Pravilnik o radu ljekarskih komisija Instituta za
374 Na osnovu člana 55. Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/04, 56/05, 70/07 i 9/10), federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata/federalni ministar za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata donosi PRAVILNIK O RADU LJEKARSKIH KOMISIJA INSTITUTA ZA MEDICINSKO VJEŠTAČENJE ZDRAVSTVENOG STANJA U POSTUPKU PO ZAKONU O PROVOĐENJU KONTROLE ZAKONITOSTI KORIŠTENJA PRAVA IZ OBLASTI BRANILAČKO-INVALIDSKE ZAŠTITE Član 1. Ovim Pravilnikom utvrđuje se djelokrug, postupak, način rada i druga pitanja u vezi rada Ljekarskih komisija Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja u postupku po Zakonu o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti branilačko-invalidske zaštite (u daljnjem tekstu: Ljekarska komisija Instituta) koje daju kontrolni nalaz i mišljenje o: procentu vojnog invaliditeta, ortopedskom dodatku, dodatku za njegu i pomoć od drugog lica, sposobnosti za privređivanje, uzročno-posljedičnoj vezi iz člana 4. stav 1. i člana 21. stav 6. Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/04, 56/05, 70/07 i 9/10). Član 2. Ljekarska komisija Instituta daje nalaz i mišljenje u skladu sa: Zakonom o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti branilačko-invalidske zaštite (u daljnjem tekstu: Zakon o provođenju kontrole), Zakonom o pravima branilaca i članova njihovih porodica, Pravilnikom o načinu i postupku vršenja revizije ("Službene novine Federacije BiH", broj 14/10), Pravilnikom o radu ljekarskih komisija u postupku za ostvarivanje prava po Zakonu o pravima branilaca i članova njihovih porodica, Pravilnikom o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta sa Listom, Pravilnikom o ortopedskom dodatku vojnih invalida i Pravilnikom o dodatku za njegu i pomoć od strane drugog lica vojnih invalida ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/04). Član 3. U skladu sa propisima iz člana 2. ovog Pravilnika Ljekarska komisija Instituta vrši provjeru (kontrolu) utvrđenog procenta vojnog invaliditeta, stepena ortopedskog dodatka, stepena dodatka za njegu i pomoć od drugog lica, sposobnosti za privređivanje i uzročno-posljedične veze. Provjera (kontrola) u smislu stava 1. ovog člana predstavlja provjeru da li je nalaz i mišljenje koji je predmet kontrole zasnovan na izvornoj medicinskoj dokumentaciji koja se nalazi u spisima predmeta, te da li je nalaz i mišljenje koji je predmet kontrole dat u skladu sa propisima iz člana 2. ovog Pravilnika. Član 4. Ukoliko Ljekarska komisija Instituta nakon pregleda korisnika prava posumnja u vjerodostojnost, odnosno istinitost izvorne medicinske dokumentacije ili ostale medicinske dokumentacije na osnovu koje je korisnik prava ostvario pravo na stalno mjesečno novčano primanje (vojnu invalidninu, porodičnu invalidninu, penziju, ortopedski dodatak ili dodatak za njegu i pomoć drugog lica) zatražiće od Federalnog ministar- stva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo), provjeru validnosti medicinske dokumentacije ili će (ukoliko procijeni da je to cjelishodnije) uputiti korisnika prava na dodatne specijalističke ili po potrebi bolničke pretrage. Član 5. Izvornom medicinskom dokumentacijom smatra se medicinska dokumentacija koja potiče neposredno po zadobija- nju rane, povrede ili oboljenja, s tim da se za oboljenje uzima medicinska dokumentacija koja potiče iz vremena službe u Oružanim snagama ili iz perioda od 90 dana od dana otpuštanja iz Oružanih snaga, odnosno ako se radi o psihičkom oboljenju iz perioda pripadnosti Oružanim snagama, a najdalje do 31.12.1997. godine. Ostala medicinska dokumentacija u smislu člana 4. ovog Pravilnika smatra se medicinska dokumentacija o liječenju oštećenja organizma iz stava 1. ovog člana od dana ranjavanja ili povrede, odnosno od dana kada je prvi put liječen od bolesti. Član 6. Ljekarska komisija Instituta daje kontrolni nalaz i mišljenje na pismeni zahtjev Federalnog ministarstva - Sektora za upravno rješavanje i dužna je izjasniti se o svim činjenicima i okolnostima navedenim u zahtjevu Federalnog ministarstva, na osnovu važećih propisa iz člana 2. ovog Pravilnika i u skladu sa načelima medicinske struke. Ukoliko ljekarska komisija Instituta da drugačiji nalaz i mišljenje u pogledu visine procenta vojnog invaliditeta, stepena ortopedskog dodatka, stepena dodatka za njegu i pomoć drugog lica, sposobnosti za privređivanje ili uzročno-posljedičnoj vezi, u odnosu na raniji nalaz i mišljenje koji je premet kontrole, obavezna je dati detaljno obrazloženje razloga za izmjenu nalaza i mišljenja. Smatra se da je nalaz i mišljenje iz stava 2. ovog člana potpun i obrazložen ukoliko se ljekarska komisija izjasni pojedinačno o svakom oštećenju po kojem je ranije utvrđen procent vojnog invaliditeta uz potpun opis stanja, vidnih tragova ranjavanja ili povrede, funkcionalnog stanja i drugih činjenica i okolnosti koje su sa medicinskog stanovišta od značaja za davanje nalaza i mišljenja. Pri utvrđivanju procenta invaliditeta ne uzimaju se u obzir oštećenja organizma koja nastaju kao posljedica starenja, zanimanja ili materijalnog stanja. Član 7. Ljekarska komisija Instituta daje nalaz i mišljenje na osnovu obaveznog neposrednog pregleda korisnika prava i isključivo na osnovu postojeće vjerodostojne medicinske dokumentacije, u smislu člana 5. ovog Pravilnika, koja se nalazi u spisu predmeta na osnovu koje je korisniku prava ranije utvrđen procenat vojnog invaliditeta. Ljekarska komisija Instituta daje nalaz i mišljenje na štampanim obrascima br. 1., 2., 3. i 4. koji su sastavni dio ovog Pravilnika. Ako Ljekarska komisija Instituta ocijeni da je za davanje potpunog nalaza i mišljenja po postojećoj medicinskoj dokumentaciji u spisu predmeta, potrebno pribaviti nove dodatne specijalističke nalaze, uputit će korisnika prava u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu radi pribavljanja tih nalaza. Uputnica data u skladu sa prethodnim stavom može poslužiti samo za pribavljanje traženog nalaza liječnika odgovarajuće specijalnosti ili kliničkog ispitivanja u tom cilju, a izuzetno ukoliko je to nužno i za hospitalizaciju i zadržavanje na daljnjem medicinskom ispitivanju. Uputnica se može izdati samo za zdravstvene ustanove sa kojima Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja i Federalno ministarstvo sklopi odgovarajući pismeni sporazum. Član 8. U predmetima lične invalidnine u kojima je vojni invaliditet cijenjen po osnovu pogoršanja oboljenja u skladu sa članom 11. Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica, ne može se u postupku kontrole utvrdit veći procenat invaliditeta od onog koji je utvrđen konačnim rješenjem koji je predmet kontrole. Član 9. Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja će imenovati Ljekarske komisije iz člana 1. ovog Pravilnika u svojim odjeljenjima u skladu sa članom 5. Zakona o osnivanju Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/07). Prilikom imenovanja ljekarske komisije, Institut će obezbijediti paritetnu zastupljenost bošnjačkog i hrvatskog naroda. Ljekarske komisije Instituta iz stava 1. ovog člana čine dva člana i to ljekari specijalisti. Član 10. Radu Ljekarske komisije Instituta u postupku provjere mogu prisustvovati predstavnici udruženja branilačke populacije kojima je ovlaštenje za prisustvo radu Ljekarskih komisija Instituta, izdato od strane Federalnog ministarstva, a na prijedlog udruženja. Ovlašteni predstavnici branilačke populacije nemaju pravo odlučivanja i učestvovanja u radu Ljekarske komisije Instituta. Član 11. Ukoliko se korisnik prava ne odazove na pregled po pozivu Instituta u roku od 30 dana od dana prijema poziva, Institut će dostaviti Federalnom ministarstvu Nalaz i mišljenje (obrazac 3.) uz kopiju pismenog dokaza o uručenom pozivu, radi privremene obustave isplate priznatog prava, a predmet će zadržati radi daljnjeg pozivanja. Ukoliko se korisnik prava ne odazove na pregled po ponovljenom pozivu u roku od 90 dana od dana prijema prvog poziva, Institut će predmet vratiti Federalnom ministarstvu - Sektoru za upravno rješavanje na nadležno postupanje, uz prilaganje Nalaza i mišljenja (obrazac 4.) i pismenih dokaza o uručenju poziva. Član 12. Nalaz i mišljenje Ljekarska komisija Instituta će dati najkasnije u roku od 8 dana od dana pregleda korisnika prava, odnosno dostave eventualno potrebnih dodatnih specijalističkih nalaza. Nalaz i mišljenje na obrascima 3. i 4. Ljekarska komisija Instituta će dati odmah nakon isteka rokova iz člana 11. ovog Pravilnika. Član 13. Ljekarske komisije Instituta daju nalaz i mišljenje u tri primjerka, i to: jedan u spis predmeta, jedan za arhivu Instituta i jedan za stranku. Institut će Federalnom ministarstvu dostaviti dva primjerka nalaza i mišljenja, a Federalno ministarstvo će nalaz i mišljenje Ljekarske komisije Instituta dostaviti stranci uz rješenje, uz obavijest o datoj saglasnosti, odnosno uz obavijest o prestanku isplate. Protiv nalaza i mišljenja ne može se izjaviti pravni lijek. Pravni lijek može se izjaviti protiv upravnog akta donesenog na osnovu nalaza i mišljenja. Član 14. Troškove rada Ljekarske komisije Instituta, troškove pribavljanja potrebnih dodatnih medicinskih nalaza po uputi Ljekarske komisije Instituta snosi Federalno ministarstvo iz sredstava Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine propisanih članom 16. Zakona o provođenju kontrole. Član 15. Ukoliko ovim Pravilnikom nije drugačije propisano primjenjivat će se odredbe Pravilnika o radu ljekarskih komisija iz člana 2. ovog Pravilnika. Član 16. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 05-41-5455/10 7. februara/veljače 2011. godine Sarajevo Ministar Zahid Crnkić,s.r. USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Kantonalnog suda u Tuzli, za utvrđivanje ustavnosti Kolektivnih ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV.C.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa amandmanima LII i XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 2. februara 2011. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da su Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/00) i Kolektivni ugovor o pravima o obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 53/07), u odnosu na postojanje ovlaštenja na strani Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za zaključenje tih ugovora, u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". Obrazloženje 1. U ovom ustavnosudskom predmetu Kantonalni sud u Tuzli (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) u postupku rješavanja po žalbama Rudnika mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići na presude Opštinskog suda u Živinicama i Opštinskog suda u Tuzli u vezi sa primjenom Kolektivnih ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovori), predočio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev u svojstvu ustavnog pitanja u smislu člana IV.C.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, smatrajući da se, prije donošenja odluke o izjavljenim žalbama po prvostepenim presudama, treba ocijeniti ustavnost pomenutih Kolektivnih ugovora. 2. U zahtjevu je navedeno da je Rudnik mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići, kao tužena strana u predmetima u kojima su donesene prvostepene presude, podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti Kolektivnih ugovora, iz razloga što nije učestvovao u njihovom zaključivanju, niti je traženo njihovo mišljenje, nego su zaključeni između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Sindikata s ciljem da se regulišu radni odnosi u oblasti rudarstva. Oblast rudarstva je u zajedničkoj nadležnosti federalne vlasti i kantona, a u konkretnom slučaju prilikom zaključivanja Kolektivnih ugovora nije bilo dogovaranja između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Tuzlanskog kantona, niti je Vlada Tuzlanskog kantona dala punomoć za pregovaranje, zaključivanje i potpisivanje, a niti je naknadno pristupila navedenim Kolektivnim ugovorima. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine reguliše pitanje podijeljene nadležnosti između federalne vlasti i kantona, a članom III.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine regulisano je da je u zajedničkoj nadležnosti federalne vlasti i kantona, između ostalog, korištenje prirodnih bogatstava, dok je članom III.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisan način ostvarivanja zajedničke nadležnosti između federalne vlasti i kantona. Na osnovu izloženog, po mišljenju podnosioca zahtjeva, ovo predstavlja "ustavno pitanje" koje je potrebno riješiti prije odlučivanja po žalbama u kojima se postavlja pitanje primjene navedenih Kolektivnih ugovora kao materijalnih propisa. 3. Podnosilac zahtjeva predlaže da se utvrdi da li su Kolektivni ugovori zaključeni u skladu sa odredbama člana III.2.i) i člana III.3. Ustava Federacije Bosne i Hecegovine i da li je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, zaključujući Kolektivne ugovore, prethodno trebala zatražiti saglasnost Tuzlanskog kantona. 4. Stranke u ovom postupku, na osnovu člana 39. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03), su: Kantonalni sud u Tuzli kao ovlašteni podnosilac zahtjeva, stranke u redovnim sudskim postupcima povodom kojih se postavlja ustavno pitanje: Đerzić Ševala, Delić Zuhreta, Kurtić Alija, Lapandić Mešan, Delić Emin, svi iz Banovića, Senad Brašnjić iz Srebrenika i Kamberović Mehmed iz Živinica kao tužitelji i Rudnik mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići kao tuženi u parničnim postupcima pred Opštinskim sudom u Živinicama i Opštinskim sudom u Tuzli, te potpisnici Kolektivnih ugovora, odnosno ugovorne strane. 5. Ustavni sud Federacije je, u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, zatražio od stranaka u postupku odgovor na zahtjev i očitovanje o navodima iz zahtjeva. Na ovo traženje dostavljeni su odgovori stranaka, kako slijedi: Rudnik mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići je istakao da prihvata navode iz zahtjeva, ali želi posebno ukazati na to koliko su sporni Kolektivni ugovori neusklađeni sa realnošću i ekonomskim pokazateljima koji omogućavaju kakvu takvu ekonomičnost poslovanja rudnika. Prihvatani su bez ikakve analize ekonomskog stanja rudnika i nerealni su, imajući u vidu da rudnici uglja ne posluju na slobodnom tržištu, nego su njihove cijene administrativno određene, tj. ograničene u vezi sa isporukom termoelektranama kao najvećim potrošačima. Od ukupno 2700 radnika samo se oko 270 opredijelilo za tužbe, od kojih su neki i odustali. Nadalje, prilikom zaključivanja Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika iz oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/00) nije bila ispoštovana ustavna i zakonska procedura za zaključivanje kolektivnih ugovora, u smislu člana 112. stav 2. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/9, 32/00 i 29/03). Samostalni sindikat radnika rudnika u Bosni i Hercegovini i Samostalni sindikat rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine su morali tražiti punomoć od Sindikata tuženog, da bi mogli pregovarati o zaključenju kolektivnog ugovora, a resorno ministarstvo je moralo tražiti punomoć od poslodavca. U predmetnom slučaju takva punomoć nije data. Pretežnim dijelom se odgovor zasniva na stavu o nezakonitosti u pogledu legitimacije potpisnika za zaključenje Kolektivnih ugovora. Takođe navode da je oblast rudarstva, odnosno korištenje prirodnih bogatstava, u zajedničkojnadležnosti federalne vlasti i kantona, te smatraju da se neustavnost ogleda i u tome što u konkretnom slučaju Vlada Tuzlanskog kantona nije nikada dala saglasnost, niti ovlaštenje da u njeno ime Kolektivne ugovore zaključi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Drugim riječima, saradnja u pogledu nadležnosti koje se tiču korištenja prirodnih bogatstava između federalne vlasti i Tuzlanskog kantona je u cijelosti izostala. U tom smislu podsjećaju na presudu Ustavnog suda Federacije broj U-28/08 od 24. septembra 2009. godine. Advokati Zajedničke advokatske kancelarije iz Tuzle A. Kunosić-Ferizović i Mirjana Šarkinović, kao punomoćnici tužilaca Delić Zuhrete, Kamberović Mehmeda i Delić Emira, svi iz Banovića, u odgovoru ističu da navodima podnosioca zahtjeva i Rudnika mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići nije dovedena u pitanje primjena Kolektivnih ugovora, što i jeste bio razlog usvajanja tužbenih zahtjeva u prvostepenim postupcima. U konkretnom slučaju se radi o rudniku u većinskoj svojini Federacije Bosne i Hercegovine, a predmetni Kolektivni ugovori u članu 2. stav 1. propisuju: "Prema odredbama ovog ugovora, poslodavci su privredna društva sa državnim, odnosno većinskim državnim kapitalom, na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine iz oblasti proizvodnje i pripreme uglja i drugih usluga unutar društva, koja zaposlenima daju posao na osnovu ugovora o radu u skladu sa zakonom". U skladu s tim Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je u svojstvu vlasnika rudnika potpisala ugovor u ime poslodavca, te on, shodno tome, obavezuje sve rudnike u državnom, odnosno većinskom državnom vlasništvu, pa s tim i RMU "Banovići"d.d. Banovići.Napominju da se ovdje ne radi o Granskom kolektivnom ugovoru iz člana 112. stav 2. Zakona o radu (za koji treba saglasnost svakog sindikata), već da se potpisani Kolektivni ugovori odnose na samo jednu oblast, oblast rudarstva. U ime uposlenika potpisnici su Samostalni sindikat radnika rudnika u Bosni i Hercegovini i Samostalni sindikat rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji se smatraju jednim istim sindikatom na različitim nivoima i koji imaju ovlaštenja za zaključivanje kolektivnih ugovora u skladu sa svojim statutima. Advokat Softić Ćamil iz Banovića, kao punomoćnik tužioca Đerzić Ševale, Kurtić Alije i Lapandić Mešana, u odgovoru ističe da je Skupština RMU "Banovići" d.d. Banovići na sjednici 31.05.2010. godine (prije pokretanja inicijative za ocjenu ustavnosti Kolektivnih ugovora) odobrila Sporazum o načinu i roku izmirenja potraživanja zaposlenika po osnovu prava iz Kolektivnog ugovora. Na osnovu odredbe Granskog kolektivnog ugovora i ovog sporazuma zaključeni su Sporazumi o poravnanju potraživanja zaposlenika sa oko 2500 zaposlenika, među kojima je bilo i desetine zaposlenika koji su povukli tužbe. Predmet svih pojedinačno zaključenih sporazuma je "utvrđivanje visine i načina izmirenja svih neizmirenih obaveza Države prema zaposlenim po osnovu prava iz Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine" (odnosi se na Kolektivni ugovor koji je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 49/00). Članom 1. stav 2. alineja 1. ranijeg Opšteg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/00), te članom 39. važećeg Opšteg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 54/05 i 62/08), utvrđeno je ko su učesnici u zaključivanju tih ugovora, kao i postupak njihovog zaključivanja i nijednom odredbom nije propisana obaveza traženja saglasnosti od strane kantona. Presuda Ustavnog suda Federacije U-28/08 od 24.09.2009. godine, na koju se poziva RMU "Banovići" d.d. Banovići, ne može se primjenjivati na konkretan pravni odnos. Ista presuda se odnosi na Kolektivni ugovor iz oblasti zdravstva, organizovanog kao javna ustanova. Na osnovu zakona i podzakonskih akata iz ove oblasti, zdravstvo je u najvećem svom dijelu kantonalni resurs, ali kada je riječ o rudarstvu, na osnovu zakona i podzakonskih akata iz oblasti rudarstva, ova oblast se nijednim svojim dijelom ne može smatrati kantonalnim resursom pa, na osnovu člana III.2. h) i 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine ove Kolektivne ugovore su zaključili ovlašteni subjekti. Brašnjić Senad je takođe u svom odgovoru istakao da osporava zahtjev podnosioca zahtjeva, a i iznenađuje ga, jer je od inicijatora zahtjeva dobio poziv 25.06.2010. godine da se javi u Rudnik "Mramor" u Mramoru radi razgovora o mogućnosti potpisivanja Sporazuma o izmirenju potraživanja po osnovu prava po Kolektivnom ugovoru. Ured za saradnju i zastupanje pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, po ovlaštenju premijera Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, pismeno je obavijestio Ustavni sud Federacije da je Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/00) zaključen na osnovu ovlaštenja za zaključivanje granskih kolektivnih ugovora sadržanog u članu 1. ranijeg Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, dok je Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 53/07 i 6/08) zaključen na osnovu ovlaštenja za zaključivanje granskih kolektivnih ugovora sadržanog u članu 39. važećeg Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine. U skladu sa navedenim, Kolektivne ugovore su zaključili predstavnici Federalnog ministarstva energije, rudar- stva i industrije, Samostalnog sindikata radnika rudnika uglja Bosne i Hercegovine i Samostalnog sindikata rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine. S obzirom da odredbama navedenih općih kolektivnih ugovora nije predviđeno učešće predstavnika kantona prilikom zaključivanja granskih kolektivnih ugovora, Tuzlanski kanton nije pristupio, nije dao saglasnost, niti je učestvovao u zaključivanju Kolektivnih ugovora. U skladu sa navedenim, smatraju da Kolektivni ugovori nisu protivni Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine. Samostalni sindikat radnika rudnika uglja Bosne i Hercegovine dostavio je izjašnjenje u vezi sa zahtjevom, za koji smatra da je neosnovan, kao i navodi RMU "Banovići" d.d. Banovići. Sindikalna organizacija RMU "Banovići" d.d. Bano- vići predstavlja posebnu organizaciono-teritorijalnu jedinicu u sastavu Samostalnog sindikata radnika rudnika uglja Bosne i Hercegovine ili Samostalnog sindikata rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine, tako da njihovo učešće nije bilo potrebno, s obzirom da su činu pregovaranja i zaključivanju već pristupili njihovi predstavnici koji djeluju u okviru nekog od ovih samostalnih sindikata, kojem ta sindikalna organizacija pripada. S obzirom da u konkretnom slučaju poslodavci u oblasti rudarstva nisu organizovani u posebno udruženje, kao predstavnik vlasnika većinskog kapitala ovlaštenje za zaključenje ovog ugovora ima prvenstveno Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, shodno odredbama člana 112. Zakona o radu. U ovom slučaju, za oblast rudarstva nadležnost i ovlaštenje ima posebno resorno ministarstvo, a to je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, koje istupa u ulozi unije poslodavaca. Stoga punomoć Vlade Tuzlanskog kantona nije uopšte bila potrebna, s obzirom da se većinski dio kapitala RMU "Banovići" d.d. Banovići nalazi upravo u državnom vlasništvu. 6. U ovom predmetu održana je javna rasprava dana 02.02.2011. godine, na kojoj su, izuzev podnosioca zahtjeva i Senada Brašnjića, pristupile sve stranke u redovnim sudskim postupcima, odnosno njihovi punomoćnici, kao i punomoćnici stranaka koje su zaključile Kolektivne ugovore: Samostalni sindikat radnika rudnika uglja Bosne i Hercegovine, Samostalni sindikat rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine i predstavnik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. Na javnoj raspravi prisutne stranke su suštinski, uz dodatnu argumentaciju i objašnjenja, ostale kod već ranije iznijetih pismenih navoda, a punomoćnici obje sindikalne organizacije su dodatno osporile, kao neutemeljene, tvrdnje o nedostatku legitimacije na njihovoj strani za zaključenje Kolektivnih ugovora. 7. Ustavni sud Federacije smatra da je nužno istaći da se isključivo kroz postupak pokrenut zahtjevom ovlaštenog suda, dakle, kroz ustavno pitanje, može razmatrati ustavnost i ovih, u najširem smislu riječi, opštih pravnih akata, kao što su predmetni Kolektivni ugovori, ukoliko su relevantni za donošenje sudske odluke u postupku pred podnosiocem zahtjeva. Stoga je konkretizovano ustavno pitanje podnosioca zahtjeva u pogledu utvrđivanja ustavnosti Kolektivnih ugovora u okviru nadležnosti ovog suda. 8. Pritom, takođe, nužno je istaći da se Ustavni sud Federacije nije upuštao u ocjenu zakonskog legitimiteta za zaključenje Kolektivnih ugovora na strani konkretnih sindikalnih organizacija, koje je elaborirano od strane većine stranaka u ovom ustavnosudskom postupku. Naime, ono se može razmotriti isključivo u vezi sa relevantnim odredbama Zakona o radu, te Opšteg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine i ranijeg Opšteg kolektivnog ugovora, jer je u pitanju ocjena zakonitosti koja je u isključivoj nadležnosti redovnih sudova. 9. Ustavni sud Federacije je utvrdio slijedeće relevantne činjenice: RMU "Banovići" d.d. Banovići registriran je kao dioničarsko društvo sa većinskim kapitalom Federacije Bosne i Hercegovine kao osnivača. Shodno navedenom, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je donijela Uredbu o vršenju ovlaštenja i obaveza organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim društvima po osnovu državnog kapitala ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/00), sa listom privrednih društava prema kojima vrši ovlaštenja po navedenom osnovu, na kojoj se pod rednim brojem V.19. nalazi RMU "Banovići" d.d. Banovići, nad kojim ovlaštenje vrši Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije. U skladu sa tim, Federacija Bosne i Hercegovine putem ovlaštenog ministarstva imenuje predsjednika i članove Upravnog odbora, te vrši druga ovlaštenja i obaveze kao vlasnik kapitala koje su taksativno navedene u članu 2. pomenute uredbe. Nadalje, obavljajući dužnost većinskog vlasnika, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donosi Odluku o prenosu udjela Federacije Bosne i Hercegovine u rudnicima uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine na JP Elektroprivreda BiH d.d.Sarajevo ("Službene novine Federacije BiH", broj 4/09). U navedenoj odluci se, zbog posebnosti vlasničke strukture RMU "Banovići" d.d. Banovići, propisuje da će se posebnim aktom regulisati prenos dionica. Nadalje, Zakonom o finansijskoj konsolidaciji rudnika uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine prema obračunatim, a neuplaćenim javnim prihodima u periodu od 2009. do 2015. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/08) finansijska sredstva po osnovu dospjelih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, te poreza na plaću, će biti obezbijeđena iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine. Druge poreske obaveze se takođe konsoliduju, te se utvrđuje način njihovog izvršenja zaključno sa 2015. godinom. Napominjemo i činjenicu da je zaključen i Sporazum o načinu izmirenja potraživanja zaposlenika po osnovu prava iz Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva (odnosi se na Kolektivni ugovor objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 49/00), u čijem kreiranju i usvajanju su učestvovali Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, ovlašteno Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Nadzorni odbor RMU "Banovići" d.d.Banovići, a zaključen je između RMU "Banovići" d.d. Banovići putem ovlaštenog lica, direktora i predstavnika Sindikata zaposlenika i Sindikalne organizacije RMU "Banovići" d.d. Banovići. Konačno, nije nevažno pomenuti da Zakon o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/10), donošenjem kojeg je prestao da važi preuzeti zakon koji je uređivao ovu oblast u SRBiH, u članu 7. razgraničava upravljanje mineralnim sirovinama, te propisuje da upravljanje mineralnim sirovinama navedenim u tač.1., 2. i 3. člana 7. pomenutog zakona vrši Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, što je relevantno i za RMU "Banovići" d.d. Banovići. Relevantne odredbe Zakona o radu, te Opšteg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, kao i ranije važećeg Opšteg kolektivnog ugovora, koje sustavno govore o ovlaštenjima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u odjeljku koji se bavi kolektivnim ugovaranjem, u konkretnom slučaju nije nužno posebno analizirati, ali ih je Ustavni sud Federacije svakako uzeo u obzir pri odlučivanju u ovom predmetu. 10. Ustavni sud Federacije je takođe imao u vidu činjenicu da je ustavno pitanje postavljeno u kontekstu odlučivanja podnosioca zahtjeva po konkretnim sudskim sporovima u kojima se rješava o pojedinačnim imovinskim zahtjevima radnika. Pritom, navodi RMU "Banovići" d.d. Banovići, čiji punomoćnik je elaborirao primjenjivost, odnosno finansijsku neodrživost prvenstveno ranije zaključenog kolektivnog ugovora, nisu potkrijepljeni relevantnim i dovoljnim dokazima, niti su, u konkretnom slučaju, od suštinskog značaja. Ustavni sud Federacije podsjeća da je, iako je u nekim slučajevima nužno upuštati se i u pitanje finansijske utemeljenosti pojedinih zakonskih rješenja, in concreto, obim prava i obaveza stranaka u kolektivnim ugovorima i u smislu finansijske održivosti prvenstveno obaveza samih ugovarača. Predviđeni su i zakonski načini za izmjenu kolektivnog ugovora, a u prilog tome govori i sam direktor RMU "Banovići" d.d. Banovići u izjašnjenju da je "noviji", odnosno drugi osporeni kolektivni ugovor znatno bolji, odnosno realniji. Evidentno je da se manji broj zaposlenka RMU "Banovići" d.d. Banovići odlučio sudskim putem zatražiti zaštitu svojih prava prema spornim Kolektivnim ugovorima. Ustavni sud Federacije napominje da je odluka o podnošenju tužbi lično, građansko pravo svakog radnika ponaosob i predstavlja njegovu zagarantovanu ličnu dispoziciju, a sudska zaštita materijalnih prava iz radnog odnosa zastarjeva u zakonskom roku. Stoga, imajući u vidu i naprijed navedeni Sporazum o načinu izmirenja potraživanja uposlenika, kao i protek vremena relevantnog za podnošenje zahtjeva za sudsku zaštitu, ne može se prihvatiti kao utemeljen stav RMU "Banovići" d.d.Banovići da bi ih ovakav ishod ustavnosudskog postupka doveo u finansijski kolaps. 11. Ustavni sud Federacije je donio odluku kao u izreci, uzimajući u obzir naprijed navedeno, iz slijedećih razloga: Evidentno je da je oblast korištenja prirodnih bogatstava u sferi zajedničke nadležnosti federalne vlasti i kantona (odredba člana III.2.h) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine). Članom III.3.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine je propisano da: "U skladu sa potrebama, nadležnosti iz člana III.2. mogu biti ostvarene zajednički ili odvojeno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti". Činjenica je da oblast rudarstva, pa i kreiranje uslova za kontinuirani, nesmetani proces rada u ovoj temeljnoj grani privrede, a u koje svakako spada i uređenje radnih odnosa zaposlenika putem zaključivanja kolektivnih ugovora koji regulišu prava i obaveze poslodavaca i zaposlenika, jeste jedan od temeljnih uslova za provođenja politike i osiguranje infrastrukturalnog uređenja iz oblasti energetike. To je, pak, u isključivoj nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine (odredba člana III.1.f) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine). Imajući u vidu poziciju federalne vlasti kao većinskog vlasnika RMU "Banovići" d.d. Banovići, citirane ustavne odredbe je za konkretno ustavno pitanje nužno protumačiti na način da je federalna vlast ovlaštena samostalno i uređivati i dogovarati uslove za nesmetan proces rada, što ne isključuje i materiju radnih odnosa koja je regulisana osporenim Kolektivnim ugovorima. Stoga, bez obzira na predmet Kolektivnih ugovora, koji jeste pretežno iz domena socijalne politike (radni odnosi), imajući u vidu naprijed navedeno, stoje ustavna ovlaštenja na strani federalne vlasti da "prema potrebama" koje su ovdje činjenično utvrđene može i samostalno djelovati. Stoga federalna vlast, kao većinski vlasnik, nije postupila suprotno duhu i odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kada je samostalno zaključila Kolektivne ugovore. 12. Ustavni sud Federacije ukazuje strankama u postupku da u konkretnom slučaju nije relevantno pozivanje na presudu ovog suda broj U-28/08 od 24.09.2009. godine. Naime, predmet odlučivanja u citiranoj odluci je bio kolektivni ugovor kojim se rješava pitanje radnih odnosa (domen socijalne politike u zajedničkoj nadležnosti Federacije i kantona), u oblasti zdravstva (takođe zajednička nadležnost Federacije i kantona). Suštinska, pak, činjenična razlika se ogleda u tome da je u navedenom slučaju tretirana oblast zdravstva, koja se finansira pretežnim dijelom iz budžeta kantona, u kojoj Federacija Bosne i Hercegovine ne nastupa sa vlasničkim pravima i obavezama poslodavca kao u ovom ustavnosudskom predmetu. Iz toga proizilazi i ustavnopravno drugačiji tretman vršenja zajedničke nadležnosti koji podrazumijeva vršenje ovlaštenja Federacije i kantona u skladu sa članom III.2.b) i 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, što u tom slučaju nije postojalo u odnosu na Zeničko-dobojski kanton. 13. Ustavni sud Federacije je ovu presudu donio jednoglasno u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i mr. Faris Vehabović, sudije Suda. Broj U-26/10 2. februara 2011. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Mr.Kata Senjak,s.r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Kantonalnog suda u Tuzli, za utvrđivanje ustavnosti Kolektivnih ugovora o pravima i obvezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, na temelju članka IV.C.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u svezi sa amandmanima LII i XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 2. veljače 2011. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da su Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/00) i Kolektivni ugovor o pravima o obvezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 53/07), u odnosu na postojanje ovlasti na strani Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za zaključenje tih ugovora, sukladni sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". Obrazloženje 1. U ovom ustavnosudskom predmetu Kantonalni sud u Tuzli (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) u postupku rješavanja po žalbama Rudnika mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići na presude Općinskog suda u Živinicama i Općinskog suda u Tuzli u svezi primjene Kolektivnih ugovora o pravima i obvezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovori), predočio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev u svojstvu ustavnog pitanja u smislu članka IV.C.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, smatrajući da se prije donošenja odluke o izjavljenim žalbama po prvostepenim presudama treba ocijeniti ustavnost pomenutih Kolektivnih ugovora. 2. U zahtjevu je navedeno da je Rudnik mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići, kao tužena strana u predmetima u kojima su donesene prvostepene presude, podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti Kolektivnih ugovora iz razloga što nije učestvovao u njihovom zaključivanju, niti je traženo njihovo mišljenje, nego su zaključeni između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Sindikata s ciljem da se reguliraju radni odnosi u oblasti rudarstva. Oblast rudarstva je u zajedničkoj nadležnosti federalne vlasti i kantona, a u konkretnom slučaju prilikom zaključivanja Kolektivnih ugovora nije bilo dogovaranja između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Tuzlanskog kantona, niti je Vlada Tuzlanskog kantona dala punomoć za pregovaranje, zaključivanje i potpisivanje, a niti je naknadno pristupila navedenim Kolektivnim ugovorima. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine regulira pitanje podijeljene nadležnosti između federalne vlasti i kantona, a člankom III.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine regulirano je da je u zajedničkoj nadležnosti federalne vlasti i kantona, između ostalog, korištenje prirodnih bogatstava, dok je člankom III.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisan način ostvarivanja zajedničke nadležnosti između federalne vlasti i kantona. Na temelju izloženog, po mišljenju podnositelja zahtjeva, ovo predstavlja "ustavno pitanje" koje je potrebno riješiti prije odlučivanja o žalbama u kojima se postavlja pitanje primjene navedenih Kolektivnih ugovora kao materijalnih propisa. 3. Podnositelj zahtjeva predlaže da se utvrdi da li su Kolektivni ugovori zaključeni sukladno sa odredbama članka III.2.i) i članka III.3. Ustava Federacije Bosne i Hecegovine i da li je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, zaključujući Kolektivne ugovore, prethodno trebala zatražiti suglasnost Tuzlanskog kantona. 4. Stranke u ovom postupku, na temelju članka 39. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03) su: Kantonalni sud u Tuzli kao ovlašteni podnositelj zahtjeva, stranke u redovnim sudskim postupcima povodom kojih se postavlja ustavno pitanje: Đerzić Ševala, Delić Zuhreta, Kurtić Alija, Lapandić Mešan, Delić Emin, svi iz Banovića, Senad Brašnjić iz Srebrenika i Kamberović Mehmed iz Živinica kao tužitelji i Rudnik mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići kao tuženi u parničnim postupcima pred Općinskim sudom u Živinicama i Općinskim sudom u Tuzli, te potpisnici Kolektivnih ugovora, odnosno ugovorne strane. 5. Ustavni sud Federacije je, sukladno sa člankom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, zatražio od stranaka u postupku odgovor na zahtjev i očitovanje o navodima iz zahtjeva. Na ovo traženje su dostavljeni odgovori stranaka, kako slijedi: Rudnik mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići je istakao da prihvata navode iz zahtjeva, ali želi posebno ukazati na to koliko su sporni Kolektivni ugovori neusklađeni sa realnošću i ekonomskim pokazateljima koji omogućavaju kakvu takvu ekonomičnost poslovanja rudnika. Prihvatani su bez ikakve analize ekonomskog stanja rudnika i nerealni su, imajući u vidu da rudnici uglja ne posluju na slobodnom tržištu, nego su njihove cijene administrativno određene, tj. ograničene u svezi isporuke termoelektranama kao najvećim potrošačima. Od ukupno 2700 radnika samo se oko 270 opredijelilo za tužbe, od kojih su neki i odustali. Nadalje, prilikom zaključivanja Kolektivnog ugovora o pravima i obvezama poslodavaca i zaposlenika iz oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/00) nije bila ispoštovana ustavna i zakonska procedura za zaključivanje kolektivnih ugovora, u smislu članka 112. stavak 2. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/9, 32/00 i 29/03). Samostalni sindikat radnika rudnika u Bosni i Hercegovini i Samostalni sindikat rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine su morali tražiti punomoć od Sindikata tuženog da bi mogli pregovarati o zaključenju kolektivnog ugovora, a resorno ministarstvo je moralo tražiti punomoć od poslodavca. U predmetnom slučaju takva punomoć nije data. Pretežnim dijelom se odgovor zasniva na stavu o nezakonitosti u pogledu legitimacije potpisnika za zaključenje Kolektivnih ugovora. Takođe navode da je oblast rudarstva, odnosno, korištenje prirodnih bogatstava, u zajedničkoj nadležnosti federalne vlasti i kantona, te smatraju da se neustavnost ogleda i u tome što u konkretnom slučaju Vlada Tuzlanskog kantona nije nikada dala suglasnost niti ovlast da u njeno ime Kolektivne ugovore zaključi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Drugim riječima, suradnja u pogledu nadležnosti koje se tiču korištenja prirodnih bogatstava između federalne vlasti i Tuzlanskog kantona je u cijelosti izostala. U tom smislu podsjećaju na presudu Ustavnog suda Federacije broj U-28/08 od 24. septembra 2009. godine. Odvjetnici Zajedničke odvjetničke kancelarije iz Tuzle A. Ku- nosić-Ferizović i Mirjana Šarkinović, kao punomoćnici tužitelja Delić Zuhrete, Kamberović Mehmeda i Delić Emira, svi iz Banovića, u odgovoru ističu da navodima podnositelja zahtjeva i Rudnika mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići nije dovedena u pitanje primjena Kolektivnih ugovora, što i jeste bio razlog usvajanja tužbenih zahtjeva u prvostepenim postupcima. U konkretnom slučaju se radi o rudniku u većinskoj svojini Federacije Bosne i Hercegovine, a predmetni Kolektivni ugovori u članku 2. stavak 1. propisuju: "Prema odredbama ovog ugovora, poslodavci su privredna društva sa državnim, odnosno većinskim državnim kapitalom, na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine iz oblasti proizvodnje i pripreme uglja i drugih usluga unutar društva, koja zaposlenima daju posao na osnovu ugovora o radu sukladno sa zakonom". Sukladno s tim Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je u svojstvu vlasnika rudnika potpisala ugovor u ime poslodavca, te on, shodno tome, obvezuje sve rudnike u državnom, odnosno većinskom državnom vlasništvu, pa s tim i RMU "Banovići"d.d. Banovići. Napominju da se ovdje ne radi o Granskom kolektivnom ugovoru iz članka 112. stavak 2. Zakona o radu (za koji treba suglasnost svakog sindikata), već da se potpisani Kolektivni ugovori odnose na samo jednu oblast, oblast rudarstva. U ime uposlenika potpisnici su Samostalni sindikat radnika rudnika u Bosni i Hercegovini i Samostalni sindikat rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine koji se smatraju jednim istim sindikatom na različitim nivoima i koji imaju ovlasti za zaključivanje kolektivnih ugovora sukladno sa svojim statutima. Odvjetnik Softić Ćamil iz Banovića, kao punomoćnik tužitelja Đerzić Ševale, Kurtić Alije i Lapandić Mešana u odgovoru ističe da je Skupština RMU "Banovići" d.d. Banovići na sjednici 31.05.2010. godine (prije pokretanja inicijative za ocjenu ustavnosti Kolektivnih ugovora) odobrila Sporazum o načinu i roku izmirenja potraživanja zaposlenika na temelju prava iz Kolektivnog ugovora. Na temelju odredbe Granskog kolektivnog ugovora i ovog sporazuma zaključeni su Sporazumi o poravnanju potraživanja zaposlenika sa oko 2500 zaposlenika, među kojima je bilo i desetine zaposlenika koji su povukli tužbe. Predmet svih pojedinačno zaključenih sporazuma je utvrđivanje visine i načina izmirenja svih neizmirenih obveza Države prema zaposlenim na temelju prava iz Kolektivnog ugovora o pravima i obvezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine (odnosi se na Kolektivni ugovor koji je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 49/00). Člankom 1. stavak 2. alineja 1. ranijeg Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/00), te člankom 39. važećeg Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 54/05 i 62/08), utvrđeno je tko su učesnici u zaključivanju tih ugovora, kao i postupak njihovog zaključivanja i nijednom odredbom nije propisana obveza traženja suglasnosti od strane kantona. Presuda Ustavnog suda Federacije U-28/08 od 24.09.2009. godine na koju se poziva RMU "Banovići" d.d. Banovići ne može se primjenjivati na konkretan pravni odnos. Ista presuda se odnosi na Kolektivni ugovor iz oblasti zdravstva, organizovanog kao javna ustanova. Na temelju zakona i podzakonskih akata iz ove oblasti, zdravstvo je u najvećem svom dijelu kantonalni resurs, ali kada je riječ o rudarstvu, na temelju zakona i podzakonskih akata iz oblasti rudarstva ova oblast se ni jednim svojim dijelom ne može smatrati kantonalnim resursom, pa, na temelju članka III.2. h) i 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, ove Kolektivne ugovore su zaključili ovlašteni subjekti. Brašnjić Senad je takođe u svom odgovoru istaknuo da osporava zahtjev podnositelja zahtjeva, a i iznenađuje ga, jer je od inicijatora zahtjeva dobio poziv 25.06.2010. godine da se javi u Rudnik "Mramor" u Mramoru radi razgovora o mogućnosti potpisivanja Sporazuma o izmirenju potraživanja na temelju prava po Kolektivnom ugovoru. Ured za suradnju i zastupanje pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, po ovlaštenju premijera Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, pismeno je obavijestio Ustavni sud Federacije da je Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/00) zaključen na temelju ovlasti za zaključivanje granskih kolektivnih ugovora sadržanog u članku 1. ranijeg Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, dok je Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 53/07 i 6/08) zaključen na temelju ovlasti za zaključivanje granskih kolektivnih ugovora sadržanog u članku 39. važećeg Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine. Sukladno sa navedenim, Kolektivne ugovore su zaključili predstavnici Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Samostalnog sindikata radnika rudnika uglja Bosne i Hercegovine i Samostalnog sindikata rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine. S obzirom da odredbama navedenih općih kolektivnih ugovora nije predviđeno učešće predstavnika kantona prilikom zaključivanja granskih kolektivnih ugovora, Tuzlanski kanton nije pristupio, nije dao suglasnost, niti je učestvovao u zaključivanju Kolektivnih ugovora. Sukladno sa navedenim, smatraju da Kolektivni ugovori nisu protivni Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine. Samostalni sindikat radnika rudnika uglja Bosne i Hercegovine dostavio je izjašnjenje u svezi sa zahtjevom, za koji smatra da je neutemeljen, kao i navodi RMU "Banovići" d.d. Banovići. Sindikalna organizacija RMU "Banovići" d.d. Banovići predstavlja zasebnu organizacijsko-teritorijalnu jedinicu u sklopu Samostalnog sindikata radnika rudnika uglja Bosne i Hercegovine ili Samostalnog sindikata rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine, tako da njihovo učešće nije bilo potrebito s obzirom da su činu pregovaranja i zaključivanju već pristupili njihovi predstavnici koji djeluju u okviru nekog od ovih Samostalnih sindikata, kojem ta Sindikalna organizacija pripada. S obzirom da u konkretnom slučaju poslodavci u oblasti rudarstva nisu organizovani u zasebno udruženje, kao predstavnik vlasnika većinskog kapitala ovlast za zaključenje ovog ugovora ima prvenstveno Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, shodno odredbama članka 112. Zakona o radu. U ovom slučaju, za oblast rudarstva, nadležnost i ovlast ima zasebno resorno ministarstvo, a to je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, koje istupa u ulozi unije poslodavaca. Stoga punomoć Vlade Tuzlanskog kantona nije uopće bila potrebita, s obzirom da se većinski dio kapitala RMU "Banovići" d.d. Banovići nalazi upravo u državnom vlasništvu. 6. U ovom predmetu održana je javna rasprava dana 02.02.2011. godine, na kojoj su, izuzev podnositelja zahtjeva i Senada Brašnjića, pristupile sve stranke u redovnim sudskim postupcima, odnosno njihovi punomoćnici, kao i punomoćnici stranaka koje su zaključile Kolektivne ugovore: Samostalni sindikat radnika rudnika uglja Bosne i Hercegovine, Samostalni sindikat rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine i predstavnik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. Na javnoj raspravi prisutne stranke su suštinski, uz dodatnu argumentaciju i objašnjenja, ostale kod već ranije iznijetih pismenih navoda, a punomoćnici obje sindikalne organizacije su dodatno osporile kao neutemeljene tvrdnje o nedostatku legitimacije na njihovoj strani za zaključenje Kolektivnih ugovora. 7. Ustavni sud Federacije smatra da je nužno istaći da se isključivo kroz postupak pokrenut zahtjevom ovlaštenog suda, dakle, kroz ustavno pitanje, može razmatrati ustavnost i ovih, u najširem smislu riječi, općih pravnih akata, kao što su predmetni Kolektivni ugovori, ukoliko su relevantni za donošenje sudske odluke u postupku pred podnositeljem zahtjeva. Stoga je konkretizovano ustavno pitanje podnositelja zahtjeva u pogledu utvrđivanja ustavnosti Kolektivnih ugovora u okviru nadležnosti ovog suda. 8. Pritom, takođe je nužno istaći da se Ustavni sud Federacije nije upuštao u ocjenu zakonskog legitimiteta za zaključenje Kolektivnih ugovora na strani konkretnih sindikalnih organizacija, koje je elaborirano od strane većine stranaka u ovom ustavnosudskom postupku. Naime, isto se može razmotriti isključivo u svezi sa relevantnim odredbama Zakona o radu, te Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine i ranijeg Općeg kolektivnog ugovora, jer je u pitanju ocjena zakonitosti, koja je u isključivoj nadležnosti redovnih sudova. 9. Ustavni sud Federacije je utvrdio slijedeće relevantne činjenice: RMU "Banovići" d.d. Banovići registriran je kao dioničarsko društvo sa većinskim kapitalom Federacije Bosne i Hercegovine kao osnivača. Shodno navedenom, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je donijela Uredbu o vršenju ovlasti i obveza organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim društvima po temelju državnog kapitala ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/00) sa listom privrednih društava prema kojima vrši ovlasti po navedenom osnovu, na kojoj se pod rednim brojem V.19. nalazi RMU "Banovići" d.d. Banovići nad kojim ovlast vrši Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije. U skladu sa tim, Federacija Bosne i Hercegovine putem ovlaštenog ministarstva imenuje predsjednika i članove Upravnog odbora, te vrši druge ovlasti i obveze kao vlasnik kapitala koje su taksativno navedene u članu 2.navedene uredbe. Obavljajući dužnost većinskog vlasnika, nadalje, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donosi Odluku o prijenosu udjela Federacije Bosne i Hercegovine u rudnicima uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine na JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo ("Službene novine Federacije BiH", broj 4/09). U navedenoj odluci se, zbog posebnosti vlasničke strukture RMU "Banovići" d.d. Banovići, propisuje da će se posebnim aktom regulirati prijenos dionica. Nadalje, Zakonom o financijskoj konsolidaciji rudnika uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine prema obračunatim, a neuplaćenim javnim prihodima u periodu od 2009. do 2015. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/08) financijska sredstva po temelju dospjelih doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, te poreza na plaću, će biti obezbijeđena iz proračuna Federacije Bosne i Hercegovine. Druge poreske obveze se takođe konsolidiraju, te se utvrđuje način njihovog izvršenja zaključno sa 2015. godinom. Napominjemo i činjenicu da je zaključen i Sporazum o načinu izmirenja potraživanja zaposlenika po temelju prava iz Kolektivnog ugovora o pravima i obvezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva (odnosi se na Kolektivni ugovor objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 49/00), u čijem kreiranju i usvajanju su učestvovali Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, ovlašteno Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Nadzorni odbor RMU "Banovići" d.d.Banovići, a zaključen je između RMU "Banovići" d.d. Banovići putem ovlaštenog lica, direktora i predstavnika Sindikata zaposlenika i Sindikalne organizacije RMU "Banovići" d.d. Banovići. Konačno, nije nevažno pomenuti da Zakon o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/10), donošenjem kojeg je prestao da važi preuzeti zakon koji je uređivao ovu oblast u SRBiH, u članku 7., razgraničava upravljanje mineralnim sirovinama, te propisuje da upravljanje mineralnim sirovinama navedenim u toč.1., 2. i 3. članka 7. pomenutog zakona vrši Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, što je relevantno i za RMU "Banovići" d.d. Banovići. Relevantne odredbe Zakona o radu, te Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, kao i ranije važećeg Općeg kolektivnpog ugovora, koje sustavno govore o ovlastima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u odjeljku koji se bavi kolektivnim ugovaranjem, u konkretnom slučaju nije nužno zasebno analizirati, ali ih je Ustavni sud Federacije svakako uzeo u obzir pri odlučivanju u ovom predmetu. 10. Ustavni sud Federacije je takođe imao u vidu činjenicu da je ustavno pitanje postavljeno u kontekstu odlučivanja podnositelja zahtjeva po konkretnim sudskim sporovima u kojima se rješava o pojedinačnim imovinskim zahtjevima radnika. Pritom, navodi RMU "Banovići" d.d. Banovići, čiji punomoćnik je elaborirao primjenjivost, odnosno financijsku neodrživost prvenstveno ranije zaključenog kolektivnog ugovora, nisu potkrijepljeni relevantnim i dovoljnim dokazima, niti su, u konkretnom slučaju, od suštinskog značaja. Ustavni sud Federacije podsjeća da je, iako je u nekim slučajevima nužno upuštati se i u pitanje financijske utemeljenosti pojedinih zakonskih rješenja, in concreto, obim prava i obveza stranaka u kolektivnim ugovorima i u smislu financijske održivosti prvenstveno obveza samih ugovarača. Predviđeni su i zakonski načini za izmjenu kolektivnog ugovora, a u prilog tome govori i sam direktor RMU "Banovići" d.d. Banovići u izjašnjenju da je "noviji", odnosno drugi osporeni kolektivni ugovor znatno bolji, odnosno realniji. Evidentno je da se manji broj zaposlenka RMU "Banovići" d.d. Banovići odlučio sudskim putem zatražiti zaštitu svojih prava prema spornim Kolektivnim ugovorima. Ustavni sud Federacije napominje da je odluka o podnošenju tužbi lično, građansko pravo svakog radnika ponaosob i predstavlja njegovu zagarantovanu osobnu dispoziciju, a sudska zaštita materijalnih prava iz radnog odnosa zastarjeva u zakonskom roku. Stoga, imajući u vidu i naprijed navedeni Sporazum o načinu izmirenja potraživanja uposlenika, kao i protek vremena relevantnog za podnošenje zahtjeva za sudsku zaštitu, ne može se prihvatiti kao utemeljen stav RMU "Banovići" d.d.Banovići da bi ih ovakav ishod ustavnosudskog postupka doveo u financijski kolaps. 11. Ustavni sud Federacije je donio odluku kao u izreci, uzimajući u obzir naprijed navedeno, iz slijedećih razloga: Evidentno je da je oblast korištenja prirodnih bogatstava u sferi zajedničke nadležnosti federalne vlasti i kantona (odredba članka III.2.h) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine). Člankom III.3.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine je propisano da: "U skladu sa potrebama, nadležnosti iz članka III.2. mogu biti ostvarene zajednički ili odvojeno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti". Činjenica je da oblast rudarstva, pa i kreiranje uvjeta za kontinuirani, nesmetani proces rada u ovoj temeljnoj grani privrede, a u koje svakako spada i uređenje radnih odnosa zaposlenika putem zaključivanja kolektivnih ugovora koji regulišu prava i obveze poslodavaca i zaposlenika, jeste jedan od temeljnih uvjeta za provođenje politike i osiguranje infrastrukturalnog uređenja iz oblasti energetike. To je, pak, u isključivoj nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine (odredba članka III.1.f) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine). Imajući u vidu poziciju federalne vlasti kao većinskog vlasnika RMU "Banovići" d.d. Banovići, pomenute ustavne odredbe je za konkretno ustavno pitanje nužno protumačiti na način da je federalna vlast ovlaštena samostalno i uređivati i dogovarati uvjete za nesmetan proces rada, što ne isključuje i materiju radnih odnosa koja je regulirana osporenim Kolektivnim ugovorima. Stoga, bez obzira na predmet Kolektivnih ugovora koji jeste pretežno iz domena socijalne politike (radni odnosi), imajući u vidu naprijed navedeno, stoje ustavne ovlasti na strani federalne vlasti da "prema potrebama" koje su ovdje činjenično utvrđene može i samostalno djelovati. Stoga federalna vlast, kao većinski vlasnik, nije postupila suprotno duhu i odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kada je samostalno zaključila Kolektivne ugovore. 12. Ustavni sud Federacije ukazuje strankama u postupku da u konkretnom slučaju nije relevantno pozivanje na presudu ovog suda broj U-28/08 od 24.09.2009. godine. Naime, predmet odlučivanja u citiranoj odluci je bio kolektivni ugovor kojim se rješava pitanje radnih odnosa (domen socijalne politike u zajedničkoj nadležnosti Federacije i kantona), u oblasti zdravstva (takođe zajednička nadležnost Federacije i kantona). Suštinska, pak, činjenična razlika se ogleda u tome da je u navedenom slučaju tretirana oblast zdravstva, koja se financira pretežnim dijelom iz proračuna kantona, u kojoj Federacija Bosne i Hercegovine ne nastupa sa vlasničkim pravima i obvezama poslodavca kao u ovom ustavnosudskom predmetu. Iz toga proizilazi i ustavnopravno drugačiji tretman vršenja zajedničke nadležnosti, koji podrazumijeva vršenje ovlasti Federacije i kantona sukladno sa člankom III.2.b) i 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, što u tom slučaju nije postojalo u odnosu na Zeničko-dobojski kanton. 13. Ustavni sud Federacije je ovu presudu donio jednoglasno, u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i mr. Faris Vehabović, suci Suda. Broj U-26/10 2. veljače 2011. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Mr.Kata Senjak,v.r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Kantonalnog suda u Tuzli, za utvrđivanje ustavnosti Kolektivnih ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu članaIV.C.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa amandmanimaLIIiXCVIna Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 2. februara 2011. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da su Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/00) i Kolektivni ugovor o pravima o obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 53/07), u odnosu na postojanje ovlaštewa na strani Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za zakqučenje tih ugovora, u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". Obrazloženje 1. U ovom ustavnosudskom predmetu Kantonalni sud u Tuzli (u daqnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) u postupku rješavawa po žalbama Rudnika mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići na presude Opštinskog suda u Živinicama i Opštinskog suda u Tuzli u vezi sa primjenom Kolektivnih ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Kolektivni ugovori), predočioje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev u svojstvu ustavnog pitawa u smislu člana IV.C.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, smatrajući da se prije donošewa odluke o izjavljenim žalbama po prvostepenim presudama treba ocijeniti ustavnost pomenutih Kolektivnih ugovora. 2. U zahtjevu je navedeno da je Rudnik mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići, kao tužena strana u predmetima u kojima su donesene prvostepene presude, podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti Kolektivnihugovora, iz razloga što nije učestvovao u wihovom zakqučivanju, niti je traženo wihovo mišljenje, nego su zakqučeni između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Sindikata s ciljem da se regulišu radni odnosi u oblasti rudarstva. Oblast rudarstva je u zajedničkoj nadležnosti federalne vlasti i kantona, a u konkretnom slučaju prilikom zakqučivawa Kolektivnih ugovora nije bilo dogovarawa između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Tuzlanskog kantona, niti je Vlada Tuzlanskog kantona dala punomoć za pregovaranje, zakqučivanje i potpisivanje, a niti je naknadno pristupila navedenim Kolektivnim ugovorima. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine reguliše pitanje podijeljene nadležnosti između federalne vlasti i kantona, a članomIII.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine regulisano je da je u zajedničkoj nadležnosti federalne vlasti i kantona, između ostalog, korištenje prirodnih bogatstava, dok je članomIII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisan način ostvarivawa zajedničke nadležnosti između federalnevlasti i kantona. Na osnovu izloženog, po mišljenju podnosioca zahtjeva, ovo predstavlja "ustavno pitanje" koje je potrebno riješiti prije odlučivawa po žalbama u kojima se postavlja pitanje primjene navedenih Kolektivnih ugovora kao materijalnih propisa. 3. Podnosilac zahtjeva predlaže da se utvrdi da li su Kolektivni ugovori zakqučeni u skladu sa odredbama članaIII. 2.i) i članaIII.3. Ustava Federacije Bosne i Hecegovine i da li je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, zakqučujući Kolektivne ugovore, prethodno trebala zatražiti saglasnost Tuzlanskog kantona. 4. Stranke u ovom postupku, na osnovu člana 39. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03), su: Kantonalni sud u Tuzli kao ovlašteni podnosilac zahtjeva, stranke u redovnim sudskim postupcima povodom kojih se postavlja ustavno pitanje: Đerzić Ševala, Delić Zuhreta, Kurtić Alija, Lapandić Mešan, Delić Emin, svi iz Banovića, Senad Brašwić iz Srebrenika i Kamberović Mehmed iz Živinica kao tužiteqi i Rudnik mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići kao tuženi u parničnim postupcima pred Opštinskim sudom u Živinicama i Opštinskim sudom u Tuzli, te potpisnici Kolektivnih ugovora, odnosno ugovorne strane. 5. Ustavni sud Federacije je, u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, zatražio od stranaka u postupku odgovor na zahtjev i izjašwavanje o navodima iz zahtjeva. Na ovo traženje su dostavljeni odgovori stranaka, kako slijedi: Rudnik mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići je istakao da prihvata navode iz zahtjeva, ali želi posebno ukazati na to koliko su sporni Kolektivni ugovori neusklađeni sa realnošću i ekonomskim pokazateqima koji omogućavaju kakvu takvu ekonomičnost poslovawa rudnika. Prihvatani su bez ikakve analize ekonomskog stawa rudnika i nerealni su, imajući u vidu da rudnici uglja ne posluju na slobodnom tržištu, nego su wihove cijeneadministrativno određene, tj. ograničene u vezi sa isporukama termoelektranama kao najvećim potrošačima. Od ukupno 2700 radnika samo se oko 270 opredijelilo za tužbe, od kojih su neki i odustali. Nadalje, prilikom zakqučivawa Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika iz oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/00) nije bila ispoštovana ustavna i zakonska procedura za zakqučivanje kolektivnih ugovora, u smislu člana 112. stav 2. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/9, 32/00 i 29/03). Samostalni sindikat radnika rudnika u Bosni i Hercegovini i Samostalni sindikat rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine su morali tražiti punomoć od Sindikata tuženog, da bi mogli pregovarati o zakqučenju kolektivnog ugovora, a resorno ministarstvo je moralo tražiti punomoć od poslodavca. U predmetnom slučaju takva punomoć nije data. Pretežnim dijelom se odgovor zasniva na stavu o nezakonitosti u pogledu legitimacije potpisnika za zakqučenje Kolektivnih ugovora. Takođe navode da je oblast rudarstva, odnosno korištenje prirodnih bogatstava, u zajedničkoj nadležnosti federalne vlasti i kantona, te smatraju da se neustavnost ogleda i u tome što u konkretnom slučaju Vlada Tuzlanskog kantona nije nikada dala saglasnost, niti ovlaštenje da u njeno ime Kolektivne ugovore zakquči Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Drugim riječima, saradwa u pogledu nadležnosti koje se tiču korištewa prirodnih bogatstava između federalne vlasti i Tuzlanskog kantona je u potpunosti izostala. U tom smislu podsjećaju na presudu Ustavnog suda Federacije broj U-28/08 od 24. septembra 2009. godine. Advokati Zajedničke advokatske kancelarije iz Tuzle A. Ku- nosić-Ferizović i Mirjana Šarkinović, kao punomoćnici tužilaca Delić Zuhrete, Kamberović Mehmeda i Delić Emira, svi iz Banovića, u odgovoru ističu da navodima podnosioca zahtjeva i Rudnika mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići nije dovedena u pitanje primjena Kolektivnih ugovora, što i jeste bio razlog usvajawa tužbenih zahtjeva u prvostepenim postupcima. U konkretnom slučaju se radi o rudniku u većinskoj svojini Federacije Bosne i Hercegovine, a predmetni Kolektivni ugovori u članu 2. stav 1. propisuju: "Prema odredbama ovog ugovora, poslodavci su privredna društva sa državnim, odnosno većinskim državnim kapitalom, na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine iz oblasti proizvodnje i pripreme uglja i drugih usluga unutar društva, koja zaposlenima daju posao na osnovu ugovora o radu u skladu sa zakonom". U skladu s tim Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je u svojstvu vlasnika rudnika potpisala ugovor u ime poslodavca, te on, shodno tome, obavezuje sve rudnike u državnom, odnosno većinskom državnom vlasništvu, pa s tim i RMU "Banovići"d.d. Banovići. Napominju da se ovdje ne radi o Granskom kolektivnom ugovoru iz člana 112. stav 2. Zakona o radu (za koji treba saglasnost svakog sindikata), već da se potpisani Kolektivni ugovori odnose na samo jednu oblast, oblast rudarstva. U ime uposlenika potpisnici su Samostalni sindikat radnika rudnika u Bosni i Hercegovini i Samostalni sindikat rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji se smatraju jednim istim sindikatom na različitim nivoima i koji imaju ovlaštewa za zakqučivanje kolektivnih ugovora u skladu sa svojim statutima. Advokat Softić Ćamil iz Banovića, kao punomoćnik tužilaca Đerzić Ševale, Kurtić Alije i Lapandić Mešana, u odgovoru ističe da je Skupština RMU "Banovići" d.d. Banovići na sjednici 31.05.2010. godine (prije pokretawa inicijative za ocjenu ustavnosti Kolektivnih ugovora) odobrila Sporazum o načinu i roku izmirewa potraživawa zaposlenika po osnovu prava izKolektivnog ugovora. Na osnovu odredbe Granskog kolektivnog ugovora i ovog sporazuma zakqučeni su Sporazumi o poravnanju potraživawa zaposlenika sa oko 2500 zaposlenika, među kojima je bilo i desetine zaposlenika koji su povukli tužbe. Predmet svih pojedinačno zakqučenih sporazuma je utvrđivanje visine i načina izmirewa svih neizmirenih obaveza Države prema zaposlenim po osnovu prava iz Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine (odnosi se na Kolektivni ugovor koji je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 49/00). Članom 1. stav 2. alineja 1. ranijeg Opšteg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/00), te članom 39. važećeg Opšteg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 54/05 i 62/08), utvrđeno je ko su učesnici u zakqučivanju tih ugovora, kao i postupak wihovog zakqučivawa i nijednom odredbom nije propisana obaveza tražewa saglasnosti od strane kantona. Presuda Ustavnog suda Federacije U-28/08 od 24.09.2009. godine, na koju se poziva RMU "Banovići" d.d. Banovići, ne može se primjewivati na konkretan pravni odnos. Ista presuda se odnosi na Kolektivni ugovor iz oblasti zdravstva, organizovanog kao javna ustanova. Na osnovu zakona i podzakonskih akata iz ove oblasti, zdravstvo je u najvećem svom dijelu kantonalni resurs, ali kada je riječ o rudarstvu, na osnovu zakona i podzakonskih akata iz oblasti rudarstva ova oblast se ni jednim svojim dijelom ne može smatrati kantonalnim resursom, pa, na osnovu članaIII.2. h) i 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine ove Kolektivne ugovore su zakqučili ovlašteni subjekti. Brašwić Senad je tekođe u svom odgovoru istakao da osporava zahtjev podnosioca zahtjeva, a i iznenađuje ga, jer je od inicijatora zahtjeva dobio poziv 25.06.2010. godine da se javi u Rudnik "Mramor" u Mramoru radi razgovora o mogućnosti potpisivawa Sporazuma o izmirenju potraživawa po osnovu prava po Kolektivnom ugovoru. Ured za saradnju i zastupanje pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, po ovlaštenju premijera Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, pismeno je obavijestio Ustavni sud Federacije da je Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/00) zakqučen na osnovu ovlaštewa za zakqučivanje granskih kolektivnih ugovora sadržanog u članu 1. ranijeg Opšteg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, dok je Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 53/07 i 6/08) zakqučen na osnovu ovlaštewa za zakqučivanje granskih kolektivnih ugovora, sadržanog u članu 39. važećeg Opšteg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine. U skladu sa navedenim, Kolektivne ugovore su zakqučili predstavnici Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Samostalnog sindikata radnika rudnika uglja Bosne i Hercegovine i Samostalnog sindikata rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine. S obzirom da odredbama navedenih opštih kolektivnih ugovora nije predviđeno učešće predstavnika kantona prilikom zakqučivawa granskih kolektivnih ugovora, Tuzlanski kanton nije pristupio, nije dao saglasnost, niti je učestvovao u zakqučivanju Kolektivnih ugovora. U skladu sa navedenim, smatraju da Kolektivni ugovori nisu protivni Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine. Samostalni sindikat radnika rudnika uglja Bosne i Hercegovine dostavio je izjašnjenje u vezi sa zahtjevom, za koji smatra da je neosnovan, kao i navodi RMU "Banovići" d.d. Banovići. Sindikalna organizacija RMU "Banovići" d.d. Banovići predstavlja posebnuorganizaciono-teritorijalnu jedinicu u okviru Samostalnog sindikata radnika rudnika uglja Bosne i Hercegovine ili Samostalnog sindikata rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine, tako da wihovo učešće nije bilo potrebno s obzirom da su činu pregovarawa i zakqučivanju već pristupili wihovi predstavnici koji djeluju u okviru nekog od ovih samostalnih sindikata, kojem ta Sindikalna organizacija pripada. S obzirom da u konkretnom slučaju poslodavci u oblasti rudarstvanisu organizovani u posebno udruženje, kao predstavnik vlasnika većinskog kapitala ovlaštenje za zakqučenje ovog ugovora ima prvenstveno Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, shodno odredbama člana 112. Zakona o radu. U ovom slučaju, za oblast rudarstva, nadležnost i ovlaštenje ima posebno resorno ministarstvo, a to je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, koje istupa u ulozi unije poslodavaca. Stoga punomoć Vlade Tuzlanskog kantona nije uopšte bila potrebna, s obzirom da se većinski dio kapitala RMU "Banovići" d.d. Banovići nalazi upravo u državnom vlasništvu. 6. U ovom predmetu održana je javna rasprava dana 02.02.2011. godine, na kojoj su, izuzev podnosioca zahtjeva i Senada Brašwića, pristupile sve stranke u redovnim sudskim postupcima, odnosno wihovi punomoćnici, kao i punomoćnici stranaka koje su zakqučile Kolektivne ugovore: Samostalni sindikat radnika rudnika uglja Bosne i Hercegovine, Samostalni sindikat rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine i predstavnik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. Na javnoj raspravi prisutne stranke su suštinski, uz dodatnu argumentaciju i objašnjenja, ostale kod već ranije iznijetih pismenih navoda, a punomoćnici obje sindikalne organizacije su dodatno osporile kao neosnovane tvrdnje o nedostatku legitimacije na wihovoj strani za zakqučenje Kolektivnih ugovora. 7. Ustavni sud Federacije smatra da je nužno istaći da se iskqučivo kroz postupak pokrenut zahtjevom ovlaštenog suda, dakle, kroz ustavno pitanje, može razmatrati ustavnost i ovih, u najširem smislu riječi, opštih pravnih akata, kao što su predmetni Kolektivni ugovori, ukoliko su relevantni za donošenje sudske odluke u postupku pred podnosiocem zahtjeva. Stoga je konkretizovano ustavno pitanje podnosioca zahtjeva u pogledu utvrđivawa ustavnostiKolektivnih ugovora u okviru nadležnosti ovog suda. 8. Pritom, takođe, nužno je istaći da se Ustavni sud Federacije nije upuštao u ocjenu zakonskog legitimiteta za zakqučenje Kolektivnih ugovora na strani konkretnih sindikalnih organizacija,koje je elaborirano od strane većine stranaka u ovom ustavnosudskom postupku. Naime, ono se može razmotriti iskqučivo u vezi sa relevantnim odredbama Zakona o radu, te Opšteg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine i ranijeg Opšteg kolektivnog ugovora, jer je u pitanju ocjena zakonitosti, koja je u iskqučivoj nadležnosti redovnih sudova. 9. Ustavni sud Federacije je utvrdio slijedeće relevantne činjenice: RMU "Banovići" d.d. Banovići registrovan je kao dioničarsko društvo sa većinskim kapitalom Federacije Bosne i Hercegovine kao osnivača. Shodno navedenom, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je donijela Uredbu o vršenju ovlaštewa i obaveza organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim društvima po osnovu državnog kapitala ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/00), sa listom privrednih društava prema kojima vrši ovlaštewa po navedenom osnovu, na kojoj se pod rednim brojemV.19. nalazi RMU "Banovići" d.d. Banovići, nad kojim ovlaštenje vrši Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije. U skladu sa tim, Federacija Bosne i Hercegovine putem ovlaštenog ministarstva imenuje predsjednika i članove Upravnog odbora, te vrši druga ovlaštewa i obaveze kao vlasnik kapitala, koje su taksativno navedene u članu 2. navedene uredbe. Obavljajući dužnost većinskog vlasnika, nadalje, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donosi Odluku o prenosu udjela Federacije Bosne i Hercegovine u rudnicima uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine na JP Elektro- privreda BiH d.d.-Sarajevo ("Službene novine Federacije BiH", broj 4/09). U navedenoj odluci se, zbog posebnosti vlasničke strukture RMU "Banovići" d.d. Banovići, propisuje da će se posebnim aktom regulisati prenos dionica. Nadalje, Zakonom o finansijskoj konsolidaciji rudnika uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine prema obračunatim, a neuplaćenim javnim prihodima u periodu od 2009. do 2015. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/08), finansijska sredstva po osnovu dospjelih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, te poreza na plaću će biti obezbijeđena iz buxeta Federacije Bosne i Hercegovine. Druge poreske obaveze se takođe konsoliduju, te se utvrđuje način wihovog izvršewa zakqučno sa 2015. godinom. Napominjemo i činjenicu da je zakqučen i Sporazum o načinu izmirewa potraživawa zaposlenika po osnovu prava iz Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva (odnosi se na Kolektivni ugovor objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 49/00), u čijem kreiranju i usvajanju su učestvovali Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, ovlašteno Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Nadzorni odbor RMU "Banovići" d.d.Banovići, a zakqučen je između RMU "Banovići" d.d. Banovići putem ovlaštenog lica, direktora i predstavnika Sindikata zaposlenika i Sindikalne organizacije RMU "Banovići" d.d. Banovići. Konačno, nije nevažno pomenuti da Zakon o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/10), donošenjem kojeg je prestao da važi preuzeti zakon koji je uređivao ovu oblast u SRBiH, u članu 7., razgraničava upravljanje mineral- nim sirovinama, te propisuje da upravljanje mineralnim sirovinama navedenim u tač.1., 2. i 3. člana 7. navedenog zakona vrši Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, što je relevantno i za RMU "Banovići" d.d. Banovići. Relevantne odredbe Zakona o radu, te Opšteg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, kao i ranije važećeg Opšteg kolektivnog ugovora koje sistemski govore o ovlaštewima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u odjeqku koji se bavi kolektivnim ugovaranjem, u konkretnom slučaju nije nužno posebno analizirati, ali ih je Ustavni sud Federacije svakako uzeo u obzir pri odlučivanju u ovom predmetu. 10. Ustavni sud Federacije je takođe imao u vidu činjenicu da je ustavno pitanje postavljeno u kontekstu odlučivawa podnosioca zahtjeva po konkretnim sudskim sporovima u kojima se rješava o pojedinačnim imovinskim zahtjevima radnika. Pritom, navodi RMU "Banovići" d.d. Banovići, čiji punomoćnik je elaborirao primjewivost, odnosno finansijsku neodrživost prvenstveno ranije zakqučenog kolektivnog ugovora, nisu potkrijepljeni relevantnim i dovoqnim dokazima, niti su, u konkretnom slučaju, od suštinskog značaja. Ustavni sud Federacije podsjeća da je, iako je u nekim slučajevima nužno upuštati se i u pitanje finansijske utemeljenosti pojedinih zakonskih rješewa,in concreto, obim prava i obaveza stranaka u kolektivnim ugovorima i u smislu finansijske održivosti prvenstveno obaveza samih ugovarača. Predviđeni su i zakonski načini za izmjenu kolektivnog ugovora, a u prilog tome govori i sam direktor RMU "Banovići" d.d. Banovići u izjašnjenju da je "noviji", odnosno drugi osporeni kolektivni ugovor znatno boqi, odnosno realniji. Evidentno je da se mawi broj zaposlenka RMU "Banovići" d.d. Banovići odlučio sudskim putem zatražiti zaštitu svojih prava prema spornim Kolektivnim ugovorima. Ustavni sud Federacije napominje da je odluka o podnošenju tužbi lično, građansko pravo svakog radnika ponaosob i predstavlja njegovu zagarantovanu ličnu dispoziciju, a sudska zaštita materijalnih prava iz radnog odnosa zastarjeva u zakonskom roku. Stoga, imajući u vidu i naprijed navedeni Sporazum o načinu izmirewa potraživawa uposlenika, kao i protek vremena relevantnog za podnošenje zahtjeva za sudsku zaštitu, ne može se prihvatiti kao utemeljen stav RMU "Banovići" d.d.Banovići da bi ih ovakav ishod ustavnosudskog postupka doveo u finansijski kolaps. 11. Ustavni sud Federacije je donio odluku kao u izreci, uzimajući u obzir naprijed navedeno, iz slijedećih razloga: Evidentno je da je oblast korištewa prirodnih bogatstava u sferi zajedničke nadležnosti federalne vlasti i kantona (odredba članaIII.2.h) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine). ČlanomIII.3.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine je propisano da: "U skladu sa potrebama, nadležnosti iz članaIII.2. mogu biti ostvarene zajednički ili odvojeno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti". Činjenica je da oblast rudarstva, pa i kreiranje uslova za kontinuirani, nesmetani proces rada u ovoj osnovnoj grani privrede, a u koje svakako spada i uređenje radnih odnosa zaposlenika putem zakqučivawa kolektivnih ugovora koji regulišu prava i obaveze poslodavaca i zaposlenika, jeste jedan od osnovnih uslova za provođewa politike i osiguranje infrastrukturalnog uređewa iz oblasti energetike. To je, pak, u iskqučivoj nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine (odredba članaIII.1.f) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine). Imajući u vidu poziciju federalne vlasti kao većinskog vlasnika RMU "Banovići" d.d. Banovići, navedene ustavne odredbe je za konkretno ustavno pitanje nužno protumačiti na način da je federalna vlast ovlaštena da samostalno i uređuje i dogovara uslove za nesmetan proces rada, što ne iskqučuje i materiju radnih odnosa, koja je regulisana osporenim Kolektivnim ugovorima. Stoga, bez obzira na predmet Kolektivnih ugovora, koji jeste pretežno iz domena socijalne politike (radni odnosi), imajući u vidu naprijed navedeno, stoje ustavna ovlaštewa na strani federalne vlasti da "prema potrebama" koje su ovdje činjenično utvrđene može i samostalno djelovati. Stoga federalna vlast, kao većinski vlasnik, nije postupila suprotno duhu i odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kada je samostalno zakqučila Kolektivne ugovore. 12. Ustavni sud Federacije ukazuje strankama u postupku da u konkretnom slučaju nije relevantno pozivanje na presudu ovog suda broj U-28/08 od 24.09.2009. godine. Naime, predmet odlučivawa u navedenoj odluci je bio kolektivni ugovor kojim se rješava pitanje radnih odnosa (domen socijalne politike u zajedničkoj nadležnosti Federacije i kantona), u oblasti zdravstva (takođe zajednička nadležnost Federacije i kantona). Suštinska pak, činjenična razlika se ogleda u tome da je u navedenom slučaju tretirana oblast zdravstva, koja se finansira pretežnim dijelom iz buxeta kantona, u kojoj Federacija Bosne i Hercegovine ne nastupa sa vlasničkim pravima i obavezama poslodavca kao u ovom ustavnosudskom predmetu. Iz toga proizilazi i ustavnopravno drugačiji tretman vršewa zajedničke nadležnosti, koji podrazumijeva vršenje ovlaštewa Federacije i kantona u skladu sa članom III.2.b) i 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, što u tom slučaju nije postojalo u odnosu na Zeničko-dobojski kanton. 13. Ustavni sud Federacije je ovu presudu donio jednoglasno, u sastavu: mr KataSewak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr Ranka Cvijić, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i mr Faris Vehabović, sudije Suda. Broj U-26/10 2. februara 2011. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine MrKata Sewak,s.r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Tuzli, za utvrđivanje ustavnosti Odluke o komunalnim taksama, koju je donijelo Općinsko vijeće Srebrenik, na osnovu člana IV.C.10(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa Amandmanima LII i XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 2. februara 2011. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da je član 12. stav 3. Odluke o komunalnim taksama ("Službeni glasnik Općine Srebrenik", broj 10/05) u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da Odluka o komunalnim taksama, u dijelu koji se odnosi na Tarifu komunalnih taksi, član 22. Tarifni broj 2. nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Općine Srebrenik". Obrazloženje Kantonalni sud u Tuzli (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) u postupku rješavanja upravnog spora broj 03 0 U 00 1316 09 U tužitelja "Premier World Sport" d.o.o. Čitluk, protiv rješenja tuženog Federalnog ministarstva financija/Federalnog ministarstva finansija Sarajevo broj 07 15 980/08 od 28.11.2008. godine, na temelju člana IV.C.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, predočio je dana 16.8.2010. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno pitanje u vezi sa utvrđivanjem ustavnosti Odluke o komunalnim taksama (u daljnjem tekstu: osporena odluka), koju je donijelo Općinsko vijeće Srebrenik. U zahtjevu podnosioca između ostalog se navodi da se ovo ustavno pitanje predočava Ustavnom sudu Federacije iz razloga što je članom II.2.(1).c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom, a da je u Tarifi komunalnih taksi, koja je sastavni dio osporene odluke, visina godišnje takse za isticanje tvrtke propisana u bitno različitim iznosima, za različite djelatnosti, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija (npr. područje grada gdje je istaknuta firma, dimenzije-veličina istaknute firme, i sl.), što upućuje na neusklađenost osporene odluke sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Na temelju izloženog podnosilac zahtjeva je predložio da Ustavni sud Federacije, nakon održavanja javne rasprave, donese presudu kojom će utvrditi da osporena odluka nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije, na osnovu člana 16. a u vezi sa članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03), pozvao je "Premier World Sport" d.o.o. Čitluk, Federalno ministarstvo financija/Federalno ministarstvo finansija Sarajevo i Opštinsko vijeće Srebrenik da, kao stranke u postupku, dostave odgovor na zahtjev i na naknadno precizirani zahtjev Kantonalnog suda u Tuzli, za ocjenu ustavnosti osporene odluke. Općinsko vijeće Srebrenik, putem Službe za budžet, poduzetništvo i nadzor, u odgovoru na zahtjev istakli su mišljenje da je osporena odluka u skladu sa zakonskim propisima. Svoju odluku temelje na osnovama Zakona o komunalnim taksama ("Službeni list SR.BiH", broj 21/77, 35/88 i 26/89), u kome je u članu 12. stav 2. propisano da se, izuzetno, komunalna taksa za istaknutu firmu može propisivati u različitoj visini u zavisnosti od vrste djelatnosti. Ističu da je Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službeni list Federacije BiH", broj 49/06) propisano da jedinice lokalne samouprave, u zakonom propisanim okvirima, donose propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o oporezivanju. Jedinicama lokalne samouprave pripadaju, između ostalog, lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom. Federalno ministarstvo financija/Federalno ministarstvo finansija Sarajevo i "Premier World Sport" d.o.o. Čitluk nisu Ustavnom sudu Federacije dostavili traženi odgovor. Ustavni sud Federacije održao je javnu raspravu 10.11.2010. godine, na koju je samo pristupila, kao zakonska zastupnica podnosioca zahtjeva, Indira Hadžimehmedović, predsjednica Kantonalnog suda u Tuzli. Pozvani predstavnici drugih stranaka se nisu odazvali pozivu. Zastupnica podnosioca zahtjeva je na javnoj raspravi izmijenila zahtjev, zbog čega je javna rasprava odložena. Konačni zahtjev je naknadno precizirala podnescima od 17.11. i 22.12.2010. godine, predlažući da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da član 12. stav 3. osporene odluke i član 22. Tarife o komunalnim taksama, Tarifni broj 2., koja je sastavni dio osporene odluke, nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Nastavak javne rasprave Ustavni sud Federacije održao je 02.02.2011. godine, na koju nije pristupio niko od uredno pozvanih stranaka. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude iz slijedećih razloga: Amandmanom VIII. tačka d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da je u isključivoj nadležnosti Federacije "donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama i fiskalna politika Federacije". Na osnovu ovog ustavnog ovlaštenja Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06, 43/06 i 22/09). Članom 13. ovoga Zakona propisano je da jedinicama lokalne samouprave - općinama, pored ostalog, pripadaju javni prihodi i to: naknade i takse u skladu sa propisima jedinice lokalne samouprave (član 13 c), drugi prihodi predviđeni zakonom i drugim propisima Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave (član 13 h), te da općinska vijeća donose propise kojima se utvrđuje visina i naknada po osnovu korištenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i taksi u njihovoj nadležnosti (član 13. stav 3.) Članom VI.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da općinsko vijeće, pored ostalog, "usvaja budžet i donosi druge propise o oporezivanju i na drugi način osigurava potrebno finansiranje, koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast". Zakonom o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, pored ostalog, propisano je da: "u zakonom propisanim okvirima jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o oporezivanju (član 36.), te da jedinicama lokalne samouprave pripadaju, "između ostalog", lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje vijeće, u skladu sa zakonom" (član 37.). Ustavni sud Federacije je stanovišta da činjenica što je osporenu odluku donijelo Općinsko vijeće Srebrenik, pozivanjem na ranije važeći Zakon o komunalnim taksama, nije od značaja da bi ona bila zbog toga u nesaglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, mada taj zakon ne može biti osnov za donošenje odluke o komunalnim taksama. Polazeći od gore navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni sud Federacije ocijenio je da je, u konkretnom slučaju, Općinsko vijeće Srebrenik ovlašteno da donosi propise - odluke o uvođenju naknada i taksi na svom području i da propisuje kako uvjete plaćanja, tako istovremeno i sankcije za neplaćanje. Takav je upravo član 12. osporene odluke, kojim je u stavu 1. propisano da se prijava za razrez komunalne takse podnosi do 28. februara tekuće godine, prema stanju na dan prvog januara godine za koju se vrši razrez poreza. Stavom 2. ovog člana je propisano da eventualno nastale promjene u poslovanju poreskog obveznika poslije prvog januara tekuće godine poreski obveznik je dužan prijaviti narednog dana po njihovom nastanku, a u stavu 3. ovoga člana propisana je sankcija za nepostupanje po stavu 1.i 2. ovoga člana u 50% povećanju taksene tarife od propisane. Stoga, stav 3. člana 12. osporene odluke nije u nesaglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, jer upravo ovaj stav treba da djeluje destimulirajuće na nepostupanje taksenih obveznika po prva dva stava ovog člana. Ustavni sud Federacije ovakvu odredbu smatra opravdanom i u javnom interesu radi ostvarivanja svrhe osporene odluke. Međutim, kada su u pitanju dijelovi osporene odluke koji se odnosi na član 22. Tarife komunalnih taksi, Tarifni broj 2. osporene odluke, Ustavni sud Federacije utvrdio je da ona u tom dijelu nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, članom II.2.(1).c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo jednakosti pred zakonom. U konkretnom slučaju, članom 22. Tarife komunalnih taksi, Tarifni broj 2., visina godišnje takse određena je u bitno različitim iznosima, isključivo i zavisno od vrste djelatnosti koju tvrtka obavlja, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđenu visinu komunalnih taksi (kao npr. područje grada (kvarta) u kome je istaknuto ime tvrtke, veličina istaknutog imena tvrtke i sl.). Zbog toga Ustavni sud Federacije cijeni da, s obzirom na način kako je to propisano osporenom odlukom, imaoci tvrtki nisu u jednakom položaju pri utvrđivanju visine komunalne takse po tom osnovu, a što po ocjeni Ustavnog suda Federcije nije u skladu sa pomenutim odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisana jednakost osoba pred zakonom. S obzirom na navedeno, Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i mr. Faris Vehabović, sudije Suda. Broj 31/10 2. februara 2011. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Mr.Kata Senjak,s.r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Tuzli, za utvrđivanje ustavnosti Odluke o komunalnim taksama koju je donijelo Općinsko vijeće Srebrenik, na temelju članka IV.C.10(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u svezi sa Amandmanima LII i XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 2. veljače 2011. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da je članak 12. stavak 3. Odluke o komunalnim taksama ("Službeni glasnik Općine Srebrenik", broj 10/05) sukladan sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da Odluka o komunalnim taksama, u dijelu koji se odnosi na Tarifu komunalnih taksa, članak 22. Tarifni broj 2. nije sukladan sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Općine Srebrenik". Obrazloženje Kantonalni sud u Tuzli (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) u postupku rješavanja upravnog spora broj 03 0 U 00 1316 09 U tužitelja "Premier WorldSport" d.o.o.Čitluk, protiv rješenja tuženog Federalnog ministarstva financija/Federalnog ministarstva finansija Sarajevo broj 07 15 980/08 od 28.11.2008. godine, na temelju članka IV.C.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, predočio je dana 16.8.2010. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno pitanje u svezi utvrđivanja ustavnosti Odluke o komunalnim taksama (u daljnjem tekstu: osporena odluka) koju je donijelo Općinsko vijeće Srebrenik. U zahtjevu podnositelja između ostalog se navodi da se ovo ustavno pitanje predočava Ustavnom sudu Federacije iz razloga, što je člankom II.2.(1).c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom, a da je u Tarifi komunalnih taksa, koja je sastavni dio osporene odluke, visina godišnje takse za isticanje tvrtke propisana u bitno različitim iznosima, za različite djelatnosti, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija (npr. područje grada gdje je istaknuta firma, dimenzije-veličina istaknute firme i sl.), što upućuje na neusklađenost osporene odluke sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Na temelju izloženog podnositelj zahtjeva je predložio da Ustavni sud Federacije, nakon održavanja javne rasprave, donese presudu kojom će utvrditi da osporena odluka nije sukladna sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije, temeljem članka 16., a u svezi sa člankom 39. stavak 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03), pozvao je "Premier World Sport" d.o.o. Čitluk, Federalno ministarstvo financija/Federalno ministarstvo finansija Sarajevo i Općinsko vijeće Srebrenik da, kao stranke u postupku, dostave odgovor na zahtjev i na naknadno precizirani zahtjev Kantonalnog suda u Tuzli, za ocjenu ustavnosti osporene odluke. Općinsko vijeće Srebrenik, putem Službe za proračun, poduzetništvo i nadzor, u odgovoru na zahtjev istakli su mišljenje da je osporena odluka u skladu sa zakonskim propisima. Svoju odluku temelje na osnovama Zakona o komunalnim taksama ("Službeni list SR.BiH", broj 21/77, 35/88 i 26/89), u kome je u članku 12. stavak 2. propisano da se, izuzetno, komunalna taksa za istaknutu firmu može propisivati u različitoj visini u zavisnosti od vrste djelatnosti. Ističu da je Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službeni list Federacije BiH", broj 49/06) propisano da jedinice lokalne samouprave, u zakonom propisanim okvirima, donose propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o oporezivanju. Jedinicama lokalne samouprave pripadaju, između ostalog, lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom. Federalno ministarstvo financija/Federalno ministarstvo finansija Sarajevo i "Premier World Sport" d.o.o. Čitluk nisu Ustavnom sudu Federacije dostavili traženi odgovor. Ustavni sud Federacije održao je javnu raspravu 10.11.2010. godine, na koju je samo pristupila, kao zakonska zastupnica podnositelja zahtjeva, Indira Hadžimehmedović, predsjednica Kantonalnog suda u Tuzli. Pozvani predstavnici drugih stranaka se nisu odazvali pozivu. Zastupnica podnositelja zahtjeva je na javnoj raspravi izmijenila zahtjev, zbog čega je javna rasprava odložena. Konačni zahtjev je naknadno precizirala podnescima od 17.11. i 22.12.2010. godine, predlažući da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da članak 12. stavak 3. osporene odluke i članak 22. Tarife o komunalnim taksama, Tarifni broj 2., koja je sastavni dio osporene odluke, nije sukladan sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Nastavak javne rasprave Ustavni sud Federacije održao je 02.02.2011. godine, na koju nije pristupio niko od uredno pozvanih stranaka. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude iz slijedećih razloga: Amandmanom VIII. točka d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da je u isključivoj nadležnosti Federacije "donošenje propisa o financijama i financijskim institucijama i fiskalna politika Federacije". Na temelju ovoga ustavnog ovlaštenja Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06, 43/06 i 22/09). Člankom 13. ovoga Zakona propisano je da jedinicama lokalne samouprave - općinama, pored ostalog, pripadaju javni prihodi i to: naknade i pristojbe sukladno sa propisima jedinice lokalne samouprave (članak 13 c), drugi prihodi predviđeni zakonom i drugim propisima Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave (članak 13h), te da općinska vijeća donose propise kojima se utvrđuje visina i naknada po osnovu korištenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i pristojbi u njihovoj nadležnosti (članak 13.stavak 3.) Člankom VI.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da općinsko vijeće, pored ostalog, "usvaja proračun i donosi druge propise o oporezivanju i na drugi način osigurava potrebno financiranje, koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast". Zakonom o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, pored ostalog, propisano je da: "u zakonom propisanim okvirima jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i pristojbama, kao provedbene propise o oporezivanju (članak 36.), te da jedinicama lokalne samouprave pripadaju, "između ostalog", lokalne pristojbe i naknade čije iznose utvrđuje vijeće, sukladno sa zakonom" (članak 37.). Ustavni sud Federacije je stajališta da činjenica što je osporenu odluku donijelo Općinsko vijeće Srebrenik, pozivanjem na ranije važeći Zakon o komunalnim taksama, nije od značaja da bi ona bila zbog toga u nesuglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, mada taj zakon ne može biti temelj za donošenje odluke o komunalnim taksama. Polazeći od, gore navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni sud Federacije ocijenio je da je, u konkretnom slučaju, Općinsko vijeće Srebrenik ovlašteno donositi propise - odluke o uvođenju naknada i taksi na svom području i propisivati kako uvjete plaćanja, tako istovremeno i sankcije za neplaćanje. Takav je upravo članak 12. osporene odluke, kojim je u stavku 1. propisano da se prijava za razrez komunalne takse podnosi do 28. veljače tekuće godine, prema stanju na dan prvog siječnja godine za koju se vrši razrez poreza. Stavkom 2. ovog članka je propisano da eventualno nastale promjene u poslovanju poreskog obveznika, poslije prvog siječnja tekuće godine, poreski obveznik je dužan prijaviti narednog dana po njihovom nastanku, a u stavku 3.ovoga članka propisana je sankcija za nepostupanje po stavku 1.i 2. ovoga članka u 50% povećanju taksene tarife od propisane. Stoga, stavak 3. članka 12. osporene odluke nije u nesuglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, jer upravo ovaj stavak treba da djeluje destimulirajuće na nepostupanje taksenih obveznika po prva dva stavka ovog članka. Ustavni sud Federacije ovakvu odredbu smatra opravdanom i u javnom interesu radi ostvarivanja svrhe osporene odluke. Međutim, kada su u pitanju dijelovi osporene odluke, koji se odnose na članak 22. Tarife komunalnih taksi, Tarifni broj 2. osporene odluke, Ustavni sud Federacije utvrdio je da ona u tom dijelu nije u suglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, člankom II.2.(1).c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo jednakosti pred zakonom. U konkretnom slučaju, člankom 22. Tarife komunalnih taksi, Tarifni broj 2., visina godišnje takse određena je u bitno različitim iznosima, isključivo i zavisno od vrste djelatnosti koju tvrtka obavlja, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđenu visinu komunalnih taksi (kao npr. područje grada (kvarta) u kome je istaknuto ime tvrtke, veličina istaknutog imena tvrtke i sl.). Zbog toga Ustavni sud Federacije cijeni da, s obzirom na način kako je to propisano osporenom odlukom, imaoci tvrtki nisu u jednakom položaju pri utvrđivanju visine komunalne takse po tom osnovu, a što po ocjeni Ustavnog suda Federcaije nije u skladu sa pomenutim odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojima je propisana jednakost osoba pred zakonom. S obzirom na navedeno, Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i mr. Faris Vehabović, suci Suda. Broj 31/10 2. veljače 2011. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Mr.Kata Senjak,v.r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Tuzli, za utvrđivanje ustavnosti Odluke o komunalnim taksama, koju je donijelo Opštinsko vijećeSrebrenik, na osnovu člana IV.C.10(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa AmandmanimaLIIiXCVIna Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 2. februara 2011. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da je član 12. stav 3. Odluke o komunalnim taksama ("Službeni glasnik Opštine Srebrenik", broj 10/05) u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da Odluka o komunalnim taksama, u dijelu koji se odnosi na Tarifu komunalnih taksi, član 22. Tarifni broj 2. nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Opštine Srebrenik". Obrazloženje Kantonalni sud u Tuzli (u daqnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) u postupku rješavawa upravnog spora broj 03 0 U 00 1316 09 U tužitelja "Premier World Sport" d.o.o. Čitluk, protiv rješewa tuženog Federalnog ministarstva financija/Federalnog ministarstva finansija Sarajevo broj 07 15 980/08 od 28.11.2008 godine, na temequ članaIV.C.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, predočio je dana 16.8.2010. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno pitanje u vezi sa utvrđivanjem ustavnosti Odluke o komunalnim taksama (u daqnjem tekstu: osporena odluka), koju je donijelo Opštinsko vijeće Srebrenik. U zahtjevu podnosioca između ostalog se navodi da se ovo ustavno pitanje predočava Ustavnom sudu Federacije iz razloga što je članomII.2.(1).c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom, a da je u Tarifi komunalnih taksi, koja je sastavni dio osporene odluke, visina godišnje takse za isticanje tvrtke propisana u bitno različitim iznosima, za različite djelatnosti, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija (npr. područje grada gdje je istaknuta firma, dimenzije-veličina istaknute firme, i sl.), što upućuje na neusklađenost osporene odluke sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Na temequ izloženog podnosilac zahtjeva je predložio da Ustavni sud Federacije, nakon održavawa javne rasprave, donese presudu kojom će utvrditi da osporena odluka nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije, na osnovu člana 16. a u vezi sa članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03), pozvao je "Premier World Sport" d.o.o. Čitluk, Federalno ministarstvo financija/ Federalno ministarstvo finansija Sarajevo i Opštinsko vijeće Srebrenik da, kao stranke u postupku, dostave odgovor na zahtjev i na naknadno precizirani zahtjev Kantonalnog suda u Tuzli, za ocjenu ustavnosti osporene odluke. Opštinsko vijeće Srebrenik, putem Službe za buxet, poduzetništvo i nadzor, u odgovoru na zahtjev istakli su mišljenje da je osporena odluka u skladu sa zakonskim propisima. Svoju odluku temelje na osnovama Zakona o komunalnim taksama ("Službeni list SR.BIH", broj 21/77, 35/88 i 26/89), u kome je u članu 12. stav 2. propisano da se, izuzetno, komunalna taksa za istaknutu firmu može propisivati u različitoj visini u zavisnosti od vrste djelatnosti. Ističu da je Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službeni list Federacije BiH", broj 49/06) propisano da jedinice lokalne samouprave, u zakonom propisanim okvirima, donose propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o oporezivanju. Jedinicama lokalne samouprave pripadaju, između ostalog, lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom. Federalno ministarstvo financija/Federalno ministar- stvo finansija Sarajevo i "Premier World Sport"d.o.o. Čitluk nisu Ustavnom sudu Federacije dostavili traženi odgovor. Ustavni sud Federacije održao je javnu raspravu 10.11.2010. godine, na koju je samo pristupila, kao zakonska zastupnica podnosioca zahtjeva, Indira Haximehmedović, predsjednica Kantonalnog suda u Tuzli. Pozvani predstavnici drugih stranaka se nisu odazvali pozivu. Zastupnica podnosioca zahtjeva je na javnoj raspravi izmijenila zahtjev, zbog čega je javna rasprava odložena. Konačni zahtjev je naknadno precizirala podnescima od 17.11. i 22.12.2010. godine, predlažući da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da član 12. stav 3. osporene odluke i član 22. Tarife o komunalnim taksama, Tarifni broj 2., koja je sastavni dio osporene odluke, nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Nastavak javne rasprave Ustavni sud Federacije održao je 2.02.2011. godine, na koju nije pristupio niko od uredno pozvanih stranaka. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude iz slijedećih razloga: AmandmanomVIII. tačka d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da je u iskqučivoj nadležnosti Federacije "donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama i fiskalna politika Federacije". Na osnovu ovog ustavnog ovlaštewa Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06, 43/06 i 22/09). Članom 13. ovoga Zakona propisano je da jedinicama lokalne samouprave - opštinama, pored ostalog, pripadaju javni prihodi i to: naknade i takse u skladu sa propisima jedinice lokalne samouprave (član 13 c), drugi prihodi predviđeni zakonom i drugim propisima Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave (član 13 h), te da opštinska vijeća donose propise kojima se utvrđuje visina i naknada po osnovu korištewa i uređewa zemqišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i taksi u wihovoj nadležnosti (član 13.stav 3.) ČlanomVI.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da opštinsko vijeće, pored ostalog, "usvaja buxet i donosi druge propise o oporezivanju i na drugi način osigurava potrebno finansiranje, koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast". Zakonom o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, pored ostalog, propisano je da: "u zakonom propisanim okvirima jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o oporezivanju (član 36.), te da jedinicama lokalne samouprave pripadaju, "između ostalog", lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje vijeće, u skladu sa zakonom" (član 37.). Ustavni sud Federacije je stanovišta da činjenica što je osporenu odluku donijelo Opštinsko vijeće Srebrenik, pozivanjem na ranije važeći Zakon o komunalnim taksama, nije od značaja da bi ona bila zbog toga u nesaglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, mada taj zakon ne može biti osnov za donošenje odluke o komunalnim taksama. Polazeći od gore navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni sud Federacije ocijenio je da je, u konkretnom slučaju, Opštinsko vijeće Srebrenik ovlašteno da donosi propise - odluke o uvođenju naknada i taksi na svom području i da propisuje kako uslove plaćawa, tako istovremeno i sankcije za neplaćanje. Takav je upravo član 12. osporene odluke, kojim je u stavu 1. propisano da se prijava za razrez komunalne takse podnosi do 28. februara tekuće godine, prema stanju na dan prvog januara godine za koju se vrši razrez poreza. Stavom 2. ovog člana je propisano da eventualno nastale promjene u poslovanju poreskog obveznika poslije prvog januara tekuće godine poreski obveznik je dužan prijaviti narednog dana po wihovomnastanku,austavu 3.ovoga člana propisana je sankcija za nepostupanje po stavu 1.i 2. ovoga člana u 50% povećanju taksene tarife od propisane. Stoga, stav 3. člana 12. osporene odluke nije u nesaglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, jer upravo ovaj stav treba da djeluje destimulirajuće na nepostupanje taksenih obveznika po prva dva stava ovog člana. Ustavni sud Federacije ovakvu odredbu smatra opravdanom i u javnom interesu radi ostvarivawa svrhe osporene odluke. Međutim, kada su u pitanju dijelovi osporene odluke koji se odnosi na član 22. Tarife komunalnih taksi, Tarifni broj 2. osporene odluke, Ustavni sud Federacije utvrdio je da ona u tom dijelu nije u saglasnostisa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, članomII.2.(1).c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo jednakosti pred zakonom. U konkretnom slučaju, članom 22. Tarife komunalnih taksi, Tarifni broj 2., visina godišnje takse određena je u bitno različitim iznosima, iskqučivo i zavisno od vrste djelatnosti koju tvrtka obavlja, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđenu visinu komunalnih taksi (kao npr. područje grada (kvarta) u kome je istaknuto ime tvrtke, veličina istaknutog imena tvrtke i sl.).Zbog toga Ustavni sud Federacije cijeni da, s obzirom na način kako je to propisano osporenom odlukom, imaoci tvrtki nisu u jednakom položaju pri utvrđivanju visine komunalne takse po tom osnovu, a što po ocjeni Ustavnog suda Federcaije nije u skladu sa pomenutim odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisana jednakost osoba pred zakonom. S obzirom na navedeno, Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: mr Kata Sewak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr Ranka Cvijić, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i mr Faris Vehabović, sudije Suda. Broj 31/10 2. februara 2011. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine MrKata Sewak,s.r. JU CENTAR ZA EDUKACIJU SUDIJA/SUDACA I TUŽILACA/ TUŽITELJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Na osnovu člana 12. stav 1. tačka 9. Zakona o Centru za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02 i 21/03), člana 11. stav 2. tačka 6. Zakona o arhivskoj građi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/02) i člana 13. Uredbe o organizovanju i načinu vršenja arhivskih poslova u organima uprave i službama za upravu u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/03), VD direktora Centra za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMISIJE ZA SASTAVLJANJE POPISA BEZVRIJEDNE REGISTRATURNE GRAĐE I. Imenuje se Komisija za sastavljanje popisa bezvrijedne registraturne građe u sastavu: 1. ADELA ČOMIĆ, predsjednik Komisije, 2. RAMIZ ŠAHIĆ, član i 3. NEDŽAD BRLJEVAC, član. II. Komisija iz tačke I ovog Rješenja će, saglasno listi kategorija i rokovima čuvanja registraturne građe, u roku od 15.02.2011. godine do 15.05.2011. godine sačiniti popis bezvrijedne registra- turne građe, te u saradnji sa službenikom nadležnog Arhiva prove- sti postupak provjere u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima i sastaviti zapisnik na osnovu kojeg će nadležni arhiv izdati rješenje za uništenje bezvrijedne registraturne građe. III. Za rad Komisije, predsjedniku i članovima Komisije pripada pravo na naknadu u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/10) i Odlukom o načinu obrazovanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i rukovodilaca federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", br. 80/07, 84/07, 6/08 i 13/09), o čemu će se donijeti posebno rješenje. IV. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljeno u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-48-160-01/11 15. februara/veljače 2011. godine V.D. direktora Radoslav Marjanović,s.r. Na osnovu člana 12. stav 1. tačka 9. Zakona o Centru za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02 i 21/03), člana 11. stav 2. tačka 6. Zakona o arhivskoj građi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/02) i člana 13. Uredbe o organizovanju i načinu vršenja arhivskih poslova u organima uprave i službama za upravu u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/03), VD direktora Centra za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU ČLANA KOMISIJE ZA SASTAVLJANJE POPISA BEZVRIJEDNE REGISTRATURNE GRAĐE I. TANJA BJELJAC se imenuje za člana Komisija za sastavljanje popisa bezvrijedne registraturne građe. II. Imenovana će u Komisiji iz tačke I. ovog Rješenja, saglasno listi kategorija i rokovima čuvanja registraturne građe, u roku od 15. 02. 2011. godine do 15. 05. 2011. godine sačiniti popis bezvrijedne registraturne građe koja se odnosi na finansije i finansijsko poslovanje Centra, te zajedno sa ostalim članovima Komisije, a u saradnji sa službenikom nadležnog arhiva provesti postupak provjere u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima i sastaviti zapisnik na osnovu kojeg će nadležni arhiv izdati rješenje za uništenje bezvrijedne registraturne građe iz ove oblasti. III. Za rad Komisije, predsjedniku i članovima Komisije pripada pravo na naknadu u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/10) i Odlukom o načinu obrazovanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i rukovodilaca federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", br. 80/07, 84/07, 6/08 i 13/09), o čemu će se donijeti posebno rješenje. IV. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljeno u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-48-160-02/11 23. februara/veljače 2011. godine V.D. direktora Radoslav Marjanović,s.r. (Sl-309/11-F) FEDERALNA DIREKCIJA ZA CIVILNU AVIJACIJU/ZRAKOPLOVSTVO Na osnovu člana 26. stav 2. Pravilnika o javnim nabavkama br. 10-1-02-1-288-1/05 od 11.05.2005. godine, tačke III. Odluke o načinu obrazovanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije BiH i rukovodilaca federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", br. 80/07, 84/07, 6/08 i 13/09) i Rješenja federalnog ministra prometa i komunikacija 03/2-34-1-104-1/07 od 5. aprila 2007. godine, direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju- zrakoplovstvo donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMISIJE ZA JAVNE NABAVKE Član 1. Imenuje se Komisija za provođenje ponovnog postupka konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda za javnu nabavku robe - rezervnih dijelova za uređaj za neprekidno napajanje (UPS DIGYS 40 kV) kao i njegovo servisiranje za potrebe Centra kontrole zračnog prometa Sarajevo/Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo (FED CAD), u sljedećem sastavu: 1. ZARFA MURTIĆ, predsjednik Komisije, 2. AMIR DŽEKO, član 3. GORANA LAKIČEVIĆ, član Za sekretara Komisije imenuje se ANA CVITANOVIĆ. Član 2. Imenovana lica iz člana 1. ovog Rješenja dužna su postupati u skladu sa odredbama ZJN-a BiH, podzakonskim aktima i Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 3. Zadatak Komisije je da u skladu sa članom 34. stav 1. tačka b) Zakona o javnim nabavkama ("Službeni glasnik BiH", broj 49/04, 19/05, 52/05, 92/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09 i 60/10) utvrdi najnižu cijenu tehnički zadovoljavajuće ponude, sačini izvještaj o radu i daje preporuku za dodjelu ugovora direktoru Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Zadatak sekretara Komisije su admini- strativni poslovi, priprema zapisnika sa sastanka Komisije, izvještaj o radu Komisije, dokumentovanje i drugi poslovi po zahtjevu predsjednika Komisije. Član 4. Rok za izvršenje zadataka iz člana 3. je 15.04.2011. godine. Član 5. Predsjednik i njihovi članovi iz člana 1. ovog Rješenje dužni su potpisati izjavu o nepristrasnosti i povjerljivosti u odnosu na ponuđače koja je sastavni dio ovog Rješenje, a u skladu sa Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 6. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja. Broj 10-1-27-63-423-2/11 25. marta/ožujka 2011. godine Mostar Direktor Amadeo Mandić,s.r. (Sl-315/11-F) FEDERALNI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDU SARAJEVO Na osnovu člana 7. Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), člana 7. Zakona o javnim nabavkama ("Službene glasnik BiH", broj 49/04, 19/05, 52/05, 92/05, 8/06, 24/06 i 70/06) u daljnjem tekstu: Zakon, zatim člana 5. i 6. Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hrcegovine ("Službene glasnik BiH", broj 3/05) u daljnjem tekstu: Uputstvo, i Odluke o načinu obrazovanja i utvrđivanja visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i rukovoditelja federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/07, 84/07, 6/08 i 13/09), direktor Federalnog zavoda za poljoprivredu Sarajevo donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMISIJE ZA JAVNE NABAVKE I. Imenuje se Komisija za provođenje postupka javne nabavke usluga osiguranja imovine i uposlenika u Federalnom zavodu za poljoprivredu Sarajevo - putem konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda, u slijedećem sastavu: 1. SENAD VELIĆ - predsjedavajući, 2. Dr. sci. BOŠKO GAČEŠA- član, 3. ELMA ŠABOTIĆ - član. II. Za predsjedavajućeg Komisije imenuje se VELIĆ SENAD, koji usmjerava rad Komisije i osigurava poštivanje odredaba Zakona i Uputstva. III. Predsjedavajući Komisije će odrediti jednog člana Komisije koji će obavljati administrativne poslove za Komisiju, pripremati zapisnike sa sastanaka Komisije, izvještaj o radu Komisije i druge poslove koje zahtijeva predsjedavajući Komisije. IV. Imenovane osobe dužne su u provođenju postupka javne nabavke postupati u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama BiH ("Službene glasnik BiH", broj 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06 i 12/09). V. Zadatak Komisije je da utvrdi plan rada Komisije, otvori prispjele ponude, sačini zapisnik o otvaranju ponuda, ocijeni prispjele ponude, sačini izvještaj o radu i daje preporuku za dodjelu ugovora na način propisan Zakonom o javnim nabavkama BiH, provedbenim propisima i općim aktima iz oblasti javne nabavke. VI. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-49-522-1/10 16. marta/ožujka 2011. godine Sarajevo Direktor Dr. sci.Mustafa Đelilović,s.r. (Sl-313/11-F) FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU KOEFICIJENTI RASTA CIJENA U FEDERACIJI BiH U JANUARU/SIJEČNJU 2011. GODINE 1. Koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda u mjesecu januaru/siječnju 2011. godine u odnosu na prethodni mjesec je 0,014. 2. Koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda od početka godine do kraja januara/siječnja je 0,014. 3. Koeficijent prosječnog mjesečnog rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda od početka godine do kraja januara/siječnja je 0,014. 4. Koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda u mjesecu januaru/siječnju 2011. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine je 0,037. 5. Koeficijent rasta potrošačkih cijena u mjesecu januaru/ siječnju 2011. godine u odnosu na prethodni mjesec je 0,014. 6. Koeficijent rasta potrošačkih cijena od početka godine do kraja januara/siječnja je 0,014. 7. Koeficijent prosječnog mjesečnog rasta potrošačkih cijena od početka godine do kraja januara/siječnja je 0,014. 8. Koeficijent rasta potrošačkih cijena u januaru/siječnju 2011. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine je 0,026. Broj 14 21. marta/ožujka 2011. godine Sarajevo Direktor Derviš Đurđević,s.r. KOEFICIJENTI RASTA CIJENA U FEDERACIJI BiH U FEBRUARU/VELJAČI 2011. GODINE 1. Koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda u mjesecu februaru/veljači 2011. godine u odnosu na prethodni mjesec je 0,005. 2. Koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda od početka godine do kraja februara/veljače je 0,019. 3. Koeficijent prosječnog mjesečnog rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda od početka godine do kraja februara/veljače je 0,009. 4. Koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda u mjesecu februaru/veljači 2011. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine je 0,042. 5. Koeficijent rasta potrošačkih cijena u mjesecu februaru/ veljači 2011. godine u odnosu na prethodni mjesec je 0,005. 6. Koeficijent rasta potrošačkih cijena od početka godine do kraja februara/veljače je 0,019. 7. Koeficijent prosječnog mjesečnog rasta potrošačkih cijena od početka godine do kraja februara/veljače je 0,009. 8. Koeficijent rasta potrošačkih cijena u februaru/veljači 2011. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine je 0,030. Broj 15 21. marta/ožujka 2011. godine Sarajevo Direktor Derviš Đurđević,s.r. VLADA ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Na osnovu člana 16. stav 3. Zakona o Vladi Zeničko- dobojskog kantona - Prečišćeni tekst ("Službene novine Zeničko- dobojskog kantona", broj 7/10), a u skladu sa članom 26. Zakona o ustanovama ("Službeni list R BiH", broj 6/92, 8/93 i 13/94), u vezi sa članom 129. stav 2. Zakona o srednjoj školi ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 5/04, 20/07 i 19/09), Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na 3. sjednici održanoj 17. marta 2011. godine, donosi RJEŠENJE O RAZRJEŠENJU ČLANA ŠKOLSKOG ODBORA MJEŠOVITE SREDNJE ŠKOLE TEŠANJ I. Razrješava se članstva u Školskom odboru Mješovite srednje škole Tešanj –IBRAHIMKADIĆ SENAD, član - iz reda roditelja. II. Rješenje stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona" i "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 02-34-7700/11 17. marta/ožujka 2011. godine Zenica Premijer Fikret Plevljak,s.r. Na osnovu člana 16. stav 3. Zakona o Vladi Zeničko- dobojskog kantona - Prečišćeni tekst ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 7/10) i člana 25. Zakona o ustanovama ("Službeni list R BiH", broj 6/92, 8/93 i 13/94), u vezi sa članom 129. stav 2. Zakona o srednjoj školi ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 5/04, 20/07 i 19/09), a nakon provedenog postupka za izbor od strane Vijeća roditelja od 17.02,2011. godine, Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na 3. sjednici održanoj 17. marta 2011. godine, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANA ŠKOLSKOG ODBORA MJEŠOVITE SREDNJE ŠKOLE TEŠANJ I. U Školski odbor Mješovite srednje škole Tešanj, na period do isteka mandata Školskom odboru, imenuje se: –ĐULBIĆ AGO, član - iz reda roditelja. II. Rješenje stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona" i "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 02-34-7701/11 17. marta/ožujka 2011. godine Zenica Premijer Fikret Plevljak,s.r. (Sl-306/11-F) Na osnovu člana 16. stav 3. Zakona o Vladi Zeničko- dobojskog kantona-Prećišćeni tekst ("Službene novine Zeničko- dobojskog kantona", broj 7/10), a u skladu sa članom 26. Zakona o ustanovama ("Službeni list R BIH", broj 6/92, 8/93 i 13/94), u vezi sa članom 83. stav 2. Zakona o osnovnoj školi ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 5/04 i 20/07), Vlada Zeničko - dobojskog kantona, na 3. sjednici održanoj 17. marta 2011. godine, donosi RJEŠENJE O RAZRJEŠENJU ČLANA ŠKOLSKOG ODBORA OSNOVNE ŠKOLE "NOVI ŠEHER", NOVI ŠEHER, MAGLAJ I. Razrješava se članstva u Školskom odboru Osnovne škole "Novi Šeher", Novi Šeher, Maglaj: - MEŠIĆ KASIM, član - iz reda roditelja. II. Rješenje stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona" i "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 02-38-7957/11 17. marta/ožujka 2011. godine Zenica Premijer Fikret Plevljak,s.r. Na osnovu člana 16. stav 3. Zakona o Vladi Zeničko- dobojskog kantona-Prečišćeni tekst ("Službene novine Zeničko- dobojskog kantona", broj 7/10), i člana 25. Zakona o ustanovama ("Službeni list R BiH", broj 6/92, 8/93 i 13/94). u vezi sa članom 83. stav 2. Zakona o osnovnoj školi ("Službene novine Zeničko- dobojskog kantona", broj 5/04 i 20/07), a nakon provedenog postupka izbora od strane Vijeća roditelja Osnovne škole "Novi Šeher", Novi Šeher, Maglaj za imenovanje u Školski odbor člana iz reda roditelja od 15.10.2010. godine, Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na 3. sjednici održanoj 17. marta 2011. godine, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANA ŠKOLSKOG ODBORA OSNOVNE ŠKOLE "NOVI ŠEHER", NOVI ŠEHER, MAGLAJ I. U Školski odbor Osnovne škole "Novi Šeher", Novi Šeher, Maglaj na period do kraja mandata u Školskom odboru, imenuje se: –SMAJUKOVIĆ RAMIZ, član - iz reda roditelja. II. Rješenje stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona" i "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 02-38-7956/11 17. marta/ožujka 2011. godine Zenica Premijer Fikret Plevljak,s.r. (Sl-312/11-F) JKP "KOMRAD" D.O.O. BIHAĆ Na osnovu člana 17. Poslovnika o radu Skupštine broj 228-S-03/07 od 16.02.2007. godine, odredaba člana 26. alineja 12., člana 77. Statuta JKP "Komrad" d.o.o. Bihać ("Službeni glasnik općine Bihać", broj 5/06, 15/08 i 8/10) i Odluke o predlaganju kandidata za predsjednika i članove Odbora za reviziju Nadzornog odbora JKP "Komrad" d.o.o. Bihać broj 0-728/11 od 09.03.2011. godine, na prvoj sjednici Skupštine, održanoj 18. marta 2011. godine, donosi se slijedeća ODLUKA O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ČLANOVA ODBORA ZA REVIZIJU JKP "KOMRAD" D.O.O. BIHAĆ I. Imenuje se Odbor za reviziju JKP "Komrad" d.o.o. Bihać u sastavu: 1. HAMLAT ALIBEGOVIĆ, predsjednik 2. JASMINA MULIĆ, član 3. EMINA MEŠIĆ, član II. Predsjednik i članovi Odbora za reviziju imenuju se za vrijeme od četiri godine, s mogućnošću ponovnog imenovanja. III. Ovlašćuje se Uprava JKP "Komrad" d.o.o. Bihać da u ime JKP "Komrad" d.o.o. Bihać zaključi ugovor o angažmanu za rad u Odboru za reviziju, u skladu sa Statutom Preduzeća i odlukom Skupštine o visini naknade za rad u Odboru za reviziju. IV. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 861/O-3/11 18. marta/ožujka 2011. godine Predsjednik Skupštine Elvir Hadžić,s.r. (Sl-311/11-F) SADRŽAJ PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 357 Zakon o izvršavanju Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2011. godinu (bosanski jezik) 1 Zakon o izvršavanju Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2011. godinu (hrvatski jezik) 5 Zakon o izvršavanju Buxeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2011. godinu (srpski jezik) 9 358 Budžet Federacije Bosne i Hercegovine za 2011. godinu (bosanski jezik) 13 Proračun Federacije Bosne i Hercegovine za 2011. godinu (hrvatski jezik) 121 359 Odluka o usvajanju finansijskih planova vanbudžetskih fondova za 2011. godinu 229 VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 360 Uredba o posebnim naknadama za okoliš koje se plaćaju pri registraciji motornih vozila (bosanski jezik) 248 Uredba o posebnim naknadama za okoliš koje se plaćaju pri registraciji motornih vozila (hrvatski jezik) 248 Uredba o posebnim naknadama za okoliš koje se plaćaju pri registraciji motornih vozila (srpski jezik)249 361 Odluka o usvajanju Akcionog plana za sprovođenje generalnih mjera radi prevencije povreda utvrđenih u presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Branimir Đokić protiv Bosne i Hercegovine 250 362 Odluka o načinu obrazovanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i rukovoditelja federalnih organa državne službe (bosanski jezik) 251 Odluka o načinu obrazovanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i rukovoditelja federalnih organa državne službe (hrvatski jezik) 252 Odluka o načinu obrazovawa i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i rukovoditelja federalnih organa državne službe (srpski jezik)253 363 Odluka o prestanku važenja Odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine V. broj 191/2011 od 9. 3. 2011. godine 254 364 Odluka o sufinansiranju najnižih penzija ostvarenih pod povoljnijim uvjetima, čiji je iznos u isplati za mart 2011. godine manji od iznosa najniže penzije po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju u Federaciji Bosne i Hercegovine 254 365 Rješenje o ovlaštenju potpisnika iz oblasti finansijskih poslova 255 366 Rješenje o imenovanju Komisije za administrativna pitanja 255 367 Rješenje o imenovanju Radne grupe za izradu Prijedloga operativnog plana rada Vlade Federacije Bosne i Hercegovine 255 368 Rješenje o imenovanju članova Ekonomsko-socijalnog vijeća ispred Vlade Federacije Bosne i Hercegovine 256 369 Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Komisije za rješavanje statusnih pitanja članova Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i njihovih savjetnika 256 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE 370 Rješenje o imenovanju Komisije za javne nabavke (bosanski jezik) 256 Rješenje o imenovanju Povjerenstva za javne nabave (hrvatski jezik) 257 Rješenje o imenovanju Komisije za javne nabavke (srpski jezik) 257 FEDERALNO MINISTARSTVO PROMETA I KOMUNIKACIJA 371 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o utvrđivanju poslova u Federalnoj direkciji za civilnu avijaciju-Federalnoj direkciji za civilno zrakoplovstvo za koje se plaće uvećavaju zbog posebnih uslova rada i odgovornosti (bosanski jezik) 258 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o utvrđivanju poslova u Federalnoj direkciji za civilno zrakoplovstvo/Federalnoj direkciji za civilnu avijaciju za koje se plaće uvećavaju zbog posebnih uvjeta rada i odgovornosti (hrvatski jezik) 258 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o utvrđivanju poslova u Federalnoj direkciji za civilnu avijaciju-Federalnoj direkciji za civilno zrakoplov- stvo za koje se plate uvećavaju zbog posebnih uslova rada i odgovornosti (srpski jezik) 259 FEDERALNO MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA 372 Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Stručnog odbora za energetsku efikasnost 259 373 Rješenje o izmjenama i dopunama Rješenja o imenovanju Stručnog odbora za poslove ocjene validnosti dokumentacije neophodne za izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova projektovanja i izvođenja radova 259 FEDERALNO MINISTARSTVO ZA PITANJA BORACA/BRANITELJA I INVALIDA ODBRAMBENO- OSLOBODILAČKOG/DOMOVINSKOG RATA 374 Pravilnik o radu ljekarskih komisija Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja u postupku po Zakonu o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti branilačko-invalidske zaštite260 USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Presuda broj U-26/10 (bosanski jezik) 267 Presuda broj U-26/10 (hrvatski jezik) 269 Presuda broj U-26/10 (srpski jezik) 272 Presuda broj 31/10 (bosanski jezik) 276 Presuda broj 31/10 (hrvatski jezik) 277 Presuda broj 31/10 (srpski jezik) 278 JU CENTAR ZA EDUKACIJU SUDIJA/SUDACA I TUŽILACA/TUŽITELJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Rješenje o imenovanju Komisije za sastavljanje popisa bezvrijedne registraturne građe 279 Rješenje o imenovanju člana Komisije za sastavljanje popisa bezvrijedne registraturne građe 280 FEDERALNA DIREKCIJA ZA CIVILNU AVIJACIJU/ ZRAKOPLOVSTVO Rješenje o imenovanju Komisije za javne nabavke 280 FEDERALNI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDU SARAJEVO Rješenje o imenovanju Komisije za javne nabavke 281 FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU Koeficijenti rasta cijena u Federaciji BiH u januaru/siječnju 2011. godine 281 Koeficijenti rasta cijena u Federaciji BiH u februaru/veljači 2011. godine 281 VLADA ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Rješenje o razrješenju člana Školskog odbora Mješovite srednje škole Tešanj 281 Rješenje o konačnom imenovanju člana Školskog odbora Mješovite srednje škole Tešanj 282 Rješenje o razrješenju člana Školskog odbora Osnovne škole "Novi Šeher", Novi Šeher, Maglaj 282 Rješenje o konačnom imenovanju člana Školskog odbora Osnovne škole "Novi Šeher", Novi Šeher, Maglaj282 JKP "KOMRAD" D.O.O. BIHAĆ Odluka o imenovanju predsjednika i članova Odbora za reviziju JKP "Komrad" d.o.o. Bihać 282 Izdavač: JP NIO Službeni list BiH Sarajevo, Džemala Bijedića 39/III - Direktor: Dragan Prusina - Telefoni: Centrala: 722-030 - Direktor: 722-061 - Pretplata: 722-054, faks: 722-071 - Oglasni odjel: 722-049, 722-050, faks: 722-074 - Služba za pravne i opće poslove: 722-051 - Računovodstvo: 722-044, 722-046 - Komercijala: 722-042 - Pretplata se utvrđuje polugodišnje, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: UNICREDIT BANK d.d. 338-320-22000052-11, VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 160-200-00005746-51, HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Banja Luka, filijala Brčko 552-000-00000017-12, RAIFFEISEN BANK d.d. BiH Sarajevo 161-000-00071700-57 - Štampa: GIK "OKO" d.d. Sarajevo - Za štampariju: Fehim Škaljić - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska glasila. "Službene novine Federacije BiH", su upisane u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 414. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj 01071019. - PDV broj 200226120002. Molimo pretplatnike da obavezno dostave svoj PDV broj radi izdavanja poreske fakture. Izdanje na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Pretplata za I polugodište 2011. godine na "Službene novine Federacije BiH" 110,00 KM. Pretplata za I polugodište 2011. godine na "Službeni glasnik BiH" i "Međunarodne ugovore" 120,00 KM, Web izdanje: http: //www.sluzbenenovine.ba - godišnja pretplata 200,00 KM po korisniku