadvišenja spoljne šine ako je kolosjek u krivini, pritvrđenost cjelokupnog kolosječnog materijala na izolovanom odsjeku ili spoju, kao i ispred i iza njih. (11) Kod sprava protiv "putovanja" šina, provjerava se pravilnost položaja, stanje pritvrđenosti i efikasnos t njihovog dejstva. (12) Izvršno pružno osoblje mora raspolagati tehničkim podacima za skretnice ugrađene u svom rejonu. Podaci moraju sadržati: naziv službenog mjesta gdje su ugrađene skretnice; broj skretnica; tip, poluprečnik, ugao i smjer skretanja; stacionažu početka skretnice i međika; veličinu nagiba pruge; propisane mjere za širinu kolosjeka i tolerancije na tač određenim mjestima skretnice; širine i dubine žljebova i dozvoljeni otvor na vrhu nepriljubljenog jezička. (13) Provjera ispravnosti ugrađenih skretnica i ukrštaja vrši se pregledom, ispitivanjem i mjerenjem. Vizuelnim pregledom i provjerom čekićem, utvrđuje se ispravnost svih čeličnih dijelova skretnice, pribora i pragova, a vizuelno zastora, signalne svetiljke i međika, kao i č i podmazivanje skretnice. Mjerenjem i ispitivanjem provjeravaju se: širina kolosjeka, visinski odnos šina, smjer i niveleta kolosjeka u skretnici, naspramnost i ulegnuća sastava, funkcionisanje mjenjalice, priljubljivanje i otvor jezičaka, potrebna sila za postavljanje jezičaka, dimenzije žljebova, stabilnost skretnice (pragova), nalijeganje jezičaka na klizne jastučiće, zavarena i navarena mj , eventualna putovanja pojedinih dijelova skretnica, veličina dilatacionih razmaka na spojevima šina, ispravnost sigurnosnih uredaja, ishabanost šina, srcišta i mjenjalice. (14) Pregled i mjerenje skretnica i ukrštaja vrši se mjerilima i vizuelno kao što je u tabeli 30 određeno. Tabela 30. - Pregled i mjerenje skretnica i ukrštaja Redni broj Pregled vrše Skretnice na otvorenoj pruzi i na glavnim staničnim Kolosjecima Sve ostale skretnice i ukrštaji Primjedba a. m je r i l i m a 1. Rukovodilac (šef) RJ ZOP Mjesečno tromjesečno - 2. Lice zaduženo za gornji stroj (skretnice) u službi građevinskih poslova Mjesečno polugodišnje Prisutni: šef stanice ili lice koje on ovlasti i lice iz radne jedinice zaduženo za SS postrojenja 3. Rukovodilac (šef) službe za građevinskih poslova sukcesivno u toku godine prema potrebi Prisutni: šef stanice i rukovodilac radne jedinice za SS postrojenja b. Vizuelno uz upotrebu čekića 1. Rukovodilac (šef) RJ ZOP nedjeljno nedjeljno - 2. Lice zaduženo za gornji stroj (skretnice) u službi građevinskih poslova tromjesečno - - 3. Rukovodilac (šef) službe građevinskih poslova sukcesivno u toku godine sukcesivno u toku godine - Mjerenje skretnica i ukrštaja ujedno vrijedi i kao vizuelni pregled. Interval između pregleda, mjerenja skretnica i ukrštaja koje vrši rukovodilac radne jedinice i lice zaduženo za gornji stroj (skretnice) u Sekcijama za održavanje pruge ne treba da bude manje od 10 dana. Lice zaduženo za gornji stroj (skretnice) u Sekciji za održavanje pru ge pravi raspored mjesečnog preglada skretnica i ukrštaja kojima prisustvuje on i lice iz radne jadinice (šef radne jedinice) Svi pregledi skretnica i ukrštaja u stanicama, ukrsnicama, saobraćajnim i saobraćajno- transportnim otpremništvima unose se u saobraćajni dnevnik i upisuju nađeni nedostaci sa opisom mjera koje treba preduzeti. Za skretnice i ukrštaje u ložionicama, radionicama i dru službenim jedinicama pregled se upisuje u posebnu knjigu koja je za to određena. Pored toga, mjerenja i pregledi skretnica i ukrštaja, navedeni pod a. u tabeli 31, upisuju se i u knjigu mjerenja skretnica, koju svaki za sebe vode: rukovodilac radne jedinice, lice zaduženo za gornji stroj (skretnice) u Sekciji za održav anje pruge. U izuzetnim slučajevima, UI može odrediti i veći broj pregleda i mjerenja skretnica i ukrštaja nego što je naprijed određeno, ako to zahtjeva interes bezbjednosti željezničkog saobraćaja. (15) Vožnjom na vučnom vozilu provjerava se, i vizuelno, niveleta, smijer i stabilnost kolosjeka. Provjeru vrše: rukovodilac pružneradne jedinice, lice zaduženo za gornji stroj u Sekciji za održavanje pru ge, šef građevinske službe u Sekciji za održavanje pruge a prema rasporedu rukovodioca Sekcije za održavanje pruge. (16) Vizuelni opšti pregled gornjeg stroja vrši se drezinom ili pješice i obuhvata opšte stanje: ugrađenih šina, kolosječnog pribora, pragova, zastora, dilatacija, žljebova pored voznih šina, nivelete i sm jera kolosjeka, odvodnje kolosjeka i ispravnosti kolosjeka u celini. Za izvršno pružno osoblje UI određuje broj vizuelnih pregleda, prema: stanju gornjeg i donjeg stroja, dužini dionice, veličini saobraćaja i mjesnim prilikama. Član 53. (Dozvoljena odstupanja od propisanih mjera) (1) Dozvoljena odstupanja za dužine i nagib prelaznih rampi za nadvišenje spoljnih š u krivinama, za dužine prelaznih krivina, međuprava i prava ispred i iza skretnica propisana su članom 33, 34, 35. i 36. ovog pravilnika. (2) Dozvoljena odstupanja za širinu kolosjeka, visinski odnos šina u pravoj i nadvišenje spoljne šine u krivinama propisana su članom 30., 31. i 32. Kada se ova mjerenja vrše kolosječnim razmjernikom i libelom, provjera se obavezno mora obaviti na spojevima ši na i na sredini šinskog polja, a kod dugačkih trakova šina najmanje na svakih 20 m kolosjeka. (3) Dozvoljena odstupanja za smjer kolosjeka propisana su članom 38. ovog pravilnika. (4) Pri provjeri stabilnosti kolosjeka, od ukupno ispitane količine pragova, smije da bude najviše 10% pragova "igrača", s tim da razmak pojedinih igraju ćih pragova bude najmanje 5 m. Kod pruga i skretnica na kojima se saobraćaj obavlja brzinom većom od 80 km/h, pragova igrača ne bi trebalo da bude na spojevima šina, na 10 m ispred i iza objekata i kod skretnica. Kada se stabilnost kolosjeka provjerava probnim štapom, ugibomerom i sl., obavezno je da se provjera izvrš i: kod svih spojeva šina obuhvatajući i po jedan prag s obje strane spoja, ispred i iza svih objekata, na najmanjoj dužini od 10 m, i kod skretnica i ukrštaja. Kod kolosjeka i pruga u eksploataciji, provjera stabilnosti vrši se i kod svih pragova ugrađenih u toku zadnjih 6 mjeseci. Kod kolosjeka i pru na kojima je izvršena glavna opravka, pored navedenog, provjera se vrši još i najmanje na po jednom šinskom polju na svakih 250 m. Kod dugačkih trakova šina, dužina šinskog polja za ovu provjeru računa se prema normalnim dužinama šina koje su zavarene u dugački šinski trak. (5) Dozvoljeni nagibi ulegnuća kod podužnih visinskih razlika opterećenog kolo sjeka moraju biti: a) u granicama propisanim čl. 33. ovog pravilnika za prelazne rampe za nadvišenje, sa odstupanjima kao što je propisano u čl. 31. i 32. ovog pravilnika za visinski odnos šina u pravoj i nadvišenje spoljnih šina u krivinama; b) na svakih 500 m kod pruga normalnog kolosjeka I reda, na sv 250 m kod pruga normalnog kolosjeka II reda i na svakih 100 m kod svih ostalih pruga može biti najviše po jedno jednostrano ili obostrano ili naizmjenično (unakrsno) ulegnuće. (6) Veličina dilatacionih razmaka na spojevima šina provjerava se: a) kod kolosjeka u pravoj, na horizontali i na nagibima do 10‰ - na 50% od ukupnog broja spojeva šina, i b) kod kolosjek a u pravoj, na nagibima većim od 10‰ i u svim krivinama - na svim spojevima šina. Provjera se vrši posebno za svaki trak šine. Izmjereni dilatacioni razmaci na 10 uzastopnih spojeva šina sabiraju se i podjele sa 10. Dobijeni rezultat je prosječna veličina dilatacionog razmaka za tih 10 spojeva i treb da bude jednak ili da se razlikuje za plus ili minus 2 mm od propisanog dilatacionog razmaka za dotičnu dužinu šine i za temperaturu šina koja je izmjerena za vrijeme provjere. (7) Dilatacione sprave, u kolosjeku na pruzi i kod mostova, moraju imati sve pragove ispravne, a spojni i pričvrsni pribor u pu broju i propisno pritegnut. (8) Dubina i širina žljebova (pored šina) za prolaz točkova šinskih vozila propisana je u čl. 9. ovog pravilnika. (9) Najveća dozvoljena visinska i bočna ishabanost ugrađenih šina propisana je u čl. 18. ovog pravilnika. Veličina vertikalnog habanja mjeri se na mjestima kako je to označeno u tabelama 14 i 15. Vertikalno habanje š ina mjeri se na tri mjesta na dužini šine: na sredini i na oba kraja šine (između drugog i trećeg praga od kraja šine). Kod dugačkih trakova šina, zavarena mjesta uzimaju se kao krajevi šina. Srednja veličina vertikalnog habanja šine dobija se iz aritmetičke sredine ove tri izmjerene vrijednosti, a najveće vertikalno habanje je ono koj e se kao takvo i izmjeri na šini. (10) Pregled i ispitivanje zavarenih i navarenih mjesta na šinama i skretnicama vrši se prema odredbama uputstva, odnosno prema propisima standarda. Najveća odstupanja za sve metode zavarivanja mjereno čeličnim lenjirom dužine 1,0 m mogu biti: a) za vertikalno ul šina na mjestu vara - do 1mm, b) za bočno odstupanje od podužnog pravca šina na mjestu vara - do 1 mm. Ostala odstupanja propisuju se uputstvom odnosno standardom. (11) Naspramnost sastava šina provjerava se na mjestima prema izboru. Dozvoljeno odstupanje za pruge normalne širine kolosjeka u pravoj je 20 mm, a u krivinama 20 mm plus polovina vrijednosti od veličine prve skraćenosti ugrađenih šina. (12) Ulegnuće na spoju šina sa vezicama, kao i visinska i bočna nejednakost voznih po vršina šina na spoju jednog šinskog traka, provjeravaju se čeličnim lenjirom dužine 2,00 m, i to na spojevima prema izboru. Dozvoljena odstupanja su: za ulegnuća spoja 2 mm, za visinsku nejednakost šina 0,5 mm i za bočnu nejednakost šina 0,5 mm. (13) Ugrađeni kolosječni pribor mora ispunjavati uslove propisane u stavovima 12 do 18 čl . 47. ovog pravilnika. (14) Pravilan položaj pragov a ugrađenih u kolosjeku provjerava se na mjestima prema izboru. Dozvoljena su sljedeća odstupanja: a) za nepodudarnost dužinske sredine praga sa osom kolosjeka, 35 mm; b) u kolosjeku gdje su šine zavarene aluminotermitskim postupkom, odstojanje susjednih pragova u rejonu vara šine smije da iznosi najviše 50 cm, što se odnosi samo na po 2 susjedna razm aka pragova s obje strane vara, s tim da rastojanja svih ostalih pragova budu u granicama propisanim u čl. 23. ovog pravilnika; c) odstupanja u rastojanju ostalih ugrađenih pragova, izuzev navedenih u prethodnom podstavu b, ovog stava, propisana su članom 23. ovog pravilnika. (15) Ispitivanje ispravnosti ugrađenih drvenih pragova vrši se sistematskim pregledom. U tač ki 20 čl. 47. ovog pravilnika propisani su opšti kriterijumi za određivanje neispravnih pragova. (16) Kvalitet zastornog materijala, kao i oblik i dimenzija zastorne prizme, provjeravaju se pomoću prenosnog profila, vizuelnim pregledom ili merenjem poprečnog presjeka zastorne prizme na mjestima prema izboru. U čl. 21. ovog pravilnika i u standardu propisan je kvalitet zastornog ma terijala. Oblik i dimenzije zastorne prizme propisani su u čl. 21. ovog pravilnika. (17) Ispravne skretnice moraju ispunjavati sljedeće uslove: a) nije dozvoljena naprslost, labavost ili dotrajalost ma kog čeličnog dijela. Skretnica mora biti kompletna. Dozvoljene tolerancije propisane su u čl. 40. ovog pravilnika, b) pragovi moraju biti u punom broju, ispravni i dobro pod bijeni. Položaj i razmak pragova kod standardizovanih skretnica moraju biti prema projektu, a kod ostalih prema utvrđenom rasporedu, c) zastorna prizma mora biti u ispravnom stanju, d) postavni uređaj mora biti ispravan i kompletan, a osiguranje skretnice i signali kojima se signališe položaj skretnice, odnosno putevi vožnje moraju bit u skladu sa odredbama Pravilnika o održavanju signalno-sigurnosnih postrojenja ( Pravilnik 400 ŽS BiH), kao i odredbama Signalnog i Saobraćajnog pravilnika (Pravilnici 1 i 2 ŽS BiH), e) dozvoljena odstupanja u širini kolosjeka na skretnicama propisana su u čl. 40. ovog pravilnika, f) dozvoljeno odstupanje visinskog položaja jednog šinskog traka u odnosu na drugi š trak istog kolosjeka je ±2 mm. Kod skretnica sa nadvišenjem, dozvoljeno odstupanje od propisanog nadvišenja takođe je ±2 mm, g) za niveletu kolosjeka, kao i za smijer kolosjeka u pravoj nisu dozvoljena nikakva odstupanja. Odstupanje od smjera odvojnog kolosjeka (u krivini) dozvoljeno je ±2 mm od propisanih strelica za dotični poluprečnik krivine. h) nenaspramnost sastava nije dozvoljena. Nijedan dio skretnice ne smije promjeniti svoj položaj u pod užnom ili poprečnom smjeru. Nisu dozvoljena nikakva odstupanja za dilatacione razmake na spojevima šina, na početku skretnice, u samoj skretnici i na krajevima skretnice. Ulegnuća spojeva šina na jednom šinskom traku dozvoljena su do 2 mm, mjereno čeličnim lenjirom od 2 m. Za visinsku i bočn u nejednakost voznih površina šina na spoju i na zavarenim i navarenim mjestima na šinama dozvoljeno odstupanje je 0,2 mm, i) visinski odnos jezičaka i naležnih šina, najmanji razmak između otvorenog jezička i naležne šine, priljubljivanje jezička uz naležne šine, nalijeganje jezičaka na klizne jastučiće, tolerancije za klizne jastučiće i podložne plo jezičaka i tolerancije za otvor jezičaka propisane su u čl. 40. ovog pravilnika j) dozvoljena odstupanja za dimenzije žljeba propisana su u čl. 9. i čl. 40. ovog pravilnika, k) skretnice moraju biti čiste i podmazane, l) veličina dozvoljene ishabanosti šina u skretnici ista je kao što je propisano za šine u kolosjeku u čl. 18 . ovog pravilnika. VI ZAVRŠNE ODREDBE Član 54. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta, a isti će se primjenjivati, nakon što ROŽ BiH od entiteta dobije pismenu potvrdu o prihvatanju i primjeni odredbi ovog pravilnika u svrh u izmjene Priloga I "Instrukcije za bezbjednost i interoperabilnost željezničkog sistema u BiH" ("Službeni glasnik BiH" br. 11/12). Broj 10-01-29-7-132-1/13 23. aprila 2013. godine Dobo j Direktor Borka Trkulja, s. r. JKP "KOMB" D.O.O. BUŽIM