USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o zahtjevu načelnika Općine Travnik za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, na osnovu člana IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 27.03.2012. godine, donio je
PRESUDU
- 1.Utvrđuje se, daje Srednjobosanski kanton/Kanton Središnja Bosna povrijedio pravo Općine Travnik na lokalnu samoupravu, iz razloga što nije u skladu sa članom 87. stav 3. Zakona o osnovnom školstvu ("Službene novine Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna", broj: 11/01) osigurao dovoljno sredstava za prijevoz učenika u osnovnim školama u kojima je kanton osnivač.
- 2.Federacija Bosne i Hercegovine, nije povrijedila pravo na lokalnu samoupravu Općine Travnik, iz razloga što donošenje Zakona o finansijskoj konsolidaciji javnih komunalnih preduzeća u Federaciji Bosne i Hercegovine nije u nadležnosti Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
- 3.Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna" i "Službenom glasniku Općine Travnik".
- 1.Načelnik Općine Travnik (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), podnio je zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije), aktom broj: 01-235/11 od 10.02.2011. godine, precizirani zahtjev, aktom broj: 01-235/11-1 od 13.04.2011. godine i dopunu preciziranog zahtjeva, aktom broj: 01-235/11-2 od 09.02.2012. godine, u vezi ne donošenja Zakona o finansijskoj konsolidaciji javnih komunalnih preduzeća u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon o finansijskoj konsolidaciji komunalnih preduzeća), čime su Federacija Bosne i Hercegovine i Srednjobosanski kanton/Kanton Središnja Bosna (u daljem tekstu: Kanton), povrijedili pravo Općine Travnik na lokalnu samoupravu i to: članom 58. stav 2., članom 59., a u vezi sa članom 8. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj: 49/06 (u daljem tekstu: Zakon o principima lokalne samouprave). Podnosilac zahtjeva je u osnovnom zahtjevu od 10.02.2011. godine i preciziranom zahtjevu od 13.04.2011. godine detaljno obrazložio stanje u oblasti komunalne privrede i komunalne djelatnosti, navodeći da je ova oblast u nadležnosti jedinica lokalne samouprave što je kako navodi propisano odredbama člana 8. Zakona o principima lokalne samouprave, te da je izvršenje tih poslova Općina Travnik prenijela na javna komunalna preduzeća. Navedeno je da je zbog ne donošenja Zakona o finansijskoj konsolidaciji komunalnih preduzeća, lokalna zajednica pretrpjela štetu kao osnivač javnih komunalnih preduzeća iz razloga što su ista prezadužena po osnovu poreza i doprinosa, a nemaju mogućnost naplate potraživanja od dužnika iz državnog sektora, pa su iz tih razloga dovedena u tešku fmansijsku situaciju, jer su finansijska sredstva koja su Općini Travnik doznačavali Federacija Bosne i Hercegovine i Kanton bila nedovoljna za funkcionisanje Općine kao jedinice lokalne samouprave.
- 2.U ovom ustavnosudskom predmetu održana je javna rasprava dana 13.12.2011. godine na kojoj je podnosilac zahtjeva proširio zahtjev u odnosu na zahtjeve podnesene od 10.2. i 13.4.2011. godine, te je aktom broj: 01-235-11/2 od 09.02.2012. godine, Ustavnom sudu Federacije dostavio dopunu preciziranog zahtjeva u kojem tvrdi da bi komunalni sektor kroz zakonska rješenja konsolidacije i otpisa dugova bio u povoljnijem položaju, te da bi Parlament Federacije Bosne i Hercegovine trebao donijeti Zakon o finansijskoj konsolidaciji komunalnih preduzeća. Navodi, da je Federacija Bosne i Hercegovine pokrila dugovanja u elektroenergetskom sektoru, drvno-prerađivačkoj industriji kao i Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine gdje su doneseni zakoni i pokriveni gubici, te da bi se na jednak način moglo od strane Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine intervenisati i u ovom konkretnom slučaju, kada se radi o pitanju komunalne djelatnosti. Isto tako podnosilac zahtjeva navodi, da je Kanton povrijedio pravo Općine Travnik na lokalnu samoupravu jer nije usaglasio Zakon o lokalnoj samoupravi koji je objavljen u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna", broj: 1/98 sa odredbama Zakona o principima lokalne samouprave koji je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio 2006. godine. U Općini Travnik odnosno na području Kantona još se primjenjuje Zakon o lokalnoj samoupravi koji je donesen 1998. godine. Isto tako, Kanton nije usaglasio ni druge provedbene propise koji su bili u interesu lokalne zajednice. Povreda prava na lokalnu samoupravu ogleda se i u oblasti obrazovanja, jer je Kanton u skladu sa odredbom člana III.4.b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine nadležan fmansirati oblast obrazovanja, a prema odredbama čl. 86. i 87. Zakona o osnovnom školstvu ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 11/01) bio je nadležan da finansira osnovno obrazovanje, ali je suprotno ovim odredbama, prenio finansiranje prijevoza učenika na jedinice lokalne samouprave, a da pri tome lokalnoj zajednici, nije osigurao fmansijska sredstva. Iz tih razloga Općina Travnik pretrpjela je štetu i bila oštećena za sredstva koja je podnosilac u zahtjevu tabelarno istakao. Smatra da je Kanton, prenoseći svoju nadležnost na Općinu, a ne osiguravajući potrebna fmansijska sredstva povrijedio pravo na lokalnu samoupravu Općine Travnik.
Iz svega navedenog podnosilac zahtjeva smatra da su Federacija Bosne i Hercegovine i Kanton odgovorni za ne provođenje odredaba člana 58. stav 2. i člana 59. Zakona o principima lokalne samouprave, te predlaže da Ustavni sud Federacije nakon provedene javne rasprave utvrdi, da su Federacija Bosne i Hercegovine i Kanton povrijedili pravo na lokalnu samoupravu Općine Travnik.
Ustavni sud Federacije je saglasno članu 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 6/95 i 37/03) dostavio zahtjev podnosioca na odgovor drugoj strani u postupku i to: Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine i Skupštini Kantona. Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, aktom broj: 01-11-02-197/12, od 06.03.2012. godine, dostavio je odgovor na navode podnosioca zahtjeva, u kojem se ističe daje zahtjev podnosioca neosnovan iz razloga što isti nije obrazložio u čemu se sastoji isključiva nadležnost Federacije Bosne i Hercegovine da bi regulisala oblast komunalne djelatnosti. Nadalje se navodi, da nisu tačni navodi da je osnivač pretrpio štetu, jer eventualnu štetu mogu pretrpjeti samo komunalna javna preduzeća jer je jasan oblik odgovornosti za poslovanja komunalnog preduzeća, čiji gubici se ne mogu isplatiti iz budžetskih sredstava. Navodi, da su Zakonom o stečaju ("Službene novine Federacije BiH", broj: 29/03, 32/04, 42/06) regulisana pitanja o postojanju obaveza osnivača, odnosno zakonskog zastupnika ako pravni subjekt u toku poslovanja nije likvidan. Smatraju, da Općina Travnik ima zakonska ovlaštenja da poslove iz oblasti komunalne djelatnosti povjeri drugim subjektima, ili drugom subjektu u slučaju da ta javna preduzeća nisu u stanju da obavljaju povjerene poslove. Isto tako se ističe da nije u proceduri donošenje Zakona o finansijskoj konsolidaciji komunalnih preduzeća, te daje naziv takvog zakona neprihvatljiv, iz razloga što takav zakon ne postoji niti u jednoj formi, kao što je forma nacrta, prijedloga, niti je utvrđena obaveza donošenja takvog zakona prema Planu rada Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Pored istaknutog Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine smatra da prigovor po osnovu iskazane štete radi obavljanja komunalnih djelatnosti je potpuno neosnovan, jer se prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine radi o izvornoj nadležnosti općina, što znači da Federacija Bosne i Hercegovine nije prenijela tu nadležnost na općine, pa je jedini ispravan zaključak da Federacija Bosne i Hercegovine nema materijalnu odgovornost po tom osnovu. Smatraju, da postoji nadležnost kantona za regulisanje ove oblasti koji su ovlašteni i obavezni donositi zakone o komunalnoj djelatnosti, a predmetni zakon kako se to navodi u odgovoru, nije donijet u Kantonu. Iz svega navedenog predlažu da Ustavni sud Federacije zahtjev podnosioca odbije, kao neosnovan. Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije dostavio odgovor na podneseni zahtjev.
- 4.U odgovoru na zahtjev podnosioca, Kanton je aktom broj: 01/04-01-101-2/12, od 12.03.2012. godine, dostavio Ustavnom sudu Federacije Mišljenje Zakonodavno-pravne komisije Skupštine Kantona i Odgovor Ministarstva pravosuđa i uprave ovog kantona. U istom se navodi, da je stručno mišljenje Ministarstva pravosuđa i uprave u vezi postupka za zaštitu prava na lokalnu samoupravu (odnosi se na ne donošenje Zakona o finansijskoj konsolidaciji komunalnih preduzeća i ne usaglašavanja Zakona o lokalnoj samoupravi Srednjobosanskog kantona sa Zakonom o principima lokalne samouprave), da nije potrebno donositi novi Zakon o lokalnoj samoupravi, niti usaglašavati postojeći sa Zakonom o principima lokalne samouprave, iz razloga što je isti Zakon na sveobuhvatan način regulisao sve aspekte lokalne samouprave, na što upućuje i odredba člana 58. stav 4. Zakona. Istim članom je propisano, da stupanjem na snagu ovog zakona, prestaju da važe odredbe kantonalnih zakona i odredbe statuta jedinica lokalne samouprave, koje su u suprotnosti sa odredbama tog zakona. Shodno stavu o direktnoj primjeni Zakona o principima lokalne samouprave na jedinice lokalne samouprave, postojala je zakonska obaveza harmonizacije drugih propisa iz domena nadležnosti drugih kantonalnih organa. Iz tih razloga Ministarstvo pravosuđa i uprave uputilo je Vladi Srednjobosanskog kantona Informaciju, u kojoj je kroz Zaključke, upoznalo Vladu Kantona sa obavezama drugih kantonalnih organa spram Zakona o principima lokalne samouprave. Smatraju da je nepotrebno donošenje novog zakona i usaglašavanje istog sa Zakonom o principima lokalne samouprave, jer sva pitanja koja se eventualno pojave u praktičnoj primjeni, mogu se delegirati ministarstvu koje bi procijenilo potrebu za donošenje novog Zakona o lokalnoj samoupravi ili usaglašavanje istog u određenim segmentima.
- 5.U ovom ustavnosudskom predmetu Ustavni sud Federacije održao je javna raspravu, dana 27.03.2012. godine.
Raspravi su prisustvovali predstavnik podnosioca zahtjeva, predstavnici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i predstavnik Kantona. Predstavnik podnosioca zahtjeva istakao je, da u cijelosti ostaje kod navoda iz zahtjeva koji su istaknuti u podnesku od 09.02.2012. godine, s tim da zahtjev precizira na raspravi tako da glasi: "da su Federacija Bosne i Hercegovine i Srednjobosanski kanton/Kanton Središnja Bosna povrijedili pravo na lokalnu samoupravu Općine Travnik, jer nisu postupili u skladu sa odredbom člana 58. stav 2. i odredbom člana 59., a u vezi sa odredbom člana 8. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine". Predstavnici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, u cijelosti su ostali kod navoda iznesenih u Odgovoru na zahtjev podnosioca, ističući i dalje, da Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, nije bio u obavezi niti je nadležan da donese Zakon o finansijskoj konsolidaciji komunalnih preduzeća, na način kako je to podnosilac zahtjeva prezentovao u podnesenom zahtjevu. Predstavnik Kantona također ostaje kod navoda iznesenih u Odgovoru na zahtjev podnosioca, ističući da Kanton nje usaglasio Zakon o lokalnoj samoupravi sa Zakonom o principima lokalne samouprave, ali da u tome ne vidi smetnju niti potrebu da se isti usaglasi. Također su naveli, daje Skupština Kantona, u vezi sa odredbama člana 87. stav 3. Zakona o osnovnom školstvu donijela Odluku dana 28.09.2011. godine, kojom su izmijenjene odredbe ovog zakona, u vezi sufinansiranja prijevoza učenika koji stanuju u naseljima udaljenim od škole više od četiri kilometra.
- 6.Nakon provedene javne rasprave 27.03.2012. godine, Ustavni sud Federacije je odlučio kao u izreci donesene presude iz sljedećih razloga:
Odredbama člana III. 4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da kantoni imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti, dok je stavom 1. pod b) istog člana utvrđeno, da su kantoni nadležni za utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja.
U skladu sa navedenom odredbom Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kao i odredbama Ustava Kantona, Skupština Kantona donijela je Zakon o osnovnom školstvu i regulisala, da redovnu, specijalnu, osnovnu školu i osnovnu školu za druge vidove osnovnog obrazovanja kao javnu ustanovu, osniva Skupština Kantona na prijedlog Vlade Kantona, a u skladu sa dugoročnim programom razvoja i koncepcijom osnovnog obrazovanja. Nakon osnivanja osnovne škole od strane Skupštine, Vlada Kantona donosi odluku o mreži osnovnih škola kojom se utvrđuje sjedište, obilježja i mjesta na kojima se izvode programi osnovnog obrazovanja, čl. 6. i 10. Kad su u pitanju sredstva neophodna za zadovoljavanje potreba osnovnog školstva, ista se prema članu 87. stav 1. Zakona osiguravaju u Budžetu Kantona, dok je stavom 3. istog člana propisano, da će osnivač, i to Skupština Kantona sufinansirati troškove prijevoza učenika koji stanuju u naseljima udaljenim od škole više od četiri kilometra.
Iz odredbi Zakona o osnovnom školstvu, podnesenog zahtjeva za zaštitu prava na lokalnu samoupravu Općine Travnik, a zatim i Odluke o sufinansiranju troškova prijevoza učenika osnovnih škola i načinu organizovanja prijevoza u Srednjobosanskom kantonu u 2011. godini, broj: 01-02-487/11 od 28.9.2011. godine utvrđeno je, da redovne, specijalne i druge osnovne škole osniva i finansira Kanton sa izuzetkom finansiranja prijevoza učenika koji stanuju u naseljima udaljenim od škole četiri kilometra. Mogućnost ovakvog vida prenošenja odnosno povjeravanja obaveza jedinicama lokalne samouprave propisana je odredbom člana 4. tačka 5. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi i čl. 10., 11. i 59. Zakona o principima lokalne samouprave. Međutim, povjeravanje određenih poslova odnosno stvaranje novih finansijskih obaveza prema odredbama Evropske povelje o lokalnoj samoupravi i Zakona o principima lokalne samouprave, mora biti praćeno i dodjelom sredstava za njihovo obavljanje. Iz odredbi Zakona je vidljivo daje jedan dio finansijskih obaveza Kantona prema osnovnim školama na teritoriji Kantona prenesen na jedinice lokalne samouprave bez prethodnog konsultovanja jedinica lokalne samouprave i bez dodjele finansijskih sredstava potrebnih za djelotvorno obavljanje prijevoza učenika. Zbog svega navedenog može se zaključiti, da stvaranjem novih finansijskih obaveza za jedinice lokalne samouprave od strane Kantona, a da iste nisu praćene dodjelom sredstava može dovesti u pitanje pravovremeno izvršavanje prenesenih poslova. Iz tih razloga Ustavni sud Federacije konstatuje, daje Kanton povrijedio pravo na lokalnu samoupravu Općine Travnik jer je u Zakonu o osnovnom školstvu, članom 87. stav 3. utvrdio obavezu za jedinice lokalne samouprave oko prijevoza učenika koji stanuju u naseljima udaljenim od škole više od četiri kilometra, ali pri tome ne osiguravajući potrebna sredstva za realiziranje prenesene obaveze, što je suprotno članu 59. Zakona o principima lokalne samouprave.
Isto tako, Ustavni sud Federacije je utvrdio, da Skupština Kantona nije usaglasila Zakon o lokalnoj samoupravi koji je donesen 1998. godine sa Zakonom o principima lokalne samouprave i to članom 58. stav 2. Istom odredbom je regulisano, da su Federacija Bosne i Hercegovine i kantoni dužni usaglasiti svoje zakone sa ovim zakonom, te izvršiti prijenos poslova i nadležnosti, kao i odgovornosti dodijeljenih jedinicama lokalne samouprave u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona. Pomenuta odredba Zakona bila je obavezujuća za Kanton, što znači da su kantoni u skladu sa navedenom odredbom bili dužni postupiti i usaglasiti svoje zakone sa federalnim propisom, te izvršiti prijenos poslova i nadležnosti. (Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, stupio je na snagu 07.09.2006. godine). Navedenu zakonsku obavezu u propisanom roku, a niti do održavanja javne rasprave Kanton nije izvršio.
Iz svega navedenog Ustavni sud Federacije je utvrdio, da i pored jasno propisane zakonske obaveze za usaglašavanje kantonalnih zakona sa Zakonom o principima lokalne samouprave, Kanton nije usaglasio svoj Zakon o lokalnoj samoupravi koji je donesen 1998. godine.
- 7.Kad je u pitanju dio zahtjeva u kom se navodi daje Federacija Bosne i Hercegovine povrijedila pravo na lokalnu samoupravu Općini Travnik zbog ne donošenja Zakona o finansijskoj konsolidaciji komunalnih preduzeća, Ustavni sud Federacije je pošao od odredbi člana III. 1. i III.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom VIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Istim članovima je regulisano što je to u isključivoj odnosno zajedničkoj nadležnosti Federacije i kantona. Iz ustavnih odredbi jasno proizilazi da komunalna djelatnost nije u isključivoj nadležnosti Federacije niti u zajedničkoj nadležnosti Federacije i kantona. Isto tako je utvrđeno, da podnosilac zahtjeva nije na argumentovan način kako u podnesenom zahtjevu tako ni na javnoj raspravi, uspio obrazložiti i dokazati navode iz zahtjeva, koji bi eventualno upućivali na to, da donošenje zakona iz oblasti komunalne djelatnosti i finansiranje te djelatnosti iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, spada u nadležnost Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Na osnovu izloženog Ustavni sud Federacije je utvrdio, da zbog ne donošenja Zakona o finansijskoj konsolidaciji komunalnih preduzeća od strane Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, nije povrijeđeno pravo Općine Travnik na lokalnu samoupravu.
Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci donesene presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je većinom glasova u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i mr. Faris Vehabović, sudije Suda.
Broj U-4/11
27. marta 2012. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Kata Senjak, s. r.