Aktio

FEDERALNO MINISTARST VO ZDRAVSTVA

Pravilnik o dopunama Pravilnika o uslov ima i

784 Na osnovu čl. 109. i 113. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/97), federalni ministar zdravstva donosi PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O USLOV IMA I POSTUPKU PRIZNAVAWA PRIPRAVNIČKOG ODNOSNO SPECIJALIZANTSKOG STAŽA OBAVQENOG IZVAN BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Pravilniku o uslovima i postupku priznavawa pri - pravni čkog odnosno specijalizantskog staža obavljenog izvan Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/05 - Prečišćeni tekst) (u daqnjem tekstu: Pravilnik), iza člana 6. dodaju se novi čl. 6a., 6b. i 6c, koji glase: "Član 6a. Izuzetno od odredbe člana 4. ovog Pravilnika, zdravstve - nom radniku visoke stručne spreme, koji je obavio pripravni čki staž za svoje stručno zvanje u državama Evropske unije, odnosno koji je obavio stručni dio pripravničkog staža u inostranstvu, kroz stručnu praksu u okviru studija po bolowskom sistemu obrazovawa, priznaje se pripravnički staž. Priznavanje pripravničkog staža u slučajevima iz stava 1. ovog člana obavlja federalni ministar zdravstva, na osnovu podnijetog dokumentiranog zahtjeva zdravstvenog radnika koji sadrži slijedeće: –diplomu o završenom fakultetu ili njenu ovjerenu kopiju, kao i nostrifikaciju diplome stečene u inostranstvu koju obavlja nadležno državno tijelo u Bosni i Hercegovini, a saglasno propisima o visokom obrazovanju, –nastavni plan i pro gram završenog fakulteta u inostranstvu, ovjeren od strane tijela koje ga je donijelo, s prijevodom istog koji je ovjeren od strane ovlaštenog prevodioca i iz kojeg je vidqivo da je pripravnički staž obavljen u državama Evropske unije, odnosno da je stručni dio pripravničkog staža u inostranstvu obavljen kroz stručnu praksu u okviru studija po bolowskom sistemu obrazovawa, –dokaz o ispuwavanju uslova prebivališta odnosno boravišta, saglasno članu 3. Pravilnika. Član 6b. Na osnovu podnijetog dokumentiranog zahtjeva iz člana 6a. ovog pravilnika, po provedenom postupku, federalni ministar zdravstva donosi rješenje kojim se utvrđuje priznavanje pripravničkog staža obavljenog u inostranstvu, uz obavezu da zdravstveni radnik obavi dio staža koji se odnosi na "Osnove ustavnog sistema Bosne i Hercegovine i Federa cije Bosne i Hercegovine, kao i organizaciju zdravstvene zaštite i zdravstvenog osigurawa u Federaciji Bosne i Hercegovine". Rješenje donijeto u smislu stava 1. ovog člana je konačno u upravnom postupku. Član 6c. Zdravstveni radnik kojem je rješenjem priznat obavljeni staž u smislu člana 6b. ovog pravilnika, a položio je i stručni ispit u inostranstvu, dužan je polagati dio stručnog ispita za koji je utvrđena obaveza obnavljanja pripravničkog staža. Zdravstveni radnik iz stava 1. ovog člana, uz zahtjev za polaganje stručnog ispita, dostavlja i potvrdu o obavljenom dijelu pripravničkog staža koju mu izdaje direktor zdravstvene ustanove u kojoj je obnovio dio pripravničkog staža.". Broj 41 – Strana 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. Član 2. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-37-4344/10 6. jula 2010. godine Sarajevo Ministar Prim. dr sci. Safet Omerović, s. r. Na osnovu čl. 109. i 113. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/97), federalni ministar zdravstva donosi PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVI LNIKA O UVJETIMA I POSTUPKU PRIZNAVANJA PRIPRAVNIČKOG ODNOSNO SPECIJALIZANTSKOG STAŽA OBAVLJENOG IZVAN BOSNE I HERCEGOVI NE Član 1. U Pravilniku o uvjetima i postupku priznavanja pripravni - čkog odnosno specijalizantskog staža obavljenog izvan Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/05 - Prečišćeni tekst) (u daljnjem tekstu: Pravilnik), iza člana 6. dodaju se novi čl. 6a., 6b. i 6c, koji glase: "Član 6a. Izuzetno od odredbe člana 4. ovog pravilnika, zdravstvenom radniku visoke stručne spreme, koji je obavio pripravnički staž za svoje stručno zvanje u državama Evropske unije, odnosno koji je obavio stručni dio pripravničkog staža u inostranstvu, kroz stručnu praksu u okviru studija po bolonjskom sistemu obrazovanja, priznaje se pripravnički staž. Priznavanje pripravničkog staža u slučajevima iz stava 1. ovog člana obavlja federalni ministar zdravstva, na osnovu podnijetog dokumentiranog zahtjeva zdravstvenog radnika koji sadrži slijedeće: –diplomu o završenom fakultetu ili njenu ovjerenu kopiju, kao i nostrifikaciju diplome stečene u inostranstvu koju obavlja nadležno državno tijelo u Bosni i Hercegovini, a saglasno propisima o visokom obrazovanju, –nastavni plan i pro gram završenog fakulteta u inostranstvu, ovjeren od strane tijela koje ga je donijelo, s prijevodom istog koji je ovjeren od strane ovlaštenog prevodioca i iz kojeg je vidljivo da je pripravnički staž obavljen u državama Evropske unije, odnosno da je stručni dio pripravničkog staža u inostranstvu obavljen kroz stručnu praksu u okviru studija po bolonjskom sistemu obrazovanja, –dokaz o ispunjavanju uvjeta prebivališta odnosno boravišta, saglasno članu 3. Pravilnika. Član 6b. Na osnovu podnijetog dokumentiranog zahtjeva iz člana 6a. ovog pravilnika, po provedenom postupku, federalni ministar zdravstva donosi rješenje kojim se utvrđuje priznavanje pripravničkog staža obavljenog u inostranstvu, uz obavezu da zdravstveni radnik obavi dio staža koji se odnosi na "Osnove ustavnog sistema Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, kao i organizaciju zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine". Rješenje donijeto u smislu stava 1. ovog člana je konačno u upravnom postupku. Član 6c. Zdravstveni radnik kojem je rješenjem priznat obavljeni staž u smislu člana 6b. ovog pravilnika, a položio je i stručni ispit u inostranstvu, dužan je polagati dio stručnog ispita za koji je utvrđena obaveza obnavljanja pripravničkog staža. Zdravstveni radnik iz stava 1. ovog člana, uz zahtjev za polaganje stručnog ispita, dostavlja i potvrdu o obavljenom dijelu pripravničkog staža koju mu izdaje direktor zdravstvene ustanove u kojoj je obnovio dio pripravničkog staža.". Član 2. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-37-4344/10 6. jula 2010. godine Sarajevo Ministar Prim. dr. sci. Safet Omerović, s. r. Na temelju čl. 109. i 113. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/97), federalni ministar zdravstva donosi PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVI LNIKA O UVJETIMA I POSTUPKU PRIZNAVANJA PRIPRAVNIČKOG ODNOSNO SPECIJALIZANTSKOG STAŽA OBAVLJENOG IZVAN BOSNE I HERCEGOVI NE Članak 1. U Pravilniku o uvjetima i postupku priznavanja pripravni - čkog odnosno specijalizantskog staža obavljenog izvan Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/05 - Pročišćeni tekst) (u daljnjem tekstu: Pravilnik), iza članka 6. dodaju se novi čl. 6a., 6b. i 6c, koji glase: "Članak 6a. Iznimno od odrednice članka 4. ovoga pravilnika, zdravstvenom djelatniku visoke stručne spreme, koji je obavio pripravnički staž za svoje stručno zvanje u državama Europske unije, odnosno koji je obavio stručni dio pripravničkog staža u inozemstvu, kroz stručnu praksu u okviru studija po bolonjskom sustavu obrazovanja, priznaje se pripravnički staž. Priznavanje pripravničkog staža u slučajevima iz stavka 1. ovoga člana obavlja federalni ministar zdravstva, na temelju podnijetog dokumentiranog zahtjeva zdravstvenog radnika koji sadrži sljedeće: –diplomu o završenom fakultetu ili njezinu ovjerenu kopiju, kao i nostrifikaciju diplome stečene u inozemstvu koju obavlja nadležno državno tijelo u Bosni i Hercegovini, a suglasno propisima o visokom obrazovanju, –nastavni plan i pro gram završenog fakulteta u inozemstvu, ovjeren od strane tijela koje ga je donijelo, s prijevodom istog koji je ovjeren od strane ovlaštenog prevoditelja i iz kojeg je vidljivo da je pripravnički staž obavljen u državama Europske unije, odnosno da je stručni dio pripravničkog staža u inozemstvu obavljen kroz stručnu praksu u okviru studija po bolonjskom sustavu obrazovanja, –dokaz o ispunjavanju uvjeta prebivališta odnosno boravišta, suglasno članku 3. Pravilnika. Članak 6b. Na temelju podnijetog dokumentiranog zahtjeva iz članka 6a. ovoga pravilnika, po provedenom postupku, federalni ministar zdravstva donosi rješenje kojim se utvrđuje priznavanje pripravničkog staža obavljenog u inozemstvu, uz obvezu da zdravstveni djelatnik obavi dio staža koji se odnosi na "Osnove ustavnog sistema Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, kao i organizaciju zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine". Rješenje donijeto u smislu stavka 1. ovoga članka je konačno u upravnom postupku. Članak 6c. Zdravstveni djelatnik kojem je rješenjem priznat obavljeni staž u smislu članka 6b. ovoga pravilnika, a položio je i stručni ispit u inozemstvu, dužan je polagati dio stručnog ispita za koji je utvrđena obveza obnavljanja pripravničkog staža. Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 21 Zdravstveni djelatnik iz stavka 1. ovoga članka, uz zahtjev za polaganje stručnog ispita, dostavlja i potvrdu o obavljenom dijelu pripravničkog staža koju mu izdaje ravnatelj zdravstvene ustanove u kojoj je obnovio dio pripravničkog staža.". Članak 2. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-37-4344/10 6. srpnja 2010. godine Sarajevo Ministar Prim. dr. sci. Safet Omerović, v. r. FEDERALNO MINISTARST VO PROSTORNOG UREĐEWA Na osnovu člana 11. Pravilnika o uslovima za lica koja vrše energetsko certificiranje objekata ("Službene novine Federacije BiH", broj 28/10), Federalno ministarstvo prostornog uređenja donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU STRUČNOG O DBORA ZA ENERGETSKU EFIKASNOST I. Za članove Stručnog odbora za energetsku efikasnost u Federalnom ministarstvu prostornog uređenja imenuju se: 1)Doc. dr. DENIS ZVIZDIĆ, predsjednik 2)Prof. dr. ALEKSANDAR KNEŽEVIĆ, član 3)Doc. dr. JASMIN BUČO, član 4)JASMINA KATICA, član 5)ADNAN EFENDIĆ, član 6)SILVIJA KOVAČEVIĆ - STEFANJUK, tehnički sekretar. II. Zadatak Stručnog odbora iz tačke I. ovog Rješenja je da, u skladu sa odredbom člana 11. Pravilnika o uslovima za lica koja vrše energetsko certificiranje objekata ("Službene novine Federacije BiH", broj 28/10) daje mišljenja na postupak dodjele, produženja i oduzimanja ovlaštenja licima za provođenje energetskog certificiranja objekata i energetskih pregleda. III. Članovi stručnog odbora iz tačke I. ovog Rješenja imenuju se na pe riod od 5 godina. IV. Federalno ministarstvo prostornog uređenja posebnim aktom utvrdit će visinu naknade za rad predsjednika i članova Stručnog odbora te za tehničkog sekretara u skladu sa odredbom člana 14. Pravilnika. V. Stručni odbor dužan je u roku od 30 dana od dana objavlji - vanja ovog Rješenja u "Službenim novinama Federacije BiH" donijeti Poslovnik o radu kojim će se utvrditi način rada Odbora, uz saglasnost federalnog ministra. VI. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 05-34-983/10 8. jula/srpnja 2010. godine Sarajevo Po ovlaštenju Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Sekretar Ministarstva Adnan Efendić, s. r. FEDERALNA DIREKCIJA ZA CIVILNU AVIJACIJU/ZRAKOPLOVSTVO Na osnovu člana 200. Zakona o upravnom postupku ("Službe - ne novine Federacije BiH", broj 2/98 i 48/99), člana 70. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), člana 1. Zakona o zrakoplovstvu BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 39/09), člana 41., 42. i 46. Pravilnika o stručnom osposobljavanju, dozvolama i ovlaštenjima kontrolora vazdušnog saobraćaja ("Službeni glasnik BiH", broj 16/04), te Rješenja federalnog ministra prometa i komunikacija br. 03/2-34-1-104-1/07 od 05.04.2007. godine, a na osnovu podnesene prijave Angijada Mešića (CKZP Tuzla) za polaganje ispita za stjecanje dodatnog ovlaštenja - Ap proach Con trol Pro ce - dural (APP) Tuzla, direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju - Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo (FED CAD) donosi RJEŠENJE O FORMIRANJU KOMISIJE ZA PROVOĐENJE ISPITA ZA STJECANJE DODATNOG OVLAŠTENJA APP CKZP TUZLA 1.U cilju provođenja ispita za stjecanje dodatnog ovlaštenja prilazne proceduralne kontrole - Approach Con trol Pro ce - dural (APP) u Centru kontrole zračnog prometa Tuzla, formira se komisija u sastavu: 1.MIRSAD HADŽIALIĆ, predsjednik 2.NEDŽAD TINJAK, član 3.EDIN HATIBOVIĆ, član 2.Ispit će se provesti u vremenskom periodu od 13.07.2010- 16.07.2010. godine u Centru zračnog prometa (CKZP) Tuzla. 3.Komisija će izvještaj o rezultatima provedenog ispita i ispitni materijal dostaviti direktoru FED CAD u roku od 7 dana nakon provedenog ispita. 4.Federalna direkcija za civilnu avijaciju-Federalna direkcija za civilno zrakoplovstvo (FED CAD) snosi troškove organizacije i provođenja ispita. 5.Rješenje stu pa na snagu danom donošenja. Broj 10-2-27-61-651-2/10 12. jula/srpnja 2010. godine Mostar Direktor Amadeo Mandić, s. r. PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE Na osnovu člana IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 77. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 12. maja 2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. juna 2010. godine, usvojila je ZAKON 1 O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANSIRAWU POLITIČKIH PARTIJA Član 1. U Zakonu o finansiranju političkih partija ("Službeni glasnik BiH", br. 22/00 i 102/09) u članu 2. stav 2. briše se. Član 2. U članu 3. u stavu 1. iza riječi "sredstva" dodaje se riječ "samo". U tački d) iza riječi "zakonima" na kraju teksta dodaju se riječi: "kao i iz Brčko Distrikta BiH;". U tački e) riječ "prihoda" briše se. Član 3. U članu 5. stav 1. mijewa se i glasi: "1. Ukupan iznos svih priloga jednog fizičkog lica u jednoj kalendarskoj godini ne smije premašiti osam prosječnih neto plata, a ukupan iznos svih priloga jednog pravnog lica u jednoj 1 Zakon objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 54/10 Broj 41 – Strana 22 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. kalendarskoj godini ne smije premašiti 15 prosječnih neto plata. Pod pojmom prosječne neto plate podrazumijeva se prosječna neto plata iz prethodne godine, prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine." Dosadašwi st. 2. i 3. brišu se. Član 4. U članu 6. dodaje se novi stav 1. koji glasi: "1. Politička partija je dužna da vodi evidenciju o svim prilozima fizičkih i pravnih lica, te da izda potvrdu fizičkom i pravnom licu od kojeg je primila prilog." U dosadašnjem stavu 1. koji postaje stav 2. iza broja "4." i broja "11." dodaju se riječi: "ovog Zakona". Član 5. U članu 7. u nazivu člana riječi: "dati članovima" zamjenjuju se riječju "članova". U istom članu iza broja "6." dodaju se riječi: "ovog zakona". Član 6. U članu 8. iza riječi: "kantonalni organi" dodaju se riječi: "organi Brčko Distrikta BiH,", iza riječi: "humanitarne organizacije" dodaju se riječi: "anonimni donatori,", riječi: "preduzeća koja su po samoj svojoj djelatnosti iskqučivo neprofitna" brišu se, riječi: "privredna udružewa" zamjenjuju se riječima: "pravna lica,", iza riječi "javni" dodaje se riječ "kapital". Član 7. U članu 12. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se riječima: "Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine" (u daqnjem tekstu: Centralna izborna komisija BiH) u odgovarajućem padežu. U stavu 1. riječ "Svaka" briše se, riječ "imenuje" zamjenjuje se riječima: "obavezna je imenovati", riječi: "podnošenje izvještaja i vođenje kwiga" zamjenjuju se riječima: "vođenje poslovnih kwiga političkih partija, podnošenje finansijskih izvještaja". U stavu 2. riječi: "tri (3) dana" zamjenjuju se riječima: "15 dana" i iza riječi "obavijestiti" dodaju se riječi: "Centralnu izbornu komisiju BiH". Član 8. U članu 13. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se riječima: "Centralna izborna komisija BiH " u odgovarajućem padežu. U stavu 2. riječ "ovim" briše se. U stavu 3. riječi: "ove odredbe dobrovoqno postupi prema tim odredbama" zamjenjuju se riječima: "odredbe ovog zakona, dobrovoqno otkloni uočene nedostatke, ako su oni otklowivi". Član 9. U članu 14. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se riječima: "Centralna izborna komisija BiH " u odgovarajućem padežu. U stavu 1. riječi: "finansijskog poslovawa" zamjenjuju se riječima: "finansirawa političkih partija (u daqnjem tekstu: Služba za reviziju)" i iza riječi "partije" dodaju se riječi: "i vrši reviziju finansirawa političkih partija u skladu sa ovim zakonom". U stavu 2. iza riječi "Distrikt" dodaju se riječi: "Bosne i Hercegovine". Član 10. U nazivu člana 15. i u istom članu riječi: "Izborne komisije" zamjenjuju se riječima: "Centralne izborne komisije BiH" u odgovarajućem padežu. U stavu 1. prva rečenica: "Svaka nepravilnost koju utvrdi služba za reviziju finansijskog poslovawa dostavlja Izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine" mijewa se i glasi: "Služba za reviziju izvještava Centralnu izbornu komisiju BiH o svim nepravilnostima i kršewima odredaba ovog zakona." Član 11. Član 18. briše se. Član 12. Član 19. briše se. Član13. U članu 20. u stavu 1. riječi: "Političke partije su obavezne da, najkasnije u roku od tri (3) mjeseca nakon stupawa na snagu ovog zakona, službi za reviziju finansijskog poslovawa dostave" zamjenjuju se riječima: "Politička partija obavezna je da, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona, Službi za reviziju dostavi". Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "2. U slučaju bilo kakve promjene u imovini, političke partije dužne su da u roku od 15 dana obavijeste Centralnu izbornu komisiju BiH o toj promjeni". Član 14. Član 21. briše se. Član 15. Iza člana 21. koji je ovim izmjenama brisan, dodaje se novi član 21a. koji glasi: "Član 21a. Ovlašćuju se ustavnopravne komisije oba doma Parlamen - tar ne skupštine Bosne i Hercegovine da u roku od 30 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona utvrde prečišćeni tekst Zakona o finansiranju političkih partija." Član 16. (Objavqivanje i stupanje na snagu) Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku BiH" a objaviće se i u "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH". PSBiH, broj 531/10 24. juna 2010. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Niko Lozančić, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sulejman Tihić, s. r. Na osnovu člana IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 77. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 12. maja 2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. juna 2010. godine, usvojila je ZAKON 1 O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKO NA O FINANSIRANJU POLITIČKIH PARTIJA Član 1. U Zakonu o finansiranju političkih partija ("Službeni glasnik BiH", br. 22/00 i 102/09) u članu 2. stav 2. briše se. Član 2. U članu 3. u stavu 1. iza riječi "sredstva" dodaje se riječ "samo". U tački d) iza riječi "zakonima" na kraju teksta dodaju se riječi: "kao i iz Brčko Distrikta BiH;". U tački e) riječ "prihoda" briše se. Član 3. U članu 5. stav 1. mijenja se i glasi: 1 Zakon objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 54/10 Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 23 "1. Ukupan iznos svih priloga jednog fizičkog lica u jednoj kalendarskoj godini ne smije premašiti osam prosječnih netoplaća, a ukupan iznos svih priloga jednog pravnog lica u jednoj kalendarskoj godini ne smije premašiti 15 prosječnih netoplaća. Pod pojmom prosječne netoplaće podrazumijeva se prosječna netoplaća iz prethodne godine, prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine." Dosadašnji st. 2. i 3. brišu se. Član 4. U članu 6. dodaje se novi stav 1. koji glasi: "1. Politička stranka dužna je voditi evidenciju o svim prilozima fizičkih i pravnih lica, te izdati potvrdu fizičkom i pravnom licu od kojeg je primila prilog." U dosadašnjem stavu 1. koji postaje stav 2. iza broja "4." i broja "11." dodaju se riječi: "ovog zakona". Član 5. U članu 7. u nazivu člana riječi: "dati članovima" zamjenjuju se riječju "članova". U istom članu iza broja "6." dodaju se riječi: "ovog Zakona". Član 6. U članu 8. iza riječi: "kantonalni organi" dodaju se riječi: "organi Brčko Distrikta BiH,", iza riječi: "humanitarne organizacije" dodaju se riječi: "anonimni donatori,", riječi: "preduzeća koja su po samoj svojoj djelatnosti isključivo neprofitna" brišu se, riječi: "privredna udruženja" zamjenjuju se riječima: "pravna lica,", iza riječi "javni" dodaje se riječ "kapital". Član 7. U članu 12. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se riječima: "Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine" (u daljnjem tekstu: Centralna izborna komisija BiH) u odgovarajućem padežu. U stavu 1. riječ "Svaka" briše se, riječ "imenuje" zamjenjuje se riječima: "obavezna je imenovati", riječi: "podnošenje izvještaja i vođenje knjiga" zamjenjuju se riječima: "vođenje poslovnih knjiga političkih stranaka, podnošenje finansijskih izvještaja". U stavu 2. riječi: "tri (3) dana" zamjenjuju se riječima: "15 dana" i iza riječi "obavijestiti" dodaju se riječi: "Centralnu izbornu komisiju BiH". Član 8. U članu 13. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se riječima: "Centralna izborna komisija BiH" u odgovarajućem padežu. U stavu 2. riječ "ovim" briše se. U stavu 3. riječi: "ove odredbe dobrovoljno postupi prema tim odredbama" zamjenjuju se riječima: "odredbe ovog Zakona, dobrovoljno otkloni uočene nedostatke, ako su oni otklonjivi". Član 9. U članu 14. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se riječima: "Centralna izborna komisija BiH" u odgovarajućem padežu. U stavu 1. riječi: "finansijskog poslovanja" zamjenjuju se riječima: "finansiranja političkih stranaka (u daljnjem tekstu: Služba za reviziju)" i iza riječi "stranke" dodaju se riječi: "i vrši reviziju finansiranja političkih stranaka u skladu s ovim zakonom". U stavu 2. iza riječi "Distrikt" dodaju se riječi: "Bosne i Hercegovine". Član 10. U nazivu člana 15. i u istom članu riječi: "Izborne komisije" zamjenjuju se riječima: "Centralne izborne komisije BiH" u odgovarajućem padežu. U stavu 1. prva rečenica: "Svaka nepravilnost koju utvrdi služba za reviziju finansijskog poslovanja dostavlja Izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine" mijenja se i glasi: "O svim nepravilnostima i kršenjima odredbi ovog zakona Služba za reviziju izvještava Centralnu izbornu komisiju BiH." Član 11. Član 18. briše se. Član 12. Član 19. briše se. Član 13. U članu 20. u stavu 1. riječi: "Političke stranke su obavezne da, najkasnije u roku od tri (3) mjeseca nakon stupanja na snagu ovog zakona, službi za reviziju finansijskog poslovanja dostave" zamjenjuju se riječima: "Politička stranka obavezna je da, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, Službi za reviziju dostavi". Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "2. U slučaju bilo kakve promjene u imovini, političke stranke dužne su u roku od 15 dana obavijestiti Centralnu izbornu komisiju BiH o toj promjeni". Član 14. Član 21. briše se. Član 15. Iza člana 21. koji je ovim izmjenama brisan dodaje se novi član 21a. koji glasi: "Član 21a. Ovlašćuju se ustavnopravne komisije oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, utvrde prečišćeni tekst Zakona o finansiranju političkih partija." Član 16. (Objavljivanje i stupanje na snagu) Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a bit će objavljen i u "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH". PSBiH, broj 531/10 24. juna 2010. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Niko Lozančić, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sulejman Tihić, s. r. Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 77. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 12. svibnja 2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. lipnja 2010. godine, usvojila je ZAKON 1 O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKO NA O FINANCIRANJU POLITIČKIH PARTIJA Članak 1. U Zakonu o financiranju političkih partija ("Službeni glasnik BiH", br. 22/00 i 102/09) u članku 2. stavak 2. briše se. Članak 2. U članku 3. u stavku 1. iza riječi "sredstva" dodaje se riječ "samo". U točki d) iza riječi "zakonima" na kraju teksta dodaju se riječi: "kao i iz Brčko Distrikta BiH;". U točki e) riječ "prihoda" briše se. Članak 3. U članku 5. stavak 1. mijenja se i glasi: 1 Zakon objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 54/10 Broj 41 – Strana 24 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. "1. Ukupan iznos svih priloga jedne fizičke osobe u jednoj kalendarskoj godini ne smije premašiti osam prosječnih neto plaća, a ukupan iznos svih priloga jedne pravne osobe u jednoj kalendarskoj godini ne smije premašiti 15 prosječnih neto plaća. Pod pojmom prosječne neto plaće podrazumijeva se prosječna neto plaća iz protekle godine, prema službenim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine." Dosadašnji st. 2. i 3. brišu se. Članak 4. U članku 6. dodaje novi stavak 1. koji glasi: "1. Politička stranka dužna je voditi evidenciju o svim prilozima fizičkih i pravnih osoba, te izdati potvrdu fizičkoj i pravnoj osobi od koje je primila prilog." U dosadašnjem stavku 1. koji postaje stavak 2., iza broja "4." i broja "11." dodaju se riječi: "ovoga Zakona." Članak 5. U članku 7. u nazivu članka riječi: "dati članovima" zamjenjuju se riječju "članova". U istome članku iza broja "6." dodaju se riječi: "ovoga Zakona". Članak 6. U članku 8. iza riječi: "kantonalni organi" dodaju se riječi: "tijela Brčko Distrikta BiH,", iza riječi: "humanitarne organizacije" dodaju se riječi: "anonimni donatori", riječi: "poduzeća koja su po samoj svojoj djelatnosti isključivo neprofitna" se brišu, riječi: "privredna udruženja" zamjenjuju se riječima: "pravne osobe,", iza riječi "javni" dodaje se riječ "kapital". Članak 7. U članku 12. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se riječima: "Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Središnje izborno povjerenstvo BiH)" u odgovarajućem padežu. U stavku 1. riječ "Svaka" se briše, riječ "imenuje" zamjenjuje se riječima: "obvezna je imenovati", riječi: "podnošenje izvješća i vođenje knjiga" zamjenjuju se riječima: "vođenje poslovnih knjiga političkih stranaka, podnošenje financijskih izvješća". U stavku 2. riječi: "tri (3) dana" zamjenjuju se riječima: "15 dana" i iza riječi: "obavijestiti" dodaju se riječi: "Središnje izborno povjerenstvo BiH". Članak 8. U članku 13. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se riječima: "Središnje izborno povjerenstvo BiH" u odgovarajućem padežu. U stavku 2. riječ "ovim" briše se. U stavku 3. riječi: "ove odredbe dobrovoljno postupi prema tim odredbama" zamjenjuju se riječima: "odredbe ovoga Zakona, dobrovoljno otkloni uočene nedostatke, ako su oni otklonjivi." Članak 9. U članku 14. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se riječima: "Središnje izborno povjerenstvo BiH " u odgovarajućem padežu. U stavku 1. riječi: "financijskog poslovanja" zamjenjuju se riječima: "financiranja političkih stranaka (u daljnjem tekstu: Služba za reviziju)" i iza riječi: "stranke" dodaju se riječi: "i obavlja reviziju financiranja političkih stranaka u skladu s ovim Zakonom". U stavku 2. iza riječi "Distrikt" dodaju se riječi: "Bosne i Hercegovine". Članak 10. U nazivu članka 15. i u istome članku riječi: "Izborna komisija" zamjenjuju se riječima: "Središnjeg izbornog povjerenstva BiH" u odgovarajućem padežu. U stavku 1. prva rečenica: "Svaka nepravilnost koju utvrdi služba za reviziju financijskog poslovanja dostavlja Izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine" mijenja se i glasi: "O svim nepravilnostima i kršenjima odredaba ovoga Zakona, Služba za reviziju izvješćuje Središnje izborno povjerenstvo BiH." Članak 11. Članak 18. briše se. Članak 12. Članak 19. briše se. Članak 13. U članku 20. u stavku 1. riječi: "Političke stranke su obvezne da, najkasnije u roku od tri (3) mjeseca nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, službi za reviziju financijskog poslovanja dostave" zamjenjuju se riječima: "Politička stranka obvezna je, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, Službi za reviziju dostaviti". Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2., koji glasi: "2. U slučaju bilo kakve promjene u imovini, političke stranke dužne su u roku od 15 dana obavijestiti Središnje izborno povjerenstvo BiH o toj promjeni". Članak 14. Članak 21. briše se. Članak 15. Iza članka 21., koji je ovim izmjenama brisan, dodaje se novi članak 21.a. koji glasi: "Članak 21.a. Ovlašćuju se ustavnopravna povjerenstva obaju domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona utvrde pročišćeni tekst Zakona o financiranju političkih partija." Članak 16. (Objava i stupanje na snagu) Ovaj Zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH", a objavljuje se i u "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH". PSBiH broj 531/10 24. lipnja 2010. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Niko Lozančić, v r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sulejman Tihić, v r. KONKURENCIJSKI SAVJET/VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1) tačka d) u vezi sa čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), a rješavajući po rijavi namjere koncentracije privrednog subjekta Flint Group Snje den AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska, podnesenoj po advokatu Branku Marić, Mehmeda Spahe 26, 71000 Sarajevo, zaprimljenoj dana 26. februara 2010. godine pod brojem 01-02-26-006-II/10, Konkurencijski savjet, na 106. (stošestoj) sjednici održanoj dana 14. juna 2010. godine, je donio RJEŠEWE 1 (1)Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja ima uticaj na tržište prodaje tekućih tinti za štampače u Bosni i Hercegovini, a koja će nastati sticanjem kontrole nad privrednim subjektom Torda Hold ing AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska od strane privrednog subjekta Flint Group Snje den AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska kupovinom 100% dionica. 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 54/10 Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 25 (2)Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar koncentracija. (3)Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Obrazloženje Konkurencijski savjet je dana 26.02.2010. godine pod brojem: 01-02-26-006-II/10 zaprimio Prijavu koncentracije (u daqnjem tekstu: Prijava) privrednog subjekta Flint Group Snje - den AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska koji namjerava steći kontrolu kupovinom 100% dionica nad privrednim subjektom Torda Hold ing AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska. Prijava je podnesena putem advokata Branka Marića, Mehmeda Spahe 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (punomoć izdata u Trelleborg-u, Švedska dana 12. februara 2010. godine) Konkurencijski savjet je utvrdio da nisu dostavljeni svi relevantni podaci, koji su propisani članom 30. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) i članovima od 9. do 12. Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracije privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10), te je zatražilo dopunu iste. Podnosilac prijave u skladu sa zahtjevom Konkurencijskog savjeta je dopunio Prijavu traženom dokumentacijom (podnesak broj: 01-02-26-006-4-II/10 od 15. marta 2010. godine; broj: 01-02-26-006-5-II/10 od 17. marta 2010. godine i broj: 01-02-26-006-7 -II/10 od 7. aprila 2010. godine). Po prijemu tražene dokumentacije Konkurencijski savjet je utvrdio Prijavu kompletnom i izdalo Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave, u skladu sa članom 30. stav (3) Zakona, dana 10.06.2010. godine broj: 01-02-26-006-9 -II/10. Podnosilac prijave je naveo, u smislu člana 30. stav (2) Zakona da je podnio zahtjev za ocjenu koncentracije nadležnim tijelima za konkurenciju Republike Makedonije i Ukrajine. Konkurencijski savjet u postupku ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije je utvrdio sljedeće činjenice: Predmetna Prijava je podnesena blagovremeno u vremenskom roku od 15 (petnaest) dana, u smislu člana 16. stav (1) Zakona. 1. Učesnici koncentracije Učesnici koncentracije su privredni subjekti Flint Group Snje den AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska i Torda Hold ing AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska. 1.1. Privredni subjekat Flint Group Snje den Privredni subjekat Flint Group Snje den AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska registrovan je u Registracijskoj Kancelariji za švedske kompanije pod registracionim brojem: 556004-4181, osnovan dana 09.09.1901. godine (u daqnjem tekstu: Flint Group Snje den). Privredni subjekat Flint Group Snje den je u 100% vlasništvu privrednog subjekta ANI Print ing Inks B.V. Švedska filijala koji je u vlasništvu holdinga Flint Group, sa sjedištem u Luksemburgu, Bou le vard Royal 26b, L - 2449 Lux - em bourg. Osnovna registrovana djelatnost privrednog subjekta Flint Group Snje den je proizvodwa i prodaja grafičke boje i ostalih hemijsko - tehničkih proizvoda. Privredni subjekat Flint Group nema povezanih privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini. 1.2. Privredni subjekat Torda Hold ing AB Snje den Privredni subjekat Torda Hold ing AB P.O: Box 33, 221 00 Lund, Švedska registrovan je u Registracijskoj Kancelariji za švedske kompanije pod registracionim brojem: 556707-6848, osnovan dana 07.11.2006. godine (u daqnjem tekstu: Torda Hold - ing AB). Registrovana djelatnost privrednog subjekta Torda Hold - ing AB je posjedovanje i upravljanje nekretninama i pokretnom imovinom kao i obavljanje poslovnih aktivnosti koje su kompatibilne sa navedenim. Vlasnička struktura privrednog subjekta Torda Hold ing AB prije provođewa koncentracije prikazana je u Tabeli 1: Tabela 1 Dioničari Učešće u % (..)** 50,00 (..)** 50,00 UKUPNO 100,00 Izvor: Podaci iz Prijave Privredni subjekat (..)**, registrovan je u registru privrednih društava pod brojem: (..)**. Privredni subjekat (..)**registrovan je u registru privrednih društava pod brojem: (..)**. 1.2.1. Povezana društva privrednog subjekta Torda Hold ing AB Privredni subjekat Torda Hold ing AB posjeduje 100% vlasničkog udjela u privrednom subjektu Torda Ink AB, a Torda Ink AB je vlasnik sa 51% vlasničkog udjela privrednog subjekta Torda - Zvezda preduzeće za proizvodnju štamparskih boja, srodnih proizvoda i usluga d.o.o. Gorwi Milanovac, Republika Srbija. Privredni subjekat Torda Hold ing AB na relevantnom tržištu je prisutan posredstvom privrednog subjekta Torda - Zvezda d.o.o. Gorwi Milanovac. Privredni subjekat Torda - Zvezda d.o.o. Gorwi Milanovac, Radovana Grkovića 24 je osnovan dana 19.12.2002. godine i registrovan u sudskom registru Trgovinskog suda u Čačku pod matičnim brojem 17472267 (u daqnjem tekstu Torda - Zvezda). Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta Torda - Zvezda je proizvodwa boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i kitova. Podnosilac prijave navodi da je privredni subjekat Torda Zvezda na tržištu Bosne i Hercegovine prisutan prodajom tekućih tinti za štampače. Vlasnička struktura privrednog subjekta Torda - Zvezda prikazana je u Tabeli 2: Tabela 2 Vlasnici udjela Učešće u % Industrija boja i lakova Zvezda - Helios a.d. Gorwi Milanovac 49,00 Torda Ink Ab, Lund, Švedska 51,00 UKUPNO 100,00 Ukupni prihod privrednog subjekta Torda - Zvezda ostvaren na teritoriji Bosne i Hercegovine u 2009. godini iznosio je (..)** KM. 2. Obaveza prijave koncentracije Obaveza prijave koncentracije privrednih subjekata sa sjedištem i prebivalištem u insotranstvu u skladu sa članom 2. Odluke o načinu podnošewa prijave i kreterijumima za ocjenu koncentracije privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10) postoji, ukoliko su ispunjeni uslovi iz člana 14. stav (1) tačka a) i b) Zakona. Namjeravanu koncentraciju privredni subjetki su obavezni prijaviti u smislu odredbi člana 14. stav (1) pod a) i b) Zakona, ako ukupni godišwi prihod svih učesnika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na svjetskom tržištu iznosi 100.000.000,00 KM po završnom Broj 41 – Strana 26 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. računu koja je prethodila koncentraciji i ako je wihovo zajedničko učešće na relevantnom tržištu veće od 40%. Ukupni godišwi prihodi privrednih subjekata učesnika predmetne koncentracije na dan 31.12.2009. godine prikazan je u Tabeli 3: Tabela 3 KM Flint Group Flint Group Snje den Torda GroupTorda Hold - ing AB Svijet (..)** 1 (..)** (..)** (..)** Bosna i Hercegovina (..)** / (..)** (..)** Izvor: Podaci iz Prijave Učesnici koncentracije u Prijavi navode da je wihov ukupni zajednički tržišni udio na relevantnom tržištu u Bosni i Hercegovini veći 40%. Budući da su ispunili uslove, u smislu člana 14. stav (1) Zakona, privredni subjekti su bili obavezni podnijeti Prijavu. 3. Pravni okvir ocjene predmetne koncentracije Konkurencijski savjet je u provedbi postupka ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), te Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata. 4. Pravni osnov i oblik predmetne koncentracije Pravni osnov predmetne koncentracije, propisan je članom 16. stav (1) Zakona i članom 9. tačka f) alineja 6. Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijijumima za ocjenu koncentracija privrednih subjekta. Pravni osnov koncentracije je Ugovor o prenosu udjela u Torda Hold ing AB zakqučen dana 26.02.2010. godine između ovlaštenih predstavnika prodavaca (..)** s jedne strane i ovlaštenih predstavnika kupca Flint Group Snje den AB, P.O. Box 1003, SE - 231 25, Trelleborg, Švedska, s druge strane. U skladu sa navedenim Ugovorom privredni subjekat Flint Group Snje den će steći kontrolu kupovinom 100% dionica nad privrednim subjektom Torda Hold ing AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska. Na osnovu naprijed navedenog pravni oblik predmetne koncentracije, predstavlja sticanje kontrole od strane privrednog subjekta Flint Group Snje den nad privrednim subjektom Torda Hold ing AB , kupovinom 100% dionica u smislu člana 12 stav (1) tačka b) pod 1) Zakona o konkurenciji. 5. Relevantno tržište predmetne koncentracije Relevantno tržište koncentracije, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda /usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu. Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta u proizvodnom smislu obuhvaća sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjewivim, pod prihvatqivim uslovima, imajući u vidu naročito wihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajnu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. Nadalje, prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno tržište u geografskom smislu obuhvaća cjelokupnu ili dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekt djeluje u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoqno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova tržišne konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Relevantno tržište usluga /proizvoda predmetne koncentracije je tržište prodaje tekućih tinti za štampače. Relevantno tržište u geografskom smislu predmetne koncentracije je tržište Bosne i Hercegovine. Prema navedenom, relevantno tržište predmetne koncentraciji je tržište prodaje tekućih tinti za štampače u Bosni i Hercegovini. 6. Ocjena predmetne koncentracije Konkurencijski savjet je, nakon procjene i analize podataka i utvrđenih činjenica u smislu člana 17. Zakona, u postupku donošewa Rješewa, ocijenio da provođenje koncentracije na relevantnom tržištu neće imati direktnog uticaja na tržište prodaje tekućih tinti za štampače, niti će doći do promjene tržišnih učešća na relevantnom tržištu. Prilikom ocjene pre dmetne koncentracije, Konkurencijski savjet je imao u vidu i činjenicu da se u konkretnom slučaju radi o eksteritorijalnoj koncentraciji (učesnici koncentracije privredni subjekti Flint Group Snje - den AB Švedska i Torda Hold ing AB Švedska nisu prisutni na tržištu Bosne i Hercegovine), te da predmetna koncentracija ima uticaj na tržištu Bosne i Hercegovine preko djelovawa povezanog privrednog subjekta u vlasništvu privrednog subjekta Torda Hold ing AB Švedska. Iz gore navedenih razloga, Konkurencijski savjet smatra da se predmetnom koncentracijom privrednih subjekata ne stvara i ne jača dominantan položaj na relevantnom tržištu, te je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješewa. Uzimajući u obzir sve iznesene činjenice i podatke koji su prethodili donošenju Rješewa, Konkurencijski savjet je ocijenio koncentraciju dopuštenom, u skladu sa članom 18. stav (2) tačka a) Zakona, kao u dispozitivu. 7. Administrativna taksa Podnosilac Prijave na ovo Rješenje, u skladu sa članom 2. stav (1) tarifni broj 107. tačka d) pod 1) Odluke o administrativnim taksama u vezi s procesnim radwama pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je dužan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 2.500,00 KM u korist Buxeta institucija Bosne i Hercegovine. 8. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješewa nije dozvoljena žalba. Nezadovoqna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objave ovoga Rješewa. Broj 01-02-26-006-11 -II/10 14. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednik Dr Stjepo Prawić, s. r. Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1) tačka d) u vezi sa čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), a rješavajući po Prijavi namjere koncentracije privrednog subjekta Flint Group Snje den AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska, podnesenoj po advokatu Branku Marić, Mehmeda Spahe 26, 71000 Sarajevo, zaprimljenoj dana 26. februara 2010. godine pod brojem: 01-02-26-006-II/10, Konkurencijsko vijeće, na 106. (stošestoj) sjednici održanoj dana 14. juna 2010. godine, je donijelo RJEŠENJE 2 (1)Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja ima uticaj na tržište prodaje tekućih tinti za štampače u Bosni i Hercegovini, a koja će nastati sticanjem kontrole nad privrednim subjektom Torda Hold ing AB, Box 33, 221 00 1 (..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu 2 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 54/10 Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 27 Lund, Švedska od strane privrednog subjekta Flint Group Snje den AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska kupovinom 100% dionica. (2)Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar koncentracija. (3)Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Obrazloženje Konkurencijsko vijeće je dana 26.02.2010. godine pod brojem: 01-02-26-006-II/10 zaprimilo Prijavu koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) privrednog subjekta Flint Group Snje - den AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska koji namjerava steći kontrolu kupovinom 100% dionica nad privrednim subjektom Torda Hold ing AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska. Prijava je podnesena putem advokata Branka Marića, Mehmeda Spahe 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (punomoć izdata u Trelleborg-u, Švedska dana 12. februara 2010. godine) Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da nisu dostavljeni svi relevantni podaci, koji su propisani članom 30. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) i članovima od 9. do 12. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracije privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10), te je zatražilo dopunu iste. Podnosilac prijave u skladu sa zahtjevom Konkurencijskog vijeća je dopunio Prijavu traženom dokumentacijom (podnesak broj: 01-02-26-006-4-II/10 od 15. marta 2010. godine; broj: 01-02-26-006-5-II/10 od 17. marta 2010. godine i broj: 01-02-26-006-7 -II/10 od 7. aprila 2010. godine). Po prijemu tražene dokumentacije Konkurencijsko vijeće je utvrdilo Prijavu kompletnom i izdalo Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave, u skladu sa članom 30. stav (3) Zakona, dana 10.06.2010. godine broj: 01-02-26-006-9 -II/10. Podnosilac prijave je naveo, u smislu člana 30. stav (2) Zakona da je podnio zahtjev za ocjenu koncentracije nadležnim tijelima za konkurenciju Republike Makedonije i Ukrajine. Konkurencijsko vijeće u postupku ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije je utvrdilo sljedeće činjenice: Predmetna Prijava je podnesena blagovremeno u vremenskom roku od 15 (petnaest) dana, u smislu člana 16. stav (1) Zakona. 1. Učesnici koncentracije Učesnici koncentracije su privredni subjekti Flint Group Snje den AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska i Torda Hold ing AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska. 1.1. Privredni subjekat Flint Group Snje den Privredni subjekat Flint Group Snje den AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska registrovan je u Registracijskoj Kancelariji za švedske kompanije pod registracionim brojem: 556004-4181, osnovan dana 09.09.1901. godine (u daljnjem tekstu: Flint Group Snje den). Privredni subjekat Flint Group Snje den je u 100% vlasništvu privrednog subjekta ANI Print ing Inks B.V. Švedska filijala koji je u vlasništvu holdinga Flint Group, sa sjedištem u Luksemburgu, Bou le vard Royal 26b, L - 2449 Lux em bourg. Osnovna registrovana djelatnost privrednog subjekta Flint Group Snje den je proizvodnja i prodaja grafičke boje i ostalih hemijsko - tehničkih proizvoda. Privredni subjekat Flint Group nema povezanih privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini. 1.2. Privredni subjekat Torda Hold ing AB Snje den Privredni subjekat Torda Hold ing AB P.O: Box 33, 221 00 Lund, Švedska registrovan je u Registracijskoj Kancelariji za švedske kompanije pod registracionim brojem: 556707-6848, osnovan dana 07.11.2006. godine (u daljnjem tekstu: Torda Hold ing AB). Registrovana djelatnost privrednog subjekta Torda Hold ing AB je posjedovanje i upravljanje nekretninama i pokretnom imovinom kao i obavljanje poslovnih aktivnosti koje su kompatibilne sa navedenim. Vlasnička struktura privrednog subjekta Torda Hold ing AB prije provođenja koncentracije prikazana je u Tabeli 1: Tabela 1 Dioničari Učešće u % (..)** 1 50,00 (..)** 50,00 UKUPNO 100,00 Izvor: Podaci iz Prijave Privredni subjekat (..)**, registrovan je u registru privrednih društava pod brojem: (..)**. Privredni subjekat (..)**registrovan je u registru privrednih društava pod brojem: (..)**. 1.2.1. Povezana društva privrednog subjekta Torda Hold ing AB Privredni subjekat Torda Hold ing AB posjeduje 100% vlasničkog udjela u privrednom subjektu Torda Ink AB, a Torda Ink AB je vlasnik sa 51% vlasničkog udjela privrednog subjekta Torda - Zvezda preduzeće za proizvodnju štamparskih boja, srodnih proizvoda i usluga d.o.o. Gornji Milanovac, Republika Srbija. Privredni subjekat Torda Hold ing AB na relevantnom tržištu je prisutan posredstvom privrednog subjekta Torda - Zvezda d.o.o. Gornji Milanovac. Privredni subjekat Torda - Zvezda d.o.o. Gornji Milanovac, Radovana Grkovića 24 je osnovan dana 19.12.2002. godine i registrovan u sudskom registru Trgovinskog suda u Čačku pod matičnim brojem 17472267 (u daljnjem tekstu Torda - Zvezda). Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta Torda - Zvezda je proizvodnja boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i kitova. Podnosilac prijave navodi da je privredni subjekat Torda Zvezda na tržištu Bosne i Hercegovine prisutan prodajom tekućih tinti za štampače. Vlasnička struktura privrednog subjekta Torda - Zvezda prikazana je u Tabeli 2: Tabela 2 Vlasnici udjela Učešće u % Industrija boja i lakova Zvezda - Helios a.d. Gornji Milanovac 49,00 Torda Ink Ab, Lund, Švedska 51,00 UKUPNO 100,00 Ukupni prihod privrednog subjekta Torda - Zvezda ostvaren na teritoriji Bosne i Hercegovine u 2009. godini iznosio je (..)**. 2. Obaveza prijave koncentracije Obaveza prijave koncentracije privrednih subjekata sa sjedištem i prebivalištem u insotranstvu u skladu sa članom 2. Odluke o načinu podnošenja prijave i kreterijumima za ocjenu koncentracije privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10) postoji, ukoliko su ispunjeni uslovi iz člana 14. stav (1) tačka a) i b) Zakona. Namjeravanu koncentraciju privredni subjetki su obavezni prijaviti u smislu odredbi člana 14. stav (1) pod a) i b) Zakona, ako ukupni godišnji prihod svih učesnika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na svjetskom tržištu iznosi 100.000.000,00 KM po završnom računu koja je prethodila koncentraciji i ako je njihovo zajedničko učešće na relevantnom tržištu veće od 40%. 1 (...)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu Broj 41 – Strana 28 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. Ukupni godišnji prihodi privrednih subjekata učesnika predmetne koncentracije na dan 31.12.2009. godine prikazan je u Tabeli 3: Tabela 3 KM Flint Group Flint Group Snje den Torda GroupTorda Hold - ing AB Svijet (..)** (..)** (..)** (..)** Bosna i Hercegovina (..)** / (..)** (..)** Izvor: Podaci iz Prijave Učesnici koncentracije u Prijavi navode da je njihov ukupni zajednički tržišni udio na relevantnom tržištu u Bosni i Hercegovini veći 40%. Budući da su ispunili uslove, u smislu člana 14. stav (1) Zakona, privredni subjekti su bili obavezni podnijeti Prijavu. 3. Pravni okvir ocjene predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je u provedbi postupka ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), te Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata. 4. Pravni osnov i oblik predmetne koncentracije Pravni osnov predmetne koncentracije, propisan je članom 16. stav (1) Zakona i članom 9. tačka f) alineja 6. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijijumima za ocjenu koncentracija privrednih subjekta. Pravni osnov koncentracije je Ugovor o prenosu udjela u Torda Hold ing AB zaključen dana 26.02.2010. godine između ovlaštenih predstavnika prodavaca (..)** s jedne strane i ovlaštenih predstavnika kupca Flint Group Snje den AB, P.O. Box 1003, SE - 231 25, Trelleborg, Švedska, s druge strane. U skladu sa navedenim Ugovorom privredni subjekat Flint Group Snje den će steći kontrolu kupovinom 100% dionica nad privrednim subjektom Torda Hold ing AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska. Na osnovu naprijed navedenog pravni oblik predmetne koncentracije, predstavlja sticanje kontrole od strane privrednog subjekta Flint Group Snje den nad privrednim subjektom Torda Hold ing AB , kupovinom 100 % dionica u smislu člana 12 stav (1) tačka b) pod 1) Zakona o konkurenciji. 5. Relevantno tržište predmetne koncentracije Relevantno tržište koncentracije, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu. Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta u proizvodnom smislu obuhvaća sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu naročito njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajnu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. Nadalje, prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno tržište u geografskom smislu obuhvaća cjelokupnu ili dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekt djeluje u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova tržišne konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Relevantno tržište usluga/proizvoda predmetne koncentra - cije je tržište prodaje tekućih tinti za štampače. Relevantno tržište u geografskom smislu predmetne koncen - tra cije je tržište Bosne i Hercegovine. Prema navedenom, relevantno tržište predmetne koncentraciji je tržište prodaje tekućih tinti za štampače u Bosni i Hercegovini. 6. Ocjena predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je, nakon procjene i analize podataka i utvrđenih činjenica u smislu člana 17. Zakona, u postupku donošenja Rješenja, ocijenilo da provođenje koncentracije na relevantnom tržištu neće imati direktnog uticaja na tržište prodaje tekućih tinti za štampače, niti će doći do promjene tržišnih učešća na relevantnom tržištu. Prilikom ocjene predmetne koncentracije, Konkurencijsko vijeće je imalo u vidu i činjenicu da se u konkretnom slučaju radi o eksteritorijalnoj koncentraciji (učesnici koncentracije privredni subjekti Flint Group Snje den AB Švedska i Torda Hold ing AB Švedska nisu prisutni na tržištu Bosne i Hercegovine), te da predmetna koncentracija ima uticaj na tržištu Bosne i Hercegovine preko djelovanja povezanog privrednog subjekta u vlasništvu privrednog subjekta Torda Hold ing AB Švedska. Iz gore navedenih razloga, Konkurencijsko vijeće smatra da se predmetnom koncentracijom privrednih subjekata ne stvara i ne jača dominantan položaj na relevantnom tržištu, te je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja. Uzimajući u obzir sve iznesene činjenice i podatke koji su prethodili donošenju Rješenja, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo koncentraciju dopuštenom, u skladu sa članom 18. stav (2) tačka a) Zakona, kao u dispozitivu. 7. Administrativna taksa Podnosilac Prijave na ovo Rješenje, u skladu sa članom 2. stav (1) tarifni broj 107. tačka d) pod 1) Odluke o administrativnim taksama u vezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je dužan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 2.500,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. 8. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješenja nije dozvoljena žalba. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objave ovoga Rješenja. Broj 01-02-26-006-11-II/10 14. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, s. r. Na osnovu članka 25. stavka (1) točka e), članka 42. stavka (1) točka d) u vezi sa čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), a rješavajući po Prijavi namjere koncentracije gospodarskog subjekta Flint Group Snje den AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska, podnesenoj po odvjetniku Branku Marić, Mehmeda Spahe 26, 71000 Sarajevo, zaprimljenoj dana 26. veljače 2010. godine pod brojem: 01-02-26-006-II/10, Konkurencijsko vijeće, na 106. (stošestoj) sjednici održanoj dana 14. lipnja 2010. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 (1)Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja ima utjecaj na tržište prodaje tekućih tinti za štampače u Bosni i Hercegovini, a koja će nastati stjecanjem kontrole nad gospodarskim subjektom Torda Hold ing AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska od strane gospodarskog subjekta Flint Group Snje den AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska kupovinom 100% dionica. (2)Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar koncentracija. (3)Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 54/10 Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 29 Obrazloženje Konkurencijsko vijeće je dana 26.02.2010. godine pod brojem: 01-02-26-006-II/10 zaprimilo Prijavu koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) gospodarskog subjekta Flint Group Snje den AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska koji namjerava steći kontrolu kupovinom 100% dionica nad gospodarskim subjektom Torda Hold ing AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska. Prijava je podnesena putem odvjetnika Branka Marića, Mehmeda Spahe 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (punomoć izdata u Trelleborg-u, Švedska dana 12. veljače 2010. godine) Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da nisu dostavljeni svi relevantni podaci, koji su propisani članokm 30. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) i čl. od 9. do 12. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracije gospodarskih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10), te je zatražilo dopunu iste. Podnositelj prijave sukladno sa zahtjevom Konkurencijskog vijeća je dopunio Prijavu traženom dokumentacijom (podnesak broj: 01-02-26-006-4-II/10 od 15. ožujka 2010. godine; broj: 01-02-26-006-5-II/10 od 17. ožujka 2010. godine i broj: 01-02-26-006-7 -II/10 od 7. travnja 2010. godine). Po primitku tražene dokumentacije Konkurencijsko vijeće je utvrdilo Prijavu kompletnom i izdalo Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave, u skladu sa člankom 30. stavka (3) Zakona, dana 10.06.2010. godine broj: 01-02-26-006-9 -II/10. Podnositelj prijave je naveo, u smislu članka 30. stavka (2) Zakona da je podnio zahtjev za ocjenu koncentracije mjerodavnim tijelima za konkurenciju Republike Makedonije i Ukrajine. Konkurencijsko vijeće u postupku ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije je utvrdilo sljedeće činjenice: Predmetna Prijava je podnesena blagovremeno u vremenskom roku od 15 (petnaest) dana, u smislu članka 16. stavka (1) Zakona. 1. Sudionici koncentracije Sudionici koncentracije su gospodarski subjekti Flint Group Snje den AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska i Torda Hold ing AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska. 1.1.Gospodarski subjekat Flint Group Snje den Gospodarski subjekat Flint Group Snje den AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska registrovan je u Registracijskoj Kancelariji za švedske kompanije pod registracionim brojem: 556004-4181, osnovan dana 09.09.1901. godine (u daljnjem tekstu: Flint Group Snje den). Gospodarski subjekat Flint Group Snje den je u 100% vlasništvu gospodarskog subjekta ANI Print ing Inks B.V. Švedska filijala koji je u vlasništvu holdinga Flint Group, sa sjedištem u Luksemburgu, Bou le vard Royal 26b, L - 2449 Lux - em bourg. Osnovna registrovana djelatnost gospodarskog subjekta Flint Group Snje den je proizvodnja i prodaja grafičke boje i ostalih kemijsko - tehničkih proizvoda. Gospodarski subjekat Flint Group nema povezanih gospodarskih subjekata u Bosni i Hercegovini. 1.2.Gospodarski subjekat Torda Hold ing AB Snje den Gospodarski subjekat Torda Hold ing AB P.O: Box 33, 221 00 Lund, Švedska registrovan je u Registracijskoj Kancelariji za švedske kompanije pod registracionim brojem: 556707-6848, osnovan dana 07.11.2006. godine (u daljnjem tekstu: Torda Hold ing AB). Registrovana djelatnost gospodarskog subjekta Torda Hold - ing AB je posjedovanje i upravljanje nekretninama i pokretnom imovinom kao i obavljanje poslovnih aktivnosti koje su kompatibilne sa navedenim. Vlasnička struktura gospodarskog subjekta Torda Hold ing AB prije provođenja koncentracije prikazana je u Tabeli 1: Tabela 1 Dioničari Učešće u % (..)** 1 50,00 (..)** 50,00 UKUPNO 100,00 Izvor: Podaci iz Prijave Gospodarski subjekat (..)**, registrovan je u registru gospodarskih društava pod brojem: (..)**. Gospodarski subjekat (..)**registrovan je u registru gospodarskih društava pod brojem: (..)**. 1.2.1. Povezana društva gospodarskog subjekta Torda Hold ing AB Gospodarski subjekat Torda Hold ing AB posjeduje 100% vlasničkog udjela u gospodarskom subjektu Torda Ink AB, a Torda Ink AB je vlasnik sa 51% vlasničkog udjela gospodarskog subjekta Torda - Zvezda poduzeće za proizvodnju štamparskih boja, srodnih proizvoda i usluga d.o.o. Gornji Milanovac, Republika Srbija. Gospodarski subjekat Torda Hold ing AB na mjerodavnom tržištu je prisutan posredstvom gospodarskog subjekta Torda - Zvezda d.o.o. Gornji Milanovac. Gospodarski subjekat Torda - Zvezda d.o.o. Gornji Milanovac, Radovana Grkovića 24 je osnovan dana 19.12.2002. godine i registrovan u sudskom registru Trgovinskog suda u Čačku pod matičnim brojem 17472267 (u daljnjem tekstu Torda - Zvezda). Pretežna registrovana djelatnost gospodarskog subjekta Torda - Zvezda je proizvodnja boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i kitova. Podnositelj prijave navodi da je gospodarski subjekat Torda Zvezda na tržištu Bosne i Hercegovine prisutan prodajom tekućih tinti za štampače. Vlasnička struktura gospodarskog subjekta Torda - Zvezda prikazana je u Tabeli 2: Tabela 2 Vlasnici udjela Učešće u % Industrija boja i lakova Zvezda - Helios a.d. Gornji Milanovac 49,00 Torda Ink Ab, Lund, Švedska 51,00 UKUPNO 100,00 Ukupni prihod gospodarskog subjekta Torda - Zvezda ostvaren na teritoriji Bosne i Hercegovine u 2009. godini iznosio je (..)** KM. 2. Obveza prijave koncentracije Obaveza prijave koncentracije gospodarskih subjekata sa sjedištem i prebivalištem u inostranstvu sukladno članku 2. Odluke o načinu podnošenja prijave i kreterijumima za ocjenu koncentracije gospodarskih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10) postoji, ukoliko su ispunjeni uvjeti iz članka 14. stavka (1) točka a) i b) Zakona. Namjeravanu koncentraciju gospodarski subjetki su obavezni prijaviti u smislu odredbi članka 14. stavka (1) pod a) i b) Zakona, ako ukupni godišnji prihod svih sudionika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na svjetskom tržištu iznosi 100.000.000,00 KM po završnom računu koja je prethodila koncentraciji i ako je njihovo zajedničko sudioništvo na mjerodavnom tržištu veće od 40%. Ukupni godišnji prihodi gospodarskih subjekata sudionika predmetne koncentracije na dan 31.12.2009. godine prikazan je u Tabeli 3: Tabela 3 KM Flint Group Flint Group Snje den Torda GroupTorda Hold - ing AB Svijet (..)** (..)** (..)** (..)** 1 (..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu Broj 41 – Strana 30 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. Bosna i Hercegovina (..)** / (..)** (..)** Izvor: Podaci iz Prijave Sudionici koncentracije u Prijavi navode da je njihov ukupni zajednički tržišni udjel na mjerodavnom tržištu u Bosni i Hercegovini veći 40%. Budući da su ispunili uvjete, u smislu članka 14. stavka (1) Zakona, gospodarski subjekti su bili obvezni podnijeti Prijavu. 3.Pravni okvir ocjene predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je u provedbi postupka ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), te Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekata. 4.Pravni temelj i oblik predmetne koncentracije Pravni temelj predmetne koncentracije, propisan je člankom 16. stavka (1) Zakona i člankom 9. točka f) alineja 6. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijijumima za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekta. Pravni temelj koncentracije je Ugovor o prenosu udjela u Torda Hold ing AB zaključen dana 26.02.2010. godine između ovlaštenih predstavnika prodavaca (..)** s jedne strane i ovlaštenih predstavnika kupca Flint Group Snje den AB, P.O. Box 1003, SE - 231 25, Trelleborg, Švedska, s druge strane. Sukladno sa navedenim Ugovorom gospodarski subjekat Flint Group Snje den će steći kontrolu kupovinom 100% dionica nad gospodarskim subjektom Torda Hold ing AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska. Na temelju naprijed navedenog pravni oblik predmetne koncentracije, predstavlja stjecanje kontrole od strane gospodarskog subjekta Flint Group Snje den nad gospodarskim subjektom Torda Hold ing AB, kupovinom 100% dionica u smislu članka 12 stavka (1) točka b) pod 1) Zakona o konkurenciji. 5.Mjerodavno tržište predmetne koncentracije Mjerodavno tržište koncentracije, u smislu članka 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom zemljopisnom tržištu. Prema odredbi članka 4. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta u proizvodnom smislu obuhvaća sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uvjetima, imajući u vidu naročito njihove bitne značajke, kvalitet, uobičajnu namjenu, način uporabe, uvjete prodaje i cijene. Nadalje, prema članku 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu obuhvaća cjelokupan ili dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojoj gospodarski subjekt djeluje u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uvjetima i koji to tržište bitno razlikuju od uvjeta tržišne konkurencije na susjednim zemljopisnim tržištima. Mjerodavno tržište usluga/proizvoda predmetne koncentra - cije je tržište prodaje tekućih tinti za štampače. Mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu predmetne koncentracije je tržište Bosne i Hercegovine. Prema navedenom, mjerodavno tržište predmetne koncen - tra ciji je tržište prodaje tekućih tinti za štampače u Bosni i Hercegovini. 6.Ocjena predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je, nakon procjene i analize podataka i utvrđenih činjenica u smislu članka 17. Zakona, u postupku donošenja Rješenja, ocijenilo da provođenje koncentracije na mjerodavnom tržištu neće imati direktnog utjecaja na tržište prodaje tekućih tinti za štampače, niti će doći do promjene tržišnog sudioništva na mjerodavnom tržištu. Prilikom ocjene predmetne koncentracije, Konkurencijsko vijeće je imalo u vidu i činjenicu da se u konkretnom slučaju radi o eksteritorijalnoj koncentraciji (sudionici koncentracije gospodarski subjekti Flint Group Snje den AB Švedska i Torda Hold ing AB Švedska nisu prisutni na tržištu Bosne i Hercegovine), te da predmetna koncentracija ima utjecaj na tržištu Bosne i Hercegovine preko djelovanja povezanog gospodarskog subjekta u vlasništvu gospodarskog subjekta Torda Hold ing AB Švedska. Iz gore navedenih razloga, Konkurencijsko vijeće smatra da se predmetnom koncentracijom gospodarskih subjekata ne stvara i ne jača vladajući položaj na mjerodavnom tržištu, te je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja. Uzimajući u obzir sve iznesene činjenice i podatke koji su prethodili donošenju Rješenja, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo koncentraciju dopuštenom, u skladu sa člankom 18. stavka (2) točka a) Zakona, kao u dispozitivu. 7.Administrativna pristojba Podnositelj Prijave na ovo Rješenje, u skladu sa člankom 2. stavka (1) tarifni broj 107. točka d) pod 1) Odluke o administrativnim pristojbama u vezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je dužan platiti administrativnu pristojbu u ukupnom iznosu od 2.500,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. 8.Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješenja nije dozvoljen priziv. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitka, odnosno objave ovoga Rješenja. Broj 01-02-26-006-11 -II/10 14. lipnja 2010. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, v. r. Na osnovu člana 42. tačka c), a u vezi sa članom 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05, 76/07 i 80/09) u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pokretanje postupka privrednih subjekata: "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakaw, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakaw, "BUDO EX PORT" d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brwić 3, 72240 Kakaw, putem punomoćnika, advokata Nexada Babića, Masarikova 17 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina, zaprimljenim dana 31.12.2009. godine pod brojem: 01-02-26-042-II/09 protiv privrednog subjekta, Javno preduzeće "Šumsko privredno društvo ZE-DO" kantona Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina, Konkurencijski savjet, na 106. sjednici održanoj dana 14. juna 2010., je donio RJEŠEWE 1 1.Odbija se Zahtjev privrednih subjekta "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakaw, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakaw, "BUDO EX PORT" d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brwić 3, 72240 Kakaw, protiv privrednog subjekta javno preduzeće "Šumsko privredno društvo ZE-DO" Kanton Zavidovići, podnesen zbog sumnje o postojanju zloupotrebe dominantnog položaja na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan. 2.Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasnicima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 54/10 Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 31 Obrazloženje Konkurencijski savjet je zaprimio, dana 31.12.2009. godine pod brojem: 01-02-26-042-II/09, Zahtjev za pokretanje postupka (u daqnjem tekstu: Zahtjev) od strane privrednih subjekata: "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakaw, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakaw, "BUDO EX PORT" d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brwić 3, 72240 Kakaw (u daqnjem teksu: Podnosioci zahtjeva), putem punomoćnika, advokata Nexada Babića, Masarikova 17, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina, u kojem je zahtijevano od Konkurencijskog savjeta da pokrene postupak protiv privrednog subjekta Javno preduzeće "Šumsko privredno društvo ZE-DO" kantona Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina (u daqnjem tekstu: ŠPD ZDK-a), zbog sumnje o postojanju zloupotrebe dominantnog položaja na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana 10.stav 2. tačka a), b) i c) Zakona o konkurenciji (u daqnjem tekstu: Zakon). Podnosioci zahtjeva su privredni subjekti koji djeluju na području Zeničko-dobojskog kantona i bave se kupovinom i preradom drveta. Svake godine pa sve do 2009. godine su, kontinuirano sklapali ugovore o sukcesivnoj isporuci pilanskih trupaca sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a. Zahtjev za pokretanje postupka Uvidom u dostavljeni Zahtjev Konkurencijski savjet je utvrdio da isti nije potpun, te je u skladu sa članom 2. tarifni broj 106. stav (1) tačka e) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radwama pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), obavijestio Podnosioce zahtjeva o obavezi uplate administrativne takse dana 19.01.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-1-II/2009. Podnosioci zahtjeva su postupili po zahtjevu Konkurencijskog savjeta i dokaz o uplati iste, dostavili Konkurencijskom savjetu dana 27.01.2010. godine, aktom b roj: 01-02-26-042-2-II/2009. Potvrda o kompletnom u urednom Zahtjevu, shodno članu 28.stav (3) Zakona, izdana je dana 15.02.2010. godine pod brojem: 01-02-26-042-3-II/2009. Podnosioci zahtjeva u istom opisuju činjenično stanje i okolnosti koje su ih navele na podnošenje Zahtjeva i uglavnom navode slijedeće: - da su privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva, svake godine pa sve do 2009. godine, kontinuirano sklapali ugovore o sukcesivnoj isporuci pilanskih trupaca sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a. - da je privredni subjekt ŠPD ZDK-a u 2009. godini, Podnosiocima zahtjeva, dostavio nacrte ugovora o kupoprodaji drvnih sortimenata lišćara (u daqnjem tekstu: Ugovori), različite od ranijih Ugovora i od Ugovora koji su ponuđeni drugim privrednim subjektima, zbog čega Podnosioci zahtjeva nisu prihvatili iste. - da su Podnosiocima zahtjeva, kao pojedinačnim kupcima, u 2009.godini ponuđene izuzetno male količine trupaca bukve, u odnosu na prethodne godine, a za neke od privrednih subjekata i po pet puta manje. Privrednim subjektima "AM-MI" d.o.o., Kakaw i "SILVESTRA" d.o.o. Kakaw, nisu ponuđeni trupci za 2009.godinu, iako su navedeni privredni subjekti imali zakqučene Ugovore u 2008. godini i istima su isporučivani bukovi trupci. - da sa ovako malim ponuđenim količinama trupaca, imajuću u vidu proizvodne procese Podnosioca zahtjeva, isti ne mogu zadovoqiti svoje potrebe, niti ispuniti svoje obaveze prema kupcima. Naročito su u teškom položaju privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva, kojima bukovi trupci nisu ni ponuđeni u 2009. godini. - Podnosioci zahtjeva ističu da je osnovni razlog koji je opredijelio privredni subjekt ŠPD ZDK-a, da im ponudi ovako male količine trupaca, odnosno da ne ponudi bilo kakve količine, je taj, što je novoosnovanom privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići, dato 4/5 proizvodnje bukovih trupaca i na taj način direktno je ugrozio poslovanje Podnosioca zahtjeva, koji su sada dovedeni u potpuno bezizlaznu sitaciju, jer ne mogu otplaćivati anuitete podignutih kredita za opremu, zaposlene itd. - da su Podnosioci zahtjeva tražili od privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da se ponuđeni Ugovori izmijene i da im se u toku 2009. godine isporuče bukovi trupci u količinama koje minimalno odgovaraju prosječnim količinama isporučenih trupaca u protekle tri godine, imajući u vidu dosadašnje međusobno poslovanje. Međutum, i pored obećawa od strane privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da će Podnosiocima zahtjeva ponuditi bolje uslove nabavke bukovih trupaca, to se nije desilo u 2009. godini, iako su u međuvremenu Podnosioci zahtjeva zakqučili ugovore sa svojim kupcima o isporuci svojih proizvoda. - da su postupanjem privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, na ovakav način, Podnosioci zahtjeva dovedeni u izuzetno težak i neravnopravan položaj u odnosu na privredni subjekat "Krivaja 1884" Zavidovići, koji ima enormno povoqnije uslove po zakqučenom Ugovoru, a što je i potpuno suprotno Odluci Vlade Federacije broj 140/08 od 28.02.2008. godine, kojom se za sve kupce šumskih drvnih sortimenta moraju obezbijediti isti uslovi prodaje. - da su Podnosioci zahtjeva bili prinuđeni potpisati ponuđene Ugovore koji su daleko nepovoqniji u odnosu na uslove o isporuci istih sortimenata, privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. - da je privredni subjekt ŠPD ZDK -a, sklopio sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Ugovor za pe riod od čak 6 godina, po cijeni sirovine jeftinije za 25% u odnosu na privredne subjekte, Podnosioce zahtjeva, sa odgodom plaćawa do 90 dana, te sa garantovanim velikim mjesečnim količinama uz mjeru osigurawa plaćawa razlike između ugovorene i pune tržišne cijene drvnih sortimenata za količinu od 8.000 m³ mjesečno za pe riod od 6 godina u prosječnom mjesečnom iznosu od cca 10.000 KM, koji iznos je obavezna snositi Vlada FBiH. - da Odluka Vlade Federacije broj 140/08 od 28.02.2008. godine o opštim uslovima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji FBiH, izričito propisuju da se svim kupcima drvnih sortimenata moraju obezbijediti isti uslovi, što očito nije poštovano prilikom zakqučewa Ugovora o isporuci drvnih sortimenata zakqučenog između privrednog subjekta ŠPD ZDK-a i novoosnovanog privrednog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići, jer su uslovi iz navedenog Ugovora mnogo povoqniji u odnosu na uslove iz Ugovora, koje je privredni subjekt ŠPD ZDK-a zakqučio sa Podnosiocima zahtjeva. - Podnosioci zahtjeva ističu da privredni subjekt ŠPD ZDK-a u svom pismenom odgovoru na navedene primjedbe, nikada nije obrazložio razloge, zašto je Ugovor sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići, zakqučen po enormno povoqnijim uslovima u odnosu na Ugovore zakqučene sa Podnosiocima zahtjeva. Pored toga, iako Podnosioci zahtjeva redovno izmiruju obaveze po zakqučenim Ugovorima, privredni subjekt ŠPD ZDK-a je obustavio sukcesivnu isporuku bez ikakvog razloga, a nastavio isporučivati drvne sortimente privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. Ovo je još jedan od razloga kojim su privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva dovedeni u nepovoljan položaj u odnosu na privredni subjekt"Krivaja 1884". Na osnovu navedenog, Podnosioci zahtjeva smatraju da je privredni subjekt ŠPD ZDK-a zloupotrijebio dominantan položaj na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, prema privrednim subjektima, Podnosiocima Broj 41 – Strana 32 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. zahtjeva, u smislu člana 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona i traže od Konkurencijskog savjeta da privrednom subjektu ŠPD ZDK-a izrekne i novčanu kaznu zbog zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 10. stav 2) tačka a), b) i c) Zakona, te da u što kraćem roku donese odluku, kako bi Podnosioci zahtjeva pri sklapanju Ugovora za 2010.godinu imali istovjetne uslove kao i privredni subjekt "Krivaja 1884" Zavidovići, odnosno da naloži privrednom subjektu ŠPD ZDK-a zakqučivanje Ugovora na vremensko razdoblje od najmanje 5 godina pod jednaki uslovima utvrđenim u zakqučenom Ugovoru sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići. Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju su Podnosioci zahtjeva dostavili uz isti, Konkurencijski savjet je ocijenio da nije moguće bez provedenog postupka utvrditi postojanje povreda Zakona, na koje Podnosioci zahtjeva ukazuju, te je na 102. (stodrugoj) sjednici održanoj dana 16.02.2010. godine, donio, u skladu sa članom 32. stav (2) Zakona, Zakqučak o pokretanju postupka (u daqnjem tekstu: Zakqučak), radi utvrđivawa povrede člana 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona. U skladu sa članom 33. stav (1) Zakona, Konkurencijski savjet je dana 23.02.2010. godine aktom br oj: 01-02-26-042-10-II/2009 dostavio Zahtjev i Zakqučak na odgovor, privrednom subjektu ŠPD ZDK-a. Privredni subjekt ŠPD ZDK-a dana 12.03.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-14-II/2009 dostavio odgovor na Zakqučak, u smislu člana 33.stav (2) i (3) Zakona, u kome navodi: - da privredni subjekt ŠPD ZDK-a u cijelosti osporava navode Podnosilaca zahtjeva i smatra da, zakqučivanjem Ugovora sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići, nije učinio zloupotrebu dominantnog položaja na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, - da je prema zadnjem objavljenom soppštenju Agencije za statistiku BiH, broj 5 od 23.11.2009. godine, utvrđeno da je prodaja trupaca lišćara u III kvartalu 2009. godine iznosila 167.452 m³, a prodaja trupaca četinara 358.511 m³ (objavljeno na internet stranici www.bhs.ba). Dakle, u ovom kvartalu ukupno je prodano 525.963m³ trupaca. Privredni subjekt ŠPD ZDK-a je kupcu, privrednom subjektu "Krivaja 1884", u istom periodu isporučio ukupno 5379m³ trupaca lišćara i četinara. Podaci iz III kvartala 2009. godine su navedeni iz razloga što nisu dostupni podaci za cijelu 2009.godinu, ali se iz priloženih podataka može utvrditi da prodaja drvnih sortimenata, privrednog subjekta ŠPD ZDK-a u 2009. godini, kupcu, privrednom subjektu "Krivaja 1884", u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine iznosi 1,02% i da podaci za cijelu 2009.godinu neće bitno odstupati od podatka za III kvartal 2009. godine. - da privredni subjekt ŠPD ZDK-a nema dominantan položaj na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine u smislu člana 10. Zakona, obzirom da je isti u trećem kvartalu 2009. godine prodao ukupno trupaca četinara u količini od 32.214,02 m³ i trupaca lišćara u količini od 11.566,27 m³, što ukupno iznosi 43.780, 00 m³. Dakle, u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata trupaca i lišćara na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine u 2009. godini, koja je iznosila 525.963 m³, privredni subjekt ŠPD ZDK-a ima udio oko 8,3%, čime dokazuje na nema dominantni položaj na relevantnom tržištu. - da navodi Podnosilaca zahtjeva, da kupcima, privrednom subjektima "AM-MI" d.o.o.Kakaw i "SILVESTRA" d.o.o. Kakaw nisu ponuđeni trupci u 2009. godini, nisu istiniti. Naime, privredni subjekt "AM-MI" d.o.o. je kroz poslovnu saradnju sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a, iskqučivo kupovao trupce četinara, a sa kupcem, privrednim subjektom "SILVESTRA" d.o.o. Kakaw je dana 27.02.2009. godine zakqučen Ugovor o prodaji 302 m³ trupaca bukve i Ugovor o prodaji 543m³ trupaca četinara. - takođe, privredni subjekt ŠPD ZDK-a osporava navode Podnosilaca zahtjeva da im je zbog umanjenih količina trupaca u 2009.godini direktno ugroženo poslovanje i da su dovedeni u bezizlaznu situaciji, obzirom da nisu dokzali te navode, te da postoje i saznawa da su Podnosioci zahtjeva tokom 2009. godine kupovali trupce bukve i od drugih šumsko-privrednih društava iz Federacije BiH i Republike Srpske. U daljem toku postupka, budući da se radi o predmetu sa stranama sa suprotnim interesima, Konkurencijski savjet je, u smislu člana 39. Zakona, zakazao usmenu javnu raspravu, koja je održana dana 21.04.2010. godine u prostorijama Konkurencijskog savjeta, na kojoj su prisustvovali opunomoćeni predstavnici svih strana u postupku. Na usmenoj raspravi, strane u postupku su uglavnom ostale pri svojim navodima, datim prilikom podnošewa Zahtjeva ili izjašnjenja na Zahtjev. Predstavnici privrednog subjekta ŠPD ZDK-a su istakli da ne mogu biti stranka u predmetnom postupku, iz razloga što isti nisu omogućili povoqniju poziciju za privredni subjekt "Krivaja 1884" Zavidovići, ističući da stranke u postupku mogu biti samo Vlada Federacije BiH, koja je vlasnik šume iz koje potiču drvni sortimenti, koji su predmet postupka i Vlada ZDK koja je osnivač i vlasnik privrednog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići. Dalje navode, da su Vlada Federacije BiH i Vlada ZDK potpisali ugovor o zajedničkom ulaganju u septembru 2008. godine kojim se privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići osiguravaju određena prava. Shodno navedenom, predstavnici privrednog subjekta ŠPD ZDK-a smatraju da su sva prava na koja Podnosioci zahtjeva ulažu prigovor, utvrđena odlukama pomenutih vlada i Ugovorom o zajedničkom ulaganju, primjenom tzv. Specijalnih zakona u procesu privatizacije. Predstavnici privrednog subjekta ŠPD ZDK-a ističu da moraju provoditi odluke Vlade Federacije BiH koja je vlasnik šume, kao i odluke Vlade ZDK-a, koja je osnivač i vlasnik privrednog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići. Nadalje ističu, da je osnovni razlog smanjenih količina isporučenih trupaca u posljednjem periodu, za sve kupce, bio u smanjenom etatu bukovih trupaca u zadnje četiri godine, što je vidqivo iz dokumentacije u planovima privrednog subjekta ŠPD ZDK-a za protekli pe riod. Isto smanjenje se odnosi i na isporuku bukovih trupaca privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. Tokom usmene rasprave Konkurencijski savjet je naložio Podnosiocima zahtjeva da u roku od dvadeset dana dostavi sve zakqučene Ugovore sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a i to za 2006.godinu, 2007.godinu, 2008.godinu, 2009.godinu i 2010.godinu, sa uporednim analizama ugovorenih količina i cijenama isporučenih trupaca, dok je privrednom subjektu ŠPD ZDK-a naloženo da dostavi orig i nal ili ovjerenu kopiju Ugovora o zajedničkom ulaganju između Vlade Federacije BiH i Vlade ZDK iz 2008. godine, kojim se privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići osiguravaju određena prava, kao i zakqučke Vlade ZDK-a od 10.10.2008. godine Podnosici zahtjeva su postupili po na logu Konkurencijskog savjeta i dostavili traženu dikumentaciu dana 11.05.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-22-II/2009. Imajući u vidu naprijed navedene činjenice, kao i da je za utvrđivanje činjeničnog stawa potrebno izvršiti dodatne analize, te da se radi o o sjetqivim tržištima, Konkurencijski savjet je u smislu člana 39. Zakona, zakazao nastavak usmene javne rasprave koji je održan dana 01.06.2010. godine u prostorijama Konkurencijskog savjeta na kojem su prisustvovali opunomoćeni predstavnici svih strana u postupku. Na usmenoj raspravi, strane u postupku su uglavnom ostale pri svojim navodima, datim prilikom podnošewa Zahtjeva ili izjašnjenja na Zahtjev na usmenoj raspravi održanoj dana 21.04.2010. Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 33 Na zahtjev Konkurencijskog savjeta privredni subjekt ŠPD ZDK-a je dostavio ovjerenu kopiju Ugovora o zajedničkom ulaganju između Vlade Federacije BiH i Vlade ZDK iz 2008. godine, kao i zakqučke Vlade ZDK-a od 10.10.2008. godine. Pravni okvir predmetnog postupka Konkurencijski savjet je tokom postupka primijenio odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivanju relavantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10) i Zakona o upravnom postupku BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02,12/04 i 88/07). Utvrđivanje i analiza relevantnog tržišta U skladu sa članom 3. Zakona i članovima 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH" broj 18/06) i Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivanju relavantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH" broj 34/10), relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda i/ili usluga koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjewivim, pod prihvatqivim uslovima, imajući u vidu naročito wihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajenu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupnu ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoqno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Relevantno tržište proizvoda predmetnog postupka je tržište prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari). Relevantno geografsko tržište predstavlja tržište cijele Bosne i Hercegovine, budući da se drvni šumski sortimenti prodaju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenog, relevantno tržište predmetnog postupka predstavlja tržište prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari) na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Na osnovu podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine i Federalnog zavoda za statistiku, prodaja drvnih sortimenata (četinari i lišćari) u 2008.godini iznosila je : Tabela 1. Proizvodwa i prodaja u 2008 (m³)Bosna i Hercegovina ŠPD Zavidovići % Ukupno prodaja četinari/lišćari3.786.091 377.986 9,98 Na osnovu podataka navedenih u Tabeli 1., može se zakqučiti da je tržišno učešće privrednog subjekta ŠPD ZDK-a u prodaji drvnih sortimenata na tržištu Bosne i Hercegovine iznosilo 9,98% u 2008.godini. Član 9.stav 2) Zakona, propisuje da se pretpostavlja da privredni subjekt ima dominantan položaj na tržištu roba i/ili usluga, ako na relevantnom tržištu ima tržišni udio veći od 40%. Slijedom naveenog, Konkurencijski savjet smatra da privredni subjekt ŠPD ZDK-a na relevantnom tržištu prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari) na teritoriji Bosne i Hercegovine nema dominantan položaj, obzirom da je njegovo tržišno učešće znatno isod propisanog praga od 40% i ono iznosi iznosi 9,98% od ukupne prodaje drvnih sortimenata na nivou Bosne i Hercegovine u 2008.godini. Relevantne činjenice predmetnog postupka: Konkurencijski savjet je razmatrao i analizirao dokaze dostavljene od stranke u postupku, kao i podatke i činjenice institucija i trećih lica, do kojih je došao tokom provođewa postupka i utvrdio slijedeće: - da član 49. Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine propisuje da se poslovi gospodarewa šumama i šumskim zemqištem prenose sa Federalnog ministarstva poqoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na kantonalna ministarstva, a kantonalna ministarstva prenose na šumsko-privredna društva, koja u svakom kantonu Federacije BiH osniva skupština kantona, tako da su poslovi gospodarewa šumama i šumskim zemqištem u nadležnosti kantona, - da je privredni subjekt Javno preduzeće Šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona d.o.o. Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina, upisan u registar Opštinskog suda u Zenici pod brojem MBS: 43-01-0367-08 (stari broj:1-9014) i u 100% je vlasništvu Zeničko-dobojskog kantona, Osnovne registrovane djelatnosti privrednog subjekta ŠPD ZDK-a su uzgoj i zaštita šuma, iskorištavanje šuma, uslužne djelatnosti u šumarstvu i iskorištavanje šuma, trgovina na veliko drvetom, trgovina na velikoostalim mašinama za industriju, trgovinu i navigaciju itd. - da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 810/08 od dana 24.09.2008. godine dala saglasnost na prijedlog Ugovora o zajedničkom ulaganju za osnivanje novog privrednog društva, sačinjenog između ulagača privrednog subjekta IP Krivaja i privrednog subjekta "Ferimpex" d.o.o. Zavidovići i odredila potpisnike navedenog Ugovora u ime Vlade Federacije BiH, te da je u članu 6. navedenog Ugovora uglavnom propisana ista obaveza kao i Odlukom Vlade Federacije BiH broj:809/08, s tim da je preciznije propisano da će Vlada Zeničko-dobojskog kantona, koja vrši ovlaštewa Skupštine u ŠPD ZDK-a, osigurati isporuku 8.000 m³ drvnih sortimenata, za novi privredni subjekt "Krivaja 1884", - da je Vlada Zeničko-dobojskog kantona dana 10.10.2008. godine pod brojem: 02-26-31817/08 donijela Zakqučak kojim nalaže Nadzornom odboru i Upravi privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da zakquče Ugovor o prodaji drvnih sortimenata, na pe - riod od 6 godina, sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići, pod uslovima utvrđenim u Ugovoru, potpisanom između privrednih subjektata ŠPD ZDK-a i IP Krivaja d.o.o. Zavidovići, broj: GD 200/06 od dana 04.04.2006. godine i Aneksu tog Ugovora, broj: GD 297/06 od dana 22.05.2006. godine. Navedenim Ugovorom iz 2006. godine, privrednom subjektu IP Krivaja d.o.o. Zavidovići, omogućeno je plaćanje drvnih sortimenata po cijenama koje iznose 80,0%(odnosno 75,0%) od cijena utvrđenih cjenovnikom prodavca, sa odgođenim plaćanjem, uz obezbjeđenu bankarsku garanciju, plativu na prvi poziv, i to. 20% avansom za ugovorenu mjesečnu količinu, 55% isporučene količine u roku od 30 dana od dana fakture i 25% isporučene količine u roku od 60 dana od dana izdavawa fakture, - da je Nadzorni odbor privrednog subjekta ŠPD ZDK-a dana 04.12.2008. godine donio Odluku kojom nalaže Upravi privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da zakquči Ugovor sa privrednim subjektom "Krivaja 1884", pod gore navedenim uslovima, - da je nakon toga, privredni subjekt ŠPD ZDK-a potpisao Ugovor oprodaji drvnih sortimenata sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" dana 05.12.2008. godine pod brojem GD-19/08, prema kojem se privredni subjekt ŠPD ZDK-a obavezao da isporučuje privrednom subjektu "Krivaja 1884" mjesečno 8.000 m³, odnosno godišnje 96.000m³ drvnih sortimenata, od čega 67.200m³ lišćara i 28.800 m³ četinara, za pe riod od 6 godina, po cijenama u visini 75%(25% nižim) od utvrđenog cjenovnika privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, pod uslovima odgođenog plaćawa uz obezbjeđenu bankarsku garanciju. U istom je navedeno da će razliku visine cijene od po 12,5% snositi Vlada Federacije BiH i Vlada ZDK, - da je navedenim Ugovorom, privrednom subjektu "Krivaja 1884" omogućeno odgođeno plaćanje uz obezbijeđenu bankarsku garanciju i to: u roku od 8 dana po isteku mjeseca plaćanje obračunatog iznosa PDV-a za isporučenu robu iz prethodnog mjeseca, u roku od 45 dana od dana fakturisanju plaćanje iznosa Broj 41 – Strana 34 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. od 50% fakturisanog iznosa bez PDV-a, u roku od 60 dana od dana fakturisawa iznosa plaćanje iznosa od 20% fakturisanog iznosa bez PDV-a i u roku od 90 dana fakturisawa plaćanje iznosa 30,0% fakturisanog iznosa bez PDV-a, - da je privredni subjekt ŠPD ZDK-a pored kupaca iz Zeničko-dobojskog kantona, zakqučio i ugovore o prodaji drvnih sortimenata, i sa kupcima izvan navedenog kantona, - da niti jedan drugi kupac privrednog subjekta ŠPD ZDK-a nije imao u 2008. godini i 2009.godini uslove odgođenog plaćawa na način kao što ima privredni subjekt "Krivaja 1884", odnosno samo mali broj kupaca je u 2008. godini imao uslove odgođenog plaćawa, uz obezbjeđenu garanciju, i to u roku od 15 dana, po isteku mjeseca, za količine isporučene u prethodnom mjesecu (npr.Energoholz d.o.o.Zenica, "Laze" d.o.o. Kakaw i "Al-ex" d.o.o. Zenica) - da su Odlukom Vlade Federacije BiH o opštim uslovima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji Federacije BiH, broj V 140/08 od 24.02.2008. godine navedeni ciljevi i to a) pod 1.) između ostalog, omogućavanje svim zainteresovanim kupcima, pod istim uslovima nabavku šumskih drvnih sortimenata; zatim propisani načini i uslovi prodaje (avansno plaćanje ili odgođeno uz obezbjeđenje bankarske garancije). Istom Odlukom nisu propisani nikakvi detaqni uslovi i načini plaćawa drvnih sortimenata, što je u nadležnosti kantonalnih šumsko-privrednih društava, odnosno u predmetnom slučaju privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, te na osnovu iste, privredni subjekt ŠPD ZDK-a, za svaku poslovnu godinu donosio je Odluku o utvrđivanju osnovnih principa prodaje drvnih sortienata, - da su prodajne cijene drvnih sortimenata utvrđene važećim cjenovnikom privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, tako da svi kupci privrednog subjekta ŠPD ZDK-a imaju iste cijene drvnih sortimenata koje su u skladu sa navedenim cjenovnikom, - da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 225/09 od dana 25.03.2009. godine na osnovu Odluke o osvajanju Programa utroška sa kriterijumima za raspodjelu sredstava Tekući grantovi "Podsticaj proizvodwi i prestruktuiranju industrije i rudarstva", Konsolidacija rudnika uglja u Federcaiji BiH i Kosolidacija "Krivaja Zavidovići", utvrđenim u Buxetu Federacije BiH za 2009.godinu, Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije ("Službene novine Federacije BiH, broj 16/09) dala saglasnost na raspodjelu djela sredstava Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije Tekući grantovi-Konsolidacija "Krivaja Zavidovići", za učešće u finanasiranju po razlici u cijeni drvnih sortimenata; - da su tačni navodi Podnosilaca zahtjeva koji se odnose na zakqučenje Ugovora sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" i privrednim subjektom ŠPD ZDK-a, odnosno isti je potpisan pod daleko povoqnijim uslovima u odnosu na uslove koji su ponuđeni Podnosiocima zahtjeva, iako je Odlukom Vlade Federacije BiH o opštim uslovima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji Federacije BiH, broj V 140/08 od 24.02.2008. godine propisano da se za sve kupce šumskih drvnih sortimenta moraju obezbjediti isti uslovi prodaje, - da navodi Podnosilaca zahtjeva, koji se odnose na činjenice da pojedinim privrednim subjektima, Podnosiocima zahtjeva, nisu ni ponuđeni Ugovori za 2009. godinu od strane privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, su tačni, ali da je osnovni razlog ovakvog postupawa od strane privrednog subjekta ŠPD ZDK-a je to, što privredni subjekt "AM-MI" d.o.o nije tražio zakqučenje navedenog ugovora za 2009.godinu sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a, dok je privredni subjekt "LAZE" d.o.o dužnik privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, odnosno nije ispoštovao obaveze po prethodno sklopljenom Ugovoru sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a, -da je iz dostavljenih Ugovora za 2009. godinu koji su zakqučeni između Podnosilaca zahtjeva i privrednog subjekta ŠPD ZDK-a vidqivo, da su za pojedine privredne subjekte smanjene količine šumskih drvnih sortimenta u odnosu na prethodne godine npr. za privredne subjekte "SILVESTRA" d.o.o. Kakaw i "AL-EX" d.o.o. Zenica, dok se iz zakqučenih Ugovora za 2010. godinu sa istim privrednim subjektima, može zakqučiti da je došlo do povećawa količine šumskih drvnih sortimenta u odnosu na 2009.godinu, - da su Podnosioci zahtjeva, privredni subjekti "Secom" Visoko i "BUDO EX PORT" Žepče imali povećanje ugovorenih količina šumskih drvnih sortimenta u 2009.godini u odnosu na prethodnu, - da su privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva, kupovali šumske drvne sortimente i od drugih šumskih privrednih društava na cijeloj teritoriji BiH, Uzimajući u obzir sve ranije navedeno, a na bazi utvrđenih činjenica i dokaza, Konkurencijski savjet je utvrdio da privredni subjekt ŠPD ZDK-a nije zloupotrijebio dominantan položaj na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona, obzirom da isti, nema dominantan položaj na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata na tržištu BiH. Naime, tržišno učešće privrednog subjekta ŠPD ZDK-a na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata iznosi svega 9,98% u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata na teritoriji BiH, u 2008.godini, što je znatno manje od propisanog praga od 40%, kojim se pretpostavlja da jedan privredni subjekt može da ima dominantan položaj na relevantnom tržištu, u smislu člana 9. Zakona. Cijeneći sve navode i dokaze koji su utvrđeni u postupku kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti, Konkurencijski savjet je utvrdio da ne postoji zloupotreba dominantnog položaja od strane privrednog subjekta ŠPD ZDK-a na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana 10.stav 2. tačka a), b) i c) Zakona, zbog čega je odlučio kao u dispozitivu ovog Rješewa. Troškovi postupka Odluku o troškovima, Konkurencijski savjet je donio na osnovu odredbi člana 105.stav 2.i 3. Zakona o upravnom postupku BiH. ŠPD ZDK-a podnio je zahtjev za naknadu troškova u iznosu od 213,20 KM i to samo troškove dolažewa službenim automobilom na dvije usmene rasprave. Konkurencijski savjet je odlučoio da prizna troškove dolažewa na usmenu rasprvu u visuni cijene autobuske karte na rela ciji Sarajevo-Zavidovići od 17,00 KM, što ukupno iznosi 64,00 KM za dava dolažewa na usmenu raspravu. Sobzirom da je podnosilac zahtjeva izazvao postupak, a na čiju štetu je postupak okončan, dužan je ŠPD-ZDK-a nadoknaditi opravdane troškove u iznosu od 64,00KM u roku od 15. dana od dana prijema rješewa. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Rješewa nije dopuštena žalba. Nezadovoqna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavqivawa ovog Rješewa. Broj 01-02-26-042- 27 -II/09 14. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednik Dr Stjepo Prawić, s. r. Na osnovu člana 42.tačka c), a u vezi sa članom 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05, 76/07 i 80/09) u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pokretanje postupka privrednih subjekata: "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1, 72240 Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 35 Kakanj, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakanj, "BUDO EX PORT" d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brnjić 3, 72240 Kakanj, putem punomoćnika, advokata Nedžada Babića, Masarikova 17 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina, zaprimljenim dana 31.12.2009. godine pod brojem: 01-02-26-042-II/09 protiv privrednog subjekta, Javno preduzeće "Šumsko privredno društvo ZE-DO" kantona Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina, Konkurencijsko vijeće, na 106. sjednici, održanoj dana 14. juna 2010., je donijelo RJEŠENJE 1 1.Odbija se Zahtjev privrednih subjekta "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakanj, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakanj, "BUDO EX PORT" d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brnjić 3, 72240 Kakanj, protiv privrednog subjekta javno preduzeće "Šumsko privredno društvo ZE-DO" Kanton Zavidovići, podnesen zbog sumnje o postojanju zloupotrebe dominantnog položaja na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan. 2.Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasnicima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Obrazloženje Konkurencijsko vijeće je zaprimilo, dana 31.12.2009. godine pod brojem: 01-02-26-042-II/09, Zahtjev za pokretanje postupka (u daljnjem tekstu: Zahtjev) od strane privrednih subjekata: "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakanj, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakanj, "BUDO EX PORT" d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brnjić 3, 72240 Kakanj (u daljem teksu: Podnosioci zahtjeva), putem punomoćnika, advokata Nedžada Babića, Masarikova 17, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina, u kojem je zahtjevano od Konkurencijskog vijeća da pokrene postupak protiv privrednog subjekta Javno preduzeće "Šumsko privredno društvo ZE-DO" Kantona Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: ŠPD ZDK-a), zbog sumnje o postojanju zloupotrebe dominantnog položaja na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana 10.stav 2. tačka a), b) i c) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon). Podnosioci zahtjeva su privredni subjekti koji djeluju na području Zeničko-dobojskog kantona i bave se kupovinom i preradom drveta. Svake godine pa sve do 2009. godine su, kontinuirano sklapali ugovore o sukcesivnoj isporuci pilanskih trupaca sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a. Zahtjev za pokretanje postupka Uvidom u dostavljeni Zahtjev Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da isti nije potpun, te je u skladu sa članom 2. tarifni broj 106. stav (1) tačka e) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), obavijestio Podnosioce zahtjeva o obavezi uplate administrativne takse dana 19.01.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-1-II/2009. Podnosioci zahtjeva su postupili po zahtjevu Konkurencijskog vijeća i dokaz o uplati iste, dostavili Konkurencijskom vijeću dana 27.01.2010. godine, aktom broj: 01-02-26-042-2-II/2009. Potvrda o kompletnom u urednom Zahtjevu, u skladu sa članom, 28.stav (3) Zakona, izdana je dana 15.02.2010. godine pod brojem: 01-02-26-042-3-II/2009. Podnosioci zahtjeva u istom opisuju činjenično stanje i okolnosti koje su ih navele na podnošenje Zahtjeva i uglavnom navode slijedeće: - da su privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva, svake godine pa sve do 2009. godine, kontinuirano sklapali ugovore o sukcesivnoj isporuci pilanskih trupaca sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a. - da je privredni subjekt ŠPD ZDK-a u 2009. godini, Podnosiocima zahtjeva, dostavio nacrte ugovora o kupoprodaji drvnih sortimenata lišćara (u daljnjem tekstu: Ugovori), različite od ranijih Ugovora i od Ugovora koji su ponuđeni drugim privrednim subjektima, zbog čega Podnosioci zahtjeva nisu prihvatili iste. - da su Podnosiocima zahtjeva, kao pojedinačnim kupcima, u 2009. godini ponuđene izuzetno male količine trupaca bukve, u odnosu na prethodne godine, a za neke od privrednih subjekata i po pet puta manje. Privrednim subjektima "AM-MI" d.o.o., Kakanj i "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj, nisu ponuđeni trupci za 2009. godinu, iako su navedeni privredni subjekti imali zaključene Ugovore u 2008. godini i istima su isporučivani bukovi trupci. - da sa ovako malim ponuđenim količinama trupaca, imajuću u vidu proizvodne procese Podnosioca zahtjeva, isti ne mogu zadovoljiti svoje potrebe, niti ispuniti svoje obaveze prema kupcima. Naročito su u teškom položaju privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva, kojima bukovi trupci nisu ni ponuđeni u 2009.godini. - Podnosioci zahtjeva ističu da je osnovni razlog koji je opredijelio privredni subjekt ŠPD ZDK-a, da im ponudi ovako male količine trupaca, odnosno da ne ponudi bilo kakve količine, je taj, što je novoosnovanom privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići, dato 4/5 proizvodnje bukovih trupaca i na taj način direktno je ugrozio poslovanje Podnosioca zahtjeva, koji su sada dovedeni u potpuno bezizlaznu sitaciju, jer ne mogu otplaćivati anuitete podignutih kredita za opremu, zaposlene itd. - da su Podnosioci zahtjeva tražili od privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da se ponuđeni Ugovori izmijene i da im se u toku 2009. godine isporuče bukovi trupci u količinama koje minimalno odgovaraju prosječnim količinama isporučenih trupaca u protekle tri godine, imajući u vidu dosadašnje međusobno poslovanje. Međutum, i pored obećanja od strane privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da će Podnosiocima zahtjeva ponuditi bolje uslove nabavke bukovih trupaca, to se nije desilo u 2009. godini, iako su u međuvremenu Podnosioci zahtjeva zaključili ugovore sa svojim kupcima o isporuci svojih proizvoda. - da su postupanjem privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, na ovakav način, Podnosioci zahtjeva dovedeni u izuzetno težak i neravnopravan položaj u odnosu na privredni subjekat "Krivaja 1884" Zavidovići, koji ima enormno povoljnije uslove po zaključenom Ugovoru, a što je i potpuno suprotno Odluci Vlade Federacije broj 140/08 od 28.02.2008. godine, kojom se za sve kupce šumskih drvnih sortimenta moraju obezbijediti isti uslovi prodaje. - da su Podnosioci zahtjeva bili prinuđeni potpisati ponuđene Ugovore koji su daleko nepovoljniji u odnosu na uslove o isporuci istih sortimenata, privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. - da je privredni subjekt ŠPD ZDK -a, sklopio sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Ugovor za pe riod od čak 6 godina, po cijeni sirovine jeftinije za 25% u odnosu na privredne subjekte, Podnosioce zahtjeva, sa odgodom plaćanja do 90 dana, te sa garantovanim velikim mjesečnim količinama uz mjeru osiguranja plaćanja razlike između ugovorene i pune tržišne cijene drvnih sortimenata za količinu od 8.000 m³ mjesečno za pe riod od 6 godina u prosječnom mjesečnom iznosu od cca 10.000 KM, koji iznos je obavezna snositi Vlada FBiH. - da Odluka Vlade Federacije broj 140/08 od 28.02.2008. godine o općim uslovima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 54/10 Broj 41 – Strana 36 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. državnih šuma na teritoriji FBiH, izričito propisuju da se svim kupcima drvnih sortimenata moraju obezbijediti isti uslovi, što očito nije poštovano prilikom zaključenja Ugovora o isporuci drvnih sortimenata zaključenog između privrednog subjekta ŠPD ZDK-a i novoosnovanog privrednog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići, jer su uslovi iz navedenog Ugovora mnogo povoljniji u odnosu na uslove iz Ugovora, koje je privredni subjekt ŠPD ZDK-a zaključio sa Podnosiocima zahtjeva. - Podnosioci zahtjeva ističu da privredni subjekt ŠPD ZDK-a u svom pismenom odgovoru na navedene primjedbe, nikada nije obrazložio razloge, zašto je Ugovor sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići, zaključen po enormno povoljnijim uslovima u odnosu na Ugovore zaključene sa Podnosiocima zahtjeva. Pored toga, iako Podnosioci zahtjeva redovno izmiruju obaveze po zaključenim Ugovorima, privredni subjekt ŠPD ZDK-a je obustavio sukcesivnu isporuku bez ikakvog razloga, a nastavio isporučivati drvne sortimente privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. Ovo je još jedan od razloga kojim su privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva dovedeni u nepovoljan položaj u odnosu na privredni subjekt"Krivaja 1884". Na osnovu navedenog, Podnosioci zahtjeva smatraju da je privredni subjekt ŠPD ZDK-a zloupotrijebio dominantan položaj na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, prema privrednim subjektima, Podnosiocima zahtjeva, u smislu člana 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona i traže od Konkurencijskog vijeća da privrednom subjektu ŠPD ZDK-a izrekne i novčanu kaznu zbog zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 10.stav 2) tačka a), b) i c) Zakona, te da u što kraćem roku donese odluku, kako bi Podnosioci zahtjeva pri sklapanju Ugovora za 2010. godinu imali istovjetne uslove kao i privredni subjekt "Krivaja 1884" Zavidovići, odnosno da naloži privrednom subjektu ŠPD ZDK-a zaključivanje Ugovora na vremensko razdoblje od najmanje 5 godina pod jednaki uslovima utvrđenim u zaključenom Ugovoru sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići. Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju su Podnosioci zahtjeva dostavili uz isti, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da nije moguće bez provedenog postupka utvrditi postojanje povreda Zakona, na koje Podnosioci zahtjeva ukazuju, te je na 102. (stodrugoj) sjednici održanoj dana 16.02.2010. godine, donio, u skladu sa članom 32. stav (2) Zakona, Zaključak o pokretanju postupka (u daljnjem tekstu: Zaključak), radi utvrđivanja povrede člana 10.stav 2. tačka a), b) i c) Zakona. U skladu sa članom 33.stav (1) Zakona, Konkurencijsko vijeće je dana 23.02.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-10-II/2009 dostavilo Zahtjev i Zaključak na odgovor, privrednom subjektu ŠPD ZDK-a. Privredni subjekt ŠPD ZDK-a dana 12.03.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-14-II/2009 dostavio odgovor na Zaključak, u smislu člana 33.stav (2) i (3) Zakona, u kome navodi: - da privredni subjekt ŠPD ZDK-a u cijelosti osporava navode Podnosilaca zahtjeva i smatra da, zaključivanjem Ugovora sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići, nije učinio zloupotrebu dominantnog položaja na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, - da je prema zadnjem objavljenom saopštenju Agencije za statistiku BiH, broj 5 od 23.11.2009. godine, utvrđeno da je prodaja trupaca lišćara u III kvartalu 2009. godine iznosila 167.452 m³, a prodaja trupaca četinara 358.511 m³ (objavljeno na internet stranici www.bhs.ba). Dakle, u ovom kvartalu ukupno je prodano 525.963 m³ trupaca. Privredni subjekt ŠPD ZDK-a je kupcu, privrednom subjektu "Krivaja 1884", u istom periodu isporučio ukupno 5379 m³ trupaca lišćara i četinara. Podaci iz III kvartala 2009. godine su navedeni iz razloga što nisu dostupni podaci za cijelu 2009. godinu, ali se iz priloženih podataka može utvrditi da prodaja drvnih sortimenata, privrednog subjekta ŠPD ZDK-a u 2009. godini, kupcu, privrednom subjektu "Krivaja 1884", u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine iznosi 1,02% i da podaci za cijelu 2009.godinu neće bitno odstupati od podatka za III kvartal 2009. godine. - da privredni subjekt ŠPD ZDK-a nema dominantan položaj na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine u smislu člana 10. Zakona, obzirom da je isti u trećem kvartalu 2009. godine prodao ukupno trupaca četinara u količini od 32.214,02 m³ i trupaca lišćara u količini od 11.566,27 m³, što ukupno iznosi 43.780, 00 m³. Dakle, u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata trupaca i lišćara na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine u 2009.godini, koja je iznosila 525.963 m³, privredni subjekt ŠPD ZDK-a ima udio oko 8,3%, čime dokazuje na nema dominantni položaj na relevantnom tržištu. - da navodi Podnosilaca zahtjeva, da kupcima, privrednom subjektima "AM-MI" d.o.o.Kakanj i "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj nisu ponuđeni trupci u 2009.godini, nisu istiniti. Naime, privredni subjekt "AM-MI" d.o.o. je kroz poslovnu saradnju sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a, isključivo kupovao trupce četinara, a sa kupcem, privrednim subjektom "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj je dana 27.02.2009. godine zaključen Ugovor o prodaji 302 m³ trupaca bukve i Ugovor o prodaji 543m³ trupaca četinara. - takođe, privredni subjekt ŠPD ZDK-a osporava navode Podnosilaca zahtjeva da im je zbog umanjenih količina trupaca u 2009.godini direktno ugroženo poslovanje i da su dovedeni u bezizlaznu situaciji, obzirom da nisu dokazali te navode, te da postoje i saznanja da su Podnosioci zahtjeva tokom 2009. godine kupovali trupce bukve i od drugih šumsko-privrednih društava iz Federacije BiH i Republike Srpske. U daljem toku postupka, budući da se radi o predmetu sa stranama sa suprotnim interesima, Konkurencijsko vijeće je, u smislu člana 39. Zakona, zakazao usmenu javnu raspravu, koja je održana dana 21.04.2010. godine u prostorijama Konkurencijskog vijeća, na kojoj su prisustvovali opunomoćeni predstavnici svih strana u postupku. Na usmenoj raspravi, strane u postupku su uglavnom ostale pri svojim navodima, datim prilikom podnošenja Zahtjeva ili izjašnjenja na Zahtjev. Predstavnici privrednog subjekta ŠPD ZDK-a su istakli da ne mogu biti stranka u predmetnom postupku, iz razloga što isti nisu omogućili povoljniju poziciju za privredni subjekt "Krivaja 1884" Zavidovići, ističući da stranke u postupku mogu biti samo Vlada Federacije BiH, koja je vlasnik šume iz koje potiču drvni sortimenti, koji su predmet postupka i Vlada ZDK koja je osnivač i vlasnik privrednog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići. Dalje navode, da su Vlada Federacije BiH i Vlada ZDK potpisali ugovor o zajedničkom ulaganju u septembru 2008. godine kojim se privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići osiguravaju određena prava. U skladu s navedenom, predstavnici privrednog subjekta ŠPD ZDK-a smatraju da su sva prava na koja Podnosioci zahtjeva ulažu prigovor, utvrđena odlukama pomenutih vlada i Ugovorom o zajedničkom ulaganju, primjenom tzv. Specijalnih zakona u procesu privatizacije. Predstavnici privrednog subjekta ŠPD ZDK-a ističu da moraju provoditi odluke Vlade Federacije BiH koja je vlasnik šume, kao i odluke Vlade ZDK-a, koja je osnivač i vlasnik privrednog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići. Nadalje ističu, da je osnovni razlog smanjenih količina isporučenih trupaca u posljednjem periodu, za sve kupce, bio u smanjnom etatu bukovih trupaca u zadnje četiri godine, što je vidljivo iz dokumentacije u planovima privrednog subjekta ŠPD ZDK-a za protekli pe riod. Isto smanjenje se odnosi i na isporuku bukovih trupaca privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. Tokom usmene rasprave Konkurencijsko vijeće je naložilo Podnosiocima zahtjeva da u roku od dvadeset dana dostavi sve zaključene Ugovore sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a i to za 2006. godinu, 2007. godinu, 2008. godinu, 2009. godinu i 2010. godinu, sa uporednim analizama ugovorenih količina i cijenama Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 37 isporučenih trupaca, dok je privrednom subjektu ŠPD ZDK-a naloženo da dostavi orig i nal ili ovjerenu kopiju Ugovora o zajedničkom ulaganju između Vlade Federacije BiH i Vlade ZDK iz 2008. godine, kojim se privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići osiguravaju određena prava, kao i zaključke Vlade ZDK-a od 10.10.2008. godine Podnosici zahtjeva su postupili po nalogu Konkurencijskog vijeća i dostavili traženu dokumentaciju dana 11.05.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-22-II/2009. Imajući u vidu naprijed navedene činjenice, kao i da je za utvrđivanje činjeničnog stanja potrebno izvršiti dodatne analize, te da se radi o osjetljivim tržištima, Konkurencijsko vijeće je u smislu člana 39. Zakona, zakazao nastavak usmene javne rasprave koji je održan dana 01.06.2010. godine u prostorijama Konkurencijskog vijeća na kojem su prisustvovali opunomoćeni predstavnici svih strana u postupku. Na usmenoj raspravi, strane u postupku su uglavnom ostale pri svojim navodima, datim prilikom podnošenja Zahtjeva ili izjašnjenja na Zahtjev na usmenoj raspravi održanoj dana 21.04.2010. Na zahtjev Konkurencijskog vijeća privredni subjekt ŠPD ZDK-a je dostavio ovjerenu kopiju Ugovora o zajedničkom ulaganju između Vlade Federacije BiH i Vlade ZDK iz 2008. godine, kao i zaključke Vlade ZDK-a od 10.10.2008. godine. Pravni okvir predmetnog postupka Konkurencijsko vijeće je tokom postupka primijenio odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH" broj 18/06), Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivanju relavantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH" broj 34/10) i Zakona o upravnom postupku BiH ("Službeni glasnik BiH" broj 29/02,12/04 i 88/07). Utvrđivanje i analiza relevantnog tržišta U skladu sa članom 3. Zakona i članovima 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relvantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH" broj 18/06) i Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivanju relavantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH" broj 34/10), relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda i/ili usluga koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu naročito njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajenu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupnu ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Relevantno tržište proizvoda predmetnog postupka je tržište prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari). Relevantno geografsko tržište predstavlja tržište cijele Bosne i Hercegovine, budući da se drvni šumski sortimenti prodaju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenog, relevantno tržište predmetnog postupka predstavlja tržište prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari) na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Na osnovu podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine i Federalnog zavoda za statistiku, prodaja drvnih sortimenata (četinari i lišćari) u 2008.godini iznosila je : Tabela 1. Proizvodnja i prodaja u 2008 (m³) Bosna i Hercegovina ŠPD Zavidovići % Ukupno prodaja četinari/lišćari3.786.091377.986 9,98 Na osnovu podataka navedenih u Tabeli 1., može se zaključiti da je tržišno učešće privrednog subjekta ŠPD ZDK-a u prodaji drvnih sortimenata na tržištu Bosne i Hercegovine iznosilo 9,98% u 2008. godini. Član 9. stav 2) Zakona, propisuje da se pretpostavlja da privredni subjekt ima dominantan položaj na tržištu roba i/ili usluga, ako na relevantnom tržištu ima tržišni udio veći od 40%. Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće smatra da privredni subjekt ŠPD ZDK-a na relevantnom tržištu prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari) na teritoriji Bosne i Hercegovine nema dominantan položaj, obzirom da je njegovo tržišno učešće znatno isod propisanog praga od 40% i ono iznosi iznosi 9,98% od ukupne prodaje drvnih sortimenata na nivou Bosne i Hercegovine u 2008. godini. Relevantne činjenice predmetnog postupka: Konkurencijsko vijeće je razmatralo i analiziralo dokaze dostavljene od stranke u postupku, kao i podatke i činjenice institucija i trećih lica, do kojih je došao tokom provođenja postupka i utvrdio slijedeće: - da član 49. Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine propisuje da se poslovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem prenose sa Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na kantonalna ministarstva, a kantonalna ministarstva prenose na šumsko-privredna društva, koja u svakom kantonu Federacije BiH osniva skupština kantona, tako da su poslovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u nadležnosti kantona, - da je privredni subjekt Javno preduzeće Šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona d.o.o. Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina, upisan u registar Opštinskog suda u Zenici pod brojem MBS: 43-01-0367-08 (stari broj: 1-9014) i u 100% je vlasništvu Zeničko-dobojskog kantona, Osnovne registrovane djelatnosti privrednog subjekta ŠPD ZDK-a su uzgoj i zaštita šuma, iskorištavanje šuma, uslužne djelatnosti u šumarstvu i iskorištavanje šuma, trgovina na veliko drvetom, trgovina na velikoostalim mašinama za industriju, trgovinu i navigaciju itd. - da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 810/08 od dana 24.09.2008. godine dala saglasnost na prijedlog Ugovora o zajedničkom ulaganju za osnivanje novog privrednog društva, sačinjenog između ulagača privrednog subjekta IP Krivaja i privrednog subjekta "Ferimpex" d.o.o. Zavidovići i odredila potpisnike navedenog Ugovora u ime Vlade Federacije BiH, te da je u članu 6. navedenog Ugovora uglavnom propisana ista obaveza kao i Odlukom Vlade Federacije BiH broj:809/08, s tim da je preciznije propisano da će Vlada Zeničko-dobojskog kantona, koja vrši ovlaštenja Skupštine u ŠPD ZDK-a, osigurati isporuku 8.000m³ drvnih sortimenata, za novi privredni subjekt "Krivaja 1884", - da je Vlada Zeničko-dobojskog kantona dana 10.10.2008. godine pod brojem: 02-26-31817/08 donijela Zaključak kojim nalaže Nadzornom odboru i Upravi privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da zaključe Ugovor o prodaji drvnih sortimenata, na pe - riod od 6 godina, sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići, pod uslovima utvrđenim u Ugovoru, potpisanom između privrednih subjektata ŠPD ZDK-a i IP Krivaja d.o.o. Zavidovići, broj: GD 200/06 od dana 04.04.2006. godine i Aneksu tog Ugovora, broj: GD 297/06 od dana 22.05.2006. godine. Navedenim Ugovorom iz 2006. godine, privrednom subjektu IP Krivaja d.o.o. Zavidovići, omogućeno je plaćanje drvnih sortimenata po cijenama koje iznose 80,0%(odnosno 75,0%) od cijena utvrđenih cjenovnikom prodavca, sa odgođenim plaćanjem, uz obezbjeđenu bankarsku garanciju, plativu na prvi poziv, i to 20% avansom za ugovorenu mjesečnu količinu, 55% isporučene količine u roku od 30 dana od dana fakture i 25% isporučene količine u roku od 60 dana od dana izdavanja fakture, - da je Nadzorni odbor privrednog subjekta ŠPD ZDK-a dana 04.12.2008. godine donio Odluku kojom nalaže Upravi privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da zaključi Ugovor sa privrednim subjektom "Krivaja 1884", pod gore navedenim uslovima, - da je nakon toga, privredni subjekt ŠPD ZDK-a potpisao Ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" dana 05.12.2008. godine pod brojem GD-19/08, Broj 41 – Strana 38 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. prema kojem se privredni subjekt ŠPD ZDK-a obavezao da isporučuje privrednom subjektu "Krivaja 1884" mjesečno 8.000 m³, odnosno godišnje 96.000m³ drvnih sortimenata, od čega 67.200m³ lišćara i 28.800 m³ četinara, za pe riod od 6 godina, po cijenama u visini 75%(25% nižim) od utvrđenog cjenovnika privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, pod uslovima odgođenog plaćanja uz obezbijeđenu bankarsku garanciju. U istom je navedeno da će razliku visine cijene od po 12,5% snositi Vlada Federacije BiH i Vlada ZDK, - da je navedenim Ugovorom, privrednom subjektu "Krivaja 1884" omogućeno odgođeno plaćanje uz obezbijeđenu bankarsku garanciju i to: u roku od 8 dana po isteku mjeseca plaćanje obračunatog iznosa PDV-a za isporučenu robu iz prethodnog mjeseca, u roku od 45 dana od dana fakturisanju plaćanje iznosa od 50% fakturisanog iznosa bez PDV-a, u roku od 60 dana od dana fakturisanja iznosa plaćanje iznosa od 20% fakturisanog iznosa bez PDV-a i u roku od 90 dana fakturisanja plaćanje iznosa 30,0% fakturisanog iznosa bez PDV-a, - da je privredni subjekt ŠPD ZDK-a pored kupaca iz Zeničko-dobojskog kantona, zaključio i ugovore o prodaji drvnih sortimenata, i sa kupcima izvan navedenog kantona, - da niti jedan drugi kupac privrednog subjekta ŠPD ZDK-a nije imao u 2008. godini i 2009.godini uslove odgođenog plaćanja na način kao što ima privredni subjekt "Krivaja 1884", odnosno samo mali broj kupaca je u 2008. godini imao uslove odgođenog plaćanja, uz obezbijeđenu garanciju, i to u roku od 15 dana, po isteku mjeseca, za količine isporučene u prethodnom mjesecu (npr. Energoholz d.o.o.Zenica, "Laze" d.o.o. Kakanj i "Al-ex" d.o.o. Zenica) - da su Odlukom Vlade Federacije BiH o opštim uslovima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji Federacije BiH, broj V 140/08 od 24.02.2008. godine navedeni ciljevi i to a) pod 1.) između ostalog, omogućavanje svim zainteresovanim kupcima, pod istim uslovima nabavku šumskih drvnih sortimenata; zatim propisani načini i uslovi prodaje (avansno plaćanje ili odgođeno uz obezbjeđenje bankarske garancije). Istom Odlukom nisu propisani nikakvi detaljni uslovi i načini plaćanja drvnih sortimenata, što je u nadležnosti kantonalnih šumsko-privrednih društava, odnosno u predmetnom slučaju privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, te na osnovu iste, privredni subjekt ŠPD ZDK-a, za svaku poslovnu godinu donosio je Odluku o utvrđivanju osnovnih principa prodaje drvnih sortimenata, - da su prodajne cijene drvnih sortimenata utvrđene važećim cjenovnikom privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, tako da svi kupci privrednog subjekta ŠPD ZDK-a imaju iste cijene drvnih sortimenata koje su u skladu sa navedenim cjenovnikom, - da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 225/09 od dana 25.03.2009. godine na osnovu Odluke o osvajanju Programa utroška sa kriterijumima za raspodjelu sredstava Tekući grantovi "Podsticaj proizvodnji i prestruktuiranju industrije i rudarstva", Konsolidacija rudnika uglja u Federcaiji BiH i Kosolidacija "Krivaja Zavidovići", utvrđenim u Budžetu Federacije BiH za 2009.godinu, Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije ("Službene novine FBiH, broj 16/09) dala saglasnost na raspodjelu djela sredstava Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije Tekući grantovi-Konsolidacija "Krivaja Zavidovići", za učešće u finanasiranju po razlici u cijeni drvnih sortimenata; - da su tačni navodi Podnosilaca zahtjeva koji se odnose na zaključenje Ugovora sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" i privrednim subjektom ŠPD ZDK-a, odnosno isti je potpisan pod daleko povoljnijim uslovima u odnosu na uslove koji su ponuđeni Podnosiocima zahtjeva, iako je Odlukom Vlade Federacije BiH o opštim uslovima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji Federacije BiH, broj V 140/08 od 24.02.2008. godine propisano da se za sve kupce šumskih drvnih sortimenta moraju obezbijediti isti uslovi prodaje, - da navodi Podnosilaca zahtjeva, koji se odnose na činjenice da pojedinim privrednim subjektima, Podnosiocima zahtjeva, nisu ni ponuđeni Ugovori za 2009.godinu od strane privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, su tačni, ali da je osnovni razlog ovakvog postupanja od strane privrednog subjekta ŠPD ZDK-a je to, što privredni subjekt "AM-MI" d.o.o nije tražio zaključenje navedenog ugovora za 2009.godinu sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a, dok je privredni subjekt "LAZE" d.o.o dužnik privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, odnosno nije ispoštovao obaveze po prethodno sklopljenom Ugovoru sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a, -da je iz dostavljenih Ugovora za 2009. godinu koji su zaključeni između Podnosilaca zahtjeva i privrednog subjekta ŠPD ZDK-a vidljivo, da su za pojedine privredne subjekte smanjene količine šumskih drvnih sortimenta u odnosu na prethodne godine npr. za privredne subjekte "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj i "AL-EX" d.o.o. Zenica, dok se iz zaključenih Ugovora za 2010.godinu sa istim privrednim subjektima, može zaključiti da je došlo do povećanja količine šumskih drvnih sortimenta u odnosu na 2009. godinu, - da su Podnosioci zahtjeva, privredni subjekti "Secom" Visoko i "BUDO EX PORT" Žepče imali povećanje ugovorenih količina šumskih drvnih sortimenta u 2009.godini u odnosu na prethodnu, - da su privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva, kupovali šumske drvne sortimente i od drugih šumskih privrednih društava na cijeloj teritoriji BiH, Uzimajući u obzir sve ranije navedeno, a na bazi utvrđenih činjenica i dokaza, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da privredni subjekt ŠPD ZDK-a nije zloupotrijebio dominantan položaj na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona, obzirom da isti, nema dominantan položaj na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata na tržištu BiH. Naime, tržišno učešće privrednog subjekta ŠPD ZDK-a na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata iznosi svega 9,98% u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata na teritoriji BiH, u 2008.godini, što je znatno manje od propisanog praga od 40%, kojim se pretpostavlja da jedan privredni subjekt može da ima dominantan položaj na relevantnom tržištu, u smislu člana 9. Zakona. Cijeneći sve navode i dokaze koji su utvrđeni u postupku kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da ne postoji zloupotreba dominantnog položaja od strane privrednog subjekta ŠPD ZDK-a na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana 10.stav 2. tačka a), b) i c) Zakona, zbog čega je odlučio kao u dispozitivu ovog Rješenja. Troškovi postupka Odluku o troškovima, Konkurencijsko vijeće je donijelo na osnovu odredbi člana 105. stav 2.i 3. Zakona o upravnom postupku BiH. ŠPD ZDK-a podnio je zahtjev za naknadu troškova u iznosu od 213,20 KM i to samo troškove dolaženja službenim automobilom na dvije usmene rasprave. Konkurencijsko vijeće je odlučilo da prizna troškove dolaženja na usmenu raspravu u visuni cijene autobuske karte na relaciji Sarajevo-Zavidovići od 17,00 KM, što ukupno iznosi 64,00 KM za dva dolaženja na usmenu raspravu. Sobzirom da je podnosilac zahtjeva izazvao postupak, a na čiju štetu je postupak okončan, dužan je ŠPD-ZDK-a nadoknaditi opravdane troškove u iznosu od 64,00KM u roku od 15. dana od dana prijema rješenja. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Rješenja nije dopuštena žalba. Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 39 Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavljivanja ovog Rješenja. Broj 01-02-26-042- 27 -II/2009 14. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, s. r. Na osnovi članka 42. točka c), a u vezi sa člankom 10. stavka 2. točka a), b) i c) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05, 76/07 i 80/09) u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pokretanje postupka gospodarskih subjekata: "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakanj, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakanj, "BUDO EX PORT"d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brnjić 3, 72240 Kakanj, putem punomoćnika, odvjetnika Nedžada Babića, Masarikova 17 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina, zaprimljenim dana 31.12.2009. godine pod brojem: 01-02-26-042-II/09 protiv gospodarskog subjekta, Javno poduzeće "Šumsko privredno društvo ZE-DO" kantona Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina, Konkurencijsko vijeće, na 106. sjednici održanoj dana 14. lipnja 2010., je donijelo RJEŠENJE 1 1.Odbija se Zahtjev gospodarskih subjekta "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakanj, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakanj, "BUDO EX PORT"d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brnjić 3, 72240 Kakanj, protiv gospodarskog subjekta Javno poduzeće "Šumsko gospodarsko društvo ZE-DO" kanton Zavidovići, podnesen zbog sumnje o postojanju zlouporabe vladajućeg položaja na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uvjeta za iste vrste roba, u smislu članka 10. stavka 2. točka a), b) i c) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan. 2.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasnicima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Obrazloženje Konkurencijsko vijeće je zaprimilo, dana 31.12.2009. godine pod brojem: 01-02-26-042-II/09, Zahtjev za pokretanje postupka (u daljnjem tekstu: Zahtjev) od strane gospodarskih subjekata: "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakanj, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakanj, "BUDO EX PORT"d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brnjić 3, 72240 Kakanj (u daljnjem teksu: Podnositelj zahtjeva), putem punomoćnika, odvjetnika Nedžada Babića, Masarikova 17, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina, u kojem je zahtijevano od Konkuren - cijskog vijeća da pokrene postupak protiv gospodarskog subjekta Javno poduzeće "Šumsko gospodarsko društvo ZE-DO" kantona Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: ŠPD ZDK-a), zbog sumnje o postojanju zlouporabe vladajućeg položaja na mjero dav nom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uvjeta za iste vrste roba, u smislu članka 10.stavka 2. točka a), b) i c) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon). Podnositelj zahtjeva su gospodarski subjekti koji djeluju na području Zeničko-dobojskog kantona i bave se kupovinom i preradom drveta. Svake godine pa sve do 2009. godine su, kontinuirano sklapali ugovore o sukcesivnoj isporuci pilanskih trupaca sa gospodarskim subjektom ŠPD ZDK-a. Zahtjev za pokretanje postupka Uvidom u dostavljeni Zahtjev Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da isti nije potpun, te je u skladu sa člankom 2. tarifni broj 106. stavka (1) točka e) Odluke o visini administrativnih pristojbi u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), obavijestio Podnositelje zahtjeva o obavezi uplate administrativne pristojbe dana 19.01.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-1-II/2009. Podnositelji zahtjeva su postupili po zahtjevu Konkurencijskog vijeća i dokaz o uplati iste, dostavili Konkurencijskom vijeću dana 27.01.2010. godine, aktom broj: 01-02-26-042-2-II/2009. Potvrda o kompletnom u urednom Zahtjevu, u skladu sa člankom, 28. stavka (3) Zakona, izdana je dana 15.02.2010. godine pod brojem: 01-02-26-042-3-II/2009. Podnositelji zahtjeva u istom opisuju činjenično stanje i okolnosti koje su ih navele na podnošenje Zahtjeva i uglavnom navode sljedeće: - da su gospodarski subjekti, Podnositelji zahtjeva, svake godine pa sve do 2009. godine, kontinuirano sklapali ugovore o sukcesivnoj isporuci pilanskih trupaca sa gospodarskim subjektom ŠPD ZDK-a. - da je gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a u 2009. godini, Podnositeljima zahtjeva, dostavio nacrte ugovora o kupoprodaji drvnih sortimenata lišćara (u daljnjem tekstu: Ugovori), različite od ranijih Ugovora i od Ugovora koji su ponuđeni drugim gospodarskim subjektima, zbog čega Podnositelji zahtjeva nisu prihvatili iste. - da su Podnositeljima zahtjeva, kao pojedinačnim kupcima, u 2009. godini ponuđene izuzetno male količine trupaca bukve, u odnosu na prethodne godine, a za neke od gospodarskih subjekata i po pet puta manje. Gospodarskim subjektima "AM-MI" d.o.o., Kakanj i "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj, nisu ponuđeni trupci za 2009. godinu, iako su navedeni gospodarski subjekti imali zaključene Ugovore u 2008. godini i istima su isporučivani bukovi trupci. - da sa ovako malim ponuđenim količinama trupaca, imajuću u vidu proizvodne procese Podnositelja zahtjeva, isti ne mogu zadovoljiti svoje potrebe, niti ispuniti svoje obveze prema kupcima. Naročito su u teškom položaju gospodarski subjekti, Podnositelji zahtjeva, kojima bukovi trupci nisu ni ponuđeni u 2009.godini. - Podnositelji zahtjeva ističu da je temeljni razlog koji je opredijelio gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a, da im ponudi ovako male količine trupaca, odnosno da ne ponudi bilo kakve količine, je taj, što je novoosnovanom gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići, dato 4/5 proizvodnje bukovih trupaca i na taj način direktno je ugrozio poslovanje Podnositelja zahtjeva, koji su sada dovedeni u potpuno bezizlaznu sitaciju, jer ne mogu otplaćivati anuitete podignutih kredita za opremu, zaposlene itd. - da su Podnositelji zahtjeva tražili od gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a da se ponuđeni Ugovori izmijene i da im se u tijeku 2009. godine isporuče bukovi trupci u količinama koje minimalno odgovaraju prosječnim količinama isporučenih trupaca u protekle tri godine, imajući u vidu dosadašnje međusobno poslovanje. Međutum, i pored obećanja od strane gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a da će Podnositeljima zahtjeva ponuditi bolje uvjete nabavke bukovih trupaca, to se nije desilo u 2009. godini, iako su u međuvremenu Podnositelji zahtjeva zaključili ugovore sa svojim kupcima o isporuci svojih proizvoda. - da su postupanjem gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a, na ovakav način, Podnositeljii zahtjeva dovedeni u izuzetno težak i neravnopravan položaj u odnosu na gospodarski subjekat "Krivaja 1884" Zavidovići, koji ima enormno povoljnije uvjete po zaključenom Ugovoru, a što je i potpuno suprotno Odluci Vlade Federacije broj 140/08 od 28.02.2008. godine, kojom se za sve kupce šumskih drvnih sortimenta moraju obezbijediti isti uvjeti prodaje. 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 54/10 Broj 41 – Strana 40 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. - da su Podnositelji zahtjeva bili prinuđeni potpisati ponuđene Ugovore koji su daleko nepovoljniji u odnosu na uvjete o isporuci istih sortimenata, gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. - da je gospodarski subjekt ŠPD ZDK -a, sklopio sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884" Ugovor za pe riod od čak 6 godina, po cijeni sirovine jeftinije za 25% u odnosu na gospodarske subjekte, Podnositelje zahtjeva, sa odgodom plaćanja do 90 dana, te sa garantovanim velikim mjesečnim količinama uz mjeru osiguranja plaćanja razlike između ugovorene i pune tržišne cijene drvnih sortimenata za količinu od 8.000 m³ mjesečno za pe riod od 6 godina u prosječnom mjesečnom iznosu od cca 10.000 KM, koji iznos je obavezna snositi Vlada FBiH. - da Odluka Vlade Federacije broj 140/08 od 28.02.2008. godine o općim uvjetima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji FBiH, izričito propisuju da se svim kupcima drvnih sortimenata moraju obezbijediti isti uvjeti, što očito nije poštovano prilikom zaključenja Ugovora o isporuci drvnih sortimenata zaključenog između gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a i novoosnovanog gospodarskog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići, jer su uvjeti iz navedenog Ugovora mnogo povoljniji u odnosu na uvjete iz Ugovora, koje je gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a zaključio sa Podnositeljima zahtjeva. - Podnositelji zahtjeva ističu da gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a u svom pismenom odgovoru na navedene primjedbe, nikada nije obrazložio razloge, zašto je Ugovor sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići, zaključen po enormno povoljnijim uvjetima u odnosu na Ugovore zaključene sa Podnositeljima zahtjeva. Pored toga, iako Podnositelji zahtjeva redovno izmiruju obveze po zaključenim Ugovorima, gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a je obustavio sukcesivnu isporuku bez ikakvog razloga, a nastavio isporučivati drvne sortimente gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. Ovo je još jedan od razloga kojim su gospodarski subjekti, Podnositelji zahtjeva dovedeni u nepovoljan položaj u odnosu na gospodarski subjekt"Krivaja 1884". Na temelju navedenog, Podnositelji zahtjeva smatraju da je gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a zloupotrabio vladajući položaj na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uvjeta za iste vrste roba, prema gospodarskim subjektima, Podnositeljima zahtjeva, u smislu članka 10. stavka 2. točka a), b) i c) Zakona i traže od Konkurencijskog vijeća da gospodarskok subjektu ŠPD ZDK-a izrekne i novčanu kaznu zbog zlouporabe vladajućeg položaja u smislu članka 10.stavka 2) točka a), b) i c) Zakona, te da u što kraćem roku donese odluku, kako bi Podnositelji zahtjeva pri sklapanju Ugovora za 2010.godinu imali istovjetne uvjete kao i gospodarski subjekt "Krivaja 1884" Zavidovići, odnosno da naloži gospodarskom subjektu ŠPD ZDK-a zaključivanje Ugovora na vremensko razdoblje od najmanje 5 godina pod jednaki uvjetima utvrđenim u zaključenom Ugovoru sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići. Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju su Podnositelji zahtjeva dostavili uz isti, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da nije moguće bez provedenog postupka utvrditi postojanje povreda Zakona, na koje Podnositelji zahtjeva ukazuju, te je na 102. (stodrugoj) sjednici održanoj dana 16.02.2010. godine, donio, u skladu sa člankom 32. stavka (2) Zakona, Zaključak o pokretanju postupka (u daljnjem tekstu: Zaključak), radi utvrđivanja povrede članka 10. stavka 2. točka a), b) i c) Zakona. U skladu sa člankom 33. stavka (1) Zakona, Konkurencijsko vijeće je dana 23.02.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-10-II/2009 dostavilo Zahtjev i Zaključak na odgovor, gospodarskom subjektu ŠPD ZDK-a. Gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a dana 12.03.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-14-II/2009 dostavio odgovor na Zaključak, u smislu članka 33. stavka (2) i (3) Zakona, u kome navodi: - da gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a u cijelosti osporava navode Podnositelja zahtjeva i smatra da, zaključivanjem Ugovora sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići, nije učinio zlouporabu vladajućeg položaja na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, - da je prema zadnjem objavljenom priopćenju Agencije za statistiku BiH, broj 5 od 23.11.2009. godine, utvrđeno da je prodaja trupaca lišćara u III kvartalu 2009. godine iznosila 167.452 m³, a prodaja trupaca četinara 358.511 m³ (objavljeno na internet stranici www.bhs.ba). Dakle, u ovom kvartalu ukupno je prodano 525.963 m³ trupaca. Gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a je kupcu, gospodarskom subjektu "Krivaja 1884", u istom periodu isporučio ukupno 5379 m³ trupaca lišćara i četinara. Podaci iz III kvartala 2009. godine su navedeni iz razloga što nisu dostupni podaci za cijelu 2009. godinu, ali se iz priloženih podataka može utvrditi da prodaja drvnih sortimenata, gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a u 2009. godini, kupcu, gospodarskom subjektu "Krivaja 1884", u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata na mjerodavnom tržištu Bosne i Hercegovine iznosi 1,02% i da podaci za cijelu 2009.godinu neće bitno odstupati od podatka za III kvartal 2009. godine. - da gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a nema vladajući položaj na mjerodavnom tržištu Bosne i Hercegovine u smislu članka 10. Zakona, obzirom da je isti u trećem kvartalu 2009. godine prodao ukupno trupaca četinara u količini od 32.214,02 m³ i trupaca lišćara u količini od 11.566,27 m³, što ukupno iznosi 43.780, 00 m³. Dakle, u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata trupaca i lišćara na mjerodavnom tržištu Bosne i Hercegovine u 2009. godini, koja je iznosila 525.963 m³, gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a ima udjel oko 8,3%, čime dokazuje na nema vladajući položaj na mjerodavnom tržištu. - da navodi Podnositelja zahtjeva, da kupcima, gospodarskim subjektima "AM-MI" d.o.o.Kakanj i "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj nisu ponuđeni trupci u 2009. godini, nisu istiniti. Naime, gospodarski subjekt "AM-MI" d.o.o. je kroz poslovnu suradnju sa gospodarskim subjektom ŠPD ZDK-a, isključivo kupovao trupce četinara, a sa kupcem, gospodarskim subjektom "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj je dana 27.02.2009. godine zaključen Ugovor o prodaji 302 m 3 trupaca bukve i Ugovor o prodaji 543 m³ trupaca četinara. - takođe, gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a osporava navode Podnositeljazahtjeva da im je zbog umanjenih količina trupaca u 2009.godini izravno ugroženo poslovanje i da su dovedeni u bezizlaznu situaciji, obzirom da nisu dokazali te navode, te da postoje i saznanja da su Podnositelji zahtjeva tijekom 2009. godine kupovali trupce bukve i od drugih šumsko-gospodarskih društava iz Federacije BiH i Republike Srpske. U daljem tijeku postupka, budući da se radi o predmetu sa stranama sa oprečnim interesima, Konkurencijsko vijeće je, u smislu članka 39. Zakona, zakazao usmenu javnu raspravu, koja je održana dana 21.04.2010. godine u prostorijama Konkurencijskog vijeća, na kojoj su prisustvovali opunomoćeni predstavnici svih strana u postupku. Na usmenoj raspravi, strane u postupku su uglavnom ostale pri svojim navodima, datim prilikom podnošenja Zahtjeva ili izjašnjenja na Zahtjev. Predstavnici gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a su istakli da ne mogu biti stranka u predmetnom postupku, iz razloga što isti nisu omogućili povoljniju poziciju za gospodarski subjekt "Krivaja 1884" Zavidovići, ističući da stranke u postupku mogu biti samo Vlada Federacije BiH, koja je vlasnik šume iz koje potiču drvni sortimenti, koji su predmet postupka i Vlada ZDK koja je osnivač i vlasnik gospodarskog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići. Dalje navode, da su Vlada Federacije BiH i Vlada ZDK potpisali ugovor o zajedničkom ulaganju u rujnu 2008. godine kojim se gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići osiguravaju određena prava. Sukladno navedenom, predstavnici gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a smatraju da su sva prava na koja Podnositelji zahtjeva ulažu prigovor, utvrđena odlukama pomenutih vlada i Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 41 Ugovorom o zajedničkom ulaganju, primjenom tzv. Specijalnih zakona u procesu privatizacije. Predstavnici gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a ističu da moraju provoditi odluke Vlade Federacije BiH koja je vlasnik šume, kao i odluke Vlade ZDK-a, koja je osnivač i vlasnik gospodarskog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići. Nadalje ističu, da je temeljni razlog smanjenih količina isporučenih trupaca u posljednjem periodu, za sve kupce, bio u smanjenom etatu bukovih trupaca u zadnje četiri godine, što je vidljivo iz dokumentacije u planovima gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a za protekli pe riod. Isto smanjenje se odnosi i na isporuku bukovih trupaca gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. Tijekom usmene rasprave Konkurencijsko vijeće je naložilo Podnositeljima zahtjeva da u roku od dvadeset dana dostavi sve zaključene Ugovore sa gospodarskim subjektom ŠPD ZDK-a i to za 2006. godinu, 2007. godinu, 2008. godinu, 2009. godinu i 2010. godinu, sa uporednim analizama ugovorenih količina i cijenama isporučenih trupaca, dok je gospodarskom subjektu ŠPD ZDK-a naloženo da dostavi izvornik ili ovjerenu presliku Ugovora o zajedničkom ulaganju između Vlade Federacije BiH i Vlade ZDK iz 2008. godine, kojim se gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići osiguravaju određena prava, kao i zaključke Vlade ZDK-a od 10.10.2008. godine. Podnositelji zahtjeva su postupili po nalogu Konkurencijskog vijeća i dostavili traženu dokumentaciju dana 11.05.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-22-II/2009. Imajući u vidu naprijed navedene činjenice, kao i da je za utvrđivanje činjeničnog stanja potrebno izvršiti dodatne analize, te da se radi o osjetljivim tržištima, Konkurencijsko vijeće je u smislu članka 39. Zakona, zakazao nastavak usmene javne rasprave koji je održan dana 01.06.2010. godine u prostorijama Konkurencijskog vijeća na kojem su prisustvovali opunomoćeni predstavnici svih strana u postupku. Na usmenoj raspravi, strane u postupku su uglavnom ostale pri svojim navodima, datim prilikom podnošenja Zahtjeva ili izjašnjenja na Zahtjev na usmenoj raspravi održanoj dana 21.04.2010. Na zahtjev Konkurencijskog vijeća gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a je dostavio ovjerenu presliku Ugovora o zajedničkom ulaganju između Vlade Federacije BiH i Vlade ZDK iz 2008. godine, kao i zaključke Vlade ZDK-a od 10.10.2008. godine. Pravni okvir predmetnog postupka Konkurencijsko vijeće je tijekom postupka primijenio odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10) i Zakona o upravnom postupku BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02,12/04 i 88/07). Utvrđivanje i analiza mjerodavnog tržišta U skladu sa člankom 3. Zakona i čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) i Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10), mjerodavno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda i/ili usluga koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uvjetima, imajući u vidu naročito njihove bitne značajke, kvalitet, uobičajenu namjenu, način uporabe, uvjete prodaje i cijene. Mjerodavno zemljopisno tržište obuhvata cjelokupan ili značajan dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojoj gospodarski subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoljno ujednačenim usvjetima i koji to tržište bitno razlikuju od uvjeta konkurencije na susjednim zemljopisnim tržištima. Mjerodavno tržište proizvoda predmetnog postupka je tržište prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari). Mjerodavno zemljopisno tržište predstavlja tržište cijele Bosne i Hercegovine, budući da se drvni šumski sortimenti prodaju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Sukladno navedenog, mjerodavno tržište predmetnog postupka predstavlja tržište prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari) na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Na temelju podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine i Federalnog zavoda za statistiku, prodaja drvnih sortimenata (četinari i lišćari) u 2008. godini iznosila je: Tabela 1. Proizvodnja i prodaja u 2008 (m³) Bosna i Hercegovina ŠPD Zavidovići % Ukupno prodaja četinari/lišćari 3.786.091377.986 9,98 Na temelju podataka navedenih u Tabeli 1., može se zaključiti da je tržišno sudioništvo gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a u prodaji drvnih sortimenata na tržištu Bosne i Hercegovine iznosilo 9,98% u 2008.godini. Članak 9.stavka 2) Zakona, propisuje da se pretpostavlja da gospdoarski subjekt ima vladajući položaj na tržištu roba i/ili usluga, ako na mjerodavnom tržištu ima tržišni udjel veći od 40%. Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće smatra da gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari) na teritoriju Bosne i Hercegovine nema vladajući položaj, obzirom da je njegovo tržišno sudioništvo znatno isod propisanog praga od 40% i ono iznosi iznosi 9,98% od ukupne prodaje drvnih sortimenata na nivou Bosne i Hercegovine u 2008. godini. Relevantne činjenice predmetnog postupka: Konkurencijsko vijeće je razmatralo i analiziralo dokaze dostavljene od stranke u postupku, kao i podatke i činjenice institucija i trećih osoba, do kojih je došao tijekom provođenja postupka i utvrdio sljedeće: - da članak 49. Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine propisuje da se poslovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem prenose sa Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na kantonalna ministarstva, a kantonalna ministarstva prenose na šumsko-gospodarska društva, koja u svakom kantonu Federacije BiH osniva skupština kantona, tako da su poslovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u nadležnosti kantona, - da je gospodarski subjekt Javno preduzeće Šumsko gospodarsko društvo Zeničko-dobojskog kantona d.o.o. Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina, upisan u registar Opštinskog suda u Zenici pod brojem MBS: 43-01-0367-08 (stari broj:1-9014) i u 100% je vlasništvu Zeničko-dobojskog kantona, Osnovne registrovane djelatnosti gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a su uzgoj i zaštita šuma, iskorištavanje šuma, uslužne djelatnosti u šumarstvu i iskorištavanje šuma, trgovina na veliko drvetom, trgovina na velikoostalim mašinama za industriju, trgovinu i navigaciju itd. - da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 810/08 od dana 24.09.2008. godine dala suglasnost na prijedlog Ugovora o zajedničkom ulaganju za osnivanje novog gospodarskog društva, sačinjenog između ulagača gospodarskog subjekta IP Krivaja i gospodarskog subjekta "Ferimpex" d.o.o. Zavidovići i odredila potpisnike navedenog Ugovora u ime Vlade Federacije BiH, te da je u članku 6. navedenog Ugovora uglavnom propisana ista obveza kao i Odlukom Vlade Federacije BiH broj:809/08, s tim da je preciznije propisano da će Vlada Zeničko-dobojskog kantona, koja vrši ovlaštenja Skupštine u ŠPD ZDK-a, osigurati isporuku 8.000 m³ drvnih sortimenata, za novi gospodarski subjekt "Krivaja 1884", - da je Vlada Zeničko-dobojskog kantona dana 10.10.2008. godine pod brojem: 02-26-31817/08 donijela Zaključak kojim nalaže Nadzornom odboru i Upravi gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a da zaključe Ugovor o prodaji drvnih sortimenata, na pe - riod od 6 godina, sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884" Broj 41 – Strana 42 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. Zavidovići, pod uvjetima utvrđenim u Ugovoru, potpisanom između gospdoarskih subjekata ŠPD ZDK-a i IP Krivaja d.o.o. Zavidovići, broj: GD 200/06 od dana 04.04.2006. godine i Aneksu tog Ugovora, broj: GD 297/06 od dana 22.05.2006. godine. Navedenim Ugovorom iz 2006. godine, gospodarskom subjektu IP Krivaja d.o.o. Zavidovići, omogućeno je plaćanje drvnih sortimenata po cijenama koje iznose 80,0%(odnosno 75,0%) od cijena utvrđenih cjenovnikom prodavca, sa odgođenim plaćanjem, uz obezbijeđenu bankarsku garanciju, plativu na prvi poziv, i to. 20% avansom za ugovorenu mjesečnu količinu, 55% isporučene količine u roku od 30 dana od dana fakture i 25% isporučene količine u roku od 60 dana od dana izdavanja fakture, - da je Nadzorni odbor gospodaraskog subjekta ŠPD ZDK-a dana 04.12.2008. godine donio Odluku kojom nalaže Upravi gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a da zaključi Ugovor sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884", pod gore navedenim uvjetima, - da je nakon toga, gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a potpisao Ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884" dana 05.12.2008. godine pod brojem GD-19/08, prema kojem se gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a obavezao da isporučuje gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" mjesečno 8.000 m³, odnosno godišnje 96.000m³ drvnih sortimenata, od čega 67.200m³ lišćara i 28.800 m³ četinara, za pe riod od 6 godina, po cijenama u visini 75%(25% nižim) od utvrđenog cjenovnika gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a, pod uvjetima odgođenog plaćanja uz obezbijeđenu bankarsku garanciju. U istom je navedeno da će razliku visine cijene od po 12,5% snositi Vlada Federacije BiH i Vlada ZDK, - da je navedenim Ugovorom, gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" omogućeno odgođeno plaćanje uz obezbijeđenu bankarsku garanciju i to: u roku od 8 dana po isteku mjeseca plaćanje obračunatog iznosa PDV-a za isporučenu robu iz prethodnog mjeseca, u roku od 45 dana od dana fakturisanju plaćanje iznosa od 50% fakturisanog iznosa bez PDV-a, u roku od 60 dana od dana fakturisanja iznosa plaćanje iznosa od 20% fakturisanog iznosa bez PDV-a i u roku od 90 dana fakturisanja plaćanje iznosa 30,0% fakturisanog iznosa bez PDV-a, - da je gospodarki subjekt ŠPD ZDK-a pored kupaca iz Zeničko-dobojskog kantona, zaključio i ugovore o prodaji drvnih sortimenata, i sa kupcima izvan navedenog kantona, - da niti jedan drugi kupac gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a nije imao u 2008. godini i 2009.godini uvjete odgođenog plaćanja na način kao što ima gospodarski subjekt "Krivaja 1884", odnosno samo mali broj kupaca je u 2008. godini imao uvjete odgođenog plaćanja, uz obezbjeđenu garanciju, i to u roku od 15 dana, po isteku mjeseca, za količine isporučene u prethodnom mjesecu (npr. Energoholz d.o.o. Zenica, "Laze" d.o.o. Kakanj i "Al-ex" d.o.o. Zenica) - da su Odlukom Vlade Federacije BiH o općim uvjetima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji Federacije BiH, broj V 140/08 od 24.02.2008. godine navedeni ciljevi i to a) pod 1.) između ostalog, omogućavanje svim zainteresiranim kupcima, pod istim uvjetima nabavku šumskih drvnih sortimenata; zatim propisani načini i uvjeti prodaje (avansno plaćanje ili odgođeno uz obezbjeđenje bankarske garancije). Istom Odlukom nisu propisani nikakvi detaljni uvjeti i načini plaćanja drvnih sortimenata, što je u nadležnosti kantonalnih šumsko-gospodarskih društava, odnosno u predmetnom slučaju gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a, te na temelju iste, gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a, za svaku poslovnu godinu donosio je Odluku o utvrđivanju osnovnih principa prodaje drvnih sortimenata, - da su prodajne cijene drvnih sortimenata utvrđene važećim cjenovnikom gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a, tako da svi kupci gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a imaju iste cijene drvnih sortimenata koje su sukladne navedenim cjenovnikom, - da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 225/09 od dana 25.03.2009. godine na osnovu Odluke o osvajanju Programa utroška sa kriterijumima za raspodjelu sredstava Tekući grantovi "Podsticaj proizvodnji i prestruktuiranju industrije i rudarstva", Konsolidacija rudnika uglja u Federcaiji BiH i Kosolidacija "Krivaja Zavidovići", utvrđenim u proračunu Federacije BiH za 2009. godinu, Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije ("Službene novine FBiH, broj 16/09) dala suglasnost na raspodjelu djela sredstava Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije Tekući grantovi-Konsolidacija "Krivaja Zavidovići", za sudioništvo u finanasiranju po razlici u cijeni drvnih sortimenata; - da su točni navodi Podnositelja zahtjeva koji se odnose na zaključenje Ugovora sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884" i gospodarskim subjektom ŠPD ZDK-a, odnosno isti je potpisan pod daleko povoljnijim uvjetima u odnosu na uvjete koji su ponuđeni Podnositeljima zahtjeva, iako je Odlukom Vlade Federacije BiH o općim uvjetima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji Federacije BiH, broj V 140/08 od 24.02.2008. godine propisano da se za sve kupce šumskih drvnih sortimenta moraju obezbjediti isti uvjeti prodaje, - da navodi Podnositelja zahtjeva, koji se odnose na činjenice da pojedinim gospodarskim subjektima, Podnositeljima zahtjeva, nisu ni ponuđeni Ugovori za 2009. godinu od strane gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a, su točni, ali da je temeljni razlog ovakvog postupanja od strane gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a je to, što gospodarski subjekt "AM-MI" d.o.o nije tražio zaključenje navedenog ugovora za 2009. godinu sa gospodarskim subjektom ŠPD ZDK-a, dok je gospodarski subjekt "LAZE" d.o.o dužnik gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a, odnosno nije ispoštovao obveze po prethodno skloplje - nom Ugovoru sa gospodarskim subjektom ŠPD ZDK-a, -da je iz dostavljenih Ugovora za 2009. godinu koji su zaključeni između Podnositelja zahtjeva i gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a vidljivo, da su za pojedine gospodarske subjekte smanjene količine šumskih drvnih sortimenta u odnosu na prethodne godine npr. za gospodarske subjekte "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj i "AL-EX" d.o.o. Zenica, dok se iz zaključenih Ugovora za 2010. godinu sa istim gospodarskim subjektima, može zaključiti da je došlo do povećanja količine šumskih drvnih sortimenta u odnosu na 2009. godinu, - da su Podnositelji zahtjeva, gospodarski subjekti "Secom" Visoko i "BUDO EX PORT"Žepče imali povećanje ugovorenih količina šumskih drvnih sortimenta u 2009. godini u odnosu na prethodnu, - da su gospodarski subjekti, Podnositelji zahtjeva, kupovali šumske drvne sortimente i od drugih šumskih gospodarskih društava na cijeloj teritoriji BiH, Uzimajući u obzir sve ranije navedeno, a na bazi utvrđenih činjenica i dokaza, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a nije zlouporabio vladajući položaj na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uvjeta za iste vrste roba, u smislu članka 10. stavka 2. točka a), b) i c) Zakona, obzirom da isti, nema vladajući položaj na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata na tržištu BiH. Naime, tržišno sudioništvo gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata iznosi svega 9,98% u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata na teritoriji BiH, u 2008. godini, što je znatno manje od propisanog praga od 40%, kojim se pretpostavlja da jedan gospodarski subjekt može da ima vladajući položaj na mjerodavnom tržištu, u smislu članka 9. Zakona. Cijeneći sve navode i dokaze koji su utvrđeni u postupku kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da ne postoji zlouporaba vladajućeg položaja od strane gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uvjeta za iste vrste roba, u smislu članka 10. stavka 2. točka a), b) i c) Zakona, zbog čega je odlučio kao u dispozitivu ovog Rješenja. Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 43 Troškovi postupka Odluku o troškovima, Konkurencijsko vijeće je donijelo na temelju odredbi članka 105.stavka 2. i 3. Zakona o upravnom postupku BiH. ŠPD ZDK-a podnio je zahtjev za naknadu troškova u iznosu od 213,20 KM i to samo troškove dolaženja službenim automobilom na dvije usmene rasprave. Konkurencijsko vijeće je odlučilo da prizna troškove dolaženja na usmenu raspravu u visini cijene autobuske karte na relaciji Sarajevo-Zavidovići od 17,00 KM, što ukupno iznosi 64,00 KM za dva dolaženja na usmenu raspravu. S obzirom da je podnositelj zahtjeva izazvao postupak, a na čiju štetu je postupak okončan, dužan je ŠPD-ZDK-a nadoknaditi opravdane troškove u iznosu od 64,00 KM u roku od 15. dana od dana primitka rješenja. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Rješenja nije dopušten priziv. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitka, odnosno objavljivanja ovog Rješenja. Broj 01-02-26-042-27 -II/09 14. lipnja 2010. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, v. r. Na osnovu člana 42. stav (1) tačke b), a u vezi sa članom 4. stav (1) Zakona o konkurenciji ("Službeni lasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pojedinačno izuzeće od zabrane Ugovora o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka, na osnovu člana 4. stav (3) i članova 5., 6. i 29., a u smislu člana 4. stav (1), podnesenog od strane privrednog subjekta In ter na tional Med i cal Cen ters d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Bawa Luka, putem punomoćnika, advokata Stevana Dimitrijevića, Gundulićeva 4, Bawa Luka, zaprimljenom dana 25.01.2010. godine pod brojem: 01-01-26-001-II/10, Konkurencijski savjet, na 106. (stošestoj) sjednici održanoj 14. juna 2010. godine, donio je RJEŠEWE 1 (1)Utvrđuje se dopuštenim pojedinačno izuzeće od zabrane Ugovora o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka, po Zahtjevu privrednog subjekta In ter na tional Med i cal Cen ters d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Bawa Luka, na osnovu člana 5. stav (1) Zakona o konkurenciji. 2)Predmetno izuzeće počinje da važi od dana 02. decembra 2009. godine i isto će trajati 5 (pet) godina, u skladu sa članom 6. stavom (2) i (5) Zakona o konkurenciji. 3)Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Obrazloženje Konkurencijski savjet je dana 25.01.2010. godine pod brojem: 01-01-26-001-II/10 primilo Zahtjev za pojedinačno izuzeće od zabrane (u daqnjem tekstu: Zahtjev) Ugovora o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka (u daqnjem tekstu: Ugovor), u vezi sa članom 4. stav (3) i članovima 5., 6. i 29., a u smislu člana 4. stav (1) Zakona o konkurenciji (u daqnjem tekstu: Zakon). Zahtjev je podnesen od strane privrednog subjekta In ter na tional Med i cal Cen ters d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Bawa Luka (u daqnjem tekstu: Podnosilac zahtjeva ili IMC) putem punomoćnika, advokata Stevana Dimitrijevića, Gundulićeva 4, 78000 Bawa Luka. Privredni subjekt In ter na tional Med i cal Cen ters d.o.o. registrovan je u Osnovnom sudu u Bawa Luci, pod brojem U/I 2587/99. Promjena adrese i djelatnosti privrednog subjekta IMC, izvršena je rješenjem Osnovnog suda u Bawoj Luci pod brojem: 071-0-Reg-08-002618 28.januara 2009. godine. Osnivač privrednog subjekta IMC je privredni subjekt Euromedic Di ag - nos tics B.V. Fred.Roeskestraat 123, 107 EE, Am ster dam, Holandija (u daqnjem tekstu: EMD), privatna kompanija sa ograničenom odgovornošću, sa registrovanim sjedištem u Amsterdamu, kod Trgovinske komore, broj registra 27289621 dana 09.06.2009. godine, 34119214 od dana 20.05.2008. godine. Privredni subjekti EMD i IMC u predmetnom Ugovoru su jedna ugovorna strana, iz razloga što se radi o privrednim društvima u međusobnom odnosu "majka i kćerka". Privredni subjekt IMC u ciqu realizacije Ugovora organizovaće se u zdravstvenu ustanovu i u njegovom sastavu će biti Centar za radioterapiju. Zahtjev za pokretanje postupka Uvidom u dostavljeni Zahtjev, Konkurencijski savjet je utvrdilo da isti nije kompletan, u smislu člana 29. stav (2) Zakona i člana 2. tarifni broj 106. stav (1) tačka b) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radwama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), te u skladu sa članom 31. Zakona, Konkurencijski savjet zatražio je dopunu, dana 01.02.2010. aktom broj: 01-01-26-001-1-II/10. Zahtjev je dopunjen dana 12.02.2010. godine aktom broj: 01-01-26-001-2-II/10 i aktom broj: 01-01-26-001-3-II/10. Potvrda o kompletnom i urednom Zahtjevu, shodno članu 29. stav (3), izdana je dana 15.03.2010. godine, aktom broj: 01-01-26-001-4-II/10. Podnosilac Zahtjeva u istom opisuje činjenično stanje i okolnosti koje su ga navele na podnošenje Zahtjeva i uglavnom navodi slijedeće: - da je dana 02. decembra 2009. godine potpisan Ugovor o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka, između slijedećih ugovornih strana: Republika Srpska, koju zastupa Vlada Republike Srpske, odnosno Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, koju zastupa ministar zdravlja i socijalne zaštite, prof. dr. Ranko Škrbić na osnovu ovlaštewa Zakqučka Vlade Republike Srpske broj: 04/1-012-2576/06 od dana 21.12.2006. godine ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 127/06)-(u daqnjem tekstu: Republika Srpska), Fonda zdravstvenog osigurawa Republike Srpske, Bawa Luka, ul. Zdrave Korde br. 8, 78 000 Bawa Luka (u daljem: tekstu Fond), Klinički centar Bawa Luka, ul. Dvanaest beba bb, pravno lice osnovano u skladu sa zakonima Republike Srpske, registrovano kao zdravstvena ustanova Republike Srpske (u daqnjem tekstu: KCBL), čiji je osnivač Vlada Republike Srpske, po odluci Vlade broj 02-280 od 20.06.1994. godine, Euromedic Di ag nos tics B.V. Fred.Roeskestraat 123, 107 EE, Am ster dam, Holandija, privatna kompanija, registrovana u Trgovinskoj komori Amsterdama, broj registra 27289621. In ter na tional Med i cal Cen ters d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Bawa Luka. - da će se realizacijom predmetnog Ugovora obezbjediti izgradwa i opremanje novog objekta, Centra za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka. Izvođenje radova na izgradwi navedenog Centra, zatim opremanje, rukovođenje i upravljanje istim, bilo bi obezbjeđeno od strane privrednog subjekta IMC, 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 54/10 Broj 41 – Strana 44 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. - da član 5. tačka 5.13. navedenog Ugovora, predviđa obavezu Republike Srpske i Fonda, da tokom trajawa Ugovora, neće formirati niti finansirati novi centar za radioterapiju na području Grada Bawa Luka, ukoliko privredni subjekt IMC ispuwava sve obaveze iz Ugovora, - da je ograničenje koje je predviđeno članom 5. tačkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija privrednog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi da izvrši privredni subjekt IMC. Slijedom navedenog, Podnosilac zahtjeva traži od Konkurencijskog savjeta da donese odluku, kojom bi odobrio pojedinačno izuzeće od zabrane člana 5. tačke 5.13. predmetnog Ugovora, u skladu sa Zakonom o konkurenciji, navodeći da su ispunjeni uslovi iz člana 4.stav (3) Zakona, obzirom da bi se realizacijom navedenog Ugovora, obezbjedila izgradwa jednog od tehnički najmodernijih centara za radioterapiju u regionu, što bi dovelo do unapređewa usluga unutar Bosne i Hercegovine, kao i promociji tehničkog i ekonomskog razvoja, pri čemu bi potrošačima bio omogućen pravičan udio koristi koja iz wih proizilazi, a koji nameću samo ograničewa neophodna za postizanje svojih ciljeva i ne omogućavaju iskqučivanje konkurencije u bitnom dijelu predmetnih usluga. Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju je Podnosilac zahtjeva dostavio uz isti, Konkurencijski savjet je ocijenio da nije moguće bez provedenog postupka utvrditi pojedinačno izuzeće Ugovora koje Podnosilac zahtjeva traži, te je na 105. (stopetoj) sjednici održanoj dana 15.04.2010. godine donijelo, u skladu sa članom 32. stav (2) Zakona, Zakqučak o pokretanju postupka (u daqnjem tekstu: Zakqučak) radi utvrđivawa pojedinačnog izuzeća od zabrane sporazuma u smislu člana 4. stav (1) Zakona. U skladu sa članom 33.stav (1) Zakona Konkurencijsko savjet je dana 15.04.2010. godine aktom br oj: 01-01-26-001-10-II/2010 dostavo Zakqučak Podnosiocu zahtjeva. Utvrđivanje i analiza relevantnog tržišta U skladu sa članom 3. Zakona i članovima 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06) i Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, ("Službeni glasnik BiH", br. 34/10) relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda i/ili usluga koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjewivim, pod prihvatqivim uslovima, imajući u vidu naročito wihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajnu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupnu ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti đeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoqno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Relevantno tržište proizvoda i/ili usluga predmetnog postupka je tržište oblikovawa i finansirawa novih centara za pružanje specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije.(u daqnjem tekstu: Usluga). Relevantno geografsko tržište predstavlja tržište Republike Srpske, budući da je korištenje specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije determinirano načinom korištewa prava iz obaveznog zdravstvenog osigurawa Republike Srpske, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju RS ( "Službeni glasnik RS" broj 18/99, 51/01, 70/01, 51/03, 57/03, 17/08, 01/09, 106/09) . Shodno navedenom, relevantno tržište predmetnog postupka predstavlja tržište oblikovawa i finansirawa novih centara za pružanje specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije osiguranicima Fonda zdravstvenog osigurawa Republike Srpske. Jedina specijalizovana ustanova u Bosni i Hercegovini koja je radioterapijom liječila maligne tumore, bila je Klinika za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Krajem 2009. godine otvorena je Plava bolnica sa radioterapijom, Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, koja je tek druga ustanova u Bosni i Hercegovini koja specijalizovano liječi maligne tumore radioterapijom. U Republici Srpskoj ne postoji niti jedna specijalizovana klinika za radiologiju. Prema tome, tržišni udio, učesnika Ugovora jednak je nuli, jer učesnici Ugovora ne posjeduju odnosno ne upravljaju niti jednom klinikom u Bosni i Hercegovini koja se bavi liječenjem malignih tumora radioterapijom. Obzirom da se radi o tržištu liječewa teških bolesti na kojem je vrlo nezahvalno definisati tržišne uđele, Podnosilac zahtjeva procjenjuje da, u ovom trenutku, najveći tržišni udio u liječenju malignih tumora radioterapijom može imati Klinika za onkologiju Kliničkog centra Univeziteta u Sarajevu, s obzirom da je ona najveća i najstarija institucija za liječenje malignih tumora radioteraopijom u Bosni i Hercegovini, dok preostale dvije institucije odnosno, Klinički centar u Tuzli i Klinički centar u Bawoj Luci, još uvijek ne pružaju ovu uslugu u punoj mjeri. Univezitetski Klinički Centar Sarajevo raspolaže sa dva linearna akceleratora i jednom brahiterapijskom jedinicom. Počinju da rade u 8 sati ujutro i rade do 22 sata (što je maksimalno opterećenje qudstva i opreme) i mogu da obrade oko 2000 pacijenata na godišnjem nivou. Klinički centar Tuzla je počeo sa pružanjem usluga radioterapije krajem 2009. godine. Wegova opremljenost je ista kao u Kliničkom centru u Sarajevu, tako da će možda za godinu ili dvije i Klinički centar Tuzla postići kapacitet od oko 2000 pacijenata godišnje. Prema tome, u Federaciji BiH će dva centra za radioterapiju (Sarajevo i Tuzla) pružati usluge za oko 4000 pacijenata godišnje, a prema procjenama Podnosioca zahtjeva, Klinički centar Bawa Luka bi mogao da pruža usluge radioterapije za oko 2000 pacijenata godišnje. Dakle, svaki od centara za radioterapiju u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Tuzla i Bawaluka) mogao bi, za godinu ili dvije, imati tržišno učešće od oko 33% na tržištu Bosne i Hercegovine, odnosno svaki od centara za radioterapiju mogao bi da pruža usluge liječewa za oko 2000 pacijenata godišnje. Relevantne činjenice predmetnog postupka Konkurencijsko savjet je razmatralo i analiziralo dokaze dostavljene od strane Podnosioca zahtjeva i došlo je do sljedećeg: -da je radi razvoja i podržavawa Vladinog sistema zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, poboqšawa pristupa i kvaliteta zdravstvenih usluga koje se pružaju stanovništvu, Vlada Republike Srpske odlučila 2000-te godine da ukquči i privatne zdravstvene ustanove, realizacijom projekata primje nom modela Javno-Privatnog-Partnerstva (P-P-P-: Pub lic-Pri vate-Part - ner ship), - da je Vlada Republike Srpske donijela Zakqučak broj: 04/1-012-2576/06 od 21.12.2006. godine objavljen u ("Službenom glasniku RS" broj 127/06) od 28.12.2006. godine, kojim se Vlada Republike Srpske upoznala sa Informacijom o potrebi izgradnje Centra za radioterapiju u Kliničkom centru Bawa Luka i usvojila Elaborat o ekonomskoj opravdanosti njegove izgradnje, - da je privredni subjekt EMD formirao svoje pravno lice, kćerku kompaniju u Republici Srpskoj pod nazivom IMC, koje će se u skladu sa zakonom organizovati kao zdravstvena ustanova u Republici Srpskoj, te ispuniti tenderski uslov formirawa pravnog lica u Republici Srpskoj, Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 45 - da je Fond 24. marta 2008. godine objavio Obavještenje o nabavci broj: 09-2205/08 ("Službeni glasnik BiH" broj 24/08) i Ispravku obavještewa o nabavci broj 09-2205/08 od 28.aprila 2008. godine ("Službeni glasnik BiH" broj 34/08) za Projekat obezbjeđivawa specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka, po tenderu broj: 09-2205/08, ponuđaču, privrednom subjektu EMD, - da je Fond svojom Odlukom o dođeli ugovora broj: 01-2205/08 od 07.07.2008. godine dođelio u govor o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za raditerapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka, po tenderu broj: 09-2205/08, ponuđaču privrednom subjektu EMD, - da je dana 02. decembra 2009. godine potpisan Ugovor o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka, između Republike Srpske, Fonda, Kliničkog centara Bawa Luka, privrednog subjekta EMD i privrednog subjekta IMC, - realizacijom Ugovora obezbjedilo bi se pružanje specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju koji bi bio izgrađen u okviru Kliničkog centra Bawa Luka i to ukqučujući: izvođenje radova od strane privrednog subjekta IMC na izgradwi novog objekta - Centar za radioterapiju spratnosti: suteren, prizemlje i sprat, zatim nabavku, opremanje Centra za radioterapiju medicinskom i svom ostalom opremom i namještajem potrebnim za pružanje usluga, te puštanjem istog u operativni rad u roku ne dužem od 12 (dvanaest mjeseci) od dana dobijawa građevinske dozvole, nabavku svih potrošnih medicinskih materijala potrebnih za kontinurano pružanje Usluga od strane privrednog subjekta IMC, te upravljanje istim. Pružanje Usluga Centra za radioterapiju trajaće 15 (petnaest) godina od datuma prve Usluge koju privredni subjekt IMC obezbjedi u istom. Mjesečno plaćanje Usluga Centra za radioterapiju, koje obezbjeđuje privredni subjekt IMC biće obezbjeđeno od strane Fonda na račun privrednog subjekta IMC. - da član 5. tačka 5.13. navedenog Ugovora, predviđa obavezu Republike Srpske i Fonda, da tokom trajawa Ugovora, neće formirati niti finansirati novi centar za radioterapiju na području Grada Bawa Luka, ukoliko privredni subjekt IMC ispuwava sve obaveze iz Ugovora, - da je ograničenje koje je predviđeno članom 5. tačkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija privrednog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi da izvrši isti. -da predmetni Ugovor počinje datumom efektivnosti i ostaje na snazi 15 (petnaest) godina od datuma prve usluge koju privredni subjekt IMC obezbjedi u Centru za radioterapiju: Inicijalno trajanje, -da nakon perioda od 14 (četrnaest) godina ugovorne strane će se dogovoriti o produženju Ugovora. Ukoliko se ugovorne strane dogovore da produže Ugovor za pe riod od 10 (deset) godina, nakon isteka prvobitnog perioda od 15 (petnaest godina), svaki produženi termin će se u daqnjem tekstu javiti kao: produženo trajanje, -da su ugovorne strane saglasne da će se mogućnost produžewa Ugovora za još 10 (deset) godina pozitivno riješiti, ukoliko ne dođe do kršewa odredbi Ugovora od strane ugovornih strana, - da nakon isteka inicijalnog trajawa, ukoliko se ne postigne dogovor o produženju Ugovora, Klinički centar Bawa Luka će preuzeti Centru za radioterapiju. - da je ciq projekta izgradnje Centra za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka unapređenje medicinske nauke, obrazovanje domaćih stručwaka i stvaranje uslova za pružanje visokokvalitetne radioterapije vawskim i unutarwim ozračivanjem svim onkološkim bolesnicima. Takođe, oboljelim pacijentima bi se obezbjedila dostupnost i blizina kapaciteta za liječenje radioterapijom, smanjenje troškova na globalnom nivou za liječenje van Republike Srpske, te zapošljavanje oko 35 radnika i edukovanje vlastitog visokog i srednje obrazovnog kadra. S druge strane, ova investicija bi doprinij ela poboqša nju tehničko-tehnološkog nivoa društva primjenom savremene visoke tehnologije koja se koristi u centrima za radioterapiju. - da bi realizacijom predmetnog Ugovora došlo do izgradnje jednog od tehnički najsavremenijh centra za radioterapiju u regionu, što bi dovelo do unapređewa u pružanju specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Republici Srpskoj, a samim tim i u cijeloj Bosni i Hercegovini, kao i promociji tehničkog i ekonomskog razvoja pri čemu bi potrošačima bio omogućen pravičan udio koristi koja iz wih proizilazi. Ograničenje koje je predviđeno članom 5. tačkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno je, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija privrednog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi da izvrši, a na osnovu kojeg bi privredni subjekt IMC obezbjedio sigurnost za povrat uloženog, odnosno obezbjedio bi izvršenje predmeta Ugovora, a na opštu korist potrošača. Takođe, ograničenje predviđeno navedenom Odredbom ne bi dovelo do iskqučewa konkurencije u bitnom dijelu pružawa specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima, pošto se odnosi iskqučivo na teritoriju grada Bawa Luka, odnosno ista usluga se i dalje može pružati u svim ostalim specijalizovanim centrima za radioterapiju u Bosni i Hercegovini. Slijedom navedenog, Konkurencijski savjet je utvrdio da ograničenje iz člana 5. tačka 5.13. predmetnog Ugovora nije u skladu sa članom 6. Zakona. Iste odredbe navedenog člana propisuju da pojedinačno izezeće ne može trajati duže od 5 (pet) godina i da se na zahtjev stranaka može ponovo produžiti za najviše 5 (pet )godina, tj kako je odlučeno u izreci dispozitiva predmetnog Rješewa pod tačkom (2), u odnosu na utvrđene odlučne činjenice u predmetnom postupku. Analizirajući sve navedene činjenice u predmetnom Ugovoru, kao i ograničenje predviđeno članom 5. tačkom 5.13. Ugovora, za koje Podnosilac zahtjeva traži pojedinačno izuzeće, u skladu sa članom 4. stav (1) Zakona, Konkurencijski savjet smatra da isto neće dovesti do sprečavawa, ograničavawa i narušavawa tržišne konkurencije na relevantnom tržištu pružawa specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije osiguranicima Fonda zdravstvenog osigurawa Republike Srpske, obzirom da su ispunjeni uslovi propisani članom 4. stav (3) Zakona, odnosno realizacijom predmetnog Ugovora došlo bi do unapređewa usluga na području Republike Srpske, promociji tehničkog i ekonomskog razvoja, pri čemu potrošačima omogućavaju pravičan udio koristi koja iz wih proizilazi, a koji nameću samo ograničewa neophodna za postizanje ciljeva i ne omogućavaju iskqučivanje konkurencije na bitnom dijelu predmetnih usluga. Nakon sagledavawa svih relevantnih činjenica i dokaza Konkurencijski savjet je odlučio kao u dispozitivu ovog Rješewa. Administrativna taksa Podnosilac Zahtjeva na ovo Rješenje, u skladu sa članom 2. tarifni broj 107. stav 1) pod a) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi s procesnim radwama pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je dužan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 2.000,00 KM u korist Buxeta institucija Bosne i Hercegovine. Broj 41 – Strana 46 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. Pouka o pravnom lijeku Ovo Rješenje konačno i protiv istog nije dozvoljena žalba. Nezadovoqna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavqivawa ovog Rješewa. Broj 01-01-26-001-11-II/10 14. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednik Dr Stjepo Prawić, s. r. Na osnovu člana 42. stav (1) tačke b), a u vezi sa članom 4.stav (1) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pojedinačno izuzeće od zabrane Ugovora o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, na osnovu člana 4. stav (3) i članova 5., 6. i 29., a u smislu člana 4. stav (1), podnesenog od strane privrednog subjekta In ter na tional Med i cal Cen ters d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Banja Luka, putem punomoćnika, advokata Stevana Dimitrijevića, Gundulićeva 4, Banja Luka, zaprimljenom dana 25.01.2010. godine pod brojem: 01-01-26-001-II/10, Konkurencijsko vijeće, na 106. (stošestoj) sjednici održanoj 14. juna 2010. godine, donijelo je RJEŠENJE 1 (1)Utvrđuje se dopuštenim pojedinačno izuzeće od zabrane Ugovora o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, po Zahtjevu privrednog subjekta In ter na tional Med i cal Cen ters d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Banja Luka, na osnovu člana 5. stav (1) Zakona o konkurenciji. 2)Predmetno izuzeće počinje da važi od dana 02.decembra 2009. godine i isto će trajati 5 (pet) godina, u skladu sa članom 6. stavom (2) i (5) Zakona o konkurenciji. 3)Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Obrazloženje Konkurencijsko vijeće je dana 25.01.2010. godine pod brojem: 01-01-26-001-II/10 primilo Zahtjev za pojedinačno izuzeće od zabrane (u daljnjem tekstu: Zahtjev) Ugovora o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banjoj Luka (u daljnjem tekstu: Ugovor), u vezi sa članom 4. stav (3) i članovima 5., 6. i 29., a u smislu člana 4. stav (1) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon). Zahtjev je podnesen od strane privrednog subjekta In ter - na tional Med i cal Cen ters d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Banja Luka (u daljnjem tekstu: Podnosilac zahtjeva ili IMC) putem punomoćnika, advokata Stevana Dimitrijevića, Gundulićeva 4, 78000 Banja Luka. Privredni subjekt In ter na tional Med i cal Cen ters d.o.o. registrovan je u Osnovnom sudu u Banjoj Luci, pod brojem U/I 2587/99. Promjena adrese i djelatnosti privrednog subjekta IMC, izvršena je rješenjem Osnovnog suda u Banjoj Luci pod brojem: 071-0-Reg-08-002618 28.januara 2009. godine. Osnivač privrednog subjekta IMC je privredni subjekt Euromedic Di ag - nos tics B.V. Fred.Roeskestraat 123, 107 EE, Am ster dam, Holandija (u daljnjem tekstu: EMD), privatna kompanija sa ograničenom odgovornošću, sa registrovanim sjedištem u Amsterdamu, kod Trgovinske komore, broj registra 27289621 dana 09.06.2009. godine, 34119214 od dana 20.05.2008. godine. Privredni subjekti EMD i IMC u predmetnom Ugovoru su jedna ugovorna strana, iz razloga što se radi o privrednim društvima u međusobnom odnosu "majka i kćerka". Privredni subjekt IMC u cilju realizacije Ugovora organizovaće se u zdravstvenu ustanovu i u njegovom sastavu će biti Centar za radioterapiju. Zahtjev za pokretanje postupka Uvidom u dostavljeni Zahtjev, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da isti nije kompletan, u smislu člana 29. stav (2) Zakona i člana 2. tarifni broj 106. stav (1) tačka b) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), te u skladu sa članom 31. Zakona, Konkurencijsko vijeće zatražilo je dopunu, dana 01.02.2010. aktom broj: 01-01-26-001-1-II/10. Zahtjev je dopunjen dana 12.02.2010. godine aktom broj: 01-01-26-001-2-II/10 i aktom broj: 01-01-26-001-3-II/10. Potvrda o kompletnom i urednom Zahtjevu, shodno članu 29. stav (3), izdana je dana 15.03.2010. godine, aktom broj: 01-01-26-001-4-II/10. Podnosilac Zahtjeva u istom opisuje činjenično stanje i okolnosti koje su ga navele na podnošenje Zahtjeva i uglavnom navodi slijedeće: - da je dana 02.decembra 2009. godine potpisan Ugovor o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, između slijedećih ugovornih strana: –Republika Srpska, koju zastupa Vlada Republike Srpske, odnosno Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, koju zastupa Ministar zdravlja i socijalne zaštite, prof.dr.Ranko Škrbić na osnovu ovlaštenja Zaključka Vlade Republike Srpske broj: 04/1-012-2576/06 od dana 21.12.2006. godine ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 127/06)-(u daljnjem tekstu: Republika Srpska), –Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Banja Luka, ul. Zdrave Korde br. 8, 78 000 Banja Luka (u daljem: tekstu Fond), –Klinički centar Banja Luka, ul. Dvanaest beba bb, pravno lice osnovano u skladu sa zakonima Republike Srpske, registrovano kao zdravstvena ustanova Republike Srpske (u daljnjem tekstu: KCBL), čiji je osnivač Vlada Republike Srpske, po odluci Vlade broj 02-280 od 20.06.1994. godine, –Euromedic Di ag nos tics B.V. Fred.Roeskestraat 123, 107 EE, Am ster dam, Holandija, privatna kompanija, registrovana u Trgovinskoj komori Amsterdama, broj registra 27289621. –In ter na tional Med i cal Cen ters d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Banja Luka. - da će se realizacijom predmetnog Ugovora obezbijediti izgradnja i opremanje novog objekta, Centra za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka. Izvođenje radova na izgradnji navedenog Centra, zatim opremanje, rukovođenje i upravljanje istim, bilo bi obezbjeđeno od strane privrednog subjekta IMC, - da član 5. tačka 5.13. navedenog Ugovora, predviđa obavezu Republike Srpske i Fonda, da tokom trajanja Ugovora, neće formirati niti finansirati novi centar za radioterapiju na području Grada Banja Luka, ukoliko privredni subjekt IMC ispunjava sve obaveze iz Ugovora, - da je ograničenje koje je predviđeno članom 5. tačkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija privrednog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi da izvrši privredni subjekt IMC. Slijedom navedenog, Podnosilac zahtjeva traži od Konkurencijskog vijeća da donese odluku, kojom bi odobrio pojedinačno izuzeće od zabrane člana 5. tačke 5.13. predmetnog Ugovora, u skladu sa Zakonom o konkurenciji, navodeći da su ispunjeni uslovi iz člana 4.stav (3) Zakona, obzirom da bi se realizacijom navedenog Ugovora, obezbijedila izgradnja jednog od tehnički najmodernijih centara za radioterapiju u regionu, što 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 54/10 Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 47 bi dovelo do unapređenja usluga unutar Bosne i Hercegovine, kao i promociji tehničkog i ekonomskog razvoja, pri čemu bi potrošačima bio omogućen pravičan udio koristi koja iz njih proizilazi, a koji nameću samo ograničenja neophodna za postizanje svojih ciljeva i ne omogućavaju isključivanje konkurencije u bitnom dijelu predmetnih usluga. Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju je Podnosilac zahtjeva dostavio uz isti, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da nije moguće bez provedenog postupka utvrditi pojedinačno izuzeće Ugovora koje Podnosilac zahtjeva traži, te je na 105. (stopetoj) sjednici održanoj dana 15.04.2010. godine donijelo, u skladu sa članom 32. stav (2) Zakona, Zaključak o pokretanju postupka (u daljnjem tekstu: Zaključak) radi utvrđivanja pojedinačnog izuzeća od zabrane sporazuma u smislu člana 4. stav (1) Zakona. U skladu sa članom 33.stav (1) Zakona Konkurencijsko vijeće je dana 15. 04.2010. godine aktom broj:01-01-26-001-10-II/2010 dostavilo Zaključak Podnosiocu zahtjeva. Utvrđivanje i analiza relevantnog tržišta U skladu sa članom 3. Zakona i članovima 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06) i Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. 34/10) relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda i/ili usluga koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu naročito njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajnu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupnu ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Relevantno tržište proizvoda i/ili usluga predmetnog postupka je tržište oblikovanja i finansiranja novih centara za pružanje specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije.(u daljnjem tekstu: Usluga). Relevantno geografsko tržište predstavlja tržište Republike Srpske, budući da je korištenje specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije determinirano načinom korištenja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju RS ( "Službeni glasnik RS" broj 18/99, 51/01, 70/01, 51/03, 57/03, 17/08, 01/09, 106/09) . Shodno navedenom, relevantno tržište predmetnog postupka predstavlja tržište oblikovanja i finansiranja novih centara za pružanje specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije osiguranicima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. Jedina specijalizovana ustanova u Bosni i Hercegovini koja je radioterapijom liječila maligne tumore, bila je Klinika za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Krajem 2009. godine otvorena je Plava bolnica sa radioterapijom, Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, koja je tek druga ustanova u Bosni i Hercegovini koja specijalizovano liječi maligne tumore radioterapijom. U Republici Srpskoj ne postoji niti jedna specijalizovana klinika za radiologiju. Prema tome, tržišni udio, učesnika Ugovora jednak je nuli, jer učesnici Ugovora ne posjeduju odnosno ne upravljaju niti jednom klinikom u Bosni i Hercegovini koja se bavi liječenjem malignih tumora radioterapijom. Obzirom da se radi o tržištu liječenja teških bolesti na kojem je vrlo nezahvalno definisati tržišne udjele, Podnosilac zahtjeva procjenjuje da, u ovom trenutku, najveći tržišni udio u liječenju malignih tumora radioterapijom može imati Klinika za onkologiju Kliničkog centra Univeziteta u Sarajevu, s obzirom da je ona najveća i najstarija institucija za liječenje malignih tumora radioteraopijom u Bosni i Hercegovini, dok preostale dvije institucije odnosno, Klinički centar u Tuzli i Klinički centar u Banjoj Luci, još uvijek ne pružaju ovu uslugu u punoj mjeri. Univezitetski Klinički Centar Sarajevo raspolaže sa dva linearna akceleratora i jednom brahiterapijskom jedinicom. Počinju da rade u 8 sati ujutro i rade do 22 sata (što je maksimalno opterećenje ljudstva i opreme) i mogu da obrade oko 2000 pacijenata na godišnjem nivou. Klinički centar Tuzla je počeo sa pružanjem usluga radioterapije krajem 2009. godine. Njegova opremljenost je ista kao u Kliničkom centru u Sarajevu, tako da će možda za godinu ili dvije i Klinički centar Tuzla postići kapacitet od oko 2000 pacijenata godišnje. Prema tome, u Federaciji BiH će dva centra za radioterapiju (Sarajevo i Tuzla) pružati usluge za oko 4000 pacijenata godišnje, a prema procjenama Podnosioca zahtjeva, Klinički centar Banja Luka bi mogao da pruža usluge radioterapije za oko 2000 pacijenata godišnje. Dakle, svaki od centara za radioterapiju u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Tuzla i Banjaluka) mogao bi, za godinu ili dvije, imati tržišno učešće od oko 33% na tržištu Bosne i Hercegovine, odnosno svaki od centara za radioterapiju mogao bi da pruža usluge liječenja za oko 2000 pacijenata godišnje. Relevantne činjenice predmetnog postupka Konkurencijsko vijeće je razmatralo i analiziralo dokaze dostavljene od strane Podnosioca zahtjeva i došlo je do slijedećeg: -da je radi razvoja i podržavanja Vladinog sistema zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, poboljšanja pristupa i kvaliteta zdravstvenih usluga koje se pružaju stanovništvu, Vlada Republike Srpske odlučila 2000-te godine da uključi i privatne zdravstvene ustanove, realizacijom projekata primjenom modela Javno-Privatnog-Partnerstva (P-P-P-: Pub - lic-Pri vate-Part ner ship), - da je Vlada Republike Srpske donijela Zaključak broj: 04/1-012-2576/06 od 21.12.2006. godine objavljen u ("Službenom glasniku RS" broj 127/06) od 28.12.2006. godine, kojim se Vlada Republike Srpske upoznala sa Informacijom o potrebi izgradnje Centra za radioterapiju u Kliničkom centru Banja Luka i usvojila Elaborat o ekonomskoj opravdanosti njegove izgradnje, - da je privredni subjekt EMD formirao svoje pravno lice, kćerku kompaniju u Republici Srpskoj pod nazivom IMC, koje će se u skladu sa zakonom organizovati kao zdravstvena ustanova u Republici Srpskoj, te ispuniti tenderski uslov formiranja pravnog lica u Republici Srpskoj, - da je Fond 24. marta 2008. godine objavio Obavještenje o nabavci broj: 09-2205/08 ("Službeni glasnik BiH" broj 24/08) i Ispravku obavještenja o nabavci broj 09-2205/08 od 28.aprila 2008. godine ("Službeni glasnik BiH" broj 34/08) za Projekat obezbjeđivanja specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, po tenderu broj: 09-2205/08, ponuđaču, privrednom subjektu EMD, - da je Fond svojom Odlukom o dodjeli ugovora broj: 01-2205/08 od 07.07.2008. godine dodijelio u govor o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za raditerapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, po tenderu broj: 09-2205/08, ponuđaču privrednom subjektu EMD, - da je dana 02. decembra 2009. godine potpisan Ugovor o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, između Republike Srpske, Fonda, Kliničkog centara Banja Luka, privrednog subjekta EMD i privrednog subjekta IMC, - realizacijom Ugovora obezbijedilo bi se pružanje specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju koji bi bio izgrađen u okviru Kliničkog centra Banja Luka i to uključujući: izvođenje Broj 41 – Strana 48 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. radova od strane privrednog subjekta IMC na izgradnji novog objekta - Centar za radioterapiju spratnosti: suteren, prizemlje i sprat, zatim nabavku, opremanje Centra za radioterapiju medicinskom i svom ostalom opremom i namještajem potrebnim za pružanje usluga, te puštanjem istog u operativni rad u roku ne dužem od 12 (dvanaest mjeseci) od dana dobijanja građevinske dozvole, nabavku svih potrošnih medicinskih materijala potrebnih za kontinurano pružanje Usluga od strane privrednog subjekta IMC, te upravljanje istim. Pružanje Usluga Centra za radioterapiju trajaće 15 (petnaest) godina od datuma prve Usluge koju privredni subjekt IMC obezbjedi u istom. Mjesečno plaćanje Usluga Centra za radioterapiju, koje obezbjeđuje privredni subjekt IMC biće obezbjeđeno od strane Fonda na račun privrednog subjekta IMC. - da član 5. tačka 5.13. navedenog Ugovora, predviđa obavezu Republike Srpske i Fonda, da tokom trajanja Ugovora, neće formirati niti finansirati novi centar za radioterapiju na području Grada Banja Luka, ukoliko privredni subjekt IMC ispunjava sve obaveze iz Ugovora, - da je ograničenje koje je predviđeno članom 5. tačkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija privrednog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi da izvrši isti. -da predmetni Ugovor počinje datumom efektivnosti i ostaje na snazi 15 (petnaest) godina od datuma prve usluge koju privredni subjekt IMC obezbjedi u Centru za radioterapiju: Inicijalno trajanje, -da nakon perioda od 14 (četrnaest) godina ugovorne strane će se dogovoriti o produženju Ugovora. Ukoliko se ugovorne strane dogovore da produže Ugovor za pe riod od 10 (deset) godina, nakon isteka prvobitnog perioda od 15 (petnaest godina), svaki produženi termin će se u daljnjem tekstu javiti kao: produženo trajanje, -da su ugovorne strane saglasne da će se mogućnost produženja Ugovora za još 10 (deset) godina pozitivno riješiti, ukoliko ne dođe do kršenja odredbi Ugovora od strane ugovornih strana, - da nakon isteka inicijalnog trajanja, ukoliko se ne postigne dogovor o produženju Ugovora, Klinički centar Banja Luka će preuzeti Centru za radioterapiju. - da je cilj projekta izgradnje Centra za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka unapređenje medicinske nauke, obrazovanje domaćih stručnjaka i stvaranje uslova za pružanje visokokvalitetne radioterapije vanjskim i unutarnjim ozračivanjem svim onkološkim bolesnicima. Takođe, oboljelim pacijentima bi se obezbjedila dostupnost i blizina kapaciteta za liječenje radioterapijom, smanjenje troškova na globalnom nivou za liječenje van Republike Srpske, te zapošljavanje oko 35 radnika i edukovanje vlastitog visokog i srednje obrazovnog kadra. S druge strane, ova investicija bi doprinijela poboljšanju tehničko-tehnološkog nivoa društva primjenom savremene visoke tehnologije koja se koristi u centrima za radioterapiju. - da bi realizacijom predmetnog Ugovora došlo do izgradnje jednog od tehnički najsavremenijh centra za radioterapiju u regionu, što bi dovelo do unapređenja u pružanju specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Republici Srpskoj, a samim tim i u cijeloj Bosni i Hercegovini, kao i promociji tehničkog i ekonomskog razvoja pri čemu bi potrošačima bio omogućen pravičan udio koristi koja iz njih proizilazi. Ograničenje koje je predviđeno članom 5. tačkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno je, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija privrednog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi da izvrši, a na osnovu kojeg bi privredni subjekt IMC obezbijedio sigurnost za povrat uloženog, odnosno obezbijedio bi izvršenje predmeta Ugovora, a na opštu korist potrošača. Takođe, ograničenje predviđeno navedenom Odredbom ne bi dovelo do isključenja konkurencije u bitnom dijelu pružanja specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima, pošto se odnosi isključivo na teritoriju grada Banja Luka, odnosno ista usluga se i dalje može pružati u svim ostalim specijalizovanim centrima za radioterapiju u Bosni i Hercegovini. Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da ograničenje iz člana 5. tačka 5.13. predmetnog Ugovora nije u skladu sa članom 6. Zakona. Iste odredbe navedenog člana propisuju da pojedinačno izezeće ne može trajati duže od 5 (pet) godina i da se na zahtjev stranaka može ponovo produžiti za najviše 5 (pet )godina, tj kako je odlučeno u izreci dispozitiva predmetnog Rješenja pod tačkom (2), u odnosu na utvrđene odlučne činjenice u predmetnom postupku. Analizirajući sve navedene činjenice u predmetnom Ugovoru, kao i ograničenje predviđeno članom 5. tačkom 5.13. Ugovora, za koje Podnosilac zahtjeva traži pojedinačno izuzeće, u skladu sa članom 4. stav (1) Zakona, Konkurencijsko vijeće smatra da isto neće dovesti do sprečavanja, ograničavanja i narušavanja tržišne konkurencije na relevantnom tržištu pružanja specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije osiguranicima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, obzirom da su ispunjeni uslovi propisani članom 4. stav (3) Zakona, odnosno realizacijom predmetnog Ugovora došlo bi do unapređenja usluga na području Republike Srpske, promociji tehničkog i ekonomskog razvoja, pri čemu potrošačima omogućavaju pravičan udio koristi koja iz njih proizilazi, a koji nameću samo ograničenja neophodna za postizanje ciljeva i ne omogućavaju isključivanje konkurencije na bitnom dijelu predmetnih usluga. Nakon sagledavanja svih relevantnih činjenica i dokaza Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja. Administrativna taksa Podnosilac Zahtjeva na ovo Rješenje, u skladu sa članom 2. tarifni broj 107. stav 1) pod a) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je dužan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 2.000,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Ovo Rješenje konačno i protiv istog nije dozvoljena žalba. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavljivanja ovog Rješenja. Broj 01-01-26-001-11-II/10 14. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, s. r. Na osnovi članka 42. stavka (1) točke b), a u vezi sa člankom 4. stavka (1) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pojedinačno izuzeće od zabrane Ugovora o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, na osnovu članka 4. stavka (3) i člancima 5., 6. i 29., a u smislu članka 4. stavka (1), podnesenog od strane gospodarskog subjekta In ter na tional Med i cal Cen ters d.o.o., Bana Milosa vljevića 8, 78000 Banja Luka, putem punomoćnika, odvjetnika Stevana Dimitrijevića, Gundulićeva 4, Banja Luka, zaprimljenom dana 25.01.2010. godine pod brojem: 01-01-26-001-II/10, Konkuren cijsko vijeće, na 106. (stošestoj) sjednici održanoj 14. lipnja 2010. godine, donijelo je RJEŠENJE 1 (1)Utvrđuje se dopuštenim pojedinačno izuzeće od zabrane Ugovora o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, po 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 54/10 Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 49 Zahtjevu gospodarskog subjekta In ter na tional Med i cal Cen - ters d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Banja Luka, na osnovu članka 5. stavka (1) Zakona o konkurenciji. 2)Predmetno izuzeće počinje da važi od dana 02.prosinca 2009. godine i isto će trajati 5 (pet) godina, u skladu sa člankom 6. stavkom (2) i (5) Zakona o konkurenciji. 3)Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Obrazloženje Konkurencijsko vijeće je dana 25.01.2010. godine pod brojem 01-01-26-001-II/10 zaprimilo Zahtjev za pojedinačno izuzeće od zabrane (u daljnjem tekstu: Zahtjev) Ugovora o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka (u daljnjem tekstu: Ugovor), u vezi sa člankom 4. stavka (3) i člancima 5., 6. i 29., a u smislu članka 4. stavka (1) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon). Zahtjev je podnesen od strane gospodarskog subjekta In - ter na tional Med i cal Cen ters d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Banja Luka (u daljnjem tekstu: Podnositelj zahtjeva ili IMC) putem punomoćnika, odvjetnika Stevana Dimitrijevića, Gundulićeva 4, 78000 Banja Luka. Gospodarski subjekt In ter na tional Med i cal Cen ters d.o.o. registriran je u Osnovnom sudu u Banjoj Luci, pod brojem U/I 2587/99. Promjena adrese i djelatnosti gospodarskog subjekta IMC, izvršena je rješenjem Osnovnog suda u Banjoj Luci pod brojem: 071-0-Reg-08-002618 28. siječnja 2009. godine. Osnivač gospodarskog subjekta IMC je gospodarski subjekt Euromedic Di ag nos tics B.V. Fred.Roeskestraat 123, 107 EE, Am ster dam, Holandija (u daljnjem tekstu: EMD), privatno poduzeće sa ograničenom odgovornošću, sa registriranim sjedištem u Amsterdamu, kod Trgovinske komore, broj registra 27289621 dana 09.06.2009. godine, 34119214 od dana 20.05.2008. godine. Gospodarski subjekti EMD i IMC u predmetnom Ugovoru su jedna ugovorna strana, iz razloga što se radi o gospodarskim društvima u međusobnom odnosu "majka i kćerka". Gospodarski subjekt IMC u cilju realiziranja Ugovora organizirati će se u zdravstvenu ustanovu i u njegovom sastavu će biti Centar za radioterapiju. Zahtjev za pokretanje postupka Uvidom u zaprimljeni Zahtjev, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da isti nije kompletan, u smislu članka 29. stavka (2) Zakona i člankaa 2. tarifni broj 106. stavka (1) točka b) Odluke o visini administrativnih pristojbi u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), te u skladu sa člankom 31. Zakona, Konkurencijsko vijeće zatražilo je dopunu, dana 01.02.2010. aktom broj: 01-01-26-001-1-II/10. Zahtjev je dopunjen dana 12.02.2010. godine aktom broj: 01-01-26-001-2-II/10 i aktom broj: 01-01-26-001-3-II/10. Potvrda o kompletnom i urednom Zahtjevu, u skladu s člankom 29. stavka (3), izdana je dana 15.03.2010. godine, aktom broj: 01-01-26-001-4-II/10. Podnositelj Zahtjeva u istom opisuje činjenično stanje i okolnosti koje su ga navele na podnošenje Zahtjeva i uglavnom navodi sljedeće: - da je dana 02. prosinca 2009. godine potpisan Ugovor o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, između sljedećih ugovornih strana: –Republika Srpska, koju zastupa Vlada Republike Srpske, odnosno Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, koju zastupa Ministar zdravlja i socijalne zaštite, prof. dr. Ranko Škrbić na temelju ovlaštenja Zaključka Vlade Republike Srpske broj: 04/1-012-2576/06 od dana 21.12.2006. godine ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 127/06)-(u daljnjem tekstu: Republika Srpska), –Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Banja Luka, ul. Zdrave Korde br. 8, 78 000 Banja Luka (u daljnjem: tekstu Fond), –Klinički centar Banja Luka, ul. Dvanaest beba bb, pravna osoba osnovana u skladu sa zakonima Republike Srpske, registrirano kao zdravstvena ustanova Republike Srpske (u daljnjem tekstu: KCBL), čiji je osnivač Vlada Republike Srpske, po odluci Vlade broj 02-280 od 20.06.1994. godine, –Euromedic Di ag nos tics B.V. Fred.Roeskestraat 123, 107 EE, Am ster dam, Holandija, privatno poduzeće, registrirano u Trgovinskoj komori Amsterdama, broj registra 27289621. –In ter na tional Med i cal Cen ters d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Banja Luka. - da će se realiziranjem predmetnog Ugovora obezbijediti izgradnja i opremanje novog objekta, Centra za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka. Izvođenje radova na izgradnji navedenog Centra, zatim opremanje, rukovođenje i upravljanje istim, bilo bi obezbjeđeno od strane gospodarskog subjekta IMC, - da članak 5. točka 5.13. navedenog Ugovora, predviđa obvezu Republike Srpske i Fonda, da tijekom trajanja Ugovora, neće formirati niti finansirati novi centar za radioterapiju na području Grada Banja Luka, ukoliko gospodarski subjekt IMC ispunjava sve obveze iz Ugovora, - da je ograničenje koje je predviđeno člankom 5. točkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija gospodarskog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obvezi da izvrši gospodarski subjekt IMC. Slijedom navedenog, Podnositelj zahtjeva traži od Konkurencijskog vijeća da donese odluku, kojom bi odobrio pojedinačno izuzeće od zabrane članka 5. točke 5.13. predmetnog Ugovora, u skladu sa Zakonom o konkurenciji, navodeći da su ispunjeni uvjeti iz članka 4.stavka (3) Zakona, obzirom da bi se realiziranjem navedenog Ugovora, obezbijedila izgradnja jednog od tehnički najmodernijih centara za radioterapiju u regionu, što bi dovelo do unapređenja usluga unutar Bosne i Hercegovine, kao i promociji tehničkog i ekonomskog razvoja, pri čemu bi potrošačima bio omogućen pravičan udjel koristi koja iz njih proizilazi, a koji nameću samo ograničenja neophodna za postizanje svojih ciljeva i ne omogućavaju isključivanje konkurencije u bitnom dijelu predmetnih usluga. Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju je Podnositelj zahtjeva dostavio uz isti, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da nije moguće bez provedenog postupka utvrditi pojedinačno izuzeće Ugovora koje Podnositelj zahtjeva traži, te je na 105. (stopetoj) sjednici održanoj dana 15.04.2010. godine donijelo, u skladu sa člankom 32. stavka (2) Zakona, Zaključak o pokretanju postupka (u daljnjem tekstu: Zaključak) radi utvrđivanja pojedinačnog izuzeća od zabrane sporazuma u smislu članka 4. stavka (1) Zakona. U skladu sa člankom 33.stavka (1) Zakona Konkurencijsko vijeće je dana 15.04.2010. godine aktom broj: 01-01-26-001-10-II/2010 dostavilo Zaključak Podnositelju zahtjeva. Utvrđivanje i analiza mjerodavnog tržišta U skladu sa člankom 3. Zakona i čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06) i Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, ("Službeni glasnik BiH", br. 34/10) mjerodavno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda i/ili usluga koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uvjetima, imajući u vidu osobito njihove bitne značajke, kvalitet, uobičajnu namjenu, način uporabe, uvjete prodaje i cijene. Broj 41 – Strana 50 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. Mjerodavno zemljopisno tržište obuhvaća cjelokupan ili značajan dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojoj gospodarski subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uvjetima i koji to tržište bitno razlikuju od uvjeta konkurencije na susjednim zemljopisnim tržištima. Mjerodavno tržište proizvoda i/ili usluga predmetnog postupka je tržište oblikovanja i finansiranja novih centara za pružanje specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije (u daljnjem tekstu: Usluga). Mjerodavno zemljopisno tržište predstavlja tržište Republike Srpske, budući da je korištenje specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije determinirano načinom korištenja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju RS ( "Službeni glasnik RS" broj 18/99, 51/01, 70/01, 51/03, 57/03, 17/08, 01/09, 106/09). U skladu s navedenim, mjerodavno tržište predmetnog postupka predstavlja tržište oblikovanja i finansiranja novih centara za pružanje specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije osiguranicima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. Jedina specijalizovana ustanova u Bosni i Hercegovini koja je radioterapijom liječila maligne tumore, bila je Klinika za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Krajem 2009. godine otvorena je Plava bolnica sa radioterapijom, Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, koja je tek druga ustanova u Bosni i Hercegovini koja specijalizovano liječi maligne tumore radioterapijom. U Republici Srpskoj ne postoji niti jedna specijalizovana klinika za radiologiju. Prema tome, tržišni udjel, sudionika Ugovora jednak je nuli, jer sudionici Ugovora ne posjeduju odnosno ne upravljaju niti jednom klinikom u Bosni i Hercegovini koja se bavi liječenjem malignih tumora radioterapijom. Obzirom da se radi o tržištu liječenja teških bolesti na kojem je vrlo nezahvalno definirati tržišne udjele, Podnositelj zahtjeva procjenjuje da, u ovom trenutku, najveći tržišni udjel u liječenju malignih tumora radioterapijom može imati Klinika za onkologiju Kliničkog centra Univeziteta u Sarajevu, s obzirom da je ona najveća i najstarija institucija za liječenje malignih tumora radioteraopijom u Bosni i Hercegovini, dok preostale dvije institucije odnosno, Klinički centar u Tuzli i Klinički centar u Banjoj Luci, još uvijek ne pružaju ovu uslugu u punoj mjeri. Univezitetski Klinički Centar Sarajevo raspolaže sa dva linearna akceleratora i jednom brahiterapijskom jedinicom. Počinju da rade u 8 sati ujutro i rade do 22 sata (što je maksimalno opterećenje ljudstva i opreme) i mogu da obrade oko 2000 pacijenata na godišnjem nivou. Klinički centar Tuzla je počeo sa pružanjem usluga radioterapije krajem 2009. godine. Njegova opremljenost je ista kao u Kliničkom centru u Sarajevu, tako da će možda za godinu ili dvije i Klinički centar Tuzla postići kapacitet od oko 2000 pacijenata godišnje. Prema tome, u Federaciji BiH će dva centra za radioterapiju (Sarajevo i Tuzla) pružati usluge za oko 4000 pacijenata godišnje, a prema procjenama Podnositelja zahtjeva, Klinički centar Banja Luka bi mogao da pruža usluge radioterapije za oko 2000 pacijenata godišnje. Dakle, svaki od centara za radioterapiju u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Tuzla i Banjaluka) mogao bi, za godinu ili dvije, imati tržišno učešće od oko 33% na tržištu Bosne i Hercegovine, odnosno svaki od centara za radioterapiju mogao bi da pruža usluge liječenja za oko 2000 pacijenata godišnje. Mjerodavne činjenice predmetnog postupka Konkurencijsko vijeće je razmatralo i analiziralo dokaze dostavljene od strane Podnositelja zahtjeva i došlo je do sljedećeg: -da je radi razvoja i podržavanja Vladinog sustava zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, poboljšanja pristupa i kvaliteta zdravstvenih usluga koje se pružaju stanovništvu, Vlada Republike Srpske odlučila 2000-te godine da uključi i privatne zdravstvene ustanove, realiziranjem projekata primjenom modela Javno-Privatnog-Partnerstva (P-P-P-: Pub - lic-Pri vate-Part ner ship), - da je Vlada Republike Srpske donijela Zaključak broj: 04/1-012-2576/06 od 21.12.2006. godine objavljen u ("Službenom glasniku RS" broj 127/06) od 28.12.2006. godine, kojim se Vlada Republike Srpske upoznala sa Informacijom o potrebi izgradnje Centra za radioterapiju u Kliničkom centru Banja Luka i usvojila Elaborat o ekonomskoj opravdanosti njegove izgradnje, - da je gospodarski subjekt EMD formirao svojeu pravnu osobu, kćerku kompaniju u Republici Srpskoj pod nazivom IMC, koje će se u skladu sa zakonom organizirati kao zdravstvena ustanova u Republici Srpskoj, te ispuniti tenderski uvjet formiranja pravne osobe u Republici Srpskoj, - da je Fond 24. ožujka 2008. godine objavio Obavještenje o nabavci broj:09-2205/08 ("Službeni glasnik BiH" broj 24/08) i Ispravku obavještenja o nabavci broj 09-2205/08 od 28. travnja 2008. godine ("Službeni glasnik BiH" broj 34/08) za Projekat obezbjeđivanja specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, po tenderu broj: 09-2205/08, ponuđaču, gospodarskom subjektu EMD, - da je Fond svojom Odlukom o dodjeli ugovora broj: 01-2205/08 od 07.07.2008. godine dodijelio u govor o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za raditerapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, po tenderu broj: 09-2205/08, ponuđaču gospodarskom subjektu EMD, - da je dana 02. prosinca 2009. godine potpisan Ugovor o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, između Republike Srpske, Fonda, Kliničkog centara Banja Luka, gospodarskog subjekta EMD i gospodarskog subjekta IMC, - realiziranjem Ugovora obezbijedilo bi se pružanje specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju koji bi bio izgrađen u okviru Kliničkog centra Banja Luka i to uključujući: izvođenje radova od strane gospodarskog subjekta IMC na izgradnji novog objekta - Centar za radioterapiju spratnosti: suteren, prizemlje i sprat, zatim nabavku, opremanje Centra za radioterapiju medicinskom i svom ostalom opremom i namještajem potrebnim za pružanje usluga, te puštanjem istog u operativni rad u roku ne dužem od 12 (dvanaest mjeseci) od dana dobijanja građevinske dozvole, nabavku svih potrošnih medicinskih materijala potrebnih za kontinurano pružanje Usluga od strane gospodarskog subjekta IMC, te upravljanje istim. Pružanje Usluga Centra za radioterapiju trajaće 15 (petnaest) godina od datuma prve Usluge koju gospodarski subjekt IMC obezbjedi u istom. Mjesečno plaćanje Usluga Centra za radioterapiju, koje obezbjeđuje gospodarski subjekt IMC biće obezbjeđeno od strane Fonda na račun gospodarskog subjekta IMC. - da članak 5. točka 5.13. navedenog Ugovora, predviđa obavezu Republike Srpske i Fonda, da tijekom trajanja Ugovora, neće formirati niti finansirati novi centar za radioterapiju na području Grada Banja Luka, ukoliko gospodarski subjekt IMC ispunjava sve obaveze iz Ugovora, - da je ograničenje koje je predviđeno člankom 5. točkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija gospodarskog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi da izvrši isti. -da predmetni Ugovor počinje datumom učinkovitosti i ostaje na snazi 15 (petnaest) godina od datuma prve usluge koju gospodarski subjekt IMC obezbjedi u Centru za radioterapiju: Inicijalno trajanje, -da nakon perioda od 14 (četrnaest) godina ugovorne strane će se dogovoriti o produženju Ugovora. Ukoliko se ugovorne Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 51 strane dogovore da produže Ugovor za pe riod od 10 (deset) godina, nakon isteka prvobitnog perioda od 15 (petnaest godina), svaki produženi termin će se u daljnjem tekstu javiti kao: produženo trajanje, -da su ugovorne strane suglasne da će se mogućnost produženja Ugovora za još 10 (deset) godina pozitivno riješiti, ukoliko ne dođe do kršenja odredbi Ugovora od strane ugovornih strana, - da nakon isteka inicijalnog trajanja, ukoliko se ne postigne dogovor o produženju Ugovora, Klinički centar Banja Luka će preuzeti Centru za radioterapiju. - da je cilj projekta izgradnje Centra za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka unapređenje medicinske nauke, obrazovanje domaćih stručnjaka i stvaranje uvjeta za pružanje visokokvalitetne radioterapije vanjskim i unutrašnjim ozračivanjem svim onkološkim bolesnicima. Takođe, oboljelim pacijentima bi se obezbjedila dostupnost i blizina kapaciteta za liječenje radioterapijom, smanjenje troškova na globalnom nivou za liječenje van Republike Srpske, te zapošljavanje oko 35 radnika i edukovanje vlastitog visokog i srednje obrazovnog kadra. S druge strane, ova investicija bi doprinijela poboljšanju tehničko-tehnološkog nivoa društva primjenom suvremene visoke tehnologije koja se koristi u centrima za radioterapiju. - da bi realiziranjem predmetnog Ugovora došlo do izgradnje jednog od tehnički najsuvremenijeg centra za radioterapiju u regionu, što bi dovelo do unapređenja u pružanju specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Republici Srpskoj, a samim tim i u cijeloj Bosni i Hercegovini, kao i promociji tehničkog i ekonomskog razvoja pri čemu bi potrošačima bio omogućen pravičan udjel koristi koja iz njih proizilazi. Ograničenje koje je predviđeno člankom 5. točkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno je, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija gospodarskog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi da izvrši, a na temelju kojeg bi gospodarski subjekt IMC obezbijedio sigurnost za povrat uloženog, odnosno obezbijedio bi izvršenje predmeta Ugovora, a na opću korist potrošača. Također, ograničenje predviđeno navedenom Odredbom ne bi dovelo do isključenja konkurencije u bitnom dijelu pružanja specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima, pošto se odnosi isključivo na teritoriju grada Banja Luka, odnosno ista usluga se i dalje može pružati u svim ostalim specijalizovanim centrima za radioterapiju u Bosni i Hercegovini. Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da ograničenje iz članka 5. točka 5.13. predmetnog Ugovora nije u skladu sa člankom 6. Zakona. Iste odredbe navedenog članka propisuju da pojedinačno izezeće ne može trajati duže od 5 (pet) godina i da se na zahtjev stranaka može ponovo produžiti za najviše 5 (pet )godina, tj. kako je odlučeno u izreci dispozitiva predmetnog Rješenja pod točkom (2), u odnosu na utvrđene odlučne činjenice u predmetnom postupku. Analizirajući sve navedene činjenice u predmetnom Ugovoru, kao i ograničenje predviđeno člankom 5. točkom 5.13. Ugovora, za koje Podnositelj zahtjeva traži pojedinačno izuzeće, u skladu sa člankom 4. stavka (1) Zakona, Konkurencijsko vijeće smatra da isto neće dovesti do sprječavanja, ograničavanja i narušavanja tržišne konkurencije na mjerodavnom tržištu pružanja specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije osiguranicima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, obzirom da su ispunjeni uvjeti propisani člankom 4. stavka (3) Zakona, odnosno realiziranjem predmetnog Ugovora došlo bi do unapređenja usluga na području Republike Srpske, promociji tehničkog i ekonomskog razvoja, pri čemu potrošačima omogućavaju pravičan udjel koristi koja iz njih proizilazi, a koji nameću samo ograničenja neophodna za postizanje ciljeva i ne omogućavaju isključivanje konkurencije na bitnom dijelu predmetnih usluga. Nakon sagledavanja svih mjerodavnih činjenica i dokaza Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja. Administrativna pristojba Podnositej Zahtjeva na ovo Rješenje, u skladu sa člankom 2. tarifni broj 107. stavka 1) pod a) Odluke o visini administrativnih pristojbi u vezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je dužan platiti administrativnu pristojbu u ukupnom iznosu od 2.000,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Ovo Rješenje konačno i protiv istog nije dozvoljen priziv. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavljivanja ovog Rješenja. Broj 01-01-26-001-11-II/10 14. lipnja 2010. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, v. r. CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA/ SREDIŠWE IZBORNO POVJERENSTVO BOSNE I HERCEGOVINE Na osnovu člana 2.12 stav (9) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10) i člana 18. Poslovnika Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 50/07 i 33/09), Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na 25. sjednici, održanoj 3. juna 2010. godine, donijela ODLUKU 1 O DOPUNI ODLUKE O VISINI NAKNADE ZA RAD ČLANOVA IZBORNE KOMISIJE OSNOVNE IZBORNE JEDINICE U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U članu 1. stav (2) Odluke o visini naknade za rad članova izborne komisije osnovne izborne jedinice u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH" broj 37/10), iza riječi "paušala" dodaju se riječi: "ili ukoliko naknada za rad odbornika odnosno vijećnika nije utvrđena u fiksnom mjesečnom iznosu, nego je vezana za dužnost koju vijećnik odnosno odbornik obavlja u opštinskom vijeću, skupštini opštine ili gradskom vijeću, odnosno wihovim radnim tijelima, kao i za broj održanih sjednica," Član 2. U članu 2. stav (2) Odluke o visini naknade za rad članova izborne komisije osnovne izborne jedinice u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 37/10), iza riječi "paušala" dodaju se riječi: "ili ukoliko naknada za rad odbornika odnosno vijećnika nije utvrđena u fiksnom mjesečnom iznosu, nego je vezana za dužnost koju vijećnik odnosno odbornik obavlja u opštinskom vijeću, skupštini opštine ili gradskom vijeću, odnosno wihovim radnim tijelima, kao i za broj održanih sjednica," Član 3. Ova Odluka stu pa na snagu danom donošewa i objaviće se u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku Republike Srpske", 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 53/10 Broj 41 – Strana 52 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH" i njeb stranici Centralne izborne komisije BiH www.izbori.ba. Broj 01-16-5-2156-1/10 3. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednica Irena Haxiabdić, s. r. Na osnovu člana 2.12 stav (9) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10) i člana 18. Poslovnika Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 50/07 i 33/09), Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na 25. sjednici, održanoj 3. juna 2010. godine, donijela ODLUKU 1 O DOPUNI ODLUKE O VISINI NAKNADE ZA RAD ČLANOVA IZBORNE KOMISI JE OSNOVNE IZBORNE JEDINICE U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U članu 1. stav (2) Odluke o visini naknade za rad članova izborne komisije osnovne izborne jedinice u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 37/10), iza riječi "paušala" dodaju se riječi: "ili ukoliko naknada za rad odbornika odnosno vijećnika nije utvrđena u fiksnom mjesečnom iznosu, nego je vezana za dužnost koju vijećnik odnosno odbornik obavlja u općinskom vijeću, skupštini općine ili gradskom vijeću, odnosno njihovim radnim tijelima, kao i za broj održanih sjednica," Član 2. U članu 2. stav (2) Odluke o visini naknade za rad članova izborne komisije osnovne izborne jedinice u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 37/10), iza riječi "paušala" dodaju se riječi: "ili ukoliko naknada za rad odbornika odnosno vijećnika nije utvrđena u fiksnom mjesečnom iznosu, nego je vezana za dužnost koju vijećnik odnosno odbornik obavlja u općinskom vijeću, skupštini općine ili gradskom vijeću, odnosno njihovim radnim tijelima, kao i za broj održanih sjednica," Član 3. Ova Odluka stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku Republike Srpske", "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH" i njeb stranici Centralne izborne komisije BiH www.izbori.ba. Broj 01-16-5-2156-1/10 3. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednica Irena Hadžiabdić, s. r. Temeljem članka 2.12 stavak (9) Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10) i članka 18. Poslovnika Središnjega izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 50/07 i 33/09), Središnje je izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine na 25. sjednici, održanoj 3. lipnja 2010. godine, donijelo ODLUKU 2 O DOPUNI ODLUKE O VISINI NAKNADE ZA RAD ČLANOVA IZBORNOG POVJ ERENSTVA OSNOVNE IZBORNE JEDINICE U BOSNI I HERCEGOVINI Članak 1. U članku 1. stavak (2) Odluke o visini naknade za rad članova izbornog povjerenstva osnovne izborne jedinice u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 37/10), iza riječi "paušala" dodaju se riječi: "ili ukoliko naknada za rad odbornika odnosno vijećnika nije utvrđena u fiksnom mjesečnom iznosu, nego je vezana za dužnost koju vijećnik odnosno odbornik obavlja u općinskom vijeću, skupštini općine ili gradskom vijeću, odnosno njihovim radnim tijelima, kao i za broj održanih sjednica," Članak 2. U članku 2. stavak (2) Odluke o visini naknade za rad članova izbornog povjerenstva osnovne izborne jedinice u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 37/10), iza riječi "paušala" dodaju se riječi: " ili ukoliko naknada za rad odbornika odnosno vijećnika nije utvrđena u fiksnom mjesečnom iznosu, nego je vezana za dužnost koju vijećnik odnosno odbornik obavlja u općinskom vijeću, skupštini općine ili gradskom vijeću, odnosno njihovim radnim tijelima, kao i za broj održanih sjednica," Članak 3. Ova Odluka stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku Republike Srpske", "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH" i njeb stranici Središnjega izbornog povjerenstva BiH www.izbori.ba. Broj 01-16-5-2156-1/10 3. lipnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Irena Hadžiabdić, v. r. Na osnovu člana 2.9 stav (1) tačka 2., i člana 6.3 stav (3) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Sužbeni glasnik BiH", br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10), Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na 27. sjednici, održanoj 17. juna 2010. godine, donijela UPUTSTVO 3 O DOPUNAMA UPUTSTVA O PROCED URAMA ZA RJEŠAVAWE PO PRIGOVORIMA I ŽALBAMA PODNESENIM CENTRALNOJ IZBOR NOJ KOMISIJI BiH I IZBORNIM KOMISIJAMA Član 1. U Uputstvu o procedurama za rješavanje po prigovorima i žalbama podnesenim Centralnoj izbornoj komisiji BiH i izbornim komisijama ("Službeni glasnik BiH", broj 37/10), u nazivu člana 10. iza riječi "podneska' dodaju se riječi: "i pismena". U istom članu riječi: "odnosno odluke faksom", zamjenjuju se riječima: "i pismena putem faksa u izbornom periodu, osim ako nije drugačije propisano provedbenim aktima Centralne izborne komisije BiH." Član 2. U članu 17. u stavu (2) iza riječi "podnosi" dodaju se riječi: "iskqučivo neposredno ili faksom u izbornom periodu". Član 3. U članu 20. iza stava (5) dodaje se novi stav (6) koji glasi: 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 53/10 2 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 53/10 3 Uputstvo objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 53/10 Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 53 "(6)Žalba iz stava (5) ovog člana, u izbornom periodu dostavlja se putem faksa ili neposredno u sjedište Centralne izborne komisije BiH." Član 4. Ovo Uputstvo stu pa na snagu narednog dana od dana donošewa, a biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", u "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku RS", "Službenim novinama Brčko Distrikta BiH" i na njeb-stranici Centralne izborne komisije BiH www.izbori.ba. Broj 05-1-02-2-2119-1/10 17. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednica Irena Haxiabdić, s. r. Na osnovu člana 2.9 stav (1) tačka 2., i člana 6.3 stav (3) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10), Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na 27. sjednici, održanoj 17. juna 2010. godine, donijela UPUTSTVO 1 O DOPUNAMA UPUTSTVA O P ROCEDURAMA ZA RJEŠAVANJE PO PRIGOVORIMA I ŽALBAMA PODNESENIM CENTRALNOJ IZBORNOJ K OMISIJI BiH I IZBORNIM KOMISIJAMA Član l. U Uputstvu o procedurama za rješavanje po prigovorima i žalbama podnesenim Centralnoj izbornoj komisiji BiH i izbornim komisijama ("Službeni glasnik BiH", broj 37/10), u nazivu člana 10. iza riječi "podneska" dodaju se riječi: "i pismena". U istom članu riječi: " , odnosno odluke faksom", zamjenjuju se riječima: "i pismena putem faksa u izbornom periodu, osim ako nije drugačije propisano provedbenim aktima Centralne izborne komisije BiH." Član 2. U članu 17. u stavu (2) iza riječi "podnosi" dodaju se riječi: "isključivo neposredno ili faksom u izbornom periodu,". Član 3. U članu 20. iza stava (5) dodaje se novi stav (6) koji glasi: "(6)Žalba iz stava (5) ovog člana, u izbornom periodu dostavlja se putem faksa ili neposredno u sjedište Centralne izborne komisije BiH." Član 4. Ovo Uputstvo stu pa na snagu narednog dana od dana donošenja, a bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", u "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku RS", "Službenim novinama Brčko Distrikta BiH" i na njeb-stranici Centralne izborne komisije BiH www.izbori.ba. Broj 05-1-02-2-2119-1/10 17. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednica Irena Hadžiabdić, s. r. Temeljem članka 2.9 stavak (1) točka 2., i članka 6.3 stavak (3) Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10), Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine je na 27. sjednici, održanoj 17. lipnja 2010. godine, donijelo NAPUTAK 2 O DOPUNAMA NAPUTKA O P ROCEDURAMA ZA RJEŠAVANJE PO PRIGOVORIMA I ŽALBAMA PODNESENIM SREDI ŠNJEM IZBORNOM POVJERENSTVU BiH I IZBORNIM POVJERENSTVIMA Članak l. U Naputku o procedurama za rješavanje po prigovorima i žalbama podnesenim Središnjem izbornom povjerenstvu BiH i izbornim povjerenstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 37/10), u nazivu članka 10. iza riječi "podneska" dodaju se riječi: "i pismena". U istom članku riječi: ", odnosno odluke faksom", zamjenjuju se riječima: " i pismena putem faksa u izbornom razdoblju, osim ako nije drugačije propisano provedbenim aktima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH." Članak 2. U članku 17. u stavku (2) iza riječi "podnosi" dodaju se riječi: "isključivo neposredno ili faksom u izbornom razdoblju,". Članak 3. U članku 20. iza stavka (5) dodaje se novi stavak (6) koji glasi: "(6)Žalba iz stavka (5) ovog članka, u izbornom periodu dostavlja se putem faksa ili neposredno u sjedište Središnjeg izbornog povjerenstva BiH." Članak 4. Ovaj Naputak stu pa na snagu narednog dana od dana donošenja, a bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", u "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku RS", "Službenim novinama Brčko Distrikta BiH" i na njeb-stranici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH www.izbori.ba. Broj 05-1-02-2-2119-1/10 17. lipnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Irena Hadžiabdić, v. r. GRAD MOSTAR Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službe - ne novine Federacije BiH", broj 34/03), člana 52. Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 3/05), člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i člana 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA MUZIČK OG CENTRA "PAVAROTTI" MOSTAR Član 1. U Upravni odbor Muzičkog centra "Pavarotti" Mostar, imenuju se: 1.SENAD OMERIKA, predsjednik iz reda osnivača 2.SREĆKO GALIĆ, član iz reda osnivača 3.VESNA MILAVIĆ, član iz reda osnivača 4.MILI TIRO, član iz reda uposlenih 5.ILIJA KLJAJIĆ, član iz reda uposlenih 1 Uputstvo objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 53/10 2 Naputak objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 53/10 Broj 41 – Strana 54 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. Član 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog odbora iz člana 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Član 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8143/10 12. jula 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, s. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 52. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine Hercegovačko- neretvanske županije", broj 3/05), članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i članka 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG VIJ EĆA MUZIČKOG CENTRA "PAVAROTTI" MOS TAR Članak 1. U Upravno vijeća Muzičkog centra "Pavarotti" Mostar, imenuju se: 1.SENAD OMERIKA, predsjednik iz reda osnivača 2.SREĆKO GALIĆ, član iz reda osnivača 3.VESNA MILAVIĆ, član iz reda osnivača 4.MILI TIRO, član iz reda zaposlenih 5.ILIJA KLJAJIĆ, član iz reda zaposlenih Članak 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća iz članka 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Članak 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8143/10 12. srpnja 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službe - ne novine Federacije BiH", broj 34/03), člana 52. Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 3/05), člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i člana 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA JU "MUZEJ HERCEGOVINE" MOSTAR Član 1. U Upravni odbor JU "Muzej Hercegovine" Mostar, imenuju se: 1.SEMIR ŠEJTANIĆ, predsjednik iz reda osnivača 2.RASIM PRGUDA, član iz reda osnivača 3.PERO VRLJIĆ, član iz reda osnivača 4.ZLATKO ZVONIĆ, član iz reda uposlenih 5.AMRA KUKURUZOVIĆ, član iz reda uposlenih Član 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog odbora iz člana 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Član 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8176/10 12. jula 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, s. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službe - ne novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 52. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 3/05), članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i članka 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG VIJ EĆA JU "MUZEJ HERCEGOVINE" MOSTAR Članak 1. U Upravno vijeće JU "Muzej Hercegovine" Mostar, imenuju se: 1.SEMIR ŠEJTANIĆ, predsjednik iz reda osnivača 2.RASIM PRGUDA, član iz reda osnivača 3.PERO VRLJIĆ, član iz reda osnivača 4.ZLATKO ZVONIĆ, član iz reda zaposlenih 5.AMRA KUKURUZOVIĆ, član iz reda zaposlenih Članak 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća iz članka 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Članak 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8176/10 12. srpnja 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službe - ne novine Federacije BiH", broj 34/03), člana 52. Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 3/05), člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 55 imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i člana 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA NARODNO G POZORIŠTA U MOSTARU Član 1. U Upravni odbor Narodnog pozorišta u Mostaru, imenuju se: 1.SEMIR ŠEJTANIĆ, predsjednik iz reda osnivača 2.SLAĐANA MADUNA, član iz reda osnivača 3.SALKO PEZO, član iz reda osnivača 4.JASMIN KRPO, član iz reda uposlenih 5.FUAD REDŽIĆ, član iz reda uposlenih Član 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog odbora iz člana 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Član 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8173/10 12. jula 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, s. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 52. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine Hercegovačko- neretvanske županije", broj 3/05), članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i članka 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG VIJ EĆA NARODNOG POZORIŠTA U MOSTARU Članak 1. U Upravno vijeće Narodnog pozorišta u Mostaru, imenuju se: 1.SEMIR ŠEJTANIĆ, predsjednik iz reda osnivača 2.SLAĐANA MADUNA, član iz reda osnivača 3.SALKO PEZO, član iz reda osnivača 4.JASMIN KRPO, član iz reda uposlenih 5.FUAD REDŽIĆ, član iz reda uposlenih Članak 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća iz članka 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Članak 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8173/10 12. srpnja 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službe - ne novine Federacije BiH", broj 34/03), člana 52. Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 3/05), člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i člana 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA "MOS TARSKOG TEATRA MLADIH" MOSTAR Član 1. U Upravni odbor Mostarskog teatra mladih, imenuju se: 1.AZRA BATLAK, predsjednik iz reda osnivača 2.MAJA KUSTURICA, član iz reda osnivača 3.SONJA ZUBAC, član iz reda osnivača 4.AMRA PRUTINA, član iz reda uposlenih 5.ARMIN HADŽIMUSIĆ, član iz reda uposlenih Član 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog odbora iz člana 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Član 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8170/10 12. jula 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, s. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 52. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine Hercegovačko- neretvanske županije", broj 3/05), članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i članka 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG VIJ EĆA "MOSTARSKOG TEATRA MLADIH" MOSTAR Članak 1. U Upravno vijeće Mostarskog teatra mladih, imenuju se: 1.AZRA BATLAK, predsjednik iz reda osnivača 2.MAJA KUSTURICA, član iz reda osnivača 3.SONJA ZUBAC, član iz reda osnivača 4.AMRA PRUTINA, član iz reda zaposlenih 5.ARMIN HADŽIMUSIĆ, član iz reda zaposlenih Članak 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća iz članka 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Broj 41 – Strana 56 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. Članak 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8170/10 12. srpnja 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), člana 52. Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine Hercegovačko- neretvanskog kantona", broj 3/05), člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i člana 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA "S IMFONIJSKOG ORKESTRA" MOSTAR Član 1. U Upravni odbor "Simfonijskog orkestra" Mostar, imenuju se: 1.NENAD GVOZDIĆ, predsjednik iz reda osnivača 2.BRANKA VLADIĆ, član iz reda osnivača 3.SONJA KOVAČIĆ, član iz reda osnivača 4.SNJEŽANA MARJANOVIĆ, član iz reda uposlenih 5.LIDIJA VLADIĆ-MANDARIĆ, član iz reda uposlenih Član 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog odbora iz člana 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Član 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8169/10 12. jula 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, s. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službe - ne novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 52. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 3/05), članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i članka 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG VIJ EĆA "SIMFONIJSKOG ORKESTRA" MOSTAR Članak 1. U Upravno vijeće "Simfonijskog orkestra" Mostar, imenuju se: 1.NENAD GVOZDIĆ, predsjednik iz reda osnivača 2.BRANKA VLADIĆ, član iz reda osnivača 3.SONJA KOVAČIĆ, član iz reda osnivača 4.SNJEŽANA MARJANOVIĆ, član iz reda zaposlenih 5.LIDIJA VLADIĆ-MANDARIĆ, član iz reda zaposlenih Članak 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća iz članka 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Članak 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8169/10 12. srpnja 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), člana 52. Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine Hercegovačko- neretvanskog kantona", broj 3/05), člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i člana 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA P OZORIŠTA LUTAKA U MOSTARU Član 1. U Upravni odbor Pozorišta lutaka u Mostaru, imenuju se: 1.AJKA HODŽIĆ, predsjednik iz reda osnivača 2.SEMIRA GOLIĆ, član iz reda osnivača 3.ARIJELA NIKOLIĆ, član iz reda osnivača 4.NEDŽAD MAKSUMIĆ, član iz reda uposlenih 5.NERMINA DENJO, član iz reda uposlenih Član 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog odbora iz člana 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Član 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8165/10 12. jula 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, s. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 52. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine Hercegovačko- neretvanske županije", broj 3/05), članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i članka 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 57 RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG VIJ EĆA POZORIŠTA LUTAKA U MOSTARU Članak 1. U Upravno vijeće Pozorišta lutaka u Mostaru, imenuju se: 1.AJKA HODŽIĆ, predsjednik iz reda osnivača 2.SEMIRA GOLIĆ, član iz reda osnivača 3.ARIJELA NIKOLIĆ, član iz reda osnivača 4.NEDŽAD MAKSUMIĆ, član iz reda zaposlenih 5.NERMINA DENJO, član iz reda zaposlenih Članak 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća iz članka 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Članak 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8165/10 12. srpnja 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službe - ne novine Federacije BiH", broj 34/03), člana 52. Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 3/05), člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i člana 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA JU "K ULTURNI CENTAR MOSTAR-SJEVER" Član 1. U Upravni odbor JU "Kulturni Centar Mostar-Sjever", imenuju se: 1.JASNA OMERIKA, predsjednik iz reda osnivača 2.STOJANKA ANDRIĆ-ČIŠIĆ, član iz reda osnivača 3.SAJA ĆORIĆ, član iz reda uposlenih Član 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog odbora iz člana 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Član 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8163/10 12. jula 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, s. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službe - ne novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 52. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 3/05), članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i članka 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG VIJ EĆA JU "KULTURNI CENTAR MOSTAR-SJEVER" Članak 1. U Upravno vijeće JU "Kulturni Centar Mostar-Sjever", imenuju se: 1.JASNA OMERIKA, predsjednik iz reda osnivača 2.STOJANKA ANDRIĆ-ČIŠIĆ, član iz reda osnivača 3.SAJA ĆORIĆ, član iz reda zaposlenih Članak 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća iz članka 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Članak 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8163/10 12. srpnja 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), člana 52. Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine Hercegovačko- neretvanskog kantona", broj 3/05), člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i člana 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA LUTKARSK OG KAZALIŠTA MOSTAR Član 1. U Upravni odbor Lutkarskog kazališta Mostar, imenuju se: 1.KRISTINA CRNJAC, predsjednik iz reda osnivača 2.ŠERIF ALJIĆ, član iz reda osnivača 3.SANELA MEŠIĆ, član iz reda osnivača 4.DARIO ŠUNJIĆ, član iz reda uposlenih 5.TIBOR OREČ, član iz reda uposlenih Član 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog odbora iz člana 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Član 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8160/10 12. jula 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, s. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službe - ne novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 52. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 3/05), članka 14. Odluke o kriterijima i postupku Broj 41 – Strana 58 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i članka 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG VIJ EĆA LUTKARSKOG KAZALIŠTA MOSTAR Članak 1. U Upravno vijeće Lutkarskog kazališta Mostar, imenuju se: 1.KRISTINA CRNJAC, predsjednik iz reda osnivača 2.ŠERIF ALJIĆ, član iz reda osnivača 3.SANELA MEŠIĆ, član iz reda osnivača 4.DARIO ŠUNJIĆ, član iz reda zaposlenih 5.TIBOR OREČ, član iz reda zaposlenih Članak 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća iz članka 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Članak 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8160/10 12. srpnja 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službe - ne novine Federacije BiH", broj 34/03), člana 52. Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 3/05), člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i člana 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA HRVATS KOG DOMA "HERCEG STJEPAN KOS AČA" MOSTAR Član 1. U Upravni odbor Hrvatskog doma "Herceg Stjepan Kosača" Mostar, imenuju se: 1.DARKO KNEZOVIĆ, predsjednik iz reda osnivača 2.MIROSLAV LANDEKA, član iz reda osnivača 3.ŠERIF ALJIĆ, član iz reda osnivača 4.NADA SOLDO, član iz reda uposlenih 5.MLADEN BUŠIĆ, član iz reda uposlenih Član 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog odbora iz člana 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Član 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8152/10 12. jula 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, s. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 52. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine Hercegovačko- neretvanske županije", broj 3/05), članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i članka 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG VIJ EĆA HRVATSKOG DOMA "HERCEG STJEPAN KOS AČA" MOSTAR Članak 1. U Upravno vijeće Hrvatskog doma "Herceg Stjepan Kosača" Mostar, imenuju se: 1.DARKO KNEZOVIĆ, predsjednik iz reda osnivača 2.MIROSLAV LANDEKA, član iz reda osnivača 3.ŠERIF ALJIĆ, član iz reda osnivača 4.NADA SOLDO, član iz reda zaposlenih 5.MLADEN BUŠIĆ, član iz reda zaposlenih Članak 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća iz članka 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Članak 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8152/10 12. srpnja 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službe - ne novine Federacije BiH", broj 34/03), člana 52. Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 3/05), člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i člana 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA "CENTAR ZA KULTURU" MOSTAR Član 1. U Upravni odbor Centar za kulturu Mostar, imenuju se: 1.MIRALEM FAJIĆ, predsjednik iz reda osnivača 2.EMICA KEVELJ, član iz reda osnivača 3.MARIJANA ANIĆ, član iz reda osnivača 4.NATAŠA JEKIĆ, član iz reda uposlenih 5.ADNAN BAJRAMOVIĆ, član iz reda uposlenih Član 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog odbora iz člana 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 59 Član 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8150/10 12. jula 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, s. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službe - ne novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 52. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 3/05), članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i članka 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG VIJ EĆA "CENTAR ZA KULTURU" MOSTAR Članak 1. U Upravno vijeće Centar za kulturu Mostar, imenuju se: 1.MIRALEM FAJIĆ, predsjednik iz reda osnivača 2.EMICA KEVELJ, član iz reda osnivača 3.MARIJANA ANIĆ, član iz reda osnivača 4.NATAŠA JEKIĆ, član iz reda zaposlenih 5.ADNAN BAJRAMOVIĆ, član iz reda zaposlenih Članak 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća iz članka 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Članak 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8150/10 12. srpnja 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službe - ne novine Federacije BiH", broj 34/03), člana 52. Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 3/05), člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i člana 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA JU "DO M KULTURE" BLAGAJ MOSTAR Član 1. U Upravni odbor JU "Dom kulture" Blagaj Mostar, imenuju se: 1.SENAD DŽIHO, predsjednik iz reda osnivača 2.STOJANKA ANDRIĆ-ČIŠIĆ, član iz reda osnivača 3.MELIHA SMAJKIĆ, član iz reda uposlenih Član 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog odbora iz člana 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Član 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8148/10 12. jula 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, s. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službe - ne novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 52. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 3/05), članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i članka 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG VIJ EĆA JU "DOM KULTURE" BLAGAJ MOSTAR Članak 1. U Upravno vijeće JU "Dom kulture" Blagaj Mostar, imenuju se: 1.SENAD DŽIHO, predsjednik iz reda osnivača 2.STOJANKA ANDRIĆ-ČIŠIĆ, član iz reda osnivača 3.MELIHA SMAJKIĆ, član iz reda zaposlenih Članak 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća iz članka 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Članak 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8148/10 12. srpnja 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službe - ne novine Federacije BiH", broj 34/03), člana 52. Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 3/05), člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i člana 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA JU "NARO DNA BIBLIOTEKA-ODJEL DJEČJA BIBLIOTEKA" MOSTAR Član 1. U Upravni odbor JU Narodna biblioteka-Odjel dječja biblioteka, imenuju se: Broj 41 – Strana 60 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. 1.NUSRET OMERIKA, predsjednik iz reda osnivača 2.MUSTAFA PAJEVIĆ, član iz reda osnivača 3.MAJA MARTINOVIĆ, član iz reda osnivača 4.SADETA ĆIŠIĆ, član iz reda uposlenih 5.ADEVIJA ŠPAGO, član iz reda uposlenih Član 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog odbora iz člana 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Član 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8146/10 12. jula 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, s. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službe - ne novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 52. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 3/05), članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i članka 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG VIJ EĆA JU "NARODNA BIBLIOTEKA-ODJEL DJEČJA BIBLIOTEKA" MOSTAR Članak 1. U Upravno vijeće JU Narodna biblioteka-Odjel dječja biblioteka, imenuju se: 1.NUSRET OMERIKA, predsjednik iz reda osnivača 2.MUSTAFA PAJEVIĆ, član iz reda osnivača 3.MAJA MARTINOVIĆ, član iz reda osnivača 4.SADETA ĆIŠIĆ, član iz reda zaposlenih 5.ADEVIJA ŠPAGO, član iz reda zaposlenih Članak 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća iz članka 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Članak 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-8146/10 12. srpnja 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. MINISTARSTVO ZA PRAVOSUĐE I UPRAVU ZENIČKO-DOB OJSKOG KANTONA Na osnovu člana 36. i člana 117. stav 2, Zakona o notarima ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/02) u vezi sa članom 66. Pravilnika o radu notara ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/09), Ministar za pravosuđe i upravu Zeničko-dobojskog kantona, 6. jula 2010. godine, donosi RJEŠENJE O ODREĐIVANJU VRŠI OCA DUŽNOSTI NOTARA I. JUSUF HODŽIĆ, notar iz Tešnja, sa službenim sjedištem u Tešnju, ulica Trg Gazi Husref bega bb, određuje se za vršioca dužnosti notara umjesto Kulić Tomislava, notara iz Tešnja kojem je služba notara prestala 07.06.2010. godine, zbog smrti. II. Mandat vršioca dužnosti notara traje do imenovanja novog notara, a najduže šest mjeseci, s tim što u opravdanim slučajevima taj rok može biti produžen za još šest mjeseci. III. Vršilac dužnosti notara preuzima sve spise, knjige i drugu dokumentaciju notara na čije mjesto je postavljen. Zadatak vršioca dužnosti notara je da nastavi službene radnje koje je započeo notar i nije ovlašten preduzimati nove notarske poslove. IV. Vršilac dužnosti notara ima pravo da potražuje troškove ukoliko oni dospiju nakon preuzimanja poslova, a ukoliko je stranka platila notaru predujam za poduzimanje određene službene radnje, ima pravo taj predujam uračunati prilikom obračuna. V. Vršenje dužnosti se obavlja na trošak i za račun Notarske komore, kojoj vršilac dužnosti notara podnosi obračun svoje djelatnosti i od nje dobija primjerenu naknadu za obavljene poslove notara. VI. Vršilac dužnosti notara koristi, ukoliko je neophodno, pečat notara, čija je služba prestala, uz dodatak, vršilac dužnosti notara. VII. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se na oglasnoj tabli Ministarstva. VIII. Rješenje će se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona". Broj 06-34-18957-4/10 6. jula/srpnja 2010. godine Zenica Ministar Miroslav Penko, s. r. Na osnovu člana 31. stav 1. tačka 1. i stav 2. Zakona o notarima ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/02), Ministar za pravosuđe i upravu Zeničko-dobojskog kantona, 1. jula 2010. godine, donosi RJEŠENJE O PRESTANKU SLUŽBE NOTARA I. Utvrđuje se prestanak službe notaru KULIĆ TOMISLAVU iz Tešnja, sa službenim sjedištem u Tešnju, ulica Kralja Tvrtka bb, sa 07.06.2010. godine, odnosno sa danom smrti imenovanog. II. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja. III. Rješenje će se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona". Broj 06-34-18957/10 1. jula/srpnja 2010. godine Zenica Ministar Miroslav Penko, s. r. Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 61 KJKP "TOPLANE-SARAJEVO" D.O.O. SARAJEVO Na osnovu člana 26. Statuta KJKP "Toplane-Sarajevo" d.o.o. Skupština Preduzeća, na 4. redovnoj sjednici, održanoj 5. jula 2010. godine, donijela je RJEŠENJE O IMENOVANJU ČLANOVA NADZORNOG ODBO RA KJKP "TOPLANE - SARAJEVO" D.O.O. I. Skupština Preduzeća imenuje članove Nadzornog odbora KJKP "Toplane-Sarajevo" d.o.o., u sastavu: 1.MUNEVERA TRNKA, dipl. maš. ing.; 2.MUSTAFA ČENGIĆ, dipl. maš. ing.; 3.ŽELJKO ŠIMIĆ, dipl. maš. ing. II. Članovi Nadzornog odbora će na prvoj konstituirajućoj sjednici izabrati Predsjednika Nadzornog odbora. III. Mandat članova Nadzornog odbora traje četiri godine počev od dana imenovanja, tj. 05.07.2010. godine. IV. Ugovor u ime Preduzeća sa predsjednikom i članovima Nadzornog odbora potpisat će direktor Preduzeća, u skladu sa odobrenjem Skupštine. V. Rješenje stu pa na snagu danom donošenja. Broj SP-04-01/10 5. jula/srpnja 2010. godine Predsjednik Skupštine Jusuf Zahiragić, s. r. JKP "VITKOM" D.O.O. VITEZ Na temelju članka 13. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03) i članka 14. Statuta JKP "Vitkom" d.o.o. Vitez, Nadzorni odbor JKP "Vitkom" d.o.o. Vitez, na sjednici održanoj 7. srpnja 2010. godine, donosi ODLUKU O IMENOVANJU DIREKTORA JK P "VITKOM" D.O.O. VITEZ I. DRAGAN STOJAK, prof. iz Viteza imenuje se za direktora JKP "VITK0M" d.o.o. VITEZ. II. Mandat direktora poduzeća je 4 (četiri) godine od dana imenovanja. III. Ova Odluka će se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjednik Nadzornog odbora Ivo Gudelj, v. r. Broj 41 – Strana 62 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. SADRŽAJ VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 760Odluka o davanju ovlaštewa z a potpisivanje certifikata o završenom usavršavanju predsjednika i članova nadzornih odbora i uprava privrednih društava sa učešćem državnog kapitala (srpski jezik)1 Odluka o davanju ovlaštenja za potpisivanje certifikata o završenom usavršavanju predsjednika i članova nadzornih odbora i uprava privrednih društava sa učešćem državnog kapitala (bosanski jezik) 1 Odluka o davanju ovlasti za potpisivanje certifikata o završenom usavršavanju predsjednika i članova nadzornih odbora i uprava gospodarskih društava sa učešćem državnog kapitala (hrvatski jezik) 1 761Odluka o davanju saglasnosti za potpisivanje Nacrta memoranduma o razgovorima delegacije Vlade Savezne Republike Wemačke sa delegacijom Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, kao i sa Vladom Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta (srpski jezik) 2 Odluka o davanju saglasnosti za potpisivanje Nacrta memoranduma o razgovorima delegacije Vlade Savezne Republike Njemačke sa delegacijom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kao i sa Vladom Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta (bosanski jezik) 2 Odluka o davanju suglasnosti za potpisivanje Nacrta memoranduma o razgovorima delegacije Vlade Savezne Republike Njemačke sa delegacijom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kao i sa Vladom Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta (hrvatski jezik) 2 762Odluka o statusnim pitawima Javnog preduzeća Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine društvo sa ograničenom odgovornosti Mostar (srpski jezik) 2 Odluka o statusnim pitanjima Javnog preduzeća Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine društvo sa ograničenom odgovornosti Mostar (bosanski jezik)5 Odluka o statusnim pitanjima Javnog poduzeća Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine društvo sa ograničenom odgovornošću Mostar (hrvatski jezik)8 763Odluka o davanju saglasnosti za prihvatanje kreditnog zadužewa za makrofinansijsku pomoć Evropske unije (srpski jezik) 10 Odluka o davanju saglasnosti za prihvatanje kreditnog zaduženja za makrofinansijsku pomoć Evropske unije (bosanski jezik) 11 Odluka o davanju suglasnosti za prihvatanje kreditnog zaduženja za makrofinancijsku pomoć Europske unije (hrvatski jezik) 11 764Odluka o davanju saglasnosti za zakqučivanje Supsi - dijarnog ugovora o kreditnom zaduženju između Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine za makrofinansijsku pomoć Evropske unije (srpski jezik)12 Odluka o davanju saglasnosti za zaključivanje Supsi - dijar nog ugovora o kreditnom zaduženju između Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine za makro - finansijsku pomoć Evropske unije (bosanski jezik)12 Odluka o davanju suglasnosti za zaključivanje Supsi - dijarnog ugovora o kreditnom zaduženju između Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine za makrofinancijsku pomoć Europske unije (hrvatski jezik)12 765Odluka o rasporedu sredstava "Trans fer za političke stranke i koalicije" Budžeta Federacije Bosne i Hercego - vine za 2010. godinu za III. kvartal 2010. godine 13 766Rješenje broj 03/05-31-119/2010-1 14 767Rješenje broj 03/05-31-119/2010-2 14 768Rješenje broj 03/05-31-119/2010-3 14 769Rješenje broj 03/05-31-545-1/2010-1 14 770Rješenje broj 03/05-31-545-1/2010-2 15 771Rješenje broj 03/05-31-615/2010-1 15 772Rješenje broj 03/05-31-615/2010-2 15 773Rješenje broj 03/05-31-615/2010-3 16 774Rješenje broj 03/05-31-615/2010-4 16 775Rješenje broj 03/05-31-615/2010-5 16 776Rješenje broj 03/05-31-615/2010-6 16 777Rješenje broj 03/05-31-615/2010-7 17 778Rješenje broj 03/05-31-615/2010-8 17 779Rješenje broj 03/05-31-615/2010-9 17 780Rješenje broj 03/05-31-615/2010-10 18 781Rješenje broj 03/05-31-615/2010-11 18 FEDERALNO MINISTA RSTVO FINANSIJA/FINANCIJA 782Rješenje o izmjeni Rješenja o formiranju Komisije18 FEDERALNO MINISTARSTVO UNUTRAŠW IH/ UNUTARWIH POSLOVA 783Rješenje o imenovanju Prvostepene disciplinske komisije za vođenje disciplinskog postupka zbog povrede službene dužnosti namještenika u Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova - Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova i osobe koja će zastupati zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka 18 FEDERALNO MINISTA RSTVO ZDRAVSTVA 784Pravilnik o dopunama Pravilnika o uslovima i postup - ku priznavawa pripravničkog odnosno specijalizan - tskog staža obavljenog izvan Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 19 Pravilnik o dopunama Pravilnika o uvjetima i postupku priznavanja pripravničkog odnosno specijalizantskog staža obavljenog izvan Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 20 Pravilnik o dopunama Pravilnika o uvjetima i postupku priznavanja pripravničkog odnosno specijalizantskog staža obavljenog izvan Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 20 FEDERALNO MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐEWA Rješenje o imenovanju Stručnog odbora za energetsku efikasnost 21 FEDERALNA DIREKCIJ A ZA CIVILNU AVIJACIJU/ ZRAKOPLOVSTVO Rješenje o formiranju komisije za provođenje ispita za stjecanje dodatnog ovlaštenja APP CKZP Tuzla 21 PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih partija (srpski jezik) 21 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih partija (bosanski jezik) 22 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju političkih partija (hrvatski jezik) 23 KONKURENCIJSKI SAVJET/VIJ EĆE BOSNE I HERCEGOVINE Rješenje broj 01-02-26-006-11-II/10 (srpski jezik) 24 Rješenje broj 01-02-26-006-11-II/10 (bosanski jezik)26 Rješenje broj 01-02-26-006-11-II/10 (hrvatski jezik)28 Rješenje broj 01-02-26-042-27-II/09 (srpski jezik) 30 Rješenje broj 01-02-26-042-27-II/09 (bosanski jezik)34 Rješenje broj 01-02-26-042-27-II/09 (hrvatski jezik)39 Rješenje broj 01-01-26-001-11-II/10 (srpski jezik) 43 Rješenje broj 01-01-26-001-11-II/10 (bosanski jezik)46 Ponedjeljak, 19.7.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 – Strana 63 Rješenje broj 01-01-26-001-11-II/10 (hrvatski jezik)48 CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA /SREDIŠWE IZBORNO POVJERENSTVO BOSNE I HERCEGOVINE Odluka o dopuni Odluke o visini naknade za rad članova izborne komisije osnovne izborne jedinice u Bosni i Hercegovini (srpski jezik) 51 Odluka o dopuni Odluke o visini naknade za rad članova izborne komisije osnovne izborne jedinice u Bosni i Hercegovini (bosanski jezik) 52 Odluka o dopuni Odluke o visini naknade za rad članova izbornog povjerenstva osnovne izborne jedinice u Bosni i Hercegovini (hrvatski jezik) 52 Uputstvo o dopunama Uputstva o procedurama za rješavanje po prigovorima i žalbama podnesenim Centralnoj izbornoj komisiji BiH i izbornim komisijama (srpski jezik) 52 Uputstvo o dopunama Uputstva o procedurama za rješavanje po prigovorima i žalbama podnesenim Centralnoj izbornoj komisiji BiH i izbornim komisijama (bosanski jezik) 53 Naputak o dopunama Naputka o procedurama za rješavanje po prigovorima i žalbama podnesenim Središnjem izbornom povjerenstvu BiH i izbornim povjerenstvima (hrvatski jezik) 53 GRAD MOSTAR Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora Muzičkog centra "Pavarotti" Mostar (bosanski jezik) 53 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća Muzičkog centra "Pavarotti" Mostar (hrvatski jezik) 54 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora JU "Muzej Hercegovine" Mostar (bosanski jezik) 54 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća JU "Muzej Hercegovine" Mostar (hrvatski jezik) 54 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora Narodnog pozorišta u Mostaru (bosanski jezik) 54 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća Narodnog pozorišta u Mostaru (hrvatski jezik) 55 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora "Mostarskog teatra mladih" Mostar (bosanski jezik) 55 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća "Mostarskog teatra mladih" Mostar (hrvatski jezik) 55 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora "Simfonijskog orkestra" Mostar (bosanski jezik) 56 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća "Simfonijskog orkestra" Mostar (hrvatski jezik) 56 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora Pozorišta lutaka u Mostaru (bosanski jezik) 56 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća Pozorišta lutaka u Mostaru (hrvatski jezik) 56 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora JU "Kulturni Centar Mostar-Sjever" (bosanski jezik) 57 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća JU "Kulturni Centar Mostar-Sjever" (hrvatski jezik) 57 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora Lutkarskog kazališta Mostar (bosanski jezik) 57 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća Lutkarskog kazališta Mostar (hrvatski jezik) 57 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora Hrvatskog doma "Herceg Stjepan Kosača" Mostar (bosanski jezik) 58 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća Hrvatskog doma "Herceg Stjepan Kosača" Mostar (hrvatski jezik) 58 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora "Centar za kulturu" Mostar (bosanski jezik) 58 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća "Centar za kulturu" Mostar (hrvatski jezik) 59 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora JU "Dom kulture" Blagaj Mostar (bosanski jezik) 59 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća JU "Dom kulture" Blagaj Mostar (hrvatski jezik) 59 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora JU "Narodna biblioteka-Odjel dječja biblioteka" Mostar (bosanski jezik) 59 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća JU "Narodna biblioteka-Odjel dječja biblioteka" Mostar (hrvatski jezik) 60 MINISTARSTVO ZA PRAVOSUĐE I UPRAVU ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Rješenje o određivanju vršioca dužnosti notara 60 Rješenje o prestanku službe notara 60 KJKP "TOPLANE-SARAJEVO" D.O.O. SARAJEVO Rješenje o imenovanju članova Nadzornog odbora KJKP "Toplane - Sarajevo" d.o.o. 61 JKP "VITKOM" D.O.O. VITEZ Odluka o imenovanju direktora JKP "Vitkom" d.o.o. Vitez 61 Broj 41 – Strana 64 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 19.7.2010. Izdavač: Javno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list BiH - Sarajevo, ulica Magribija 3 - Poštanski fah 3 - Direktor i odgovorni urednik: Dragan Prusina - Telefon - Direktor: 554-150 - Pretplata: 554-570, faks: 554-571 - Oglasni odjel 554-111, faks: 554-110 - Pravna služba: 554-151 - Računovodstvo: 558-440, 558-441 - Centrala: 554-160, 554-161 - Pretplata se utvrđuje polugodišnje, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: UNICREDIT BANK DD 338 320 22000052 11 - VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 160 200 00005746 51 - HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Bawa Luka filijala Brčko 552-000-00000017-12 - RAIFFEISEN BANK d.d. BiH Sarajevo 161-000- 00071700-57 - Grafička priprema: JP NIO Službeni list BiH Sarajevo - Štampa: GIK "OKO" d. d. Sarajevo - Za štampariju: Fehim Škaqić - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista. "Službene novine Federacije BiH", su upisane u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 414. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj 01071019. - PDV broj 200226120002. Molimo pretplatnike da obavezno dostave svoj PDV broj radi izdavawa poreske fakture. Izdanje na srpskom, bosanskom i hrvatskom jeziku. Pretplata za II polugodište 2010. godine na "Službene novine Federacije BiH" 110,00 KM. Pretplata za II polugodište 2010. godine na "Službeni glasnik BiH" i "Međunarodne ugovore" 120,00 KM, Web izdanje: http: //www.sluzbenenovine.ba - godišwa pretplata 200,00 KM po korisniku Godina XVII – Broj 41 Ponedjeljak, 19. 7. 2010. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 728 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PO REZNOJ UPRAVI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI NE Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkog doma od 8. lipnja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 29. travnja 2010. godine. Broj 01-02-345/10 6. srpnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Krišto, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKO NA O POREZNOJ UPRAVI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Članak 1. U Zakonu o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH, br. 33/02, 28/04 i 57/09) u članku 1. u stavku 1. iza riječi: "poreznih zakona" stavlja se zarez i dodaju riječi: "Zakona o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa". Stavak 2. mijenja se i glasi: "Ovaj se zakon odnosi na provođenje i izvršavanje aktivnosti iz oblasti svih vrsta federalnih, kantonalnih, gradskih i općinskih poreza, doprinosa, pristojbi, posebnih naknada, članarina turističkih zajednica, članarina obrtničkih komora i novčanih kazni za porezne prekršaje." Iza stavka 2. dodaju se st. 3.,4., 5. i 6. koji glase: "Pod pristojbama u smislu stavka 2. ovoga članka podrazumijevaju se pristojba na istaknutu tvrtku i pristojba za držanje aparata za igre na sreću i zabavne igre." Pod posebnim naknadama, u smislu stavka 2. ovoga članka, podrazumijevaju se opća vodna naknada, naknada za korištenje općekorisnih funkcija šume i posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća. Pod članarinama turističkih zajednica, u smislu stavka 2. ovoga članka, podrazumijevaju se članarine što su ih dužne plaćati pravne i fizičke osobe (samostalni poduzetnici) u određenom postotku od ostvarenog ukupnog prihoda ostvarenog obavljanjem određene djelatnosti utvrđene Uredbom o članarinama u turističkim zajednicama. Pod članarinom obrtničkih komora, u smislu stavka 2. ovoga članka, podrazumijeva se članarina koju su dužni plaćati obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti u određenom postotku utvrđenom Pravilnikom o visini članarine, njenoj raspodjeli između udruga obrtnika i udruga osoba koje obavljaju srodne djelatnosti, obrtničkih komora kantona i Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine." Članak 2. U članku 3. u stavku 1. točka (1) mijenja se i glasi: "(1) Porezi, doprinosi, pristojbe, posebne naknade, članarine i novčane kazne –Porez je novčani iznos koji je porezni obveznik dužan plaćati proračunu sukladno poreznim zakonima; –Doprinos je novčani iznos koji je porezni obveznik dužan plaćati izvanproračunskim fondovima sukladno propisima koji reguliraju te obveze, –Pristojbe su novčane obveze koje je porezni obveznik dužan plaćati sukladno zakonima kojima se reguliraju pristojbe na istaknutu tvrtku i pristojbe na aparate za igre na sreću i zabavne igre; –Posebne naknade su novčani iznosi koje su dužni plaćati porezni obveznici sukladno čl. 169. i 170. Zakona o vodama, članku 60. stavak 1. točka a) Zakona o šumama i sukladno članku 180. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća; –Članarine turističkih zajednica su novčane obveze koje su dužni plaćati porezni obveznici sukladno Uredbi o članarinama u turističkim zajednicama; –Članarine obrtničkih komora su novčane obveze koje su dužni plaćati članovi obrtničke komore sukladno Zakonu o obrtu i srodnim djelatnostima; –Novčane kazne su novčani iznosi koji su evidentirani u registru novčanih kazni po poreznim prekršajima i koje se naplaćuju u postupku prisilne naplate." U stavku 1. točka (4) mijenja se i glasi: "(4) Porezna tajna su sve informacije ili podaci o poreznom obvezniku kojima raspolažu porezni organi, izuzev: Godina XVII – Broj 40 Srijeda, 14. 7. 2010. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 –informacija i podataka za koje porezni obveznik u pisanome obliku izjavi da se ne smatraju poreznom tajnom, –informacija i podataka danih u takvom obliku da se ne mogu povezati s pojedinačnim poreznim obveznikom ili ga se na drugi način ne može identificirati, –podataka o naplati poreza koji se prema odredbama ovoga zakona javno objavljuju. Porezne informacije i podaci koji se smatraju poreznom tajnom mogu se dati: –organima mjerodavnim za poduzimanje mjera i aktivnosti s ciljem utvrđivanja poreznih obveza, odgovornosti za porezne prekršaje i porezna kaznena djela; –stranim poreznim vlastima sukladno međunarodnim ugovorima i –drugim osobama uz pisani pristanak poreznog obveznika." U stavku 1. točka (7) iza zagrade od riječi "OOPP" umjesto zareza stavlja se točka, a ostali tekst se briše. U stavku 1. točka (9) riječ "radnik " zamjenjuje se riječju "uposlenik". Članak 3. U članku 4. stavak 2. mijenja se i glasi: " Poreznom upravom rukovodi direktor Porezne uprave (u daljnjem tekstu: direktor). Direktor ima zamjenika. Direktora i zamjenika direktora imenuje Vlada Federacije, na prijedlog federalnog ministra financija (u daljnjem tekstu: ministar) na razdoblje od četiri godine sa mogućnošću novog imenovanja." U stavku 3. prva rečenica se mijenja i glasi: "Porezna uprava je organizirana na dvjema razinama i to na razini Središnjeg ureda i razini kantonalnih poreznih ureda s pripadajućim poreznim ispostavama.". Stavak 5. mijenja se i glasi: "Direktor, uz suglasnost ministra, a po provedenoj proceduri utvrđenoj u poglavlju IV. Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/03, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), postavlja i razrješava rukovoditelje sektora unutar Središnjeg ureda, rukovoditelje kantonalnih poreznih ureda i šefove poreznih ispostava." Stavak 6. briše se. Članak 4. U članku 5. u st. 3. i 4. riječi: "Na zahtjev Porezne uprave, Carinska uprava će joj" zamjenjuju se riječima: "Radi međusobne suradnje, Uprava za neizravno oporezivanje će Poreznoj upravi,". Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi: "Porezna uprava dužna je razmjenjivati informacije s odgovarajućim organima u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, radi većeg poštivanja poreznih zakona oba entiteta i Distrikta." Dosadašnji stavak 7. koji postaje stavak 8. mijenja se i glasi: "Porezna uprava i Uprava za neizravno oporezivanje dužne su koordinirati aktivnosti i obostrano razmjenjivati informacije s odgovarajućim organima u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu radi većeg poštivanja poreznih zakona oba entiteta i Distrikta." Članak 5. U članku 7. u stavku 1. riječi: "Porezna uprava i njeni radnici" zamjenjuju se riječju: "uposlenici", a riječi: "imat će" riječju "imaju". U stavku 1. u alineji 14. riječi: "vode postupak i izriču kazne" zamjenjuju se riječima: "izdaju prekršajne naloge". U stavku 1. u alineji 18. riječi "šezdeset (60)" zamjenjuju se riječima: stotinu dvadeset (120)" Stavak 2. mijenja se i glasi: "Uposlenicima poreznog organa nije dopušteno da budu u organima političkih stranaka, niti da budu u zakonodavnoj vlasti na bilo kojoj razini." Članak 6. U članku 9. u stavku 1. riječ "Radnici" zamjenjuje se riječju "Uposlenici". Članak 7. U članku 10. u st. 1. i 2. riječ "Radnici" zamjenjuje se riječju "Uposlenici". U stavku 2. iza riječi: "Poreznoj upravi" stavlja se točka, a riječi: "ili poreznom obvezniku" brišu se. Iza stavka dodaje se novi stavak 3. koji glasi: " Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine je or gan od značaja za javnu sigurnost." Članak 8. Iza članka 12. dodaje se novi članak 12a. koji glasi: "12a. Na prijedlog ministra, Vlada Federacije može donijeti odluku kojom će utvrditi pravo uposlenika Porezne uprave koji rade na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, na poseban dodatak u visini do 20% osnovne plaće. Odlukom iz stavka 1. ovoga članka bit će utvrđeni poslovi kod kojih postoje posebni uvjeti rada i postotak posebnog dodatka za te poslove." Članak 9. Iza članka 15. dodaje se novi članak 15a. koji glasi: "15a. Identifikacijski broj dodijeljen poreznom obvezniku bit će oduzet u sljedećim slučajevima: 1.ako se utvrdi da je identifikacijski broj dodijeljen bez podnošenja propisane dokumentacije ili ako je lažna dokumentacija, odnosno lažne su informacije korištene u postupku dodjele identifikacijskog broja; 2.ako je nakon izdavanja identifikacijskog broja zakono - davac propisao druge uvjete za poreznu registraciju i identifikaciju poreznog obveznika, a porezni obveznik ne postupi sukladno izmijenjenoj zakonskoj regulativi; 3.ako mjerodavni sud utvrdi da je upis u sudski registar bio nedopustiv ili je naknadno postao nedopustiv; 4.u drugim slučajevima u kojima se utvrdi da je dodjela identifikacijskog broja bila nedopustiva ili je naknadno postala nedopustiva. Postupak oduzimanja identifikacijskog broja provodi se na zahtjev osobe koja ima pravni interes ili po službenoj dužnosti, shodno odredbama upravnoga postupka. Postupak provodi organizacijska jedinica Porezne uprave koja je i dodijelila identifikacijski broj poreznom obvezniku." Članak 10. U članku 16. u stavku 3. iza riječi: "dostavlja poreznom organu rješenje o sudskoj registraciji s prilozima" dodaju se riječi: "i izvod iz sudskog registra koji ne može biti stariji od 30 dana od dana izdavanja." Članak 11. U članku 18. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: "Or gan uprave ili drugi mjerodavni or gan koji vodi evidenciju o imovini i upisuje promjene o vlasništvu nad imovinom obavještava mjerodavni Porezni ured o svim promjenama u roku od pet (5) radnih dana od dana takve upisane promjene kod subjekta nad čijom je imovinom Porezna uprava upisala zakonsku hipoteku." Članak 12. U članku 20. u stavku 6. u četvrtom redu riječi: "na floppy disketi" zamjenjuju se riječima: "elektronskim putem". U stavku 7., na kraju prve rečenice, umjesto točke upisuje se zarez i dodaju sljedeće riječi: "a ukoliko se radi o prijavi podnesenoj elektronskim putem, prijava se potpisuje shodno Zakonu o elektronskom potpisu." Članak 13. U članku 22. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "Porezna uprava ima ovlast izmijeniti poreznu prijavu koju je podnio porezni obveznik ukoliko utvrdi da porezna prijava nije ispravno podnesena ili ne sadrži točne podatke. Izmjenu porezne prijave Porezna uprava može izvršiti tek po isteku roka iz stavka 4. ovoga članka i po proceduri propisanoj ovim zakonom." Članak 14. U članku 27. stavak 1. mijenja se i glasi: "Porezna obveza je obveza poreznog obveznika da plati porez, doprinose, pristojbe i novčane kazne, uključujući i pripadajuće kamate, sukladno poreznim zakonima i zakonima kojima se uređuju pitanja doprinosa i odnosnih pristojbi i novčanih kazni." Članak 15. U članku 28. u stavku 1. u drugom redu iza riječi "dužno" dodaju se riječi: "obustaviti i", u petom redu iza riječi "kada" dodaje se riječ "je", a u šestom redu iza riječi "poduzetnik" riječ "naplati" briše se, a dodaju se riječi: "bilo dužno obustaviti i naplatiti". Članak 16. U članku 29. u stavku 1. u alineji 1. iza riječi "direktor" dodaju se riječi: "ili osnivač" Članak 17. Članak 36. mijenja se i glasi: "Izmirenje porezne obveze podrazumijeva plaćanje ukupnog iznosa poreza, doprinosa, pristojbi i novčanih kazni, uključujući i pripadajuće kamate. Plaćanje poreza obavlja se u iznosu i rokovima sukladno poreznim zakonima. Plaćanje doprinosa obavlja se sukladno odredbama Zakona o doprinosima. Plaćanje pristojbe obavlja se u gotovini ili računom sukladno propisima kojima su regulirane pristojbe. Plaćanje novčanih kazni koje su evidentirane u registru novčanih kazni i koje se naplaćuju u postupku prinudne naplate obavlja se sukladno odredbama poglavlja XI. Zakona. Plaćanje obveza iz st. 2. do 5. ovoga članka izvršava se putem OOPP na propisane račune u zakonskom sredstvu plaćanja u Bosne i Hercegovine." Članak 18. Članak 40. stavak 3. mijenja se i glasi: "Razrez se poništava ili mijenja samo ako rukovoditelj mjerodavnog poreznog ureda odredi da se razrez poništava ili mijenja ili prema presudi mjerodavnoga suda. Ova se pravila neće primijeniti ako se razrez mijenja zbog izmjene porezne prijave od poreznog obveznika." Članak 19. U članku 43. stavak 3. mijenja se i glasi: "Nakon što poreznom obvezniku bude uručen nalog za plaćanje sukladno članku 3. stavak 1. točka (12) Zakona i ako porezna obveza ostane neplaćena, rukovoditelj mjerodavnog poreznog ureda donosi rješenje o pokretanju postupka prisilne naplate, a to se rješenje dostavlja poreznom obvezniku prije poduzimanja konkretnih mjera prisilne naplate." U stavku 5. alineja 4 iznos "250,00 KM " zamjenjuje se iznosom "300,00 KM". Članak 20. U članku 45. stavak 1. alineja 1. iza riječi "trošak" dodaje se riječ "prisilne". Članak 21. U članku 46. stavak 2. iza riječi "obvezniku" umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi: sukladno članku 3. točka (12) Zakona". Članak 22. U članku 47. u stavku 1. u alineji 5. točka 2. mijenja se i glasi: " 2. ne postoji obračun ili postoje greške u obračunu kamate na zakašnjelo plaćanje, ili". U stavku 2. riječ "dostavljeno" zamjenjuje se riječju "uručeno" i iza riječi "obvezniku" dodaju se riječi: "sukladno članku 3. točka (12) Zakona". Članak 23. U članku 48. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: "Ukoliko je rješenje o obustavi doneseno jer je isteklo razdoblje u kojem je porezna obveza naplativa (članak 47. stavak 1. alineja 1.), u istom rješenju će se odrediti da se poništavaju poduzete radnje u postupku naplate i da se poništava izvršeni razrez tih poreznih obveza." Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3. Članak 24. U članku 50. u stavku 1. u četvrtom redu riječ "svu" briše se, a u petom redu iza riječi " obveznika" dodaju se riječi: "u visini dvostrukog iznosa duga,". Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: "Konkretnu imovinu i imovinska prava na kojima se upisuje zakonska hipoteka u visini dvostrukog iznosa duga određuje Porezna uprava nakon pribavljanja podataka o imovini i imovinskim pravima poreznog obveznika i nakon što ovlašteni sudski vještak procijeni vrijednost konkretne imovine i imovinskih prava, a što osigurava porezni obveznik. Ako porezni obveznik nema imovine i imovinskih prava u vrijednosti koja je jednaka dvostrukom iznosu duga, zakonska hipoteka se upisuje na svu imovinu i imovinska prava poreznog obveznika." St. 2., 3. i 4. postaju st. 3., 4. i 5. Dosadašnji stavak 2., koji postaje stavak 3., mijenja se i glasi: "Zakonska hipoteka iz stavka 1. ovoga članka traje do izmirenja porezne obveze ili poništenja razreza poreza". U stavku 4., koji postaje stavak 5., riječ "svu" briše se. Iza stavka 4., koji postaje stavak 5., dodaje se novi stavak 6. koji glasi: "Poreznom obvezniku, čija je sva imovina i imovinska prava ili njihov dio, postala predmetom zakonske hipoteke zbog poreznog duga koji, radi izmirenja tog duga, hoće da proda svoju cjelokupnu imovinu i imovinska prava ili njihov dio, Porezna uprava će dozvoliti njihovu prodaju ukoliko kupac te imovine i imovinskih prava izvrši uplatu cijene te imovine i imovinskih prava, dogovorene između poreznog obveznika - dužnika i kupca, na odgovarajuće račune javnih prihoda. Cijena koju dogovore prodavac-dužnik i kupac mora biti utemeljena na procjeni vrijednosti predmetne imovine i imovinskih prava koju sačini sudski vještak odgovarajuće struke." Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 7. Stavak 5., koji postaje stavak 7., mijenja se i glasi: "Mjerodavni je porezni ured dužan u roku od dva (2) radna dana nakon izmirenja odgovarajuće porezne obveze odnosno nakon uplate sredstava ostvarenih prodajom dužnikove imovine i imovinskih prava na račune javnih prihoda, bilo da je tu uplatu izvršio sam porezni obveznik - dužnik ili kupac sve ili dijela imovine i imovinskih prava dužnika, te sukladno utvrđenim procedurama izvršiti brisanje hipoteke u istom uredu (uredima) u kojem su bila i evidentirana." Članak 25. U članku 51. u stavku 6. riječ "dostave" zamjenjuje se riječju "uručenja". Članak 26. U članku 54. u stavku 11. riječi: "poreznu obvezu i troškove" zamjenjuju se riječima: "troškove postupka prinudne naplate, kamate i poreznu obvezu." Članak 27. U članku 55. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: " Način i postupak davanja i preuzimanja zaplijenjene imovine iz stavka 1. ovoga članka propisat će Vlada Federacije podzakonskim aktom u roku od šezdeset (60) dana od dana stupanja na snagu ovog zakona." Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3. Članak 28. U članku 57. u stavku 1. iza riječi "obveze" dodaju se riječi: "u postupku prisilne naplate". Članak 29. U članku 58. u stavku 4. riječ "direktor" zamjenjuje se riječima: "Federalno ministarstvo financija". Članak 30. U članku 63. u stavku 3. u alineji 3. riječi: "posebne pristojbe" zamjenjuju se riječju "kamate". Članak 31. U članku 64. u stavku 1. riječi: "drugih radnika" zamjenjuju se riječju "uposlenika", a umjesto točke na kraju teksta stavlja se zarez i dodaju riječi: "sukladno zakonu". Članak 32. U članku 66. u stavku 5. riječi: "drugačije ne odluči direktor ili, u slučaju odsustva direktora, njegov zamjenik" zamjenjuju se riječima: "postoji osnova za obnovu postupka". Stavak 7. mijenja se i glasi: "Ako prilikom kontrole uposlenik Porezne uprave otkrije da porezni obveznik posluje nezakonito, tada će ovo predstavljati osnovu za privremeno obustavljanje poslovnih aktivnosti poreznog obveznika pečaćenjem njegovih poslovnih prostorija. Nezakonito poslovanje u smislu ovog zakona uključuje poslovanje bez dozvole, neprijavljivanje uposlenika, poslovanje s robom kojoj se ne zna podrijetlo, neevidentiranje prometa sukladno poreznim zakonima i onemogućavanje ovlaštenim uposlenicima da sukladno ovom zakonu izvrše inspekcijski nadzor ili neku drugu zakonom propisanu radnju." Članak 33. U članku 67. u stavku 1. riječi: "kao dokaze" brišu se. Stavak 2. briše se. Članak 34. U članku 71. u stavku 1. na kraju teksta umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi: "vodeći računa o pripadnosti prihoda". Članak 35. U nazivu poglavlja XV. riječ "ZASTARE" zamjenjuje se riječima: "I ZASTARA". Članak 36. U članku 73. u stavku 1. alineja 1. mijenja se i glasi: " - za porez i kaznu koja se odnosi na taj porez u roku od pet (5) godina nakon što je porezna prijava za taj porez podnesena ili nakon isteka zakonskog roka za podnošenje porezne prijave, računajući od dana koji je kasnije nastupio;" U stavku 2. alineja 1. mijenja se i glasi: "- za porez ili kaznu koja se odnosi na taj porez, ako je porezna prijava za taj porez lažna ili ako porezna prijava za taj porez nije podnesena." Članak 37. U članku 74. u stavku 1. alineja 1. mijenja se i glasi: " - u roku od pet (5) godina nakon što je prijavu za taj porez podnio porezni obveznik, ili" U stavku 1. iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi: " - u roku od pet (5) godina od dana izvršnosti porezne obveze koju je utvrdila Porezna uprava podnošenjem prijave u ime poreznog obveznika ili rješenjem o dodatno utvrđenim poreznim obvezama." Dosadašnja alineja 2. postaje alineja 3. Članak 38. Iza članka 74. dodaje se novi članak 74a. koji glasi: "Članak 74a. Zastarijevanje prava na razrez i prava na naplatu poreza, kamata, troškova prisilne naplate i novčanih kazni prekida se svakom službenom radnjom mjerodavnog poreznog organa koja je poduzeta u cilju razreza i naplate poreza. Poslije svakog prekida zastarijevanje počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastarjelost." Članak 39. U članku 76. st. 2. i 3. se mijenjaju i glase: "Žalba se izravno predaje ili šalje poštom organu koji je donio prvostupanjsko rješenje u roku od osam (8) dana od dana prijema prvostupanjskog rješenja. Kad prvostupanjski or gan nađe da je podnesena žalba dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe, a pobijano rješenje nije sukladno zakonu zamijenio novim rješenjem, dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam (8) dana od dana prijema žalbe, poslati žalbu Ministarstvu na rješavanje. Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: " Ministarstvo, kao drugostupanjski or gan, rješava po žalbi u roku od trideset (30) dana od dana prijema žalbe od strane prvostupanjskog organa." Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5. Članak 40. Članak 77. briše se. Članak 41. U članku 78. u st. 1., 2. i 3. riječi: "Vrhovnom sudu Federacije" zamjenjuju se riječima: "mjerodavnom sudu u Federaciji." Članak 42. Članak 81. mijenja se i glasi: "Pravna osoba koja prekrši bilo koju proceduru registriranja kod Porezne uprave prema Poglavlju VI. Zakona ili koja se ne registrira na vrijeme bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM. Fizička osoba koja prekrši bilo koju proceduru registriranja kod Porezne uprave prema Poglavlju VI. Zakona ili koja se ne registrira na vrijeme bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM." Članak 43. Članak 84. mijenja se i glasi: "Pravna osoba koja ne podnese poreznu prijavu Poreznoj upravi na način propisan ovim ili bilo kojim poreznim zakonom Federacije bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM. Fizička osoba koja ne podnese poreznu prijavu Poreznoj upravi na način propisan ovim ili bilo kojim poreznim zakonom Federacije bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 3.000,00 KM. Za svaku prijavu koju mora sačiniti Porezna uprava u ime poreznog obveznika propisuje se novčana kazna u iznosu od 500,00 KM do 50.000,00 KM." Članak 44. Članak 88. mijenja se i glasi: "Pravna osoba koja se ne pridržava procedura za vođenje knjiga i evidencija koje je dužna voditi sukladno poreznim zakonima i koja ne dostavi Poreznoj upravi porezne isprave u rokovima propisanim poreznim zakonima, bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM. Fizička osoba koja se ne pridržava procedura za vođenje knjiga i evidencija koje je dužna voditi sukladno poreznim zakonima i koja ne dostavi Poreznoj upravi porezne isprave u rokovima propisanim poreznim zakonima, bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM." Članak 45. Iza članka 94. dodaju se čl. 94a. i 94b. koji glase: "Članak 94a. Pravna osoba koja u danom roku ne otkloni nedostatke koje joj je rješenjem naložio porezni inspektor bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM. Fizička osoba koja u danom roku ne otkloni nedostatke koje joj je rješenjem naložio porezni inspektor bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM. Članak 94b. Pravna osoba kod koje se utvrde nezakonitosti iz članka 66. Zakona bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 30.000,00 KM. Fizička osoba kod koje se utvrde nezakonitosti iz članka 66. Zakona bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5. 000,00 KM." Članak 46. Članak 96. mijenja se i glasi: "Porezna uprava je dužna, na zahtjev poreznih obveznika, davati mišljenja i odgovore na pitanja glede primjene propisa kojim se reguliraju porezi, doprinosi i pristojbe, a za čiju naplatu i kontrolu je mjerodavna. Način i postupak davanja mišljenja iz prethodnog stavka propisat će ministar podzakonskim aktom u roku od šezdeset (60) dana od dana stupanja na snagu ovog zakona." Članak 47. Zakonodavno-pravna povjerenstva oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine utvrdit će pročišćeni tekst Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine. Članak 48. Ovaj zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, v. r. Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, v. r. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠEWU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PORESKOJ UPRAVI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 8. juna 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 29. aprila 2010. godine. Broj 01-02-345/10 6. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Krišto, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PORESKOJ UPRAVI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o Poreskoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH, br. 33/02, 28/04 i 57/09), u članu 1. u stavu 1., iza riječi: "poreskih zakona" stavlja se zapeta i dodaju riječi: "Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa". Stav 2. mijewa se i glasi: "Ovaj zakon se odnosi na sprovođenje i izvršavanje aktivnosti iz oblasti svih vrsta federalnih, kantonalnih, gradskih i opštinskih poreza, doprinosa, taksi, posebnih naknada, članarina turističkih zajednica, članarina obrtničkih komora i novčanih i kazni za Poreske prekršaje." Iza stava 2. dodaju se st. 3., 4., 5. i 6. koji glase: "Pod taksama u smislu stava 2. ovog člana podrazumijevaju se taksa na istaknutu firmu i taksa za držanje aparata za igre na sreću i zabavne igre." Pod posebnim naknadama u smislu stava 2. ovog člana podrazumijevaju se opšta vodna naknada, naknada za korišćenje opšte korisnih funkcija šume i posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća. Pod članarinama turističkih zajednica, u smislu stava 2. ovog člana, podrazumijevaju se članarine koje su dužni plaćati pravna i fizička lica i fizička lica (samostalni preduzetnici) u određenom procentu od ostvarenog ukupnog prihoda ostvarenog obavljanjem određene djelatnosti utvrđene Uredbom o članarinama turističkim zajednicama. Pod članarinom obrtničkih komora, u smislu stava 2. ovog člana podrazumijeva se članarina koju su dužni plaćati obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti u određenom procentu utvrđenom Pravilnikom o visini članarine, njenoj raspodjeli između udružewa obrtnika i udružewa lica koja obavljaju srodne djelatnosti, obrtničkih komora kantona i Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine." Član 2. Član 3. u stavu 1. tačka (1) mijewa se i glasi: " (1) Porezi, doprinosi, takse, posebne naknade, članarine i novčane kazne –Porez je novčani iznos koji je poreski obveznik dužan plaćati buxetu u skladu sa poreskim zakonima, –Doprinos je novčani iznos koji je poreski obveznik dužan plaćati vanbuxetskim fondovima u skladu sa propisima koji regulišu te obaveze, –Takse su novčane obaveze koje je poreski obveznik dužan plaćati u skladu sa zakonima kojima se regulišu takse na istaknutu firmu i takse na aparate za igre na sreću i zabavne igre, –Posebne naknade su novčani iznosi koje su dužni plaćati poreski obveznici u skladu sa čl. 169. i 170. Zakona o vodama, članom 60. stav 1. tačka a) Zakona o šumama i u skladu sa članom 180. Zakona o zaštiti i spašavanju qudi i materijalnih dobara od prirodnih drugih nesreća, –Članarine turističkih zajednica su novčane obaveze koje su dužni plaćati poreski obveznici u skladu sa Uredbom o članarinama u turističkim zajednicama, –Članarine obrtničkih komora su novčane obaveze koji su dužni plaćati članovi obrtničke komore u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima, –Novčane kazne su novčani iznosi koji su evidentirani u registru novčanih kazni po poreskim prekršajima i koje se naplaćuju u postupku prinudne naplate.". U stavu 1. tačka (4) mijewa se i glasi: " (4) Poreska tajna su sve informacije ili podaci o poreskom obvezniku kojima raspolažu poreski organi, izuzev: –informacija i podataka za koje poreski obveznik u pisanom obliku izjavi da se ne smatraju poreskom tajnom; –informacija i podataka datih u takvom obliku da se ne mogu povezati sa pojedinačnim poreskim obveznikom ili ga se na drugi način ne može identifikovati; –podataka o naplati poreza koji se, prema odredbama ovog zakona, javno objavquju. Poreske informacije i podaci koji se smatraju poreskom tajnom mogu se dati: –organima nadležnim za preduzimanje mjera i aktivnosti sa ciljem utvrđivawa poreskih obaveza, odgovornosti za Poreske prekršaje i poreska krivična djela; –stranim poreskim vlastima u skladu sa međunarodnim ugovorima i drugim licima uz pisani pristanak poreskog obveznika.". U stavu 1. tačka (7),iza zagrade od riječi "OOPP" umjesto zapete stavlja se tačka, a ostali tekst se briše. U stavu 1. tačka (9), riječ "radnik ", zamjenjuje se riječju "zaposlenik". Član 3. U članu 4. stav 2. mijewa se i glasi: "Poreskom upravom rukovodi direkotr Poreske uprave (u daqnjem tekstu: direktor). Direktor ima zamjenika. Direktora i zamjenika direktora imenuje Vlada Federacije, na prijedlog federalnog ministra finansija (u daqnjem tekstu: ministar) na pe riod od četiri godine sa mogućnošću novog imenovawa." U stavu 3., prva rečenica se mijewa i glasi: "Poreska uprava je organizovana na dva nivoa i to na nivou Središnjeg ureda i nivou kantonalnih poreskih ureda sa pripadajućim poreskim ispostavama". Stav 5. mijewa se i glasi: "Direktor,uz saglasnost ministra, a po sprovedenoj proceduri utvrđenoj u poglavqu IV Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH, br. 29/03, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), postavlja i razrješava rukovodioce sektora unutar Središnjeg ureda, rukovodioce kantonalnih poreskih ureda i šefove poreskih ispostava.". Stav 6. briše se. Član 4. U članu 5. u st. 3. i 4. riječi: "Na zahtjev Poreske uprave, Carinska uprava će joj "zamjenjuju se riječima: "U ciqu međusobne saradnje, Uprava za indirektno oporezivanje će Poreskoj upravi,". Iza stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi: "Poreska uprava dužna je razmjewivati informacije sa odgovarajućim organima u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, u ciqu većeg poštivawa poreskih zakona oba entiteta i Distrikta.". Dosadašwi stav 7. koji postaje stav 8., mijewa se i glasi: "Poreska uprava i Uprava za indirektno oporezivanje dužne su koordinisati aktivnosti i obostrano razmjewivati informacije sa odgovarajućim organima u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu u ciqu većeg poštivawa poreskih zakona oba entiteta i Distrikta.". Član 5. U članu 7.u stavu 1., riječi: "Poreska uprava i njeni radnici" zamjenjuju se riječju "zaposlenici", a riječi: "imaće", riječju "imaju". U stavu 1. u alineji 14. riječi: "vode postupak i izriču kazne" zamjenjuju se riječima: "izdaju prekršajne naloge". U stavu 1., u alineji 18. riječi: "šezdeset (60)" zamjenjuju se riječima: "stotinudvadeset (120)". Stav 2. mijewa se i glasi: "Zaposlenicima poreskog organa nije dozvoljeno da budu u organima političkih stranaka, niti da budu u zakonodavnoj vlasti na bilo kojem nivou. ". Član 6. U članu 9., u stavu 1. riječ "Radnici" zamjenjuje se riječju "Zaposlenici". Član 7. U članu 10. u st. 1. i 2. riječ "Radnici" zamjenjuje se riječju "Zaposlenici". U stavu 2., iza riječi: "Poreskoj upravi" stavlja se tačka, a riječi: "ili poreskom obvezniku", brišu se. Iza stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi: "Poreska uprava Federacije Bosne i Hercegovine je or gan od značaja za javnu bezbjednost.". Član 8. Iza člana 12. dodaje se novi član 12a., koji glasi: " 12a. Na prijedlog ministra, Vlada Federacije može donijeti odluku kojom će utvrditi pravo zaposlenika Poreske uprave koji rade na poslovima kod kojih postoje posebni uslovi rada, na poseban dodatak u visini do 20% od osnovne plate. Odlukom iz stava 1. ovog člana, utvrdiće se poslovi kod kojih postoje posebni uslovi rada i procenat posebnog dodatka za te poslove." Član 9. Iza člana 15. dodaje se novi član 15a., koji glasi: "15a. Identifikacioni broj dodijeljen poreskom obvezniku oduzeće se u sljedećim slučajevima: 1.ako se utvrdi da je identifikacioni broj dodijeljen bez podnošewa propisane dokumentacije ili ako je lažna dokumentacija, odnosno lažne informacije korišćene u postupku dodijele identifikacionog broja, 2.ako je nakon izdavawa identifikacionog broja zakonodavac propisao druge uslove za poresku registraciju i identifikaciju poreskog obveznika, a poreski obveznik ne postupi u skladu sa izmjenjenom zakonskom regulativom, 3.ako nadležni sud utvrdi da je upis u sudski registar bio nedopustiv ili je naknadno postao nedopustiv, 4.u drugim slučajevima u kojima se utvrdi da je dodjela identifikacionog broja bila nedopustiva ili je naknadno postala nedopustiva. Postupak oduzimawa identifikacionog broja sprovodi se na zahtjev lica koje ima pravni interes ili po službenoj dužnosti, u skladu sa odredbama upravnog postupka. Postupak sprovodi organizaciona jedinica Poreske uprave koja je i dodijelila identifikacioni broj poreskom obvezniku.". Član 10. U članu 16., u stavu 3, iza riječi: "dostavlja poreskom organu rješenje o sudskoj registraciji sa prilozima" dodaju se riječi: "i izvod iz sudskog registra koji ne može biti stariji od trideset (30) dana od dana izdavawa." Član 11. U članu 18., iza stava 2. dodaje se stav 3., koji glasi: "Or gan uprave ili drugi nadležni or gan koji vodi evidenciju o imovini i upisuje promjene o vlasništvu nad imovinom obavještava nadležni Poreski ured o svim promjenama u roku od pet radnih dana od dana takve upisane promjene kod subjekta nad čijom imovinom je Poreska uprava upisala zakonsku hipoteku.". Član 12. U članu 20., u stavu 6. u četvrtom redu riječi: "na flopi disketi" zamjenjuju se riječima: "elektronskim putem". U stavu 7., na kraju prve rečenice, umjesto tačke upisuje se zapeta i dodaju sljedeće riječi: "a ukoliko se radi o prijavi podnesenoj elektronskim putem, prijava se potpisuje u skladu sa Zakonom o elektronskom potpisu.". Član 13. U članu 22. iza stava 4. dodaje se stav 5., koji glasi: "Poreska uprava ima ovlašćenje izmijeniti poresku prijavu podnesenu od poreskog obveznika ukoliko utvrdi da poreska prijava nije ispravno podnesena ili ne sadrži tačne podatke. Izmjenu Poreske prijave Poreska uprava može izvršiti tek po isteku roka iz stava 4. ovog člana i po proceduri propisanoj ovim zakonom.". Član 14. U članu 27., stav 1. mijewa se i glasi: "Poreska obaveza je obaveza poreskog obveznika da plati porez, doprinose, takse i novčane kazne, ukqučujući i pripadajuće kamate, u skladu sa poreskim zakonima i zakonima kojima se uređuju pitawa doprinosa i odnosnih taksi i novčanih kazni.". Član 15. U članu 28. stav 1., u drugom redu iza riječi "dužno" dodaju se riječi: "obustaviti i", a u petom redu iza riječi "kada" dodaje se riječ "je", a u šestom redu iza riječi "preduzetnik" riječ "naplati", briše se, a dodaju se riječi: "bilo dužno obustaviti i naplatiti". Član 16. U članu 29. stavu 1., alineji 1., iza riječi "direktor" dodaju se riječi: "ili osnivač". Član 17. Član 36. mijewa se i glasi: "Izmirenje Poreske obaveze podrazumijeva plaćanje ukupnog iznosa poreza, doprinosa, taksi i novčanih kazni, ukqučujući i pripadajuće kamate. Plaćanje poreza obavlja se u iznosu i rokovima u skladu sa poreskim zakonima. Plaćanje doprinosa obavlja se u skladu sa odredbama Zakona o doprinosima. Plaćanje takse obavlja se u gotovu ili računom u skladu sa propisima kojima su regulisane takse. Plaćanje novčanih kazni koje su evidentirane u registru novčanih kazni i koje se naplaćuju u postupku prinudne naplate obavlja se u skladu sa odredbama poglavlja XI Zakona. Plaćanje obaveza iz st. 2. do 5. ovog člana izvršava se putem OOPP na propisane račune u zakonskom sredstvu plaćawa u Bosni i Hercegovini.". Član 18. U članu 40. stav 3. mijewa se i glasi: " Razrez se poništava ili mijewa samo ako rukovodilac nadležnog poreskog ureda odredi da se razrez poništava ili mijewa ili prema presudi nadležnog suda. Ova pravila se neće primijeniti ako se razrez mijewa zbog izmjene Poreske prijave od poreskog obveznika.". Član 19. U članu 43. stav 3. mijewa se i glasi: "Nakon što poreskom obvezniku bude uručen nalog za plaćanje u skladu sa članom 3. stav 1. tačka (12) Zakona, i ako poreska obaveza ostane neplaćena, rukovodilac nadležnog poreskog ureda donosi rješenje o pokretanju postupka prinudne naplate, a to rješenje se dostavlja poreskom obvezniku prije preduzimawa konkretnih mjera prinudne naplate.". U stavu 5. u alineji 4. iznos "250,00 KM " zamjenjuje se iznosom "300,00 KM". Član 20. U članu 45. stavu 1., u alineji 1., iza riječi "trošak" dodaje se riječ "prinudne". Član 21. U članu 46. u stavu 2. iza riječi " obvezniku" umjesto tačke stavlja se zapeta i dodaju riječi: "u skladu sa članom 3. tačka (12) Zakona". Član 22. U članu 47. u stavu 1. u alineji 5. tačka 2., mijewa se i glasi: " 2. ne postoji obračun ili postoje greške u obračunu kamate na zakašnjelo plaćanje, ili ". U stavu 2. riječ "dostavljeno" zamjenjuje se riječju "uručeno" i iza riječi "obvezniku" dodaju se riječi: " u skladu sa članom 3. tačka (12) Zakona". Član 23. U članu 48., iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: " Ukoliko je rješenje o obustavi doneseno iz razloga što je istekao pe riod u kojem je poreska obaveza naplativa (član 47., stav 1., alineja 1.), u istom rješenju će se odrediti da se poništavaju preduzete radnje u postupku naplate i da se poništava izvršeni razrez tih poreskih obaveza.". Dosadašwi stav 2. postaje stav 3. Član 24. U članu 50. u stavu 1. u četvrtom redu riječ "svu" briše se, a u petom redu iza riječi "obveznika" dodaju se riječi: "u visini dvostrukog iznosa duga,". Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Konkretnu imovinu i imovinska prava na kojima se upisuje zakonska hipoteka u visini dvostrukog iznosa duga određuje Poreska uprava nakon pribavljanja podataka o imovini i imovinskim pravima poreskog obveznika i nakon procjene vrijednosti konkretne imovine i imovinskih prava od ovlašćenog sudskog vještaka, a koju obezbjeđuje poreski obveznik. Ako poreski obveznik nema imovine i imovinskih prava u vrijednosti koja je jednaka dvostrukom iznosu duga, zakonska hipoteka se upisuje na svu imovinu i imovinska prava poreskog obveznika.". St. 2., 3. i .4 , postaju st. 3., 4. i 5. Dosadašwi stav 2. , koji postaje stav 3., mijewa se i glasi: "Zakonska hipoteka iz stava 1. ovog člana, traje do izmirewa Poreske obaveze ili poništewa razreza poreza". U stavu 4. koji postaje stav 5. riječ " svu ", briše se. Iza stava 4., koji postaje stav 5., dodaje se novi stav 6. koji glasi: "Poreskom obvezniku, čija je sva imovina i imovinska prava ili wihov dio, postala predmetom zakonske hipoteke zbog poreskog duga, koji, u ciqu izmirewa tog duga, hoće da proda svoju cjelokupnu imovinu i imovinska prava ili wihov dio, Poreska uprava će dozvoliti prodaju istih, ukoliko kupac te imovine i imovinskih prava izvrši uplatu cijene te imovine i imovinskih prava, dogovorene između poreskog obveznika - dužnika i kupca, na odgovarajuće račune javnih prihoda. Cijena koju dogovore prodavac - dužnik i kupac mora biti zasnovana na procjeni vrijednosti predmetne imovine i imovinskih prava sačinjenoj od sudskog vještaka odgovarajuće struke. ". Dosadašwi stav 5. postaje stav 7. Stav 5. koji postaje stav 7., mijewa se i glasi: "Nadležni poreski ured je dužan u roku od dva radna dana nakon izmirewa odgovarajuće Poreske obaveze, odnosno nakon uplate sredstava ostvarenih prodajom dužnikove imovine i imovinskih prava na račune javnih prihoda bilo da je tu uplatu izvršio sam poreski obveznik - dužnik ili kupac sve ili dijela imovine i imovinskih prava dužnika, te u skladu sa utvrđenim procedurama, izvršiti brisanje hipoteke u istom uredu (uredima) u kojem su bila i evidentirana.". Član 25. U članu 51., u stavu 6., riječ "dostave" zamjenjuje se riječju "uručewa". Član 26. U članu 54., u stavu 11. riječi: "poresku obavezu i troškove" zamjenjuju se riječima: "troškove postupka prinudne naplate, kamate i poresku obavezu." Član 27. U članu 55., iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Način i postupak davawa i preuzimawa zaplijenjene imovine iz stava 1. ovog člana propisaće Vlada Federacije podzakonskim akotm u roku od šezdeset (60) dana od dana stupawa na snagu ovog zakona." Dosadašwi stav 2. postaje stav 3. Član 28. U članu 57., u stavu 1., iza riječi "obaveze" dodaju se riječi: " u postupku prinudne naplate". Član 29. U članu 58., u stavu 4., riječ "direktor" zamjenjuje se riječima: "Federalno ministarstvo finansija". Član 30. U članu 63., u stavu 3., u alineji 3., riječi: " posebne takse " zamjenjuju se riječju " kamate". Član 31. U članu 64., u stavu 1., riječi: "drugih radnika" zamjenjuju se riječju "zaposlenika" , a umjesto tačke na kraju teksta stavlja se zapeta i dodaju riječi: " u skladu sa zakonom". Član 32. U članu 66. stav 5. riječi: "drugačije ne odluči direktor ili, u slučaju odsustva direktora, njegov zamjenik" zamjenjuju se riječima: "postoji osnov za obnovu postupka". Stav 7. mijewa se i glasi: "Ako prilikom kontrole zaposlenik Poreske uprave otkrije da poreski obveznik posluje nezakonito, tada će ovo predstavljati osnov za privremeno obustavljanje poslovnih aktivnosti poreskog obveznika pečaćenjem njegovih poslovnih prostorija. Nezakonito poslovanje u smislu ovog zakona ukqučuje poslovanje bez dozvole, neprijavqivanje zaposlenika, poslovanje sa robom kojoj se ne zna porijeklo, neevidentiranje prometa u skladu sa poreskim zakonima i onemogućavanje ovlašćenim zaposlenicima da u skladu sa ovim zakonom izvrše inspekcijski nadzor ili neku drugu zakonom propisanu radnju.". Član 33. U članu 67., u stavu 1., riječi: " kao dokaze", brišu se. Stav 2. briše se. Član 34. U članu 71., u stavu 1., na kraju teksta umjesto tačke stavlja se zapeta i dodaju riječi: "vodeći računa o pripadnosti prihoda". Član 35. U nazivu poglavlja XV, riječ "ZASTARE" zamjenjuje se riječima: " I ZASTARA ". Član 36. U članu 73., u stavu 1., alineja 1., mijewa se i glasi: " - za porez i kaznu koja se odnosi na taj porez u roku od pet godina nakon što je poreska prijava za taj porez podnesena ili nakon isteka zakonskog roka za podnošenje Poreske prijave, računajući od dana koji je kasnije nastupio". U stavu 2., alineja 1., mijewa se i glasi: " - za porez ili kaznu koja se odnosi na taj porez, ako je poreska prijava za taj porez lažna ili ako poreska prijava za taj porez nije podnesena". Član 37. U članu 74. u stavu 1., alineja 1. mijewa se i glasi: " - u roku od pet (5) godina nakon što je prijava za taj porez podnesena od poreskog obveznika, ili " U stavu 1., iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi: " - u roku od pet (5) godina od dana izvršnosti Poreske obaveze koju je utvrdila Poreska uprava podnošenjem prijave u ime poreskog obveznika ili rješenjem o dodatno utvrđenim poreskim obavezama.". Dosadašwa alineja 2. postaje alineja 3. Član 38. Iza člana 74. dodaje se novi član 74a., koji glasi: " Član 74a. Zastarijevanje prava na razrez i prava na naplatu poreza, kamata, troškova prinudne naplate i novčanih kazni prekida se svakom službenom radwom nadležnog poreskog organa koja je preduzeta u ciqu razreza i naplate poreza. Poslije svakog prekida zastarijevanje počinje teći iznova, a vrijeme koje je isteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastarjelost.". Član 39. U članu 76. st. 2. i 3. se mijewaju i glase: "Žalba se neposredno predaje ili šalje poštom organu koji je donio prvostepeno rješenje u roku od osam (8) dana od dana prijema prvostepenog rješewa. Kad prvostepeni or gan nađe da je podnesena žalba dopuštena, pravovremena i izjavljena od ovlašćenog lica, a pobijano rješenje nije, u skladu sa zakonom, zamijenio novim rješenjem, dužan je bez odgađawa, a najkasnije u roku od osam (8) dana od dana prijema žalbe, poslati žalbu Ministarstvu na rješavanje.". Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Ministarstvo, kao drugostepeni or gan, rješava po žalbi u roku od trideset (30) dana od dana prijema žalbe od prvostepenog organa.". Dosadašwi stav 4. postaje stav 5. Član 40. Član 77., briše se. Član 41. U članu 78. u st. 1., 2. i 3. riječi: "Vrhovnom sudu Federa - cije" zamjenjuju se riječima: " nadležnom sudu u Federaciji. " Član 42. Član 81. mijewa se i glasi: "Pravno lice koje prekrši bilo koju proceduru registrovawa kod Poreske uprave prema Poglavqu VI Zakona ili koje se ne registruje na vrijeme biće kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM. Fizičko lice koje prekrši bilo koju proceduru registracije kod Poreske uprave prema Poglavqu VI Zakona ili koje se ne registruje na vrijeme biće kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM." Član 43. Član 84. mijewa se i glasi: "Pravno lice koje ne podnese poresku prijavu Poreskoj upravi na način propisan ovim ili bilo kojim poreskim zakonom Federacije, biće kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM. Fizičko lice koje ne podnese poresku prijavu Poreskoj upravi na način propisan ovim ili bilo kojim poreskim zakonom Federacije, biće kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 3.000,00 KM. Za svaku prijavu koju mora sačiniti Poreska uprava u ime poreskog obveznika, propisuje se novčana kazna u iznosu od 500,00 KM do 50.000,00 KM.". Član 44. Član 88. mijewa se i glasi: "Pravno lice koje se ne pridržava procedura za vođenje kwiga i evidencija koje je dužno voditi u skladu sa poreskim zakonima i koje ne dostavi Poreskoj upravi Poreske isprave u rokovima propisanim poreskim zakonima, biće kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM. Fizičko lice koje se ne pridržava procedura za vođenje kwiga i evidencija koje je dužno voditi u skladu sa poreskim zakonima i koje ne dostavi Poreskoj upravi Poreske isprave u rokovima propisanim poreskim zakonima, biće kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM.". Član 45. Iza člana 94. dodaju se čl. 94a. i 94b., koji glase: " Član 94 a. Pravno lice, koje u datom roku ne otkloni nedostatke koje mu je rješenjem naložio poreski inspektor, biće kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM. Fizičko lice, koje u datom roku ne otkloni nedostatke koje mu je rješenjem naložio poreski inspektor, biće kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM. Član 94 b. Pravno lice kod kojeg se utvrde nezakonitosti iz člana 66. Zakona biće kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 30.000,00 KM. Fizičko lice kod kojeg se utvrde nezakonitosti iz člana 66. Zakona biće kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5. 000,00 KM.". Član 46. Član 96. mijewa se i glasi: "Poreska uprava je dužna, na zahtjev poreskih obveznika, davati mišljewa i odgovore na pitawa u vezi sa primjenom propisa kojim se regulišu porezi, doprinosi i takse, a za čiju naplatu i kontrolu je nadležna. Način i postupak davawa mišljewa iz prethodnog stava propisaće ministar podzakonskim aktom u roku od šezdeset (60) dana od dana stupawa na snagu ovog zakona." Član 47. Zakonodavno - pravne komisije oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine utvrdiće prečišćeni tekst Zakona o Poreskoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine. Član 48. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH", Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PO REZNOJ UPRAVI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI NE Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 8. juna 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 29. aprila 2010. godine. Broj 01-02-345/10 6. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Krišto, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKO NA O POREZNOJ UPRAVI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH, br.: 33/02, 28/04 i 57/09) u članu 1. u stavu 1. iza riječi: "poreznih zakona" piše se zarez i dodaju riječi: "Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa". Stav 2. mijenja se i glasi: "Ovaj zakon se odnosi na provođenje i izvršavanje aktivnosti iz oblasti svih vrsta federalnih, kantonalnih, gradskih i općinskih poreza, doprinosa, taksi, posebnih naknada, članarina turističkih zajednica, članarina obrtničkih komora i novčanih kazni za porezne prekršaje." Iza stava 2. dodaju se st. 3., 4., 5. i 6. koji glase: "Pod taksama, u smislu stava 2. ovog člana, podrazumijevaju se taksa na istaknutu firmu i taksa za držanje aparata za igre na sreću i zabavne igre. Pod posebnim naknadama, u smislu stava 2. ovog člana, podrazumijevaju se opća vodna naknada, naknada za korištenje opće korisnih funkcija šume i posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća. Pod članarinama turističkih zajednica, u smislu stava 2. ovog člana, podrazumijevaju se članarine koje su dužni plaćati pravna i fizička lica (samostalni preduzetnici) u određenom procentu od ostvarenog ukupnog prihoda ostvarenog obavljanjem određene djelatnosti utvrđene Uredbom o članarinama u turističkim zajednicama. Pod članarinom obrtničkih komora, u smislu stava 2. ovog člana, podrazumijeva se članarina koju su dužni plaćati obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti u određenom procentu utvrđenom Pravilnikom o visini članarine, njenoj raspodjeli između udruženja obrtnika i udruženja lica koja obavljaju srodne djelatnosti, obrtničkih komora kantona i Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine." Član 2. U članu 3. u stavu 1. tačka (1) mijenja se i glasi: "(1) Porezi, doprinosi, takse, posebne naknade, članarine i novčane kazne: –Porez je novčani iznos koji je porezni obveznik dužan plaćati budžetu u skladu sa poreznim zakonima, –Doprinos je novčani iznos koji je porezni obveznik dužan plaćati vanbudžetskim fondovima u skladu sa propisima koji reguliraju te obaveze, –Takse su novčane obaveze koje je porezni obveznik dužan plaćati u skladu sa zakonima kojima se reguliraju takse na istaknutu firmu i takse na aparate za igre na sreću i zabavne igre, –Posebne naknade su novčani iznosi koje su dužni plaćati porezni obveznici u skladu sa čl. 169. i 170. Zakona o vodama, članom 60. stav 1. tačka a) Zakona o šumama i u skladu sa članom 180. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, –Članarine turističkih zajednica su novčane obaveze koje su dužni plaćati porezni obveznici u skladu sa Uredbom o članarinama u turističkim zajednicama, –Članarine obrtničkih komora su novčane obaveze koje su dužni plaćati članovi obrtničke komore u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima, –Novčane kazne su novčani iznosi evidentirani u registru novčanih kazni prema poreznim prekršajima i koje se naplaćuju u postupku prinudne naplate.". U stavu 1. tačka (4) mijenja se i glasi: " (4) Porezna tajna su sve informacije ili podaci o poreznom obvezniku kojima raspolažu porezni organi, izuzev: –informacija i podataka za koje porezni obveznik u pisanom obliku izjavi da se ne smatraju poreznom tajnom; –informacija i podataka datih u takvom obliku da se ne mogu povezati sa pojedinačnim poreznim obveznikom ili ga se na drugi način ne može identifikovati; –podataka o naplati poreza koji se, prema odredbama ovog zakona, javno objavljuju. Porezne informacije i podaci koji se smatraju poreznom tajnom mogu se dati : –organima nadležnim za poduzimanje mjera i aktivnosti sa ciljem utvrđivanja poreznih obaveza, odgovornosti za porezne prekršaje i porezna krivična djela ; –stranim poreznim vlastima u skladu sa međunarodnim ugovorima i –drugim licima uz pisani pristanak poreznog obveznika." U stavu 1. u tački (7) iza zagrade od riječi "OOPP" umjesto zareza stavlja se tačka, a ostali tekst se briše. U stavu u 1. tački (9) riječ "radnik" zamjenjuje se riječju "zaposlenik". Član 3. U članu 4. stav 2. mijenja se i glasi: "Poreznom upravom rukovodi direktor Porezne uprave (u daljnjem tekstu: direktor). Direktor ima zamjenika. Direktora i zamjenika direktora imenuje Vlada Federacije, na prijedlog federalnog ministra finansija (u daljnjem tekstu: ministar) na pe - riod od četiri godine sa mogućnošću novog imenovanja." U stavu 3. prva rečenica se mijenja i glasi: "Porezna uprava je organizirana na dva nivoa i to na nivou Središnjeg ureda i nivou kantonalnih poreznih ureda sa pripadajućim poreznim ispostavama". Stav 5. mijenja se i glasi: "Direktor, uz saglasnost ministra a prema provedenoj proceduri utvrđenoj u Poglavlju IV. Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/03, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), postavlja i razrješava rukovodioce sektora unutar Središnjeg ureda, rukovodioce kantonalnih poreznih ureda i šefove poreznih ispostava." Stav 6. briše se. Član 4. U članu 5. u st. 3. i 4. riječi: "Na zahtjev Porezne uprave, Carinska uprava će joj" zamjenjuju se riječima: "U cilju međusobne saradnje, Uprava za indirektno oporezivanje će Poreznoj upravi". Iza stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi: "Porezna uprava dužna je razmjenjivati informacije sa odgovarajućim organima u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu u cilju većeg poštivanja poreznih zakona oba entiteta i Distrikta." Dosadašnji stav 7. postaje stav 8. mijenja se i glasi: "Porezna uprava i Uprava za indirektno oporezivanje dužne su koordinirati aktivnosti i obostrano razmjenjivati informacije sa odgovarajućim organima u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu u cilju većeg poštivanja poreznih zakona oba entiteta i Distrikta." Član 5. U članu 7. u stavu 1. riječi: "Porezna uprava i njeni radnici" zamjenjuju se riječju "zaposlenici", a riječi: "imat će" riječju "imaju". U stavu 1. u alineji 14. riječi: "vode postupak i izriču kazne" zamjenjuju se riječima: "izdaju prekršajne naloge". U stavu 1. u alineji 18. riječ "šezdeset (60)" zamjenjuje se riječju "stotinudvadeset (120)". Stav 2. mijenja se i glasi: "Zaposlenicima poreznog organa nije dozvoljeno da budu u organima političkih stranaka, niti u zakonodavnoj vlasti na bilo kojem nivou." Član 6. U članu 9. u stavu 1. riječ "Radnici" zamjenjuje se riječju "Zaposlenici". Član 7. U članu 10. u st. 1. i 2. riječ "Radnici" zamjenjuje se riječju "Zaposlenici". U stavu 2. iza riječi: "Poreznoj upravi" piše se tačka, a riječi: "ili poreznom obvezniku" brišu se. Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: " Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine je or gan od značaja za javnu sigurnost." Član 8. Iza člana 12. dodaje se novi član 12a. koji glasi: " 12a. Na prijedlog ministra Vlada Federacije može donijeti odluku kojom će utvrditi pravo zaposlenika Porezne uprave koji rade na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, na poseban dodatak u visini do 20% od osnovne plaće. Odlukom iz stava 1. ovog člana utvrdit će se poslovi kod kojih postoje posebni uvjeti rada i procent posebnog dodatka za te poslove." Član 9. Iza člana 15. dodaje se novi član 15a. koji glasi: "15a. Identifikacioni broj dodijeljen poreznom obvezniku oduzet će se u sljedećim slučajevima: 1.ako se utvrdi da je identifikacioni broj dodijeljen bez podnošenja propisane dokumentacije ili ako je lažna dokumentacija, odnosno lažne informacije korištene u postupku dodijele identifikacionog broja; 2.ako je nakon izdavanja identifikacionog broja zakono - davac propisao druge uvjete za poreznu registraciju i identifikaciju poreznog obveznika, a porezni obveznik ne postupi u skladu sa izmjenjenom zakonskom regulativom; 3.ako nadležni sud utvrdi da je upis u sudski registar bio nedopustiv ili je naknadno postao nedopustiv, 4.u drugim slučajevima u kojima se utvrdi da je dodjela identifikacionog broja bila nedopustiva ili je naknadno postala nedopustiva. Postupak oduzimanja identifikacionog broja provodi se na zahtjev lica koje ima pravni interes ili po službenoj dužnosti, u skladu sa odredbama upravnog postupka. Postupak provodi organizaciona jedinica Porezne uprave koja je i dodijelila identifikacioni broj poreznom obvezniku." Član 10. U članu 16. u stavu 3. iza riječi: "dostavlja poreznom organu rješenje o sudskoj registraciji sa prilozima" dodaju se riječi: "i izvod iz sudskog registra koji ne može biti stariji od trideset (30) dana od dana izdavanja". Član 11. U članu 18. iza stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi: "Or gan uprave ili drugi nadležni or gan koji vodi evidenciju o imovini i upisuje promjene o vlasništvu nad imovinom obavještava nadležni Porezni ured o svim promjenama u roku od pet (5) radnih dana od dana takve upisane promjene kod subjekta nad čijom imovinom je Porezna uprava upisala zakonsku hipoteku." Član 12. U članu 20. u stavu 6. u četvrtom redu riječi: "na floppy disketi" zamjenjuju se riječima: "elektronskim putem". U stavu 7. na kraju prve rečenice umjesto tačke piše se zarez i dodaje sljedeće riječi: "a ukoliko se radi o prijavi podnesenoj elektronskim putem, prijava se potpisuje u skladu sa Zakonom o elektronskom potpisu". Član 13. U članu 22. iza stava 4. dodaje se stav 5. koji glasi: " Porezna uprava ima ovlaštenje izmijeniti poreznu prijavu podnesenu od poreznog obveznika ukoliko utvrdi da porezna prijava nije ispravno podnesena ili ne sadrži tačne podatke. Izmjenu porezne prijave Porezna uprava može izvršiti tek po isteku roka iz stava 4. ovog člana i po proceduri propisanoj ovim zakonom." Član 14. U članu 27. stav 1. mijenja se i glasi: "Porezna obaveza je obaveza poreznog obveznika da plati porez, doprinose, takse i novčane kazne uključujući i pripadajuće kamate u skladu sa poreznim zakonima i zakonima kojima se uređuju pitanja doprinosa i odnosnih taksi i novčanih kazni." Član 15. U članu 28. u stavu 1., u drugom redu iza riječi "dužno" dodaju se riječi: "obustaviti i", a u petom redu iza riječi "kada" dodaje se riječ "je", u šestom redu iza riječi "poduzetnik" riječ "naplati" se briše, a dodaju se riječi: "bilo dužno obustaviti i naplatiti". Član 16. U članu 29. u stavu 1. u alineji 1., iza riječi "direktor" dodaju se riječi: "ili osnivač". Član 17. Član 36. mijenja se i glasi: "Izmirenje porezne obaveze podrazumijeva plaćanje ukupnog iznosa poreza, doprinosa, taksi i novčanih kazni uključujući i pripadajuće kamate. Plaćanje poreza obavlja se u iznosu i rokovima u skladu sa poreznim zakonima. Plaćanje doprinosa obavlja se u skladu sa odredbama Zakona o doprinosima. Plaćanje takse obavlja se u gotovini ili putem računa u skladu sa propisima kojima su regulirane takse. Plaćanje novčanih kazni evidentiranih u registru novčanih kazni koje se naplaćuju u postupku prinudne naplate obavlja se u skladu sa odredbama Poglavlja XI. Zakona. Plaćanje obaveza iz st. od 2. do 5. ovog člana izvršava se putem OOPP na propisane račune u zakonskom sredstvu plaćanja u Bosni i Hercegovini." Član 18. U članu 40. stav 3. mijenja se i glasi: "Razrez se poništava ili mijenja samo ako rukovodilac nadležnog poreznog ureda odredi da se razrez poništava ili mijenja, ili prema presudi nadležnog suda. Ova pravila se neće primijeniti ako se razrez mijenja zbog izmjene porezne prijave od poreznog obveznika." Član 19. U članu 43. stav 3. mijenja se i glasi: "Nakon što poreznom obvezniku bude uručen nalog za plaćanje u skladu sa članom 3. stav 1. tačka (12) Zakona i ako porezna obaveza ostane neplaćena, rukovodilac nadležnog poreznog ureda donosi rješenje o pokretanju postupka prinudne naplate, a to rješenje dostavlja se poreznom obvezniku prije poduzimanja konkretnih mjera prinudne naplate." U stavu 5. u alineji 4. iznos "250,00 KM" zamjenjuje se iznosom "300,00 KM". Član 20. U članu 45. u stavu 1. u alineji 1., iza riječi "trošak" dodaje se riječ "prinudne". Član 21. U članu 46. u stavu 2. iza riječi "obvezniku" umjesto tačke piše se zarez i dodaju riječi: "u skladu sa članom 3. tačka (12) Zakona". Član 22. U članu 47. u stavu 1. u alineji 5. tačka 2. mijenja se i glasi: "2. ne postoji obračun ili postoje greške u obračunu kamate na zakašnjelo plaćanje, ili". U stavu 2. riječ "dostavljeno" zamjenjuje se riječju "uručeno" i iza riječi "obvezniku" dodaju se riječi: "u skladu sa članom 3. tačka (12) Zakona". Član 23. U članu 48. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Ukoliko je rješenje o obustavi doneseno iz razloga što je istekao pe riod u kojem je porezna obaveza naplativa (član 47. stav 1. alineja 1.) u istom rješenju odredit će se da se poništavaju poduzete radnje u postupku naplate i da se poništava izvršeni razrez tih poreznih obaveza." Dosadašnji stav 2. postaje stav 3. Član 24. U članu 50. u stavu 1. u četvrtom redu riječ "svu" se briše, a u petom redu iza riječi "obveznika" dodaju se riječi: "u visini dvostrukog iznosa duga". Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Konkretnu imovinu i imovinska prava na kojima se upisuje zakonska hipoteka u visini dvostrukog iznosa duga određuje Porezna uprava nakon pribavljanja podataka o imovini i imovinskim pravima poreznog obveznika i nakon procjene vrijednosti konkretne imovine i imovinskih prava od ovlaštenog sudskog vještaka koju osigurava porezni obveznik. Ako porezni obveznik nema imovine i imovinskih prava u vrijednosti koja je jednaka dvostrukom iznosu duga, zakonska hipoteka se upisuje na svu imovinu i imovinska prava poreznog obveznika." St. 2., 3. i 4. postaju st. 3., 4. i 5. Dosadašnji stav 2. koji postaje stav 3. mijenja se i glasi: "Zakonska hipoteka iz stava 1. ovog člana traje do izmirenja porezne obaveze ili poništenja razreza poreza." U stavu 4. koji postaje stav 5. riječ "svu" se briše. Iza stava 4., koji postaje stav 5., dodaje se novi stav 6. koji glasi: "Poreznom obvezniku čija je sva imovina i imovinska prava ili njihov dio postala predmetom zakonske hipoteke zbog poreznog duga, koji u cilju izmirenja tog duga hoće da proda svoju cjelokupnu imovinu i imovinska prava ili njihov dio, Porezna uprava dozvolit će njihovu prodaju, ukoliko kupac te imovine i imovinskih prava izvrši uplatu cijene te imovine i imovinskih prava dogovorene između poreznog obveznika - dužnika i kupca na odgovarajuće račune javnih prihoda. Cijena koju dogovore prodavac-dužnik i kupac mora biti zasnovana na procjeni vrijednosti predmetne imovine i imovinskih prava sačinjenoj od sudskog vještaka odgovarajuće struke." Dosadašnji stav 5. postaje stav 7. Stav 5. koji postaje stav 7. mijenja se i glasi: "Nadležni porezni ured dužan je u roku od dva (2) radna dana nakon izmirenja odgovarajuće porezne obaveze, odnosno nakon uplate sredstava ostvarenih prodajom dužnikove imovine i imovinskih prava na račune javnih prihoda - bilo da je tu uplatu izvršio sam porezni obveznik - dužnik ili kupac sve ili dijela imovine i imovinskih prava dužnika u skladu sa utvrđenim procedurama, izvršiti brisanje hipoteke u istom uredu (uredima) u kojem su bila i evidentirana." Član 25. U članu 51. u stavu 6. riječ "dostave" zamjenjuje se riječju "uručenja". Član 26. U članu 54. u stavu 11. riječi: "poreznu obavezu i troškove" zamjenjuju se riječima: "troškove postupka prinudne naplate, kamate i poreznu obavezu". Član 27. U članu 55. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Način i postupak davanja i preuzimanja zaplijenjene imovine iz stava 1. ovog člana propisat će Vlada Federacije podzakonskim aktom u roku od šezdeset (60) dana od dana stupanja na snagu ovog zakona." Dosadašnji stav 2. postaje stav 3. Član 28. U članu 57. u stavu 1. iza riječi "obaveze" dodaju se riječi: "u postupku prinudne naplate". Član 29. U članu 58. u stavu 4. riječ "direktor" zamjenjuje se riječima: "Federalno ministarstvo finansija". Član 30. U članu 63. u stavu 3. u alineji 3., riječi: "posebne takse" zamjenjuju se riječju "kamate". Član 31. U članu 64. u stavu 1. riječi: "drugih radnika" zamjenjuju se riječju "zaposlenika" , a umjesto tačke na kraju teksta stavlja se zarez i dodaju riječi: "u skladu sa zakonom". Član 32. U članu 66. u stavu 5. riječi: "drugačije ne odluči direktor ili, u slučaju odsustva direktora, njegov zamjenik" zamjenjuju se riječima: "postoji osnov za obnovu postupka". Stav 7. mijenja se i glasi: "Ako prilikom kontrole zaposlenik Porezne uprave otkrije da porezni obveznik posluje nezakonito, tada će ovo predstavljati osnov za privremeno obustavljanje poslovnih aktivnosti poreznog obveznika pečaćenjem njegovih poslovnih prostorija. Nezakonito poslovanje u smislu ovog zakona uključuje poslovanje bez dozvole, neprijavljivanje zaposlenika, poslovanje sa robom kojoj se ne zna porijeklo, neevidentiranje prometa u skladu sa poreznim zakonima i onemogućavanje ovlaštenim zaposlenicima da u skladu sa ovim zakonom izvrše inspekcijski nadzor ili neku drugu zakonom propisanu radnju." Član 33. U članu 67. u stavu 1. riječi: "kao dokaze" brišu se. Stav 2. briše se. Član 34. U članu 71. u stavu 1. na kraju teksta umjesto tačke stavlja se zarez i dodaju riječi: "vodeći računa o pripadnosti prihoda". Član 35. U nazivu Poglavlja XV. riječ "ZASTARE" zamjenjuje se riječima: "I ZASTARA ". Član 36. U članu 73. u stavu 1. alineja 1. mijenja se i glasi: "- za porez i kaznu koja se odnosi na taj porez u roku od pet (5) godina nakon što je porezna prijava za taj porez podnesena ili nakon isteka zakonskog roka za podnošenje porezne prijave, računajući od dana koji je kasnije nastupio". U stavu 2. alineja 1. mijenja se i glasi: "- za porez ili kaznu koja se odnosi na taj porez, ako je porezna prijava za taj porez lažna ili ako porezna prijava za taj porez nije podnesena". Član 37. U članu 74. u stavu 1. alineja 1. mijenja se i glasi: "- u roku od pet (5) godina nakon što je prijava za taj porez podnesena od poreznog obveznika, ili ". U stavu 1. iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi: "- u roku od pet (5) godina od dana izvršnosti porezne obaveze koju je utvrdila Porezna uprava podnošenjem prijave u ime poreznog obveznika ili rješenjem o dodatno utvrđenim poreznim obavezama". Dosadašnja alineja 2. postaje alineja 3. Član 38. Iza člana 74. dodaje se novi član 74 a., koji glasi: "Član 74a. Zastarjevanje prava na razrez i prava na naplatu poreza, kamata, troškova prinudne naplate i novčanih kazni prekida se svakom službenom radnjom nadležnog poreznog organa poduzetoj u cilju razreza i naplate poreza. Poslije svakog prekida zastarijevanje počinje teći iznova, a vrijeme koje je prošlo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastarjelost." Član 39. U članu 76. st. 2. i 3. mijenjaju se i glase: "Žalba se neposredno predaje ili šalje poštom organu koji je donio prvostepeno rješenje u roku od osam (8) dana od dana prijema prvostepenog rješenja. Kad prvostepeni or gan nađe da je podnesena žalba dopuštena, pravovremena i izjavljena od ovlaštenog lica, a pobijano rješenje nije zamijenio novim rješenjem, u skladu sa zakonom, dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam (8) dana od dana prijema žalbe poslati žalbu Ministarstvu na rješavanje." Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Ministarstvo kao drugostepeni or gan rješava po žalbi u roku od trideset (30) dana od dana prijema žalbe od prvostepenog organa." Dosadašnji stav 4. postaje stav 5. Član 40. Član 77. briše se. Član 41. U članu 78. u st. 1., 2. i 3. riječi: "Vrhovnom sudu Federacije" zamjenjuju se riječima: " nadležnom sudu u Federaciji". Član 42. Član 81. mijenja se i glasi: "Pravno lice koje prekrši bilo koju proceduru registriranja kod Porezne uprave prema Poglavlju VI. Zakona ili koje se ne registruje na vrijeme bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM. Fizičko lice koje prekrši bilo koju proceduru registriranja kod Porezne uprave prema Poglavlju VI. Zakona ili koje se ne registruje na vrijeme bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM." Član 43. Član 84. mijenja se i glasi: "Pravno lice koje ne podnese poreznu prijavu Poreznoj upravi na način propisan ovim ili bilo kojim poreznim zakonom Federacije, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM. Fizičko lice koje ne podnese poreznu prijavu Poreznoj upravi na način propisan ovim ili bilo kojim poreznim zakonom Federacije, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 3.000,00 KM. Za svaku prijavu koju mora sačiniti Porezna uprava u ime poreznog obveznika propisuje se novčana kazna u iznosu od 500,00 KM do 50.000,00 KM." Član 44. Član 88. mijenja se i glasi: "Pravno lice koje se ne pridržava procedura za vođenje knjiga i evidencija koje je dužno voditi u skladu sa poreznim zakonima i koje ne dostavi Poreznoj upravi porezne isprave u rokovima propisanim poreznim zakonima, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM. Fizičko lice koje se ne pridržava procedura za vođenje knjiga i evidencija koje je dužno voditi u skladu sa poreznim zakonima i koje ne dostavi Poreznoj upravi porezne isprave u rokovima propisanim poreznim zakonima, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM." Član 45. Iza člana 94. dodaju se čl. 94a. i 94b. koji glase: "Član 94a. Pravno lice koje u datom roku ne otkloni nedostatke koje mu je rješenjem naložio porezni inspektor, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM. Fizičko lice koje u datom roku ne otkloni nedostatke koje mu je rješenjem naložio porezni inspektor, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM. Član 94b. Pravno lice kod kojeg se utvrde nezakonitosti iz člana 66. Zakona, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 30.000,00 KM. Fizičko lice kod kojeg se utvrde nezakonitosti iz člana 66. Zakona, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM." Član 46. Član 96. mijenja se i glasi: "Porezna uprava dužna je, na zahtjev poreznih obveznika, davati mišljenja i odgovore na pitanja u vezi sa primjenom propisa kojima se reguliraju porezi, doprinosi i takse, a za čiju naplatu i kontrolu je nadležna. Način i postupak davanja mišljenja iz prethodnog stava propisat će ministar podzakonskim aktom u roku od šezdeset (60) dana od dana stupanja na snagu ovog zakona." Član 47. Zakonodavno-pravne komisije oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine utvrdit će prečišćeni tekst Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine. Član 48. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. 729 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O UNUTARNJOJ TRGOVINI Proglašava se Zakon o unutarnjoj trgovini koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkog doma od 9. ožujka 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 27. svibnja 2010. godine. Broj 01-02-347/10 6. srpnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Krišto, v. r. ZAKON O UNUTARNJOJ TRGOVINI I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se zakonom uređuje: obavljanje i uvjeti za obavljanje trgovine na veliko, trgovine na malo i trgovinskih usluga, osnivanje i prestanak rada trgovinske radnje, posebni oblici obavljanja trgovine, način obrazovanja cijena, zaštita potrošača i nedopušteno trgovanje, ograničenje obavljanja trgovine, nadzor nad primjenom ovoga zakona, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje trgovine na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija BiH). Članak 2. 1)Pod trgovinom u smislu ovoga zakona smatraju se kupnja i prodaja robe i obavljanje trgovinskih usluga. 2)Pravne i fizičke osobe koje se bave trgovinom na temelju registracije, odnosno rješenja kojim se odobrava obavljanje trgovine i trgovinskih usluga smatraju se trgovcem sukladno uvjetima propisanim ovim zakonom. 3)Odredbe ovoga zakona, kojima se uređuju prava, obveze i sankcije za trgovca, odgovarajuće se primjenjuju i na: a)pravne i fizičke osobe koje se bave trgovinom mimo registracije, odnosno odobrenja za obavljanje trgovine, b)pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje djelatnosti proizvodnje i obavljanja usluga, kada svoje proizvode i usluge prodaju na tržištu, c)fizičke osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, kada svoje poljoprivredne proizvode prodaju na tržnici na malo, d)fizičke osobe koje na temelju ugovora s trgovcem obavljaju za trgovca trgovinu na malo izvan prodavaonice, e)fizičke osobe - građani koji se bave trgovinom bez odobrenja za obavljanje trgovine tijela grada, odnosno općine mjerodavne za oblast trgovine (u daljnjem tekstu: mjerodavno tijelo). Članak 3. 1)Trgovina se obavlja slobodno pod jednakim uvjetima na tržištu, za sve trgovce sukladno zakonu, dobrim poslovnim običajima, načelima lojalne konkurencije i trgovinskim pravilima, odnosno uzancama. 2)Roba koja se stavlja u promet mora biti sukladna standardima, tehničkim normativima i kvalitativnim normama propisanim ili priznatim kao uvjet za njihovo stavljanje u promet i/ili uporabu na tržištu Bosne i Hercegovine. 3)Cijena robe koja se stavlja u promet formira se i iskazuje u domaćoj valuti u apoenima novčanica koje su u opticaju u Bosni i Hercegovini. Članak 4. 1)Aktima tijela Federacije, kantona, grada i općine ne može se ograničavati nastupanje na tržištu, narušavati konkurencija, niti se mogu pojedini trgovci ili potrošači stavljati u nejednakopravan položaj na tržištu. 2)Iznimno od odredbe iz stavka 1) ovoga članka, ukoliko nastanu ili mogu nastati značajniji poremećaji na tržištu usljed elementarne nepogode, nestašice dobara prijeko potreb nih za potrebe obrane, odnosno za potrebe gospodarstva i opskrbe stanovništva, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) može propisati privre - mene mjere ograničavanja tržišta sukladno ovom zakonu. II. OBAVLJANJE TRGOVINE Članak 5. Trgovina se obavlja kao trgovina na veliko i trgovina na malo. 1. Trgovina na veliko Članak 6. 1)Trgovina na veliko je kupovina robe radi daljnje prodaje profesionalnim korisnicima, drugim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju registriranu djelatnost ili djelatnost odobrenu sukladno zakonu, uz obvezatno izdavanje fakture, odnosno računa. 2)Trgovina na veliko obavlja se u posebnim prodajnim prosto - rijama, skladištima ili drugim mjestima koja ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom i drugim propisima. 3)Trgovina na veliko može se obavljati i kao trgovina na veliko u tranzitu kada se kupnja i prodaja robe obavlja bez prethodnog skladištenja u skladištu trgovca na veliko. 4)Za obavljanje trgovine na veliko u tranzitu nije potreban prodajni prostor (skladište). 5)Za određenu vrstu robe može se utvrditi da se trgovina na veliko ne može obavljati u tranzitu. 6)Vlada Federacije na prijedlog federalnoga ministra trgovine (u daljnjem tekstu: ministar) utvrđuje vrstu robe kojom se ne može obavljati trgovina na veliko u tranzitu. 2. Trgovina na malo Članak 7. 1)Trgovina na malo je prodaja robe krajnjim potrošačima radi zadovoljavanja njihovih osobnih i obiteljskih potreba ili potreba kućanstva. 2)Trgovina na malo obavlja se u prodavaonicama ili izvan prodavaonica ako su za takav način prodaje ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom i drugim propisima. 3)Ako trgovac ispunjava uvjete po posebnom propisu da u prodavaonici pored trgovinske obavlja i neku drugu djelatnost, prostor namijenjen toj djelatnosti mora biti fizički odvojen od dijela prodavaonice namijenjenog trgovinskoj djelatnosti. 4)Trgovac može u svojoj prodavaonici dodatno obrađivati hranu, uz ispunjavanje uvjeta propisanih posebnim propisom, tako da bude primjerena za uporabu. 5)Zabranjena je konzumacija hrane i pića u prodavaonici iz stavka 4) ovoga članka. 6)U prodavaonici su dopuštene besplatne degustacije pojedinih vrsta robe na kojima je istaknuta oznaka za tu namjenu. 7)Ministar će donijeti pravilnik o klasifikaciji prodavaonice i drugih oblika trgovine na malo. Članak 8. 1)Trgovina na malo izvan prodavaonice je oblik trgovine na malo kada se prodaja robe i/ili usluga obavlja na neki od sljedećih načina: a)na štandovima, stolovima i boksovima na tržnicama na malo, b)na štandovima i stolovima izvan tržnica na malo, c)putem kioska, d)pokretnom prodajom, e)prodajom na daljinu (prodaja putem kataloga, TV prodaja, prodaja putem interneta, prodaja putem telefona), f)izravnom prodajom putem posrednika, g)prodaja putem automata, h)prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe i sl.). 2)Prodaja robe ne može se vršiti na način propisan stavkom 1) ovoga članka ako je takav način prodaje zabranjen posebnim propisima. 3)Prodaju robe na štandovima i stolovima izvan tržnica na malo, prodaju putem kioska, prodaju putem au tom ata i prigodnu prodaju na javnim površinama i površinama koje imaju pristup s javne prometne površine, mogu obavljati registrirani trgovci samo na mjestima koja svojom odlukom odredi mjerodavno tijelo kantona, grada ili općine i za koja mjerodavno tijelo da odobrenje. 4)Mjerodavno tijelo može propisati vanjski izgled prodajnog objekta iz stavka 3) ovoga članka vodeći računa o lokalnom ambijentu. Članak 9. Iznimno od odredbe članka 8. stavak 3), registrirani trgovci mogu sudjelovati na organiziranim prigodnim prodajama bez posebnog odobrenja mjerodavnoga tijela kantona, grada ili općine, sukladno uvjetima koje propisuje registrirani organizator tih prodaja, ukoliko organizator tih prodaja posjeduje odgovarajuće odobrenje. Članak 10. 1)U trgovini na malo zabranjuje se trgovcu da prodaje alkoholna pića i druga pića koja sadrže alkohol, duhan i duhanske proizvode osobama mlađim od 18 godina. 2)Na svim prodajnim mjestima, na kojima se prodaju alkoholna pića i pića koja sadrže alkohol, duhan i duhanski proizvodi, mora biti istaknuta oznaka o zabrani njihove prodaje osobama mlađim od 18 godina. 3)Trgovac je dužan uskratiti prodaju robe iz stavka 1) ovoga članka kupcu ako procijeni da je mlađi od 18 godina, a kupac dragovoljno ne dokaže da je stariji od 18 godina davanjem na uvid trgovcu svoj identifikacijski dokument sa slikom. III. UVJETI ZA OBAVLJANJE TRGOVINE Članak 11. 1)Trgovinu na veliko i trgovinu na malo može obavljati trgovac sa svojstvom pravne osobe koji se bavi trgovinom na temelju registracije i koji ispunjava uvjete utvrđene ovim zakonom i drugim propisima. 2)Trgovinu na malo može obavljati i trgovac sa svojstvom fizičke osobe, ali samo u jednom prodajnom objektu odnosno na jednom prodajnom mjestu (u daljnjem tekstu: trgovinska radnja) pod uvjetima propisanim ovim zakonom i drugim propisima. 3)Uposlenici u pravnoj osobi iz stavka 1) ovoga članka i uposlenici u trgovinskoj radnji iz stavka 2) ovoga članka, moraju imati najmanje III. stupanj stručne spreme. 4)Trgovac može bez upisa u registar obavljati i druge poslove u manjem opsegu koji služe uspješnom obavljanju trgovine, a uobičajeno se obavljaju uz ovu djelatnost, kao što su poslovi utovara, prijevoza i istovara robe, poslovi dostavljanja robe kupcu i slično, a obavljanje tih poslova ne predstavlja redovitu djelatnost trgovca. 5)Trgovac je dužan na svakom prodajnom objektu, kao i pri prodaji robe izvan prodavaonice istaknuti tvrtku pod kojom je upisan u registar kod mjerodavnoga registarskog suda, odnosno mjerodavnoga tijela. 6)Trgovac je dužan utvrditi pisana pravila o uvjetima prodaje (cijena, način plaćanja i isporuke, bonifikacije i sl.) i na prikladan način učiniti kupcu dostupnim i pridržavati se tih uvjeta. 7)Trgovac je dužan formirati i istaknuti cijenu robe, koju stavlja u promet, u domaćoj valuti u apoenima novčanica koje su u opticaju u Bosni i Hercegovini i izdati račun za prodanu robu. Članak 12. 1)Za obavljanje trgovine na veliko i trgovine na malo, trgovac je dužan osigurati prodajni objekt ili drugo prodajno mjesto koje ispunjava uvjete propisane ovim zakonom i drugim propisima. 2)Prodajni objekt je prostor u kojem se obavlja trgovina i mora biti izgrađen sukladno važećim urbanističko-građevinskim propisima kao poslovni prostor za obavljanje odgovarajuće trgovinske djelatnosti, a što utvrđuje mjerodavno tijelo rješenjem o uporabnoj dozvoli. Postojanje rješenja nije minimalno tehnički uvjet za početak rada prodajnog objekta i u njemu se može obavljati poslovanje, ali se ova činjenica provjerava zajedno s provjerom postojanja uvjeta iz st. 3) i 4) ovoga članka. 3)Uvjete u pogledu minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostora, uređaja i opreme i stočnih pijaca u kojima se obavlja trgovina na veliko i trgovina na malo, kao i uvjete obavljanja trgovine izvan poslovnog prostora i utvrđivanje roba iz skupina i podskupina roba koje se mogu prodavati u tim poslovnim prostorijama propisat će ministar podzakonskim aktom. 4)Uvjete o sanitarno-zdravstvenoj zaštiti, zaštiti na radu, zaštiti čovjekovog okoliša, te druge uvjete koji su potrebni za obavljanje trgovinske djelatnosti propisat će mjerodavna federalna ministarstva, svako u okviru svoje mjerodavnosti. 5)Trgovac pravna osoba nije dužan dokazivati ispunjavanje uvjeta iz st. 2), 3) i 4) ovoga članka u trenutku početka rada prodajnog objekta, odnosno fizička osoba u trenutku podnošenja zahtjeva za otvaranje trgovinske radnje, ali su ove osobe dužne dostaviti ovjerenu pisanu izjavu mjerodavnom tijelu kojom potvrđuju da prodajni objekt ispunjava zakonom propisane uvjete. 6)Oblik i sadržaj izjave iz stavka 5) ovoga članka propisat će ministar podzakonskim aktom. Članak 13. 1)Trgovci koji obavljaju djelatnost u trgovačkim objektima (lancima) namijenjenim za trgovinu različitih robnih skupina prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, površine od 1.000 i više četvornih metara, prije otpočinjanja rada dužni su pribaviti suglasnost Ministarstva kojom se utvrđuje ispunjavanje uvjeta glede zastupljenosti domaćih prehrambenih proizvoda u objektu. 2)Uz zahtjev za dobijanje suglasnosti stranka je dužna da kao dokaz o obveznoj zastupljenosti domaćih prehrambenih proizvoda u visini od najmanje 50% u asortimanu robe podnese odgovarajuću pismenu izjavu. 3)Rješenje kojim se odlučuje o zahtjevu za davanje suglasnosti iz stavka 1) ovoga članka konačno je u upravnom postupku. Članak 14. 1)Pravna osoba registrirana za obavljanje trgovinske djelatnosti može otpočeti s radom u prodajnom objektu nakon što mjerodavnom tijelu podnese dokaz o registraciji, izjavu iz članka 12. stavak 5) ovoga zakona i obavijest o datumu početka rada za svaki prodajni objekt, a za objekte iz članka 13. stavak 1) ovoga zakona i suglasnost Ministarstva, najkasnije u roku od pet dana prije početka rada. 2)Pravna osoba ima neograničenu odgovornost, a vlasnik odnosno suvlasnici i sve osobe ovlaštene za zastupanje koje su upisane u sudski registar na dan davanja izjave iz stavka 1) ovoga članka imaju neograničenu solidarnu odgovornost za štetu prouzrokovanu trećim osobama koja je izazvana davanjem netočne izjave o ispunjavanju uvjeta iz članka 12. ovoga zakona. 3)Ispunjenost uvjeta iz članka 12. ovoga zakona provjerava mjerodavna inspekcija, svaka u okviru svoje mjerodavnosti, u roku od 30 dana od dana prijema obavijesti i izjave iz stavka 1) ovoga članka. 4)Iznimno od stavka 1) ovoga članka trgovac koji obavlja trgovinu na veliko i poslove uvoza naftnih derivata može otpočeti s radom na temelju rješenja ministra o ispunjavanju uvjeta propisanih podzakonskim aktom. IV. OSNIVANJE TRGOVINSKE RADNJE Članak 15. 1)Trgovinska radnja osniva se donošenjem rješenja kojim se trgovcu sa svojstvom fizičke osobe odobrava obavljanje trgovinske djelatnosti. 2)Rješenje iz stavka 1) ovoga članka donosi mjerodavno tijelo. Članak 16. 1)Mjerodavno će tijelo izdati odobrenje za osnivanje trgovinske radnje osobi koja ispunjava sljedeće uvjete: a)da je državljanin Bosne i Hercegovine, b)da je poslovno sposoban, c)da posjeduje najmanje III. stupanj stručne spreme, d)da je zdravstveno sposoban, ako je za obavljanje trgovine na malo određenim robama iz predmeta poslovanja trgovinske radnje zdravstvena sposobnost propisana kao poseban uvjet, e)da ima u vlasništvu, posjedu ili zakupu poslovni prostor koji ispunjava opće i posebne uvjete utvrđene člankom 12. Zakona, f)da nema zasnovan radni odnos ili da nije ostvario prava po osnovi radnoga odnosa, g)da nema već osnovanu trgovinsku radnju, h)da mu pravomoćnom odlukom nije izrečena mjera zabrane obavljanja ove djelatnosti, i)da ispunjava i druge uvjete propisane zakonom ili drugim propisom. 2)Odobrenje za osnivanje trgovinske radnje može se izdati i osobi koja ne ispunjava uvjet iz stavka 1) točka c) ovoga članka, ako uz zahtjev podnese dokaz da osoba koju će uposliti ispunjava taj uvjet. 3)Osoba koja je dala netočnu izjavu o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1) točka e) ovoga članka ima neograničenu odgovornost za štetu prouzrokovanu trećim osobama izazvanu davanjem netočne izjave. 4)Ispunjenost uvjeta iz stavka 1) točka e) ovoga članka provjerava mjerodavna inspekcija, svaka u okviru svoje mjerodavnosti, u roku od 30 dana od dana dostavljanja konačnog rješenja kojim se odobrava obavljanje trgovinske djelatnosti. 5)Iznimno od stavka 1) točka a) ovoga članka trgovinsku radnju može osnovati i strani državljanin, uz primjenu načela uzajamnosti, ako ispunjava ostale uvjete propisane ovim člankom i ima radnu dozvolu. 6)Iznimno od stavka 1) točke e) ovoga članka, odobrenje za osnivanje trgovačke radnje može se izdati osobi koja posjeduje poslovni prostor koji ispunjava opće i posebne uvjete utvrđene člankom 12. Zakona, ukoliko pruži dokaze da se kod mjerodavnoga tijela vodi postupak reguliranja imovinsko-pravnih odnosa radi upisa prava vlasništva u zemljišne knjige (legalizacija). Članak 17. 1)Mjerodavno će tijelo u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva izdati rješenje o odobrenju za osnivanje trgovinske radnje, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 16. ovoga zakona, u suprotnom rješenjem će odbiti zahtjev. 2)Protiv rješenja iz stavka 1) ovoga članka može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu trgovine. 3)Ako mjerodavno tijelo ne donese rješenje u roku iz stavka 1) ovoga članka, rad u prodajnom objektu može otpočeti. O datumu početka rada trgovac je dužan, najkasnije u roku od pet dana prije otpočinjanja rada, pisanim putem obavijestiti mjerodavno tijelo. Članak 18. 1)Rješenje kojim se odobrava osnivanje trgovinske radnje, po konačnosti, upisuje se u Registar trgovinskih radnji (u daljnjem tekstu: Registar). 2)Trgovcu počinju teći prava i obveze od dana upisa u Registar, sukladno ovom i drugim zakonskim propisima. 3)Trgovinska radnja je dužna otpočeti s radom najkasnije u roku od tri mjeseca od dana izdavanja rješenja. 4)Rješenje o odobrenju za osnivanje trgovinske radnje ne može se prenijeti na drugu osobu. Članak 19. Rješenje o odobrenju za osnivanje trgovinske radnje obvezatno sadrži: a)osobno ime i prezime, jedinstveni matični broj i adresu prebivališta podnositelja zahtjeva prema CIPS evidenciji, b)vrstu trgovinske radnje, odnosno maloprodajnog objekta, c)šifru djelatnosti trgovinske radnje, d)poslovno sjedište i e)naziv trgovinske radnje. Članak 20. 1)Mjerodavno tijelo koje je donijelo rješenje o odobrenju za osnivanje trgovinske radnje vodi Registar. 2)Ministar propisuje sadržaj i način vođenja Registra. Članak 21. 1)Trgovinska radnja može otpočeti s radom danom upisa u Registar. 2)O upisu u Registar tijelo koje vodi Registar obavijestit će mjerodavnu poreznu upravu, mjerodavno tijelo tržišne inspekcije, kantonalno tijelo mjerodavno za oblast trgovine i druga tijela koja vrše nadzor u ovoj oblasti dostavljanjem konačnog rješenja kojim se odobrava osnivanje trgovinske radnje. 3)Iznimno, trgovinska radnja može otpočeti s radom bez upisa u Registar sukladno odredbi članka 17. stavak 3) ovoga zakona. V. PRESTANAK RADA TRGOVINSKE RADNJE Članak 22. 1)Rješenje o odobrenju za osnivanje trgovinske radnje prestaje važiti odjavom, po sili zakona i u drugim slučajevima određenim zakonom. 2)Trgovac je dužan odjaviti trgovinsku radnju pisanim putem mjerodavnom tijelu prije prestanka rada. 3)Prestanak obavljanja trgovinske radnje utvrđuje se danom navedenim u zahtjevu za odjavu, s tim da se obavljanje trgovinske djelatnosti ne može odjaviti unazad. 4)Ako u odjavi nije naznačen da tum prestanka rada trgovinske radnje, prestanak se utvrđuje danom podnošenja zahtjeva za odjavu. 5)Rješenje o odobrenju za osnivanje trgovinske radnje prestaje važiti po sili zakona danom utvrđivanja sljedećih razloga: a)smrću imaoca radnje, b)ako trgovac ne počne obavljati trgovinu na malo u roku od tri mjeseca od dana izdavanja rješenja o odobrenju za obavljanje trgovinske djelatnosti, c)ako prestane ispunjavati bilo koji od uvjeta navedenih u čl. 12. i 16. ovoga zakona, d)ako je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da nisu ispunjeni uvjeti propisani čl. 12. i 16. ovoga zakona, propisima donesenim na temelju ovoga zakona i drugim propisima, a utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u zadanome roku, e)ako se naknadno utvrdi da je rješenje o odobrenju za obavljanje djelatnosti utemeljeno na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokazima. Članak 23. 1)O prestanku važenja rješenja u smislu članka 22. ovoga zakona mjerodavno tijelo donosi rješenje. 2)Po konačnosti rješenja trgovinska radnja se briše iz Registra. 3)O brisanju iz Registra mjerodavno će tijelo obavijestiti mjerodavnu poreznu upravu, mjerodavno tijelo tržišne inspekcije, kantonalno tijelo mjerodavno za oblast trgovine i druga tijela koja vrše nadzor u ovoj oblasti dostavljanjem konačnog rješenja. VI. OSTALE OBVEZE U OBAVLJANJU TRGOVINE Članak 24. 1)Radno vrijeme i raspored dnevnog i tjednog radnog vremena prodajnih objekata, radno vrijeme u dane državnih blagdana i neradnih dana u kojima je trgovac dužan poslovati, te radno vrijeme za tržnice, sajmove, izložbe i druge povremene načine obavljanja trgovine, utvrđuje mjerodavno tijelo. 2)Trgovac je dužan utvrditi radno vrijeme prodajnog objekta i drugog oblika trgovine sukladno ovom zakonu vodeći računa o broju uposlenih djelatnika i poštivanju njihovih prava uređenih Zakonom o radu, drugim radnopravnim propisima, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu. 3)Trgovac je dužan na vidnom mjestu istaknuti radno vrijeme, te raspored dnevnog i tjednog radnog vremena, radno vrijeme u dane državnih blagdana i neradnih dana, radno vrijeme povremenog načina obavljanja trgovine, te se pridržavati tog radnog vremena. Članak 25. 1)Trgovac je dužan voditi evidencije utvrđene zakonom i drugim propisima. 2)Robu u prometu mora pratiti vjerodostojna dokumentacija iz koje se nedvosmisleno može utvrditi podrijetlo i vlasništvo nad robom. Robu u prijevozu mora pratiti prijevoznica, faktura dobavljača ili otpremnica, otkupni blok koji treba sadržiti podatke o isporučitelju i mjestu utovara, naziv primatelja i mjesto istovara, a za uvezenu robu pod carinskim nadzorom jedinstvenu carinsku ispravu sa ino fakturom koja se na zahtjev inspektora mora predočiti odmah ili najdalje u roku od 24 sata od momenta kada je nedostatak utvrđen. 3)Trgovac na veliko dužan je u svakom skladištu, odnosno u poslovnom prostoru držati i ažurno voditi trgovinsku knjigu na veliko. Iznimno, trgovac nije obvezan posebice voditi trgovinsku knjigu na veliko ukoliko u svome računovodstvu vodi ažurno sve podatke glede nabavke i prodaje robe i obvezne elemente kalkulacije cijene propisane podzakonskim aktom. 4)Trgovac na malo dužan je u svakom prodajnom objektu ili u svakom odjelu prodajnog objekta držati i ažurno voditi trgovinsku knjigu na malo koja sadrži podatke o nabavci i prodaji robe koja je predmet trgovine i osigurati uvid u dokumentaciju na temelju koje se vodi evidencija. 5)Trgovac je dužan u svakom objektu u kojem se obavljaju trgovinske usluge držati i ažurno voditi trgovinsku knjigu za trgovinske usluge. 6)Evidencija o nabavci robe vodi se kronološki na temelju računa, otpremnice, prijemnice i drugih dokumenata izdanih u propisanome obliku. 7)Evidencija o prodaji robe vodi se na temelju računa o vrsti, količini i cijeni prodanih proizvoda, odnosno obavljenih usluga, a promet naplaćen u gotovinskim sredstvima plaćanja evidentira se preko trake registar kase koja osigurava podatke o prodanoj robi. 8)Trgovac je dužan uz oznaku cijene robe za prodaju ili pripremljene za prodaju označiti redni broj iz trgovinske knjige i godinu zaduženja na temelju koje se može istaknuta cijena povezati s prijemnim listom odnosno zapisnikom (evidencijski broj). 9)Evidencija o trgovinskim uslugama vodi se na temelju dokumenata o obavljenoj trgovinskoj usluzi. 10)Ministar podzakonskim aktom propisuje oblik, sadržaj i način vođenja trgovinske knjige na veliko, trgovinske knjige na malo i trgovinske knjige za trgovinske usluge. VII. OBAVLJANJE I UVJETI ZA OBAVLJANJE TRGOVINSKIH USLUGA Članak 26. 1)Trgovinske su usluge djelatnosti kojima se uz naknadu potiče obavljanje razmjene robe od proizvođača do krajnjeg potrošača. 2)Trgovinske usluge su: posredničke, zastupničke, komisione, burzanske, franšizing, uskladištenje, otpremanje i dopre - manje robe (otpremništvo), kontrola kakvoće i kvantiteta robe, mar ket ing, tržnica na veliko, tržnica na malo, trgovinski centar, stočna pijaca, vašar, sajam (usluge priređivanja sajmova i gospodarskih izložbi) i druge usluge uobičajene u trgovini. 3)Trgovac sa svojstvom pravne osobe može pružati sve trgovinske usluge iz stavka 2) ovoga članka. 4)Trgovac sa svojstvom fizičke osobe može pružati samo komisione i posredničke usluge. Članak 27. Za pružanje pojedinih trgovinskih usluga trgovac je dužan osigurati minimalne tehničke uvjete u pogledu opremljenosti poslovnih prostora, uređaja i opreme, koje propisuje ministar podzakonskim aktom. Članak 28. Posredničke usluge u trgovini su poslovi posredovanja koje pruža posrednik u nakani da nalogodavcu osigura vezu s trećom osobom koja bi s nalogodavcem pregovarala o zaključivanju određenog ugovora, uz naknadu ako taj ugovor bude zaključen. Članak 29. Zastupničke usluge u trgovini su usluge zastupanja koje pruža zastupnik između nalogodavca i trećih osoba uz naknadu, ali u ime i za račun nalogodavca. Članak 30. Komisione usluge su usluge koje pruža komisionar u svoje ime i za račun komitenta kada vrši jedan ili više poslova nabave ili prodaje, koje mu povjeri komitent, uz naknadu. Članak 31. 1)Pod burzanskim se uslugama podrazumijeva organiziranje sastanaka između gospodarskih subjekata (prodavača i kupaca) radi zaključivanja ugovora o kupovini i prodaji robe. 2)Na burzi se objavljuju podaci o količini, rokovima isporuke, kakvoći i asortimanu roba i stanju na tržištu. Članak 32. Franšizing je poslovni odnos gdje jedna strana (davatelj franšize) ustupa drugoj strani (primatelju franšize) pravo da u svome poslovanju koristi ime, proizvode i usluge, te proizvodno i poslovno iskustvo davatelja franšize. Davatelj franšize obvezuje se da će primatelju franšize pružati potrebnu stručnu pomoć. Članak 33. Usluge skladištenja robe su usluge koje pruža skladištar u pogledu smještaja i čuvanja određene robe, te poduzimanja potrebne ili ugovorene radnje radi njezina čuvanja i održavanja u uvjetima propisanim za tu vrstu robe, te da je preda na zahtjev ostavodavca ili druge ovlaštene osobe, uz naknadu. Članak 34. Usluge otpremanja i dopremanja robe su usluge koje pruža otpremnik u svoje ime a za račun nalogodavca, zaključuje ugovor o utovaru, istovaru i prijevozu robe i druge ugovore potrebne za izvršenje otpreme i dopreme robe, kao i da obavi ostale uobičajene poslove i radnje, uz naknadu. Članak 35. Usluge kontrole kakvoće i kvantiteta robe i usluga su usluge koje pruža pravna osoba koja je obvezna stručno i nepristrano obaviti laboratorijsko ispitivanje kakvoće robe, kao kontrolu kakvoće i kvantiteta robe i usluga i izdati certifikat o tome naručitelju kontrole, uz naknadu. Članak 36. Mar ket ing uslugama smatraju se usluge iz oblasti istraživanja tržišta i tržišnog komuniciranja (ekonomska pro pa - ganda, reklama, izložba i sl.), kao i druge mar ket ing usluge koje se pružaju u ime i za račun komitenta. Članak 37. 1)Tržnica na veliko je posebno organizirano i uređeno mjesto na kojem se pružaju usluge prodaje i kupnje na veliko poljo - privredno-prehrambenih i drugih proizvoda iz registrirane djelatnosti, radi daljnje prodaje i prerade. 2)Za obavljanje usluga tržnice na veliko, trgovac utvrđuje tržni red kojim se bliže uređuju tržna pravila za izlaganje robe, način prodaje i druga pravila za obavljanje trgovine. 3)Na tržni red iz stavka 2) ovoga članka suglasnost daje mjerodavno tijelo. 4)Trgovac i korisnici usluga tržnice na veliko dužni su se pridržavati utvrđenog tržnog reda iz stavka 2) ovoga članka. Članak 38. Uslugama tržnice na veliko smatraju se: a)stavljanje na raspolaganje prostora za izlaganje i prodaju poljoprivredno-prehrambenih i drugih proizvoda, b)uskladištenje poljoprivredno-prehrambenih i drugih proizvoda i korištenje sredstva za manipuliranje tim proizvodima, c)obavljanje prijevoza, otpreme i dopreme, kao i poslovi održavanja kakvoće i kvantiteta uskladištenih proizvoda. Članak 39. 1)Tržnica na malo (pijaca) je organizirano i uređeno mjesto na kojem se na uobičajen način obavlja trgovina na malo poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. 2)Ostala roba ne može se prodavati na tržnici na malo ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani odgovarajućim podzakonskim aktom. 3)Za pružanje usluga tržnice na malo (pijaca), trgovac utvrđuje tržni red kojim se bliže uređuju tržna pravila za prodaju robe, vrstu robe, način izlaganja robe, te prodaju, održavanje prostorija i opreme, uvjete za obavljanje trgovine u tržnici na malo i slično. 4)Na tržni red iz prethodnog stavka suglasnost daje mjerodavno tijelo. 5)Trgovac koji pruža usluge tržnice na malo (pijace) i korisnik usluga dužni su se pridržavati utvrđenog tržnog reda iz stavka 3) ovoga članka. Članak 40. 1)Tržnica na malo rabljenom tehničkom i ostalom rabljenom robom i rabljenim automobilima je uređeno i organizirano mjesto na kojem se obavlja trgovina na malo navedenim robama. 2)Za pružanje usluga tržnice na malo rabljenom tehničkom i ostalom rabljenom robom i rabljenim automobilima trgovac utvrđuje tržni red kojim se bliže uređuju tržna pravila za asortiman robe i uvjete za obavljanje trgovine. 3)Na tržni red iz prethodnog stavka suglasnost daje mjerodavno tijelo. 4)Trgovac koji se bavi organiziranjem tržnice na malo robama iz stavka 1) ovoga članka odgovoran je za provođenje tržnog reda iz stavka 2) ovoga članka. Članak 41. 1)Trgovinski centar je posebno izgrađena ili u postojećem objektu uređena prostorna cjelina koja se sastoji od više pojedinačno opremljenih poslovnih prostora u kojima se obavlja trgovina na malo i pružaju trgovinske i druge usluge. 2)Za pružanje usluga trgovinskog centra trgovac utvrđuje tržni red kojim se bliže uređuje poslovanje trgovinskog centra. 3)Na tržni red iz stavka 2) ovoga članka suglasnost daje mjerodavno tijelo. 4)Trgovac koji pruža usluge trgovinskog centra i korisnik usluga dužni su pridržavati se utvrđenog tržnog reda iz stavka 2) ovoga članka. Članak 42. 1)Stočna pijaca je posebno organizirano, uređeno i tehnički opremljeno mjesto na kojem se vrši trgovina obilježenom stokom sukladno važećim, odnosno posebnim propisima o načinu obilježavanja stoke. 2)Trgovina na stočnoj pijaci odvija se po pijačnom redu koji donosi trgovac. 3)Na pijačni red iz stavka 2) ovoga članka suglasnost daje mjerodavno tijelo. 4)Trgovac koji pruža usluge stočne pijace i korisnici usluga dužni su pridržavati se utvrđenog pijačnog reda iz stavka 2) ovoga članka. Članak 43. 1)Vašar je posebno jednokratno organiziran oblik usluge na kojem se na uobičajen način vrši prigodna prodaja poljoprivrednih i drugih proizvoda. 2)Trgovina na vašaru odvija se po vašarskom redu i pod uvjetima i u terminima koje propiše mjerodavno tijelo. Članak 44. 1)Sajam je mjesto gdje izlagači i posjetitelji izravnim kontakti - ma međusobno razmjenjuju informacije o prednostima i unapređenjima proizvoda i usluga u cilju prodaje. 2)Sajam priređuje trgovac, pravna osoba koja je registrirana za obavljanje tih poslova. 3)Trgovac koji se bavi priređivanjem sajmova dužan je da se pridržava rokova predviđenih u kalendaru sajmova, a koji se utvrđuju u dogovoru s Gospodarskom komorom Federacije BiH. VIII. POSEBNI OBLICI OBAVLJANJA TRGOVINE 1. Dražba Članak 45. 1)Dražba, kao poseban oblik prodaje robe, organizirana je prodaja robe najboljem kupcu na temelju javnog nadmetanja na određenom mjestu i u određeno vrijeme. 2)Dražba može biti stalna i povremena. 3)Vlada Federacije uredbom će na prijedlog ministra za određenu robu propisati uvjete za organiziranje dražbe, način poslovanja te postupak prodaje robe putem dražbe. 2. Prodaja od vrata do vrata Članak 46. 1)Prodaja roba od vrata do vrata je izravna prodaja na malo izvan poslovnih prostorija trgovca putem posrednika na temelju ugovora, po prethodnom pozivu ili pristanku kupca u njegovom stanu, na radnom ili drugom mjestu, uz objašnjenja i prikazivanje uporabe proizvoda, te osobina, namjene i uporabljivosti robe, kao i drugih uvjeta koji važe za tu prodaju roba, sukladno podzakonskom aktu i drugim propisima. 2)Trgovac pravna osoba koja prodaje robu posredstvom fizičkih osoba (akvizitera) na temelju ugovora o prodaji od vrata do vrata mora biti registrirana za takvu djelatnost i pribaviti odobrenje mjerodavnoga tijela na čijem se području obavlja takav vid trgovine. 3)Trgovci iz stavka 2) ovoga članka izdaju identifikacijsku karticu akviziterima u svrhu nastupa kod potrošača. 3. Prodaja na daljinu Članak 47. 1)Prodaja na daljinu je oblik prodaje na malo kojim se ponuda roba ili pružanje usluga nudi potencijalnim potrošačima putem kataloga, TV prodaje, interneta, telefona ili drugih sredstava. 2)Ugovor o prodaji na daljinu sklapa se između trgovca i potrošača putem sredstava za komunikaciju na daljinu. Ugovor o prodaji na daljinu obvezatno sadrži i cijenu i druge uvjete prodaje. 3)Prodaju na daljinu može organizirati samo trgovac koji je registriran za tu vrstu trgovine. 4)Uvjete o prodaji na daljinu na temelju ugovora putem nekog od sredstava na daljinu propisat će ministar podzakonskim aktom sukladno posebnom propisu. 4. Otkupne postaje ili otkupna mjesta i obiteljska poljoprivredna gazdinstva Članak 48. 1)Otkup poljoprivrednih proizvoda, ljekovitog bilja, šumskih plodova i stoke može se obavljati slobodno pod uvjetima propisanim ovim zakonom i podzakonskim aktom. 2)Otkup poljoprivrednih proizvoda može se vršiti kupnjom od poljoprivrednika u otkupnim postajama, na otkupnim mjestima i na obiteljskim poljoprivrednim gazdinstvima. 3)Poljoprivrednikom u smislu ovoga članka smatra se fizička osoba od koje trgovac kupuje poljoprivredne proizvode proizvedene na njegovom poljoprivrednom gazdinstvu. 4)Otkupne postaje i otkupna mjesta posebice su uređena i organizirana mjesta koja moraju ispunjavati minimalno tehničke i ostale uvjete koje će propisati ministar podzakonskim aktom. 5)Trgovac je dužan prilikom otkupa poljoprivrednih proizvoda izdati otkupni blok (potvrdu) koji sadrži poslovno ime i sjedište, odnosno ime i prebivalište trgovca, ime i adresu prodavatelja, naziv, količinu i kakvoću poljoprivrednih proizvoda, cijenu, rok plaćanja, da tum kupnje, kao i potpis ovlaštene osobe i pečat trgovca te voditi knjigu izdanih blokova i istu čuvati sukladno propisima u računovodstvu. 6)Za obavljanje usluga otkupnih postaja i otkupnih mjesta trgovac utvrđuje tržni red kojim se bliže uređuju tržna pravila za obavljanje trgovine i dužni su pridržavati se njih. IX. ZAŠTITA POTROŠAČA I NEDOPUŠTENO TRGOVANJE Članak 49. Na sva pitanja u svezi sa zaštitom potrošača i obvezama i odgovornostima trgovaca u oblasti trgovine na veliko, trgovine na malo i pružanju trgovinskih usluga, koja nisu regulirana ovim zakonom, bit će primjenjivane odgovarajuće odredbe Zakona o zaštiti potrošača u BiH. Članak 50. 1)Pod nedopuštenim trgovanjem podrazumijevaju se radnje kojima se radi tržišnog nadmetanja povređuju trgovinski običaji i praksa. 2)Nedopušteno trgovanje je zabranjeno. Članak 51. 1)Nedopuštenim trgovanjem u smislu ovoga zakona smatra se naročito: a)reklamiranje, oglašavanje ili ponuda robe ili usluga navođenjem podataka ili uporabom izraza kojima se iskorištava ugled drugog trgovca, njegovih proizvoda ili usluga, odnosno proizvoda drugog trgovca, b)davanje podataka o drugom trgovcu, ako ti podaci štete ili mogu nanijeti štetu ugledu i poslovanju drugog trgovca, c)prodaja robe s oznakama ili podacima ili izgledom koji stvaraju ili bi mogli stvoriti zabunu u pogledu izvora, načina proizvodnje, količine, kakvoće ili drugih osobina robe, d)radnje trgovaca usmjerene na prekid poslovnih odnosa, između drugih trgovaca ili koje sprječavaju ili otežavaju poslovne odnose drugih trgovaca, e)neopravdano neispunjavanje ili raskidanje ugovora s pojedinim trgovcem kako bi se sklopio isti ili povoljniji ugovor s drugim trgovcima, f)neovlaštena uporaba imena, tvrtke, pečata, marke, industrijskog dizajna ili koje druge oznake drugog trgovca, g)davanje ili obećanje darova, imovinske ili druge koristi drugom trgovcu, njegovom djelatniku ili osobi koja radi za drugog trgovca, kako bi se davatelju omogućila pogodnost na štetu drugog trgovca ili potrošača, h)neovlaštena uporaba usluga trgovinskog putnika, trgovinskog predstavnika ili zastupnika drugog trgovca, i)protupravno pribavljanje poslovne tajne drugog trgovca ili bespravno iskorištavanje povjerene poslovne tajne drugog trgovca. Članak 52. 1)Naknada štete nastala zabranjenim radnjama nedopuštenog trgovanja ostvaruje se u sudskom postupku. 2)Tužbu iz stavka 1) ovoga članka mogu podnijeti trgovac i druge pravne i fizičke osobe koje imaju pravni interes. 3)Pravo na tužbu iz stavka 1) ovoga članka zastarijeva protekom roka od jedne godine od dana kada tužitelj sazna za djelo izvršitelja, a najkasnije tri godine od dana izvršenja djela. X. OGRANIČENJA OBAVLJANJA TRGOVINE Članak 53. 1)Vlada Federacije može posebnim propisom privremeno ograničiti obavljanje trgovine u slučaju: a)prirodnih i drugih nepogoda u Federaciji BiH, kada nastane ili bi mogao nastati osjetni poremećaj u trgovini, poremećaj u opskrbi stanovništva, ili poremećaj na drugim područjima koja ugrožavaju siguran i zdrav život građana, b)značajnih poremećaja na domaćem tržištu zbog pomanjkanja robe nužno potrebne za proizvodnju, preradu i za život građana, c)ratnog stanja i izravne ugroženosti Federacije BiH, d)potrebe osiguranja proizvoda, sirovina i reprodukcijskog materijala od posebnog strateškog značaja za obranu Federacije BiH. 2)Vlada Federacije će propisati ograničenja obavljanja trgovine u slučajevima iz stavka 1) ovoga članka samo ako poremećaj nije moguće otkloniti drugim mjerama ili ako potrebe nije moguće podmiriti iz robnih pričuva, uvozom ili drugim mjerama gospodarske politike. Članak 54. 1)U slučajevima iz članka 53. stavak 1) ovoga zakona, Vlada Federacije može propisati: a)ograničenje trgovine pojedinom robom ili posebne uvjete za trgovinu pojedinom robom, b)zabranu trgovcu da obavlja trgovinu određenom vrstom robe, c)obvezu trgovcu pribavljanja i prodaje određene vrste i količine robe, te prodaju robe određenim utvrđenim potrošačima po propisanom redoslijedu, d)obveze pojedinim trgovcima čuvanja određene količine i vrste robe. 2)U slučaju poremećaja na tržištu naftnih derivata Vlada Federacije može propisati način određivanja najviše cijene pojedinih derivata nafte na prijedlog Ministarstva, a po prethodno pribavljenom mišljenju Federalnoga ministarstva energije, rudarstva i industrije. Način određivanja najviše cijene temelji se na mjerljivim tržišnim elementima, a uključuje: cijenu derivata nafte na tržištu, devizni tečaj, uvoznu carinu, troškove primarnog skladištenja i distribucije, maržu, posebne poreze i ostale utvrđene prihode proračuna. XI. NADZOR Članak 55. 1)Upravni nadzor nad provođenjem ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona vrši Federalno ministarstvo trgovine. 2)Inspekcijski nadzor vrši mjerodavna tržišna inspekcija i druga inspekcijska tijela, svako u okviru svoje mjerodavnosti. Članak 56. 1)Mjerodavni tržišni inspektor trgovcu će rješenjem zabraniti obavljanje trgovine do otklanjanja nepravilnosti utvrđenih nalazom inspektora ako prilikom nadzora utvrdi: a)da se djelatnost trgovine obavlja bez registracije ili bez odobrenja za obavljanje trgovinske djelatnosti izdanog od mjerodavnoga tijela, b)da u poslovnom prostoru odnosno drugom prodajnom mjestu ne ispunjava zakonom propisane tehničke i druge uvjete za obavljanje te djelatnosti. 2)Žalba protiv rješenja ne odlaže izvršenje rješenja. 3)Nakon što je rješenje o zabrani postalo izvršno, inspektor će utvrditi je li rješenje izvršeno te, ako nije izvršeno, bez odgađanja će pokrenuti postupak za njegovo izvršenje i donijeti zaključak o dozvoli izvršenja po službenoj dužnosti, te izvršiti pečaćenje objekta u kojem je zabranjen rad. 4)Kada pravne i fizičke osobe obavijeste inspektora da su otklonjeni nedostaci koji su bili razlog pečaćenja, inspektor koji je rješenjem odredio zabranu rada odmah će izdati nalog, odnosno osobno izvršiti skidanje pečata. 5)Tržišni inspektor može privremeno do okončanja prekršajnog postupka oduzeti robu osobama iz stavka 1) ovoga članka. Članak 57. 1)Ako se prilikom nadzora utvrdi: da se djelatnost trgovine obavlja mimo registracije ili mimo odobrenja za obavljanje trgovinske djelatnosti izdanog od mjerodavnoga tijela i da su poslovni prostori, uređaji i oprema namijenjeni za obavljanje trgovine i vršenje usluga prestali ispunjavati propisane minimalne tehničke uvjete, kao i uvjete tehničke opremljenosti, tržišni inspektor će rješenjem odrediti rok do kojeg nedostaci moraju biti otklonjeni. 2)Ako nedostaci iz stavka 1) ovoga članka ne budu otklonjeni u određenom roku, tržišni inspektor donijet će rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti, o zatvaranju prostora, odnosno o zabrani uporabe uređaja i opreme. 3)U slučaju teže povrede higijensko-sanitarnih, zdravstvenih i tehničkih uvjeta zbog kojih mogu nastati teže posljedice po zdravlje i život ljudi i stoke, mjerodavni inspektor će donijeti rješenje kojim će odmah zabraniti obavljanje te djelatnosti dok se utvrđeni nedostaci ne otklone. 4)Žalba protiv rješenja iz stavka 3) ovoga članka ne odlaže izvršenje rješenja. Članak 58. 1)Kada tržišni inspektor u nadzoru nad kakvoćom proizvoda u prometu utvrdi da proizvod ne ispunjava propisane uvjete kakvoće, rješenjem će: a)privremeno staviti izvan prometa proizvod za koji utvrdi da se u prometu nalazi nepropisno deklariran, odnosno da je s nedostacima u deklaraciji, da stvarno stanje proizvoda ne odgovara deklariranom i naložiti otklanjanje nedostataka, b)privremeno staviti izvan prometa proizvod za koji je laboratorijskim ispitivanjem kakvoće utvrđeno da po svom sastavu ne ispunjava propisane uvjete kakvoće, ali se može staviti u promet za daljnju uporabu pod uvjetom da se u deklaraciji otklone nedostaci i navedu podaci koji odgovaraju uvjetima kakvoće propisanim za tu vrstu proizvoda, c)staviti izvan prometa proizvod i naložiti njegovo uništenje u slučajevima kada je laboratorijskim ispitivanjem kakvoće utvrđeno da proizvod po svom sastavu ne ispunjava propisane uvjete kakvoće i da nije za daljnju uporabu. 2)Žalba na rješenje ne odlaže izvršenje rješenja. Članak 59. 1)Ako trgovac ne postupa sukladno članku 25. st. 1), 3), 4) i 5) ovoga zakona, tržišni će inspektor rješenjem privremeno zabraniti obavljanje trgovine dok se ne otklone utvrđeni nedostaci. 2)Ako tržišni inspektor u kontroli izvršenja rješenja utvrdi da nedostaci iz stavka 1) ovoga članka nisu otklonjeni nakon što je rješenje o zabrani postalo izvršno, donijet će zaključak o dozvoli izvršenja rješenja po službenoj dužnosti, te izvršiti pečaćenje objekta u kojem je zabranjen rad. Članak 60. 1)Ako trgovac ne postupa sukladno članku 25. stavak 8) ovoga zakona, tržišni inspektor će rješenjem naložiti otklanjanje utvrđenih nedostataka u danom roku. 2)Ako tržišni inspektor u kontroli izvršenja rješenja utvrdi da nedostaci nisu otklonjeni, donijet će rješenje o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti dok se ne otklone utvrđeni nedostaci. Članak 61. Ako trgovac ili fizička osoba-građanin ne postupa sukladno članku 25. stavak 2) ovoga zakona, tržišni inspektor će privremeno oduzeti robu do okončanja sudskog postupka o čemu sačinjava zapisnik i izdaje potvrdu o privremeno oduzetoj robi. Članak 62. Ako tržišni inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da trgovac čini neku radnju koja se u smislu članka 51. ovoga zakona smatra nedopuštenim trgovanjem, donijet će rješenje o njezinoj zabrani. XII. KAZNENE ODREDBE Članak 63. 1)Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj trgovac pravna osoba ako: a)prodaje alkoholna pića i druga pića koja sadrže alkohol, duhan i duhanske prerađevine osobama mlađim od 18 godina (članak 10. stavak 1) ovoga zakona), b)postupi protivno odredbi članka 11. stavak 7) ovoga zakona, c)podnese netočnu pismenu izjavu da prodajni objekt ispunjava propisane uvjete (članak 12. stavak 5) i članak 48. stavak 4) ovoga zakona), d)otpočne s radom u prodajnom objektu, a mjerodavnom tijelu prethodno ne podnese obavijest o datumu početka rada, dostavi izjavu iz članka 12. stavak 5) i članka 14. stavak 1) ovoga zakona, e)obavlja trgovinu bez registracije ili bez odobrenja mjerodavnoga tijela ili ne ispunjava minimalno tehničke uvjete (čl. 12., 16. , članak 46. stavak 2) i članak 47. stavak 3) ovoga zakona), f)za robu u prometu ne posjeduje vjerodostojnu dokumentaciju i koju na zahtjev inspektora ne predoči (članak 25. stavak 2) ovoga zakona), g)ne drži i ne vodi ažurno trgovinsku knjigu (članak 25. st. 3), 4) i 5) ovoga zakona), h)poduzme neku od radnji koja predstavlja nedopušteno trgovanje (članak 51. ovoga zakona), i)ne pridržava se privremenih mjera donesenih radi otklanjanja poremećaja na tržištu Federacije Bosne i Hercegovine (članak 54. stavak 1) toč. c) i d) i stavak 2) ovoga zakona), j)prodaje robu koja ne ispunjava propisane uvjete kakvoće (članak 58. ovoga zakona). 2)Za radnje iz stavka 1) ovoga članka bit će kažnjena za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi, novčanom kaznom u iznosu od 400,00 KM do 2.000,00 KM. 3)Za radnje iz stavka 1) ovoga članka bit će kažnjen trgovac fizička osoba, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. 4)Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjena fizička osoba - građanin ako: a)obavlja trgovinu bez odobrenja mjerodavnoga tijela (čl. 15. i 16. ovoga zakona), b)za robu u prometu ne posjeduje vjerodostojnu dokumentaciju i na zahtjev inspektora ju ne predoči (članak 25. stavak 2) ovoga zakona). 5)Uz novčanu kaznu za prekršaje iz stavka 1) ovoga članka može se izreći zaštitna mjera oduzimanja robe koja se nalazi u prodaji, odnosno robe kojom je počinjen prekršaj, a u slučaju ponovnog počinjenja prekršaja iste vrste, bit će izrečena zaštitna mjera oduzimanja robe koja se nalazi u prodaji, odnosno robe kojom je počinjen prekršaj. 6)Uz novčanu kaznu za prekršaje iz stavka 4) točka b) ovoga članka bit će izrečena zaštitna mjera oduzimanja robe koja je zatečena u prometu. 7)Uz novčanu kaznu za prekršaje iz stavka 1) ovoga članka može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja trgovinske djelatnosti u razdoblju do šest mjeseci. Članak 64. 1)Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjen trgovac pravna osoba ako: a)obavlja trgovinu na veliko bez izdavanja fakture (članak 6. stavak 1) ovoga zakona), b)vrši prodaju suprotno članku 8. st. 2) i 3) ovoga zakona, c)na svim prodajnim mjestima ne istakne oznaku o zabrani prodaje alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol, duhan i duhanske prerađevine osobama mlađim od 18 godina (članak 10. stavak 2) ovoga zakona), d)obavlja djelatnost protivno odredbama članka 13. ovoga zakona, e)obavlja trgovinsku djelatnost bez ispunjavanja uvjeta u pogledu stručne spreme (članak 11. stavak 3) i članak 16. stavak 2) ovoga zakona), f)ne utvrdi pisana pravila o uvjetima prodaje i na prikladan način ih ne učini kupcu dostupnim ili se ne pridržava tih uvjeta (članak 11. stavak 6) i članak 47. stavak 2) ovoga zakona), g)na prodajnom objektu ne istakne i ne pridržava se utvrđenog radnog vremena (članak 24. st. 2) i 3) ovoga zakona), h)ako uz cijenu označenu na robi za prodaju ne istakne i evidencijski broj (članak 25. stavak 8) ovoga zakona), i)na tržnici na malo prodaje ostalu robu protivno članku 39. stavak 2) ovoga zakona. 2)Za radnje iz stavka 1) ovoga članka bit će kažnjena za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM. 3)Za radnje iz stavka 1) ovoga članka bit će kažnjen trgovac fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 400,00 KM do 1.200,00 KM. 4)Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stavka 1) toč. b) i h) ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja robe koja je uporabljena ili namijenjena za izvršenje prekršaja ili je nastala izvršenjem prekršaja. Članak 65. 1)Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 8.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj trgovac pravna osoba ako: a)u prodavaonici namijenjenoj trgovinskoj djelatnosti nije fizički odvojio dio za obavljanje neke druge djelatnosti (članak 7. stavak 3) ovoga zakona), b)u prodavaonici, gdje dodatno obrađuje hranu, omogući potrošačima konzumaciju hrane ili pića (članak 7. stavak 5) ovoga zakona), c)ako postupi suprotno članku 7. stavak 6. ovoga zakona, d)na svakom prodajnom objektu, kao i pri prodaji robe izvan prodavaonice ne istakne tvrtku, pod kojom je upisan u Registar kod mjerodavnoga tijela (članak 2. stavak 3) točka e) ovoga zakona), e)ne ustanovi tržni, pijačni ili vašarski red i ne pridržava se tog reda odnosno sajamskih rokova (čl. 37. stavak 4), čl. 39. stavak 3), čl. 40. stavak 4), čl. 41. stavak 4), čl. 42. stavak 4), čl. 43. stavak 2), čl. 44. stavak 3) i čl. 48. stavak 6) ovoga zakona), f)trgovinu na veliko u tranzitu obavlja robama čiji promet u tranzitu nije dozvoljen (članak 6. stavak 5) ovoga zakona). 2)Za radnje iz stavka 1) ovoga članka bit će kažnjena za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM. 3)Za radnje iz stavka 1) ovoga članka bit će kažnjen trgovac fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 900,00 KM. XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 66. 1)Federalni ministar trgovine donijet će propise na temelju ovlasti iz ovoga zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. 2)Trgovci su dužni uskladiti rad i poslovanje sukladno ovom zakonu u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu propisa iz stavka 1) ovoga članka. Članak 67. 1)Do donošenja propisa na temelju ovlasti iz ovoga zakona bit će primjenjivani važeći propisi. 2)Trgovci koji obavljaju trgovinsku djelatnost dužni su za objekte iz članka 13. stavak 1) ovoga zakona pribaviti suglasnost Ministarstva u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Članak 68. Svi slučajevi, odnosno postupci koji do dana stupanja na snagu ovoga zakona nisu pravomoćno okončani bit će završeni po odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme donošenja. Članak 69. Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o trgovini ("Službene novine Federacije BiH", br. 64/04 i 12/05). Članak 70. Ovaj zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, v. r. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠEWU ZAKONA O UNUTRAŠWOJ TRGOVINI Proglašava se Zakon o unutrašwoj trgovini koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 9. marta 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 27. maja 2010. godine. Broj 01-02-347/10 6. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Krišto, s. r. ZAKON O UNUTRAŠWOJ TRGOVINI I. OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim zakonom uređuje se: obavljanje i uslovi za obavljanje trgovine na veliko, trgovine na malo i trgovačkih usluga, osnivanje i prestanak rada trgovačke radnje, posebni oblici obavljanja trgovine, način obrazovawa cijena, zaštita potrošača i nedopušteno trgovanje, ograničenje obavljanja trgovine, nadzor nad primjenom ovog zakona, kao i druga pitawa od značaja za obavljanje trgovine na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Federacija BiH). Član 2. 1)Pod trgovinom u smislu ovog zakona smatraju se kupovina i prodaja robe i pružanje trgovačkih usluga. 2)Pravna i fizička lica koja se bave trgovinom na osnovu registracije, odnosno rješewa kojim se odobrava obavljanje trgovine i trgovačkih usluga smatraju se trgovcem u skladu sa uslovima propisanim ovim zakonom. 3)Odredbe ovoga zakona, kojima se uređuju prava, obaveze i sankcije za trgovca, odgovarajuće se primjenjuju i na: a)pravna i fizička lica koja se bave trgovinom mimo registracije, odnosno odobrewa za obavljanje trgovine, b)pravna i fizička lica registrovana za obavljanje djelatnosti proizvodnje i pružawa usluga, kada svoje proizvode i usluge prodaju na tržištu, c)fizička lica koja se bave poqoprivrednom proizvodwom, kada svoje poqoprivredne proizvode prodaju na tržnici na malo, d)fizička lica koja na osnovu ugovora sa trgovcem, obavljaju za trgovca trgovinu na malo izvan prodavnice, e)fizička lica-građani koji se bave trgovinom bez odobrewa za obavljanje trgovine organa grada, odnosno opštine nadležnog za oblast trgovine (u daqnjem tekstu: nadležni organ). Član 3. 1)Trgovina se obavlja slobodno pod jednakim uslovima na tržištu, za sve trgovce u skladu sa zakonom, dobrim poslovnim običajima, načelima lojalne konkurencije i trgovačkim pravilima, odnosno uzansama. 2)Roba koja se stavlja u promet mora biti u skladu sa standardima, tehničkim normativima i kvalitativnim normama propisanim ili priznatim kao uslov za wihovo stavljanje u promet i/ili upotrebu na tržištu Bosne i Hercegovine. 3)Cijena robe koja se stavlja u promet formira se i iskazuje u domaćoj valuti u apoenima novčanica koje su u opticaju u Bosni i Hercegovini. Član 4. 1)Aktima organa Federacije, kantona, grada i opštine ne može se ograničavati nastupanje na tržištu, narušavati konkurencija, niti se mogu pojedini trgovci ili potrošači stavljati u neravnopravan položaj na tržištu. 2)Izuzetno od odredbe iz stava 1) ovog člana, ukoliko nastanu ili mogu nastati značajniji poremećaji na tržištu uslijed elementarne nepogode, nestašice dobara neophodnih za potrebe odbrane, odnosno za potrebe privrede i snabdijevawa stanovništva, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Vlada Federacije) može propisati privremene mjere ograničavawa tržišta u skladu sa ovim zakonom. II. OBAVQAWE TRGOVINE Član 5. Trgovina se obavlja kao trgovina na veliko i trgovina na malo. 1. Trgovina na veliko Član 6. 1)Trgovina na veliko je kupovina robe radi dalje prodaje profesionalnim korisnicima, drugim pravnim i fizičkim licima koja obavljaju registrovanu djelatnost ili djelatnost odobrenu u skladu sa zakonom, uz obavezno izdavanje fakture odnosno računa. 2)Trgovina na veliko obavlja se u posebnim prodajnim prostorijama, skladištima ili drugim mjestima koja ispuwavaju uslove propisane ovim zakonom i drugim propisima. 3)Trgovina na veliko može se obavljati i kao trgovina na veliko u tranzitu kada se kupovina i prodaja robe obavlja bez prethodnog skladištewa u skladištu trgovca na veliko. 4)Za obavljanje trgovine na veliko u tranzitu, nije potreban prodajni prostor (skladište). 5)Za određenu vrstu robe može se utvrditi da se trgovina na veliko ne može obavljati u tranzitu. 6)Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra trgovine (u daqnjem tekstu: ministar) utvrđuje vrstu robe kojom se ne može obavljati trgovina na veliko u tranzitu. 2. Trgovina na malo Član 7. 1)Trgovina na malo je prodaja robe krajwim potrošačima radi zadovoljavawa wihovih ličnih i porodičnih potreba ili potreba domaćinstva. 2)Trgovina na malo obavlja se u prodavnicama ili izvan prodavnica ako su za takav način prodaje ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom i drugim propisima. 3)Ako trgovac ispuwava uslove po posebnom propisu da u prodavnici pored trgovačke obavlja i neku drugu djelatnost, prostor namijenjen toj djelatnosti mora biti fizički odvojen od dijela prodavnice namijenjenog trgovačkoj djelatnosti. 4)Trgovac može u svojoj prodavnici dodatno obrađivati hranu, uz ispuwavanje uslova propisanih posebnim propisom, tako da bude primjerena za upotrebu. 5)Zabranjena je konzumacija hrane i pića u prodavnici iz stava 4) ovog člana. 6)U prodavnici su dopuštene besplatne degustacije pojedi - nih vrsta robe na kojima je istaknuta oznaka za tu svrhu. 7)Ministar će donijeti Pravilnik o klasifikaciji prodavnica i drugih oblika trgovine na malo. Član 8. 1)Trgovina na malo izvan prodavnice je oblik trgovine na malo kada se prodaja robe i/ili usluga obavlja na neki od sljedećih načina: a)na štandovima, stolovima i boksovima na tržnicama na malo; b)na štandovima i stolovima izvan tržnica na malo; c)putem kioska; d)pokretnom prodajom; e)prodajom na daqinu (prodaja putem kataloga, TV prodaja, prodaja putem interneta, prodaja putem telefona); f)direktnom prodajom putem posrednika; g)prodaja putem automata; h)prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe i sl.). 2)Prodaja robe ne može se vršiti na način propisan stavom 1) ovog člana ako je takav način prodaje zabranjen posebnim propisima. 3)Prodaju robe na štandovima i stolovima izvan tržnica na malo, prodaju putem kioska, prodaju putem au tom ata i prigodnu prodaju na javnim površinama i površinama koje imaju pristup sa javno prometne površine, mogu obavljati registrovani trgovci samo na mjestima koje svojom odlukom odredi nadležni or gan kantona, grada ili opštine i za koje nadležni or gan da odobrenje. 4)Nadležni or gan može propisati vawski izgled prodajnog objekta iz stava 3) ovog člana vodeći računa o lokalnom ambijentu. Član 9. Izuzetno od odredbe člana 8. stav 3), registrovani trgovci mogu učestvovati na organizovanim prigodnim prodajama bez posebnog odobrewa nadležnog organa kantona, grada ili opštine, u skladu sa uslovima koje propisuje registrovani organizator tih prodaja, ukoliko organizator tih prodaja posjeduje odgovarajuće odobrenje. Član 10. 1)U trgovini na malo zabranjuje se trgovcu da prodaje alkoholna pića i druga pića koja sadrže alkohol, duvan i duvanske proizvode licima mlađim od 18 godina. 2)Na svim prodajnim mjestima, na kojima se prodaju alkoholna pića i pića koja sadrže alkohol, duvan i duvanski proizvodi, mora biti istaknuta oznaka o zabrani wihove prodaje licima mlađim od 18 godina. 3)Trgovac je dužan uskratiti prodaju robe iz stava 1) ovog člana kupcu ako procijeni da je mlađi od 18 godina, a kupac dobrovoqno ne dokaže da je stariji od 18 godina davanjem na uvid trgovcu svoj identifikacijski dokument sa slikom. III. USLOVI ZA OBAVQAWE TRGOVINE Član 11. 1)Trgovinu na veliko i trgovinu na malo može obavljati trgovac sa svojstvom pravnog lica koji se bavi trgovinom na osnovu registracije i koji ispuwava uslove utvrđene ovim zakonom i drugim propisima. 2)Trgovinu na malo može obavljati i trgovac sa svojstvom fizičkog lica, ali samo u jednom prodajnom objektu, odnosno na jednom prodajnom mjestu (u daqnjem tekstu: trgovačka radwa) pod uslovima propisanim ovim zakonom i drugim propisima. 3)Zaposleni u pravnom licu iz stava 1) ovog člana i zaposleni u trgovačkoj radwi iz stava 2) ovog člana, moraju imati najmanje III stepen stručne spreme. 4)Trgovac može bez upisa u registar obavljati i druge poslove u manjem obimu koji služe uspješnom obavljanju trgovine, a uobičajeno se obavljaju uz ovu djelatnost, kao što su poslovi utovara, prevoza i istovara robe, poslovi dostavljanja robe kupcu i slično, a obavljanje tih poslova ne predstavlja redovnu djelatnost trgovca. 5)Trgovac je dužan na svakom prodajnom objektu, kao i pri prodaji robe izvan prodavnice istaknuti firmu pod kojom je upisan u registar kod nadležnog registarskog suda, odnosno nadležnog organa. 6)Trgovac je dužan utvrditi pisana pravila o uslovima prodaje (cijena, način plaćawa i isporuke, bonifikacije i sl.) i na prikladan način učiniti kupcu dostupnim i pridržavati se tih uslova. 7)Trgovac je dužan formirati i istaći cijenu robe, koju stavlja u promet, u domaćoj valuti u apoenima novčanica koje su u opticaju u Bosni i Hercegovini i izdati račun za prodatu robu. Član 12. 1)Za obavljanje trgovine na veliko i trgovine na malo, trgovac je dužan obezbijediti prodajni objekat ili drugo prodajno mjesto koje ispuwava uslove propisane ovim zakonom i drugim propisima. 2)Prodajni objekat je prostor u kojem se obavlja trgovina i mora biti izgrađen u skladu sa važećim urbanističko- građevinskim propisima kao poslovni prostor za obavljanje odgovarajuće trgovačke djelatnosti, a što utvrđuje nadležni or gan rješenjem o upotrebnoj dozvoli. Postojanje rješewa nije minimalno tehnički uslov za početak rada prodajnog objekta i u njemu se može obavljati poslovanje, ali se ova činjenica provjerava zajedno sa provjerom postojawa uslova iz st. 3) i 4) ovog člana. 3)Uslove u pogledu minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostora, uređaja i opreme i stočnih pijaca u kojima se obavlja trgovina na veliko i trgovina na malo, kao i uslove obavljanja trgovine izvan poslovnog prostora i utvrđivanje roba iz grupa i podgrupa roba koje se mogu prodavati u tim poslovnim prostorijama propisaće ministar podzakonskim aktom. 4)Uslove o sanitarno-zdravstvenoj zaštiti, zaštiti na radu, zaštiti čovjekove okoline, te druge uslove koji su potrebni za obavljanje trgovačke djelatnosti propisaće nadležna federalna ministarstva, svako u okviru svoje nadležnosti. 5)Trgovac pravno lice nije dužan dokazivati ispuwavanje uslova iz st. 2), 3) i 4) ovog člana u trenutku početka rada prodajnog objekta, odnosno fizičko lice u trenutku podnošewa zahtjeva za otvaranje trgovačke radnje, ali su ova lica dužna dostaviti ovjerenu pisanu izjavu nadležnom organu kojom potvrđuju da prodajni objekat ispuwava zakonom propisane uslove. 6)Formu i sadržaj izjave iz stava 5) ovog člana propisaće ministar podzakonskim aktom. Član 13. 1)Trgovci koji obavljaju djelatnost u trgovačkim objektima (lancima) namijenjenim za trgovinu različitih robnih grupa prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, površine od 1.000 i više kvadratnih metara, prije otpočiwawa rada dužni su pribaviti saglasnost Ministarstva kojom se utvrđuje ispuwavanje uslova u vezi sa zastupljenosti domaćih prehrambenih proizvoda u objektu. 2)Uz zahtjev za dobijanje saglasnosti stranka je dužna da kao dokaz o obaveznoj zastupljenosti domaćih prehrambenih proizvoda u visini od najmanje 50% u asortimanu robe podnese odgovarajuću pisanu izjavu. 3)Rješenje kojim se odlučuje o zahtjevu za davanje saglasnosti iz stava 1) ovog člana je konačno u upravnom postupku. Član 14. 1)Pravno lice registrovano za obavljanje trgovačke djelatnosti može početi raditi u prodajnom objektu, nakon što nadležnom organu podnese dokaz o registraciji, izjavu iz člana 12. stav 5) ovog zakona i obavijest o datumu početka rada za svaki prodajni objekat, a za objekte iz člana 13. stav 1) ovog zakona i saglasnost Ministarstva, najkasnije u roku od pet dana prije početka rada. 2)Pravno lice ima neograničenu odgovornost, a vlasnik odnosno suvlasnici i sva lica ovlašćena za zastupanje koja su upisana u sudski registar na dan davawa izjave iz stava 1) ovog člana imaju neograničenu solidarnu odgovornost za štetu prouzrokovanu trećim licima koja je izazvana davanjem netačne izjave o ispuwavanju uslova iz člana 12. ovog zakona. 3)Ispunjenost uslova iz člana 12. ovog zakona provjerava nadležna inspekcija, svaka u okviru svoje nadležnosti, u roku od 30 dana od dana prijema obavijesti i izjave iz stava 1) ovog člana. 4)Izuzetno od stava 1) ovog člana, trgovac koji obavlja trgovinu na veliko i poslove uvoza naftnih derivata može početi raditi na osnovu rješewa Ministra o ispuwavanju uslova propisanih podzakonskim aktom. IV. OSNIVAWE TRGOVAČKE RADWE Član 15. 1)Trgovačka radwa osniva se donošenjem rješewa kojim se trgovcu sa svojstvom fizičkog lica odobrava obavljanje trgovačke djelatnosti. 2)Rješenje iz stava 1) ovog člana donosi nadležni or gan. Član 16. 1)Nadležni or gan izdaće odobrenje za osnivanje trgovačke radnje licu koje ispuwava sljedeće uslove: a)da je državljanin Bosne i Hercegovine; b)da je poslovno sposoban; c)da posjeduje najmanje III stepen stručne spreme; d)da je zdravstveno sposoban, ako je za obavljanje trgovine na malo određenim robama iz predmeta poslovawa trgovačke radnje zdravstvena sposobnost propisana kao poseban uslov; e)da ima u vlasništvu, posjedu ili zakupu poslovni prostor koji ispuwava opšte i posebne uslove utvrđene članom 12. Zakona; f)da nema zasnovan radni odnos ili da nije ostvario prava po osnovu radnog odnosa; g)da nema već osnovanu trgovačku radnju; h)da mu pravosnažnom odlukom nije izrečena mjera zabrane obavljanja ove djelatnosti; i)da ispuwava i druge uslove propisane zakonom ili drugim propisom. 2)Odobrenje za osnivanje trgovačke radnje može se izdati i licu koje ne ispuwava uslov iz stava 1) tačka c) ovog člana, ako uz zahtjev podnese dokaz da lice koje će zaposliti ispuwava taj uslov. 3)Lice koje je dalo netačnu izjavu o ispuwavanju uslova iz stava 1) tačka e) ovog člana ima neograničenu odgovornost za štetu prouzrokovanu trećim licima izazvanu davanjem netačne izjave. 4)Ispunjenost uslova iz stava 1) tačka e) ovog člana provjerava nadležna inspekcija, svaka u okviru svoje nadležnosti, u roku od 30 dana od dana dostavljanja konačnog rješewa kojim se odobrava obavljanje trgovačke djelatnosti. 5)Izuzetno od stava 1) tačka a) ovog člana, trgovačku radnju može osnovati i strani državljanin, uz primjenu načela uzajamnosti, ako ispuwava ostale uslove propisane ovim članom i ima radnu dozvolu. 6)Izuzetno od stava 1) tačka e) ovog člana, odobrenje za osnivanje trgovačke radnje može se izdati licu koje posjeduje poslovni prostor koji ispuwava opšte i posebne uslove utvrđene članom 12. Zakona, ukoliko pruži dokaze da se kod nadležnog organa vodi postupak regulisawa imovinsko-pravnih odnosa radi upisa prava vlasništva u zemqišne kwige (legalizacija). Član 17. 1)Nadležni or gan u roku od 15 dana od dana podnošewa urednog zahtjeva, izdaće rješenje o odobrenju za osnivanje trgovačke radnje, ako su ispunjeni uslovi iz člana 16. ovog zakona, u suprotnom rješenjem će odbiti zahtjev. 2)Protiv rješewa iz stava 1) ovog člana može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu trgovine. 3)Ako nadležni or gan ne donese rješenje u roku iz stava 1) ovog člana, rad u prodajnom objektu može otpočeti. O datumu početka rada trgovac je dužan, najkasnije u roku od pet dana prije otpočiwawa rada, pisanim putem obavijestiti nadležni or gan. Član 18. 1)Rješenje kojim se odobrava osnivanje trgovačke radnje, po konačnosti upisuje se u Registar trgovačkih radwi (u daqnjem tekstu: Registar). 2)Trgovcu počinju teći prava i obaveze od dana upisa u Registar, u skladu sa ovim i drugim zakonskim propisima. 3)Trgovačka radwa je dužna početi raditi najkasnije u roku od tri mjeseca od dana izdavawa rješewa. 4)Rješenje o odobrenju za osnivanje trgovačke radnje ne može se prenijeti na drugo lice. Član 19. Rješenje o odobrenju za osnivanje trgovačke radnje obavezno sadrži: a)lično ime i prezime, jedinstveni matični broj i adresu prebivališta podnosioca zahtjeva prema CIPS evidenciji; b)vrstu trgovačke radnje, odnosno maloprodajnog objekta; c)šifru djelatnosti trgovačke radnje; d)poslovno sjedište i e)naziv trgovačke radnje. Član 20. 1)Nadležni or gan koji je donio rješenje o odobrenju za osnivanje trgovačke radnje vodi Registar. 2)Ministar propisuje sadržaj i način vođewa Registra. Član 21. 1)Trgovačka radwa može početi raditi danom upisa u Registar. 2)O upisu u Registar or gan koji vodi Registar obavijestiće nadležnu poresku upravu, nadležni or gan tržišne inspekcije, kantonalni or gan nadležan za oblast trgovine i druge organe koji vrše nadzor u ovoj oblasti dostavljanjem konačnog rješewa kojim se odobrava osnivanje trgovačke radnje. 3)Izuzetno, trgovačka radwa može početi raditi bez upisa u Registar u skladu sa odredbom člana 17. stav 3) ovog zakona. V. PRESTANAK RADA TRGOVAČKE RADWE Član 22. 1)Rješenje o odobrenju za osnivanje trgovačke radnje prestaje važiti odjavom, po sili zakona i u drugim slučajevima određenim zakonom. 2)Trgovac je dužan odjaviti trgovačku radnju pisanim putem nadležnom organu prije prestanka rada. 3)Prestanak obavljanja trgovačke radnje utvrđuje se danom navedenim u zahtjevu za odjavu, s tim da se obavljanje trgovačke djelatnosti ne može odjaviti unazad. 4)Ako u odjavi nije naznačen da tum prestanka rada trgovačke radnje, prestanak se utvrđuje danom podnošewa zahtjeva za odjavu. 5)Rješenje o odobrenju za osnivanje trgovačke radnje prestaje važiti po sili zakona danom utvrđewa sljedećih razloga: a)smrću imaoca radnje; b)ako trgovac ne počne obavljati trgovinu na malo u roku od tri mjeseca od dana izdavawa rješewa o odobrenju za obavljanje trgovačke djelatnosti; c)ako prestane ispuwavati bilo koji od uslova navedenih u čl. 12. i 16. ovog zakona; d)ako je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da nisu ispunjeni uslovi propisani čl. 12. i 16. ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i drugim propisima, a utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u zadatom roku; e)ako se naknadno utvrdi da je rješenje o odobrenju za obavljanje djelatnosti zasnovano na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokazima. Član 23. 1)O prestanku važewa rješewa u smislu člana 22. ovog zakona nadležni or gan donosi rješenje. 2)Po konačnosti rješewa trgovačka radwa se briše iz Registra. 3)O brisanju iz Registra nadležni or gan će obavijestiti nadležnu poresku upravu, nadležni or gan tržišne inspekcije, kantonalni or gan nadležan za oblast trgovine i druge organe koji vrše nadzor u ovoj oblasti dostavljanjem konačnog rješewa. VI. OSTALE OBAVEZE U OBAVQAWU TRGOVINE Član 24. 1)Radno vrijeme i raspored dnevnog i sedmičnog radnog vremena prodajnih objekata, radno vrijeme u dane državnih praznika i neradnih dana u kojima je trgovac dužan poslovati, te radno vrijeme za tržnice, sajmove, izložbe i druge povremene načine obavljanja trgovine, utvrđuje nadležni or gan. 2)Trgovac je dužan utvrditi radno vrijeme prodajnog objekta i drugog oblika trgovine u skladu sa ovim zakonom vodeći računa o broju zaposlenih radnika i poštivanju wihovih prava uređenih Zakonom o radu, drugim radno-pravnim propisima, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu. 3)Trgovac je dužan na vidnom mjestu istaći radno vrijeme, te raspored dnevnog i sedmičnog radnog vremena, radno vrijeme u dane državnih praznika i neradnih dana, radno vrijeme povremenog načina obavljanja trgovine, te se pridržavati tog radnog vremena. Član 25. 1)Trgovac je dužan da vodi evidencije utvrđene zakonom i drugim propisima. 2)Robu u prometu mora pratiti vjerodostojna dokumentacija iz koje se nedvosmisleno može utvrditi porijeklo i vlasništvo nad robom. Robu u prevozu mora pratiti prevoznica, faktura dobavljača ili otpremnica, otkupni blok koji treba da sadrži podatke o isporučiocu i mjestu utovara, naziv primaoca i mjesto istovara, a za uvezenu robu pod carinskim nadzorom jedinstvenu carinsku ispravu sa ino fakturom koja se na zahtjev inspektora mora predočiti odmah ili najdalje u roku od 24 časa od momenta kada je nedostatak utvrđen. 3)Trgovac na veliko dužan je u svakom skladištu, odnosno u poslovnom prostoru držati i ažurno voditi trgovačku kwigu na veliko. Izuzetno, trgovac nije obavezan posebno voditi trgovačku kwigu na veliko ukoliko u svom računovodstvu vodi ažurno sve podatke vezane za nabavku i prodaju robe i obavezne elemente kalkulacije cijene propisane podzakonskim aktom. 4)Trgovac na malo dužan je u svakom prodajnom objektu ili u svakom odjelu prodajnog objekta držati i ažurno voditi trgovačku kwigu na malo koja sadrži podatke o nabavci i prodaji robe koja je predmet trgovine i da obezbijedi uvid u dokumentaciju na osnovu koje se vodi evidencija. 5)Trgovac je dužan u svakom objektu u kojem se pružaju trgovačke usluge držati i ažurno voditi trgovačku kwigu za trgovačke usluge. 6)Evidencija o nabavci robe vodi se hronološki na osnovu računa, otpremnice, prijemnice i drugih dokumenata izdatih u propisanoj formi. 7)Evidencija o prodaji robe vodi se na osnovu računa o vrsti, količini i cijeni prodatih proizvoda, odnosno pruženih usluga, a promet naplaćen u gotovinskim sredstvima plaćawa evidentira se preko trake registar kase koja obezbjeđuje podatke o prodatoj robi. 8)Trgovac je dužan uz oznaku cijene robe za prodaju ili pripremljene za prodaju označiti redni broj iz trgovačke kwige i godinu zadužewa na osnovu koje se može istaknuta cijena povezati sa prijemnim listom, odnosno zapisnikom (evidencioni broj). 9)Evidencija o trgovačkim uslugama vodi se na osnovu dokumenata o pruženoj trgovačkoj usluzi. 10)Ministar podzakonskim aktom propisuje oblik, sadržaj i način vođewa trgovačke kwige na veliko, trgovačke kwige na malo i trgovačke kwige za trgovačke usluge. VII. PRUŽAWE I USLOVI ZA PRUŽAWE TRGOVAČKIH USLUGA Član 26. 1)Trgovačke usluge su djelatnosti kojima se uz naknadu podstiče obavljanje razmjene robe od proizvođača do krajnjeg potrošača. 2)Trgovačke usluge su: posredničke, zastupničke, komisione, berzanske, franšizing, uskladištenje, otpremanje i dopremanje robe (špedicija), kontrola kvaliteta i kvantiteta robe, mar ket ing, tržnica na veliko, tržnica na malo, trgovački centar, stočna pijaca, vašar, sajam (usluge priređivawa sajmova i privrednih izložbi) i druge usluge uobičajene u trgovini. 3)Trgovac sa svojstvom pravnog lica može pružati sve trgovačke usluge iz stava 2) ovog člana. 4)Trgovac sa svojstvom fizičkog lica može pružati samo komisione i posredničke usluge. Član 27. Za pružanje pojedinih trgovačkih usluga, trgovac je dužan obezbijediti minimalne tehničke uslove u pogledu opremljenosti poslovnih prostora, uređaja i opreme, koje propisuje ministar podzakonskim aktom. Član 28. Posredničke usluge u trgovini su poslovi posredovawa koje pruža posrednik u namjeri da nalogodavcu obezbijediti vezu sa trećim licem koje bi sa nalogodavcem pregovaralo o zakqučivanju određenog ugovora, uz naknadu ako taj ugovor bude zakqučen. Član 29. Zastupničke usluge u trgovini su usluge zastupawa koje pruža zastupnik između nalogodavca i trećih lica uz naknadu, ali u ime i za račun nalogodavca. Član 30. Komisione usluge su usluge koje pruža komisionar u svoje ime i za račun komitenta kada vrši jedan ili više poslova nabavke ili prodaje, koje mu povjeri komitent, uz naknadu. Član 31. 1)Pod berzanskim uslugama se podrazumijeva organizovanje sastanaka između privrednih subjekata (prodavača i kupaca) radi zakqučivawa ugovora o kupovini i prodaji robe. 2)Na berzi se objavquju podaci o količini, rokovima isporuke, kvalitetu i asortimanu roba i stanju na tržištu. Član 32. Franšizing je poslovni odnos gdje jedna strana (davalac franšize) ustupa drugoj strani (primaocu franšize) pravo da u svom poslovanju koristi ime, proizvode i usluge, te proizvodno i poslovno iskustvo davaoca franšize. Davalac franšize obavezuje se da će primaocu franšize pružati potrebnu stručnu pomoć. Član 33. Usluge skladištewa robe su usluge koje pruža skladištar u pogledu smještaja i čuvawa određene robe, te preduzimawa potrebne ili ugovorene radnje radi njenog čuvawa i održavawa u uslovima propisanim za tu vrstu robe, te da je preda na zahtjev ostavodavca ili drugog ovlašćenog lica, uz naknadu. Član 34. Usluge otpremawa i dopremawa robe su usluge koje pruža otpremnik u svoje ime, a za račun nalogodavca, zakqučuje ugovor o utovaru, istovaru i prevozu robe, i druge ugovore potrebne za izvršenje otpreme i dopreme robe, kao i da obavi ostale uobičajene poslove i radnje, uz naknadu. Član 35. Usluge kontrole kvaliteta i kvantiteta robe i usluga su usluge koje pruža pravno lice koje je obavezno da stručno i nepristrano obavi laboratorijsko ispitivanje kvaliteta robe, kao kontrolu kvaliteta i kvantiteta robe i usluga i izda sertifikat o tome naručiocu kontrole, uz naknadu. Član 36. Mar ket ing uslugama smatraju se usluge iz oblasti istraživawa tržišta i tržišnog komunicirawa (ekonomska pro pa ganda, reklama, izložba i sl.), kao i druge mar ket ing usluge koje se pružaju u ime i za račun komitenta. Član 37. 1)Tržnica na veliko je posebno organizovano i uređeno mjesto na kojem se pružaju usluge prodaje i kupovine na veliko poqoprivredno-prehrambenih i drugih proizvoda iz registrovane djelatnosti, radi dalje prodaje i prerade. 2)Za pružanje usluga tržnice na veliko, trgovac utvrđuje tržni red kojim se bliže uređuju tržna pravila za izlaganje robe, način prodaje i druga pravila za obavljanje trgovine. 3)Na tržni red iz stava 2) ovog člana saglasnost daje nadležni or gan. 4)Trgovac i korisnici usluga tržnice na veliko, dužni su se pridržavati utvrđenog tržnog reda iz stava 2) ovog člana. Član 38. Uslugama tržnice na veliko smatraju se: a)stavljanje na raspolaganje prostora za izlaganje i prodaju poqoprivredno-prehrambenih i drugih proizvoda; b)uskladištenje poqoprivredno-prehrambenih i drugih proizvoda i korišćenje sredstva za manipulaciju tim proizvodima; c)obavljanje prevoza, otpreme i dopreme , kao i poslovi održavawa kvaliteta i kvantiteta uskladištenih proizvoda. Član 39. 1)Tržnica na malo (pijaca) je organizovano i uređeno mjesto na kojem se na uobičajen način obavlja trgovina na malo poqoprivredno-prehrambenih proizvoda. 2)Ostala roba ne može se prodavati na tržnici na malo ukoliko nisu ispunjeni uslovi propisani odgovarajućim podzakonskim aktom. 3)Za pružanje usluga tržnice na malo (pijaca), trgovac utvrđuje tržni red kojim se bliže uređuju tržna pravila za prodaju robe, vrstu robe, način izlagawa robe, te prodaju, održavanje prostorija i opreme, uslove za obavljanje trgovine u tržnici na malo i slično. 4)Na tržni red iz prethodnog stava saglasnost daje nadležni or gan. 5)Trgovac koji pruža usluge tržnice na malo (pijaca) i korisnik usluga, dužni su da se pridržavaju utvrđenog tržnog reda iz stava 3) ovog člana. Član 40. 1)Tržnica na malo rabljenom tehničkom i ostalom rabljenom robom i rabljenim automobilima je uređeno i organizovano mjesto na kojem se obavlja trgovina na malo navedenim robama. 2)Za pružanje usluga tržnice na malo rabljenom tehničkom i ostalom rabljenom robom i rabljenim automobilima, trgovac utvrđuje tržni red kojim se bliže uređuju tržna pravila za asortiman robe i uslove za obavljanje trgovine. 3)Na tržni red iz prethodnog stava saglasnost daje nadležni or gan. 4)Trgovac koji se bavi organizacijom tržnice na malo robama iz stava 1) ovog člana odgovoran je za sprovođenje tržnog reda iz stava 2) ovog člana. Član 41. 1)Trgovački centar je posebno izgrađena ili u postojećem objektu uređena prostorna cjelina koja se sastoji od više pojedinačno opremljenih poslovnih prostora u kojima se obavlja trgovina na malo i pružaju trgovačke i druge usluge. 2)Za pružanje usluga trgovačkog centra, trgovac utvrđuje tržni red kojim se bliže uređuje poslovanje trgovačkog centra. 3)Na tržni red iz stava 2) ovog člana saglasnost daje nadležni or gan. 4)Trgovac koji pruža usluge trgovačkog centra i korisnik usluga, dužni su da se pridržavaju utvrđenog tržnog reda iz stava 2) ovog člana. Član 42. 1)Stočna pijaca je posebno organizovano, uređeno i tehnički opremljeno mjesto na kojem se vrši trgovina obilježenom stokom u skladu sa važećim, odnosno posebnim propisima o načinu obilježavawa stoke. 2)Trgovina na stočnoj pijaci odvija se po pijačnom redu koji donosi trgovac. 3)Na pijačni red iz stava 2) ovog člana saglasnost daje nadležni or gan. 4)Trgovac koji pruža usluge stočne pijace i korisnici usluga dužni su da se pridržavaju utvrđenog pijačnog reda iz stava 2) ovog člana. Član 43. 1)Vašar je posebno jednokratno organizovan oblik usluge na kojem se na uobičajen način vrši prigodna prodaja poqoprivrednih i drugih proizvoda. 2)Trgovina na vašaru odvija se po vašarskom redu i pod uslovima i u terminima koje propiše nadležni or gan. Član 44. 1)Sajam je mjesto gdje izlagači i posjetioci neposrednim kontaktima međusobno razmjenjuju informacije o prednostima i unapređewima proizvoda i usluga u ciqu prodaje. 2)Sajam priređuje trgovac, pravno lice koje je registrovano za obavljanje tih poslova. 3)Trgovac koji se bavi priređivanjem sajmova dužan je da se pridržava rokova predviđenih u kalendaru sajmova, a koji se utvrđuju u dogovoru sa Privrednom komorom Federacije BiH. VIII. POSEBNI OBLICI OBAVQAWA TRGOVINE 1. Dražba Član 45. 1)Dražba, kao poseban oblik prodaje robe, je organizovana prodaja robe najboljem kupcu na osnovu javnog nadmetawa na određenom mjestu i u određeno vrijeme. 2)Dražba može biti stalna i povremena. 3)Vlada Federacije uredbom će na prijedlog Ministra za određenu robu propisati uslove za organizovanje dražbe, način poslovawa te postupak prodaje robe putem dražbe. 2. Prodaja od vrata do vrata Član 46. 1)Prodaja roba od vrata do vrata je direktna prodaja na malo izvan poslovnih prostorija trgovca putem posrednika na osnovu ugovora, po prethodnom pozivu ili pristanku kupca u njegovom stanu, na radnom ili drugom mjestu, uz objašnjenja i prikazivanje upotrebe proizvoda, te osobina, namjene i upotrebqivosti robe, kao i drugih uslova koji važe za tu prodaju roba, u skladu sa podzakonskim aktom i drugim propisima. 2)Trgovac pravno lice koji prodaje robu posredstvom fizičkih lica (akvizitera) na osnovu ugovora o prodaji od vrata do vrata, mora biti registrovan za takvu djelatnost i pribaviti odobrenje nadležnog organa na čijem se području obavlja takav vid trgovine. 3)Trgovci iz stava 2) ovog člana izdaju identifikacijsku karticu akviziterima u svrhu nastupa kod potrošača. 3. Prodaja na daqinu Član 47. 1)Prodaja na daqinu je oblik prodaje na malo kojim se ponuda roba ili pružanje usluga nudi potencijalnim potrošačima putem kataloga, TV prodaje, interneta, telefona ili drugih sredstava. 2)Ugovor o prodaji na daqinu sklapa se između trgovca i potrošača putem sredstava za daqinsku komunikaciju. Ugovor o prodaji na daqinu obavezno sadrži cijenu i druge uslove prodaje. 3)Prodaju na daqinu može da organizuje samo trgovac koji je registrovan za tu vrstu trgovine. 4)Uslove o prodaji na daqinu na osnovu ugovora putem nekog od sredstava na daqinu propisaće ministar podzakonskim aktom u skladu sa posebnim propisom. 4. Otkupne stanice ili otkupna mjesta i porodična poqoprivredna gazdinstva Član 48. 1)Otkup poqoprivrednih proizvoda, ljekovitog bilja, šumskih plodova i stoke može se obavljati slobodno pod uslovima propisanim ovim zakonom i podzakonskim aktom. 2)Otkup poqoprivrednih proizvoda može se vršiti kupovinom od poqoprivrednika u otkupnim stanicama, na otkupnim mjestima i na porodičnim poqoprivrednim gazdinstvima. 3)Poqoprivrednikom u smislu ovog člana smatra se fizičko lice od kojeg trgovac kupuje poqoprivredne proizvode proizvedene na njegovom poqoprivrednom gazdinstvu. 4)Otkupne stanice i otkupna mjesta su posebno uređena i organizovana mjesta koja moraju ispuwavati minimalno tehničke i ostale uslove koje će propisati ministar podzakonskim aktom. 5)Trgovac je dužan da prilikom otkupa poqoprivrednih proizvoda izda otkupni blok (potvrdu) koji sadrži poslovno ime i sjedište, odnosno ime i prebivalište trgovca, ime i adresu prodavca, naziv, količinu i kvalitet poqoprivrednih proizvoda, cijenu, rok plaćawa, da tum kupovine, kao i potpis ovlašćenog lica i pečat trgovca, te da vodi kwigu izdatih blokova i čuva je u skladu sa propisima o računovodstvu. 6)Za pružanje usluga otkupnih stanica i otkupnih mjesta trgovac utvrđuje tržni red kojim se bliže uređuju tržna pravila za obavljanje trgovine i dužni su ga se pridržavati. IX. ZAŠTITA POTROŠA ČA I NEDOPUŠTENO TRGOVAWE Član 49. Na sva pitawa u vezi sa zaštitom potrošača i obavezama i odgovornostima trgovaca u oblasti trgovine na veliko, trgovine na malo i pružanju trgovačkih usluga, koja nisu regulisana ovim zakonom, primjewivaće se odgovarajuće odredbe Zakona o zaštiti potrošača u BiH. Član 50. 1)Pod nedopuštenim trgovanjem podrazumijevaju se radnje kojima se radi tržišnog nadmetawa povređuju trgovački običaji i praksa. 2)Nedopušteno trgovanje je zabranjeno. Član 51. 1)Nedopuštenim trgovanjem u smislu ovog zakona smatra se naročito: a)reklamiranje, oglašavanje ili ponuda robe ili usluga navođenjem podataka ili upotrebom izraza sa kojima se iskorišćava ugled drugog trgovca, njegovih proizvoda ili usluga, odnosno proizvoda drugog trgovca; b)davanje podataka o drugom trgovcu, ako ti podaci štete ili mogu nanijeti štetu ugledu i poslovanju drugog trgovca; c)prodaja robe s oznakama ili podacima ili izgledom koji stvaraju ili bi mogli stvoriti zabunu u pogledu izvora, načina proizvodnje, količine, kvalitete ili drugih osobina robe; d)radnje trgovaca usmjerene na prekid poslovnih odnosa, između drugih trgovaca ili koje sprečavaju ili otežavaju poslovne odnose drugih trgovaca; e)neopravdano neispuwavanje ili raskidanje ugovora sa pojedinim trgovcem kako bi se sklopio isti ili povoqniji ugovor sa drugim trgovcima; f)neovlašćena upotreba imena, firme, pečata , marke, industrijskog dizajna ili koje druge oznake drugog trgovca; g)davanje ili obećanje darova, imovinske ili druge koristi drugom trgovcu, njegovom radniku ili licu koje radi za drugog trgovca, kako bi se davaocu omogućila pogodnost na štetu drugog trgovca ili potrošača; h)neovlašćena upotreba usluga trgovačkog putnika, trgovačkog predstavnika ili zastupnika drugog trgovca; i)protivpravno pribavljanje poslovne tajne drugog trgovca ili bespravno iskorišćavanje povjerene poslovne tajne drugog trgovca. Član 52. 1)Naknada štete nastala zabranjenim radwama nedopuštenog trgovawa ostvaruje se u sudskom postupku. 2)Tužbu iz stava 1) ovog člana mogu podnijeti trgovac i druga pravna i fizička lica koja imaju pravni interes. 3)Pravo na tužbu iz stava 1) ovog člana zastarijeva istekom roka od jedne godine od dana kada tužilac sazna za djelo i izvršioca , a najkasnije tri godine od dana izvršewa djela. X. OGRANIČEWA OBAVQAWA TR GOVINE Član 53. 1)Vlada Federacije može posebnim propisom privremeno ograničiti obavljanje trgovine u slučaju: a)prirodnih i drugih nepogoda u Federaciji BiH, kada nastane ili bi mogao nastati osjetni poremećaj u trgovini, poremećaj u snabdijevanju stanovništva, ili poremećaj na drugim područjima koja ugrožavaju bezbjedan i zdrav život građana; b)značajnih poremećaja na domaćem tržištu radi pomawkawa robe nužno potrebne za proizvodnju, preradu i za život građana; c)ratnog stawa i neposredne ugroženosti Federacije BiH; d)potrebe obezbjeđewa proizvoda, sirovina i reprodukcionog materijala od posebnog strateškog značaja za odbranu Federacije BiH. 2)Vlada Federacije će propisati ograničewa obavljanja trgovine u slučajevima iz stava 1) ovog člana, samo ako poremećaj nije moguće otkloniti drugim mjerama ili ako potrebe nije moguće podmiriti iz robnih rezervi, uvozom ili drugim mjerama privredne politike. Član 54. 1)U slučajevima iz člana 53. stav 1) ovog zakona, Vlada Federacije može propisati: a)ograničenje trgovine pojedinom robom ili posebne uslove za trgovinu pojedinom robom; b)zabranu trgovcu da obavlja trgovinu određenom vrstom robe; c)obavezu trgovcu pribavljanja i prodaje određene vrste i količine robe, te prodaju robe određenim utvrđenim potrošačima po propisanom redoslijedu; d)obavezu pojedinim trgovcima čuvawa određene količine i vrste robe. 2)U slučaju poremećaja na tržištu naftnih derivata Vlada Federacije može propisati način određivawa najviše cijene pojedinih derivata nafte na p rijedlog Ministarstva, a po prethodno pribavljenom mišljenju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. Način određivawa najviše cijene zasniva se na mjerqivim tržišnim elementima, a ukqučuje: cijenu derivata nafte na tržištu, devizni kurs, uvoznu carinu, troškove primarnog skladištewa i distribucije, maržu, posebne poreze i ostale utvrđene prihode buxeta. XI. NADZOR Član 55. 1)Upravni nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Federalno ministarstvo trgovine. 2)Inspekcijski nadzor vrši nadležna tržišna inspekcija i drugi inspekcijski organi svaki u okviru svoje nadležnosti. Član 56. 1)Nadležni tržišni inspektor će trgovcu rješenjem zabra - niti obavljanje trgovine do otklawawa nepravilnosti utvrđenih nalazom inspektora ako prilikom nadzora utvrdi: a)da se djelatnost trgovine obavlja bez registracije ili bez odobrewa za obavljanje trgovačke djelatnosti izdatog od nadležnog organa; b)da u poslovnom prostoru, odnosno drugom prodajnom mjestu ne ispuwava zakonom propisane tehničke i druge uslove za obavljanje te djelatnosti. 2)Žalba protiv rješewa ne odlaže izvršenje rješewa. 3)Nakon što je rješenje o zabrani postalo izvršno, inspektor će utvrditi da li je rješenje izvršeno te, ako nije izvršeno, bez odgađawa će pokrenuti postupak za njegovo izvršenje i donijeti zakqučak o dozvoli izvršewa po službenoj dužnosti, te izvršiti pečaćenje objekta u kojem je zabranjen rad. 4)Kada pravna i fizička lica obavijeste inspektora da su otklonjeni nedostaci koji su bili razlog pečaćewa, inspektor koji je rješenjem odredio zabranu rada će odmah izdati nalog, odnosno lično izvršiti skidanje pečata. 5)Tržišni inspektor može privremeno do okončawa prekršajnog postupka oduzeti robu licima iz stava 1) ovog člana. Član 57. 1)Ako se prilikom nadzora utvrdi da se djelatnost trgovine obavlja mimo registracije ili mimo odobrewa za obavljanje trgovačke djelatnosti izdatog od nadležnog organa i da su poslovni prostori, uređaji i oprema namijenjeni za obavljanje trgovine i pružanje usluga prestali ispuwavati propisane minimalne tehničke uslove, kao i uslove tehničke opremljenosti, tržišni inspektor će rješenjem odrediti rok do kojeg se nedostaci moraju otkloniti. 2)Ako se nedostaci iz stava 1) ovog člana ne otklone u određenom roku, tržišni inspektor donijeće rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti, o zatvaranju prostora, odnosno o zabrani upotrebe uređaja i opreme. 3)U slučaju teže povrede higijensko-sani tarnih, zdravstvenih i tehničkih uslova zbog kojih mogu nastati teže posljedice po zdravlje i život qudi i stoke, nadležni inspektor će donijeti rješenje kojim će odmah zabraniti obavljanje te djelatnosti dok se utvrđeni nedostaci ne otklone. 4)Žalba protiv rješewa iz stava 3) ovog člana ne odlaže izvršenje rješewa. Član 58. 1)Kada tržišni inspektor u nadzoru nad kvalitetom proizvoda u prometu utvrdi da proizvod ne ispuwava propisane uslove kvalitete, rješenjem će: a)privremeno staviti van prometa proizvod za koji utvrdi da se u prometu nalazi nepropisno deklarisan, odnosno da je sa nedostacima u deklaraciji, da stvarno stanje proizvoda ne odgovara deklarisanom i naložiti otklawanje nedostataka; b)privremeno staviti van prometa proizvod za koji je laboratorijskim ispitivanjem kvaliteta utvrđeno da po svom sastavu ne ispuwava propisane uslove kvaliteta, ali se može staviti u promet za daqu upotrebu pod uslovom da se u deklaraciji otklone nedostaci i navedu podaci koji odgovaraju uslovima kvaliteta propisanim za tu vrstu proizvoda; c)staviti van prometa proizvod i naložiti njegovo uništenje u slučajevima kada je laboratorijskim ispitivanjem kvaliteta utvrđeno da proizvod po svom sastavu ne ispuwava propisane uslove kvaliteta i da nije za daqu upotrebu. 2)Žalba na rješenje ne odlaže izvršenje rješewa. Član 59. 1)Ako trgovac ne postupa u skladu sa članom 25. st. 1), 3), 4) i 5) ovog zakona, tržišni inspektor će rješenjem privremeno zabraniti obavljanje trgovine dok se ne otklone utvrđeni nedostaci. 2)Ako tržišni inspektor u kontroli izvršewa rješewa utvrdi da se nedostaci iz stava 1) ovog člana nisu otklonili nakon što je rješenje o zabrani postalo izvršno, donijeće zakqučak o dozvoli izvršewa rješewa po službenoj dužnosti, te izvršiti pečaćenje objekta u kojem je zabranjen rad. Član 60. 1)Ako trgovac ne postupa u skladu sa članom 25. stav 8) ovog zakona, tržišni inspektor će rješenjem naložiti otklawanje utvrđenih nedostataka u datom roku. 2)Ako tržišni inspektor u kontroli izvršewa rješewa utvrdi da nedostaci nisu otklonjeni, donijeće rješenje o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti dok se ne otklone utvrđeni nedostaci. Član 61. Ako trgovac ili fizičko lice-građanin ne postupa u skladu sa članom 25. stav 2) ovog zakona, tržišni inspektor će privremeno oduzeti robu do okončawa sudskog postupka o čemu sačiwava zapisnik i izdaje potvrdu o privremeno oduzetoj robi. Član 62. Ako tržišni inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da trgovac čini neku radnju koja se u smislu člana 51. ovog zakona smatra nedopuštenim trgovanjem donijeće rješenje o njenoj zabrani. XII. KAZNENE ODREDBE Član 63. 1)Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM biće kažnjen za prekršaj trgovac pravno lice ako: a)prodaje alkoholna pića i druga pića koja sadrže alkohol, duvan i duvanske prerađevine licima mlađim od 18 godina (član 10. stav 1) ovog zakona); b)postupi suprotno odredbi člana 11. stav 7) ovog zakona, c)podnese netačnu pismenu izjavu da prodajni objekt ispuwava propisane uslove (član 12. stav 5) i član 48. stav 4) ovog zakona), d)počne raditi u prodajnom objektu, a nadležnom organu prethodno ne podnese obavijest o datumu početka rada, dostavi izjavu iz člana 12. stav 5) i člana 14. stav 1) ovog zakona, e)obavlja trgovinu bez registracije ili bez odobrewa nadležnog organa ili ne ispuwava minimalno tehničke uslove (čl. 12., 16. i 46. stav 2) i član 47. stav 3) ovog zakona); f)za robu u prometu ne posjeduje vjerodostojnu dokumentaciju i koju na zahtjev inspektora ne predoči (član 25. stav 2) ovog zakona); g)ne drži i ne vodi ažurno trgovačku kwigu (član 25. st. 3), 4) i 5) ovog zakona); h)preduzme neku od radwi koja predstavlja nedopušteno trgovanje (član 51. ovog zakona), i)se ne pridržava privremenih mjera donesenih radi otklawawa poremećaja na tržištu Federacije Bosne i Hercegovine (član 54. stav 1) tačka c) i d) i stav 2) ovog zakona), j)prodaje robu koja ne ispuwavaju propisane uslove kvaliteta (član 58. ovog zakona). 2)Za radnje iz stava 1) ovog člana biće kažnjeno za prekršaj i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 400,00 KM do 2.000,00 KM. 3)Za radnje iz stava 1) ovog člana biće kažnjen trgovac fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. 4)Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM biće kažnjeno fizičko lice - građanin ako: a)obavlja trgovinu bez odobrewa nadležnog organa (čl. 15. i 16. ovog zakona), b)za robu u prometu ne posjeduje vjerodostojnu dokumentaciju i na zahtjev inspektora je ne predoči (član 25. stav 2) ovog zakona). 5)Uz novčanu kaznu za prekršaje iz stava 1) ovog člana može se izreći zaštitna mjera oduzimawa robe koja se nalazi u prodaji, odnosno robe kojom je počinjen prekršaj, a u slučaju ponovnog počinjenja prekršaja iste vrste, izreći će se zaštitna mjera oduzimawa robe koja se nalazi u prodaji, odnosno robe kojom je počinjen prekršaj. 6)Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stava 4) tačka b) ovog člana izreći će se zaštitna mjera oduzimawa robe koja je zatečena u prometu. 7)Uz novčanu kaznu za prekršaje iz stava 1) ovog člana može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja trgovačke djelatnosti u periodu do šest mjeseci. Član 64. 1)Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM biće kažnjen trgovac pravno lice ako: a)obavlja trgovinu na veliko bez izdavawa fakture (član 6. stav 1 ) ovog zakona); b)vrši prodaju suprotno članu 8. st. 2) i 3) ovog zakona; c)na svim prodajnim mjestima ne istakne oznaku o zabrani prodaje alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol, duvan i duvanske prerađevine licima mlađim od 18 godina (član 10. stav 2) ovog zakona); d)obavlja djelatnost suprotno odredbama člana 13. ovog zakona, e)obavlja trgovačku djelatnost bez ispuwavawa uslova u pogledu stručne spreme (član 11. stav 3) i član 16. stav 2) ovog zakona); f)ne utvrdi pisana pravila o uslovima prodaje i na prikladan način ih ne učini kupcu dostupnim ili se ne pridržava tih uslova (član 11. stav 6) i član 47. stav 2), ovog zakona); g)na prodajnom objektu ne istakne i ne pridržava se utvrđenog radnog vremena (član 24. st. 2) i 3) ovog zakona); h)ako uz cijenu označenu na robi za prodaju ne istakne i evidencioni broj (član 25. stav 8) ovog zakona); i)na tržnici na malo prodaje ostalu robu suprotno članu 39. stav 2) ovog zakona. 2)Za radnje iz stava 1) ovog člana biće kažnjeno za prekršaj i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM. 3)Za radnje iz stava 1) ovog člana biće kažnjen trgovac fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 400,00 KM do 1.200,00 KM. 4)Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stava 1) tač. b) i h) ovog člana može se izreći i zaštitna mjera oduzimawa robe koja je upotrijebljena ili namijenjena za izvršenje prekršaja ili je nastala izvršenjem prekršaja. Član 65. 1)Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 8.000,00 KM biće kažnjen za prekršaj trgovac pravno lice ako: a)u prodavnici namijenjenoj trgovačkoj djelatnosti nije fizički odvojio dio za obavljanje neke druge djelatnosti (član 7. stav 3) ovog zakona), b)u prodavnici, gdje dodatno obrađuje hranu, omogući potrošačima konzumaciju hrane ili pića (član 7. stav 5) ovog zakona), c)ako postupi suprotno članu 7. stav 6. ovog zakona, d)na svakom prodajnom objektu, kao i pri prodaji robe van prodavnice ne istakne firmu, pod kojom je upisan u Registar kod nadležnog organa (član 2. stav 3) tačka e) ovog zakona), e)ne ustanovi tržni, pijačni ili vašarski red i ne pridržava se tog reda odnosno sajamskih rokova (čl. 37. stav 4), čl. 39. stav 3), čl. 40. stav 4), čl. 41. stav 4), čl. 42. stav 4), čl. 43. stav 2),čl. 44. stav 3) i čl. 48. stav 6) ovog zakona), f)trgovinu na veliko u tranzitu obavlja robama čiji promet u tranzitu nije dozvoljen (član 6. stav 5) ovog zakona). 2)Za radnje iz stava 1) ovog člana biće kažnjeno za prekršaj i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM. 3)Za radnje iz stava 1) ovog člana biće kažnjen trgovac fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 900,00 KM. XIII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 66. 1)Federalni ministar trgovine donijeće propise na osnovu ovlašćewa iz ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. 2)Trgovci su dužni uskladiti rad i poslovanje u skladu sa ovim zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupawa na snagu propisa iz stava 1) ovog člana. Član 67. 1)Do donošewa propisa na osnovu ovlašćewa iz ovog zakona primjewivaće se važeći propisi. 2)Trgovci koji obavljaju trgovačku djelatnost dužni su za objekte iz člana 13. stav 1) ovog zakona pribaviti saglasnost Ministarstva u roku od šest mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. Član 68. Svi slučajevi, odnosno postupci koji do dana stupawa na snagu ovog zakona nisu pravosnažno okončani završiće se prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme donošewa. Član 69. Danom stupawa na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o trgovini ("Službene novine Federacije BiH", br. 64/04 i 12/05). Član 70. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O UNUTRAŠNJOJ TRGOVINI Proglašava se Zakon o unutrašnjoj trgovini koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 9. marta 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 27. maja 2010. godine. Broj 01-02-347/10 6. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Krišto, s. r. ZAKON O UNUTRAŠNJOJ TRGOVI NI I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim zakonom uređuje se: obavljanje i uvjeti za obavljanje trgovine na veliko, trgovine na malo i trgovačkih usluga, osnivanje i prestanak rada trgovačke radnje, posebni oblici obavljanja trgovine, način formiranja cijena, zaštita potrošača i nedopušteno trgovanje, ograničenje obavljanja trgovine, nadzor nad primjenom ovog zakona, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje trgovine na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija BiH). Član 2. 1)Pod trgovinom u smislu ovog zakona smatraju se kupovina i prodaja robe i obavljanje trgovačkih usluga. 2)Pravna i fizička lica koja se bave trgovinom na osnovu registracije, odnosno rješenja kojim se odobrava obavljanje trgovine i trgovačkih usluga smatraju se trgovcem u skladu sa uvjetima propisanim ovim zakonom. 3)Odredbe ovog zakona, kojima se uređuju prava, obaveze i sankcije za trgovca, odgovarajuće se primjenjuju i na: a)pravna i fizička lica koja se bave trgovinom mimo registracije, odnosno odobrenja za obavljanje trgovine, b)pravna i fizička lica registrirana za obavljanje djelatnosti proizvodnje i pružanja usluga kada svoje proizvode i usluge prodaju na tržištu, c)fizička lica koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom kada svoje poljoprivredne proizvode prodaju na tržnici na malo, d)fizička lica koja na osnovu ugovora sa trgovcem obavljaju za trgovca trgovinu na malo izvan prodavnice, e)fizička lica - građani koji se bave trgovinom bez odobrenja za obavljanje trgovine organa grada, odnosno općine nadležnog za oblast trgovine (u daljnjem tekstu: nadležni organ). Član 3. 1)Trgovina se obavlja slobodno pod jednakim uvjetima na tržištu za sve trgovce u skladu sa zakonom, dobrim poslov - nim običajima, principima lojalne konkurencije i trgovačkim pravilima, odnosno uzansama. 2)Roba koja se stavlja u promet mora biti u skladu sa standar - dima, tehničkim normativima i kvalitativnim normama propisanim ili priznatim kao uvjet za njihovo stavljanje u promet i/ili upotrebu na tržištu Bosne i Hercegovine. 3)Cijena robe koja se stavlja u promet formira se i iskazuje u domaćoj valuti u apoenima novčanica koje su u opticaju u Bosni i Hercegovini. Član 4. 1)Aktima organa Federacije, kantona, grada i općine ne može se ograničavati nastupanje na tržištu, narušavati konkuren - cija, niti se mogu pojedini trgovci ili potrošači stavljati u neravnopravan položaj na tržištu. 2)Izuzetno od odredbe iz stava 1) ovog člana, ukoliko nastanu ili mogu nastati značajniji poremećaji na tržištu uslijed elementarne nepogode, nestašice dobara neophodnih za potrebe odbrane, odnosno za potrebe privrede i snabdije - vanja stanovništva, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) može propisati privre - mene mjere ograničavanja tržišta u skladu sa ovim zakonom. II. OBAVLJANJE TRGOVINE Član 5. Trgovina se obavlja kao trgovina na veliko i trgovina na malo. 1. Trgovina na veliko Član 6. 1)Trgovina na veliko je kupovina robe radi daljnje prodaje profesionalnim korisnicima, drugim pravnim i fizičkim licima koja obavljaju registriranu djelatnost ili djelatnost odobrenu u skladu sa zakonom, uz obavezno izdavanje fakture, odnosno računa. 2)Trgovina na veliko obavlja se u posebnim prodajnim prostorijama, skladištima ili drugim mjestima koja ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom i drugim propisima. 3)Trgovina na veliko može se obavljati i kao trgovina na veliko u tranzitu kada se kupovina i prodaja robe obavlja bez prethodnog skladištenja u skladištu trgovca na veliko. 4)Za obavljanje trgovine na veliko u tranzitu nije potreban prodajni prostor (skladište). 5)Za određenu vrstu robe može se utvrditi da se trgovina na veliko ne može obavljati u tranzitu. 6)Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra trgovine (u daljnjem tekstu: ministar) utvrđuje vrstu robe kojom se ne može obavljati trgovina na veliko u tranzitu. 2. Trgovina na malo Član 7. 1)Trgovina na malo je prodaja robe krajnjim potrošačima radi zadovoljavanja njihovih ličnih i porodičnih potreba ili potreba domaćinstva. 2)Trgovina na malo obavlja se u prodavnicama ili izvan prodavnica, ako su za takav način prodaje ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom i drugim propisima. 3)Ako trgovac ispunjava uvjete po posebnom propisu da u prodavnici pored trgovačke obavlja i neku drugu djelatnost, prostor namijenjen toj djelatnosti mora biti fizički odvojen od dijela prodavnice namijenjenog trgovačkoj djelatnosti. 4)Trgovac može u svojoj prodavnici dodatno obrađivati hranu, uz ispunjavanje uvjeta propisanih posebnim propisom tako da bude primjerena za upotrebu. 5)Zabranjena je konzumacija hrane i pića u prodavnici iz stava 4) ovog člana. 6)U prodavnici su dopuštene besplatne degustacije pojedinih vrsta robe na kojima je istaknuta oznaka za tu svrhu. 7)Ministar će donijeti pravilnik o klasifikaciji prodavnica i drugih oblika trgovine na malo. Član 8. 1)Trgovina na malo izvan prodavnice je oblik trgovine na malo kada se prodaja robe i/ili usluga obavlja na neki od sljedećih načina: a)na štandovima, stolovima i u boksovima na tržnicama na malo, b)na štandovima i stolovima izvan tržnica na malo, c)putem kioska, d)pokretnom prodajom, e)prodajom na daljinu (prodaja putem kataloga, TV prodaja, prodaja putem interneta, prodaja putem telefona), f)direktnom prodajom putem posrednika, g)prodaja putem automata, h)prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe i sl.). 2)Prodaja robe ne može se vršiti na način propisan stavom 1) ovog člana, ako je takav način prodaje zabranjen posebnim propisima. 3)Prodaju robe na štandovima i stolovima izvan tržnica na malo, prodaju putem kioska, prodaju putem au tom ata i prigodnu prodaju na javnim površinama i površinama koje imaju pristup sa javno prometne površine, mogu obavljati registrirani trgovci samo na mjestima koja svojom odlukom odredi nadležni or gan kantona, grada ili općine i za koje nadležni or gan da odobrenje. 4)Nadležni or gan može propisati vanjski izgled prodajnog objekta iz stava 3) ovog člana vodeći računa o lokalnom ambijentu. Član 9. Izuzetno od odredbe člana 8. stav 3), registrirani trgovci mogu učestvovati na organiziranim prigodnim prodajama bez posebnog odobrenja nadležnog organa kantona, grada ili općine, u skladu sa uvjetima koje propisuje registrirani organizator tih prodaja, ukoliko organizator tih prodaja posjeduje odgovarajuće odobrenje. Član 10. 1)U trgovini na malo trgovcu se zabranjuje prodaja alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol, duhan i duhanske proizvode licima mlađim od 18 godina. 2)Na svim prodajnim mjestima na kojima se prodaju alkoholna pića i pića koja sadrže alkohol, duhan i duhanski proizvodi mora biti istaknuta oznaka o zabrani njihove prodaje licima mlađim od 18 godina. 3)Trgovac je dužan uskratiti prodaju robe iz stava 1) ovog člana kupcu ako procjeni da je mlađi od 18 godina, a kupac dobrovoljno ne dokaže da je stariji od 18 godina davanjem trgovcu na uvid svoj identifikacioni dokument sa slikom. III. UVJETI ZA OBAVLJANJE TRGOVINE Član 11. 1)Trgovinu na veliko i trgovinu na malo može obavljati trgovac u svojstvu pravnog lica koji se bavi trgovinom na osnovu registracije i ispunjava uvjete utvrđene ovim zakonom i drugim propisima. 2)Trgovinu na malo može obavljati i trgovac u svojstvu fizičkog lica, ali samo u jednom prodajnom objektu, odnosno na jednom prodajnom mjestu (u daljnjem tekstu: trgovačka radnja) pod uvjetima propisanim ovim zakonom i drugim propisima. 3)Uposleni u pravnom licu iz stava 1) ovog člana i uposleni u trgovačkoj radnji iz stava 2) ovog člana moraju imati najmanje III stepen stručne spreme. 4)Trgovac može bez upisa u registar obavljati i druge poslove u manjem obimu koji služe uspješnom obavljanju trgovine, a uobičajeno se obavljaju uz ovu djelatnost kao što su poslovi utovara, prijevoza i istovara robe, poslovi dostavljanja robe kupcu i slično, a obavljanje tih poslova ne predstavlja redovnu djelatnost trgovca. 5)Trgovac je dužan na svakom prodajnom objektu kao i pri prodaji robe izvan prodavnice istaknuti firmu pod kojom je upisan u registar kod nadležnog registarskog suda, odnosno nadležnog organa. 6)Trgovac je dužan utvrditi pisana pravila o uvjetima prodaje (cijena, način plaćanja i isporuka, bonifikacija i sl.) i na prikladan način učiniti ih kupcu dostupnim i pridržavati se tih uvjeta. 7)Trgovac je dužan formirati i istaći cijenu robe koju stavlja u promet u domaćoj valuti u apoenima novčanica koje su u opticaju u Bosni i Hercegovini i izdati račun za prodatu robu. Član 12. 1)Za obavljanje trgovine na veliko i trgovine na malo trgovac je dužan osigurati prodajni objekt ili drugo prodajno mjesto koje ispunjava uvjete propisane ovim zakonom i drugim propisima. 2)Prodajni objekt je prostor u kojem se obavlja trgovina i mora biti izgrađen u skladu sa važećim urbanističko-građevinskim propisima kao poslovni prostor za obavljanje odgovarajuće trgovačke djelatnosti, što utvrđuje nadležni or gan rješenjem o upotrebnoj dozvoli. Postojanje rješenja nije minimalno tehnički uvjet za početak rada prodajnog objekta i u njemu se može poslovati, ali se ova činjenica provjerava zajedno sa provjerom postojanja uvjeta iz st. 3) i 4) ovog člana. 3)Uvjete u pogledu minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostora, uređaja i opreme i stočnih pijaca na kojima se obavlja trgovina na veliko i trgovina na malo, kao i uvjete obavljanja trgovine izvan poslovnog prostora i utvrđivanje roba iz grupa i podgrupa roba koji se mogu prodavati u tim poslovnim prostorijama propisat će ministar podzakonskim aktom. 4)Uvjete o sanitarno-zdravstvenoj zaštiti, zaštiti na radu, zaštiti čovjekove okoline, te druge uvjete potrebne za obavljanje trgovačke djelatnosti propisat će nadležna federalna ministarstva svaka u okviru svoje nadležnosti. 5)Trgovac pravno lice nije dužan dokazivati ispunjavanje uvjeta iz st. 2), 3) i 4) ovog člana u trenutku početka rada prodajnog objekta, odnosno fizičko lice u trenutku podnošenja zahtjeva za otvaranje trgovačke radnje, ali su ova lica dužna dostaviti ovjerenu pisanu izjavu nadležnom organu kojom potvrđuju da prodajni objekt ispunjava zakonom propisane uvjete. 6)Formu i sadržaj izjave iz stava 5) ovog člana propisat će ministar podzakonskim aktom. Član 13. 1)Trgovci koji obavljaju djelatnost u trgovačkim objektima (lancima) namijenjenim za trgovinu različitih robnih grupa prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, površine od 1.000 i više kvadratnih metara, prije otpočinjanja rada dužni su pribaviti suglasnost Ministarstva kojom se utvrđuje ispunjavanje uvjeta vezano uz zastupljenost domaćih prehrambenih proizvoda u objektu. 2)Uz zahtjev za dobijanje suglasnosti stranka je dužna kao dokaz o obaveznoj zastupljenosti domaćih prehrambenih proizvoda u visini od najmanje 50% u asortimanu robe podnijeti odgovarajuću pisanu izjavu. 3)Rješenje kojim se odlučuje o zahtjevu za davanje suglasnosti iz stava 1) ovog člana konačno je u upravnom postupku. Član 14. 1)Pravno lice registrirano za obavljanje trgovačke djelatnosti može početi raditi u prodajnom objektu nakon što nadležnom organu podnese dokaz o registraciji, izjavu iz člana 12. stav 5) ovog zakona i obavijest o datumu početka rada za svaki prodajni objekat, a za objekte iz člana 13. stav 1) ovog zakona i saglasnost Ministarstva, najkasnije u roku od pet dana prije početka rada. 2)Pravno lice ima neograničenu odgovornost, a vlasnik odnosno suvlasnici i sva lica ovlaštena za zastupanje koja su upisana u sudski registar na dan davanja izjave iz stava 1) ovog člana imaju neograničenu solidarnu odgovornost za štetu prouzrokovanu trećim licima izazvanu davanjem netačne izjave o ispunjavanju uvjeta iz člana 12. ovog zakona. 3)Ispunjenost uvjeta iz člana 12. ovog zakona provjerava nadležna inspekcija svaka u okviru svoje nadležnosti u roku od 30 dana od dana prijema obavijesti i izjave iz stava 1) ovog člana. 4)Izuzetno od stava 1) ovog člana, trgovac koji obavlja trgovinu na veliko i poslove uvoza naftnih derivata može početi raditi na osnovu rješenja ministra o ispunjavanju uvjeta propisanih podzakonskim aktom. IV. OSNIVANJE TRGOVAČKE RADNJE Član 15. 1)Trgovačka radnja osniva se donošenjem rješenja kojim se trgovcu u svojstvom fizičkog lica odobrava obavljanje trgovačke djelatnosti. 2)Rješenje iz stava 1) ovog člana donosi nadležni or gan. Član 16. 1)Nadležni or gan izdat će odobrenje za osnivanje trgovačke radnje licu koje ispunjava sljedeće uvjete: a)državljanin je Bosne i Hercegovine, b)poslovno je sposoban, c)posjeduje najmanje III stepen stručne spreme, d)zdravstveno je sposoban ako je za obavljanje trgovine na malo određenim robama iz predmeta poslovanja trgovačke radnje zdravstvena sposobnost propisana kao poseban uvjet, e)u vlasništvu, posjedu ili zakupu ima poslovni prostor koji ispunjava opće i posebne uvjete utvrđene članom 12. Zakona, f)da nema zasnovan radni odnos ili da nije ostvario prava po osnovu radnog odnosa, g)nema već osnovanu trgovačku radnju, h)pravomoćnom odlukom nije mu izrečena mjera zabrane obavljanja ove djelatnosti, i)ispunjava i druge uvjete propisane zakonom ili drugim propisom. 2)Odobrenje za osnivanje trgovačke radnje može se izdati i licu koje ne ispunjava uvjet iz stava 1) tačka c) ovog člana, ako uz zahtjev podnese dokaz da lice koje će uposliti ispunjava taj uvjet. 3)Lice koje je dalo netačnu izjavu o ispunjavanju uvjeta iz stava 1) tačka e) ovog člana ima neograničenu odgovornost za štetu prouzrokovanu trećim licima izazvanu davanjem netačne izjave. 4)Ispunjenost uvjeta iz stava 1) tačka e) ovog člana provjerava nadležna inspekcija, svaka u okviru svoje nadležnosti, u roku od 30 dana od dana dostavljanja konačnog rješenja kojim se odobrava obavljanje trgovačke djelatnosti. 5)Izuzetno od stava 1) tačka a) ovog člana trgovačku radnju može osnovati i strani državljanin, uz primjenu načela uzajamnosti, ako ispunjava ostale uslove propisane ovim članom i ima radnu dozvolu. 6)Izuzetno od stava 1) tačka e) ovog člana, odobrenje za osnivanje trgovačke radnje može se izdati licu koje posjeduje poslovni prostor koji ispunjava opće i posebne uvjete utvrđene članom 12. Zakona, ukoliko pruži dokaze da se kod nadležnog organa vodi postupak reguliranja imovinsko-pravnih odnosa radi upisa prava vlasništva u zemljišne knjige (legalizacija). Član 17. 1)Nadležni or gan u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva izdat će rješenje o odobrenju za osnivanje trgovačke radnje, ako su ispunjeni uvjeti iz člana 16. ovog zakona, u suprotnom rješenjem će odbiti zahtjev. 2)Protiv rješenja iz stava 1) ovog člana može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu trgovine. 3)Ako nadležni or gan ne donese rješenje u roku iz stava 1) ovog člana, rad u prodajnom objektu može otpočeti. O datumu početka rada trgovac je dužan najkasnije u roku od pet dana prije otpočinjanja rada pisanim putem obavijestiti nadležni or gan. Član 18. 1)Rješenje kojim se odobrava osnivanje trgovačke radnje po konačnosti upisuje se u Registar trgovačkih radnji (u daljnjem tekstu: Registar). 2)Trgovcu počinju teći prava i obaveze od dana upisa u Registar, u skladu sa ovim i drugim zakonskim propisima. 3)Trgovačka radnja dužna je početi raditi najkasnije u roku od tri mjeseca od dana izdavanja rješenja. 4)Rješenje o odobrenju za osnivanje trgovačke radnje ne može se prenijeti na drugo lice. Član 19. Rješenje o odobrenju za osnivanje trgovačke radnje obavezno sadrži: a)lično ime i prezime, jedinstveni matični broj i adresu prebivališta podnosioca zahtjeva prema CIPS-ovoj evidenciji, b)vrstu trgovačke radnje, odnosno maloprodajnog objekta, c)šifru djelatnosti trgovačke radnje, d)poslovno sjedište i e)naziv trgovačke radnje. Član 20. 1)Nadležni or gan koji je donio rješenje o odobrenju za osnivanje trgovačke radnje vodi Registar. 2)Ministar propisuje sadržaj i način vođenja Registra. Član 21. 1)Trgovačka radnja može početi raditi danom upisa u Registar. 2)O upisu u Registar or gan koji vodi Registar obavijestit će nadležnu poreznu upravu, nadležni or gan tržišne inspekcije, kantonalni or gan nadležan za oblast trgovine i druge organe koji vrše nadzor u ovoj oblasti dostavljanjem konačnog rješenja kojim se odobrava osnivanje trgovačke radnje. 3)Izuzetno, trgovačka radnja može početi raditi bez upisa u Registar u skladu sa odredbom člana 17. stav 3) ovog zakona. V. PRESTANAK RADA TRGOVAČKE RADNJE Član 22. 1)Rješenje o odobrenju za osnivanje trgovačke radnje prestaje važiti odjavom, po sili zakona i u drugim slučajevima određenim zakonom. 2)Trgovac je dužan odjaviti trgovačku radnju pisanim putem nadležnom organu prije prestanka rada. 3)Prestanak obavljanja trgovačke radnje utvrđuje se danom navedenim u zahtjevu za odjavu, s tim da se obavljanje trgovačke djelatnosti ne može odjaviti unazad. 4)Ako u odjavi nije naznačen da tum prestanka rada trgovačke radnje, prestanak se utvrđuje danom podnošenja zahtjeva za odjavu. 5)Rješenje o odobrenju za osnivanje trgovačke radnje prestaje važiti po sili zakona danom utvrđivanja sljedećih razloga: a)smrću imaoca radnje, b)ako trgovac ne počne obavljati trgovinu na malo u roku od tri mjeseca od dana izdavanja rješenja o odobrenju za obavljanje trgovačke djelatnosti, c)ako prestane ispunjavati bilo koji od uvjeta navedenih u čl. 12. i 16. ovog zakona, d)ako je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da nisu ispunjeni uvjeti propisani čl. 12. i 16. ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i drugim propisima, a utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku, e)ako se naknadno utvrdi da je rješenje o odobrenju za obavljanje djelatnosti zasnovano na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokazima. Član 23. 1)O prestanku važenja rješenja u smislu člana 22. ovog zakona nadležni or gan donosi rješenje. 2)Po konačnosti rješenja trgovačka radnja se briše iz Registra. 3)O brisanju iz Registra nadležni or gan obavijestit će nadležnu poresku upravu, nadležni or gan tržišne inspekcije, kantonalni or gan nadležan za oblast trgovine i druge organe koji vrše nadzor u ovoj oblasti dostavljanjem konačnog rješenja. VI. OSTALE OBAVEZE U OBAVLJANJU TRGOVINE Član 24. 1)Radno vrijeme i raspored dnevnog i sedmičnog radnog vremena prodajnih objekata, radno vrijeme u dane državnih praznika i neradnih dana u kojima je trgovac dužan poslovati, te radno vrijeme za tržnice, sajmove, izložbe i druge povremene načine obavljanja trgovine utvrđuje nadležni or gan. 2)Trgovac je dužan utvrditi radno vrijeme prodajnog objekta i drugog oblika trgovine u skladu sa ovim zakonom vodeći računa o broju zaposlenih radnika i poštivanju njihovih prava uređenih Zakonom o radu, drugim radno-pravnim propisima, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu. 3)Trgovac je dužan na vidnom mjestu istaći radno vrijeme, raspored dnevnog i sedmičnog radnog vremena, radno vrijeme u dane državnih praznika i neradnih dana, radno vrijeme povremenog načina obavljanja trgovine i pridržavati se tog radnog vremena. Član 25. 1)Trgovac je dužan voditi evidencije utvrđene zakonom i drugim propisima. 2)Robu u prometu mora pratiti vjerodostojna dokumentacija iz koje se nedvosmisleno može utvrditi porijeklo i vlasništvo nad robom. Robu u prijevozu mora pratiti prijevoznica, faktura dobavljača ili otpremnica, otkupni blok sa podacima o isporučiocu i mjestu utovara, naziv primaoca i mjesto istovara, a za uvezenu robu pod carinskim nadzorom jedinstvenu carinsku ispravu sa ino-fakturom koja se na zahtjev inspektora mora predočiti odmah ili najdalje u roku od 24 sata od momenta kada je nedostatak utvrđen. 3)Trgovac na veliko dužan je u svakom skladištu, odnosno u poslovnom prostoru držati i ažurno voditi trgovačku knjigu na veliko. Izuzetno, trgovac nije obavezan posebno voditi trgovačku knjigu na veliko ukoliko u svom računovodstvu vodi ažurno sve podatke vezane uz nabavku i prodaju robe i obavezne elemente kalkulacije cijene propisane podzakonskim aktom. 4)Trgovac na malo dužan je u svakom prodajnom objektu ili u svakom odjelu prodajnog objekta držati i ažurno voditi trgovačku knjigu na malo sa podacima o nabavci i prodaji robe koja je predmet trgovine i osigurati uvid u dokumentaciju na osnovu koje se vodi evidencija. 5)Trgovac je dužan u svakom objektu u kojem se obavljaju trgovačke usluge držati i ažurno voditi trgovačku knjigu za trgovačke usluge. 6)Evidencija o nabavci robe vodi se hronološki na osnovu računa, otpremnice, prijemnice i drugih dokumenata izdatih u propisanoj formi. 7)Evidencija o prodaji robe vodi se na osnovu računa o vrsti, količini i cijeni prodatih proizvoda, odnosno obavljenih usluga, a promet naplaćen u gotovinskim sredstvima plaćanja evidentira se putem trake registar-kase koja osigurava podatke o prodatoj robi. 8)Trgovac je dužan uz oznaku cijene robe za prodaju ili pripremljene za prodaju označiti redni broj iz trgovačke knjige i godinu zaduženja na osnovu koje se može istaknuta cijena povezati sa prijemnim listom odnosno zapisnikom (evidencioni broj). 9)Evidencija o trgovačkim uslugama vodi se na osnovu dokumenata o obavljenoj trgovačkoj usluzi. 10)Ministar podzakonskim aktom propisuje oblik, sadržaj i način vođenja trgovačke knjige na veliko, trgovačke knjige na malo i trgovačke knjige za trgovačke usluge. VII. OBAVLJANJE I UVJETI ZA OBAVLJANJE TRGOVAČKIH USLUGA Član 26. 1)Trgovačke usluge su djelatnosti kojima se uz naknadu podstiče obavljanje razmjene robe od proizvođača do krajnjeg potrošača. 2)Trgovačke usluge su: posredničke, zastupničke, komisione, berzanske, franšizing, uskladištenje, otpremanje i dopremanje robe (špedicija), kontrola kvaliteta i kvantiteta robe, mar ket ing, tržnica na veliko, tržnica na malo, trgovački centar, stočna pijaca, vašar, sajam (usluge priređivanja sajmova i privrednih izložbi) i druge usluge uobičajene u trgovini. 3)Trgovac u svojstvu pravnog lica može pružati sve trgovačke usluge iz stava 2) ovog člana. 4)Trgovac u svojstvu fizičkog lica može pružati samo komisione i posredničke usluge. Član 27. Za pružanje pojedinih trgovačkih usluga, trgovac je dužan osigurati minimalne tehničke uvjete u pogledu opremljenosti poslovnih prostora, uređaja i opreme koje propisuje ministar podzakonskim aktom. Član 28. Posredničke usluge u trgovini su poslovi posredovanja koje pruža posrednik u namjeri da nalogodavcu osigura vezu sa trećim licem koje bi sa nalogodavcem pregovaralo o zaključivanju određenog ugovora uz naknadu, ako taj ugovor bude zaključen. Član 29. Zastupničke usluge u trgovini su usluge zastupanja koje pruža zastupnik između nalogodavca i trećih lica uz naknadu, ali u ime i za račun nalogodavca. Član 30. Komisione usluge su usluge koje pruža komisionar u svoje ime i za račun komitenta kada vrši jedan ili više poslova nabavke ili prodaje koje mu povjeri komitent, uz naknadu. Član 31. 1)Pod berzanskim uslugama podrazumijeva se organiziranje sastanaka između privrednih subjekata (prodavača i kupaca) radi zaključivanja ugovora o kupovini i prodaji robe. 2)Na berzi se objavljuju podaci o količini, rokovima isporuke, kvalitetu i asortimanu roba i stanju na tržištu. Član 32. Franšizing je poslovni odnos gdje jedna strana (davalac franšize) ustupa drugoj strani (primaocu franšize) pravo da u svom poslovanju koristi ime, proizvode i usluge, te proizvodno i poslovno iskustvo davaoca franšize. Davalac franšize obavezuje se da će primaocu franšize pružati potrebnu stručnu pomoć. Član 33. Usluge skladištenja robe su usluge koje pruža skladištar u pogledu smještaja i čuvanja određene robe, te poduzimanja potrebne ili ugovorene radnje radi njenog čuvanja i održavanja u uvjetima propisanim za tu vrstu robe, te da je preda na zahtjev ostavodavca ili drugog ovlaštenog lica uz naknadu. Član 34. Usluge otpremanja i dopremanja robe su usluge koje pruža otpremnik u svoje ime, a za račun nalogodavca zaključuje ugovor o utovaru, istovaru i prijevozu robe i druge ugovore potrebne za izvršenje otpreme i dopreme robe, te obavlja i ostale uobičajene poslove i radnje uz naknadu. Član 35. Usluge kontrole kvaliteta i kvantiteta robe i usluga su usluge koje pruža pravno lice koje je obavezno da stručno i nepristrasno obavi laboratorijsko ispitivanje kvaliteta robe, kao kontrolu kvaliteta i kvantiteta robe i usluga i u vezi s tim izda certifikat naručiocu kontrole uz naknadu. Član 36. Mar ket ing uslugama smatraju se usluge iz oblasti istraživanja tržišta i tržišnog komuniciranja (ekonomska pro pa - ganda, reklama, izložba i sl.), kao i druge mar ket ing usluge koje se pružaju u ime i za račun komitenta. Član 37. 1)Tržnica na veliko je posebno organizirano i uređeno mjesto na kojem se pružaju usluge prodaje i kupovine na veliko poljoprivredno-prehrambenih i drugih proizvoda iz registrirane djelatnosti, radi daljnje prodaje i prerade. 2)Za obavljanje usluga tržnice na veliko trgovac utvrđuje tržni red kojim se bliže uređuju tržna pravila za izlaganje robe, način prodaje i druga pravila za obavljanje trgovine. 3)Na tržni red iz stava 2) ovog člana suglasnost daje nadležni or gan. 4)Trgovac i korisnici usluga tržnice na veliko dužni su se pridržavati utvrđenog tržnog reda iz stava 2) ovog člana. Član 38. Pod uslugama tržnice na veliko podrazumijevaju se: a)stavljanje na raspolaganje prostora za izlaganje i prodaju poljoprivredno-prehrambenih i drugih proizvoda, b)uskladištenje poljoprivredno-prehrambenih i drugih proizvoda i korištenje sredstva za manipulaciju tim proizvodima, c)obavljanje prijevoza, otpreme i dopreme, kao i poslovi održavanja kvaliteta i kvantiteta uskladištenih proizvoda. Član 39. 1)Tržnica na malo (pijaca) je organizirano i uređeno mjesto na kojem se na uobičajen način obavlja trgovina na malo poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. 2)Ostala roba ne može se prodavati na tržnici na malo ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani odgovarajućim podzakonskim aktom. 3)Za pružanje usluga tržnice na malo (pijaca) trgovac utvrđuje tržni red kojim se bliže uređuju tržna pravila za prodaju robe, vrstu robe, način izlaganja robe, te prodaju, održavanje prostorija i opreme, uvjete za obavljanje trgovine u tržnici na malo i slično. 4)Na tržni red iz prethodnog stava suglasnost daje nadležni or - gan. 5)Trgovac koji pruža usluge tržnice na malo (pijaca) i korisnik usluga dužni su se pridržavati utvrđenog tržnog reda iz stava 3) ovog člana. Član 40. 1)Tržnica na malo rabljenom tehničkom i ostalom rabljenom robom i rabljenim automobilima je uređeno i organizirano mjesto gdje se obavlja trgovina na malo navedenim robama. 2)Za pružanje usluga tržnice na malo rabljenom tehničkom i ostalom rabljenom robom i rabljenim automobilima trgovac utvrđuje tržni red kojim se bliže uređuju tržna pravila za asortiman robe i uvjete za obavljanje trgovine. 3)Na tržni red iz prethodnog stava suglasnost daje nadležni or - gan. 4)Trgovac koji se bavi organizacijom tržnice na malo robama iz stava 1) ovog člana odgovoran je za provođenje tržnog reda iz stava 2) ovog člana. Član 41. 1)Trgovački centar je posebno izgrađena ili u postojećem objektu uređena prostorna cjelina a sastoji se od više pojedinačno opremljenih poslovnih prostora u kojima se obavlja trgovina na malo i pružaju trgovačke i druge usluge. 2)Za pružanje usluga trgovačkog centra trgovac utvrđuje tržni red kojim se bliže uređuje poslovanje trgovačkog centra. 3)Na tržni red iz stava 2) ovog člana suglasnost daje nadležni or gan. 4)Trgovac koji pruža usluge trgovačkog centra i korisnik usluga dužni su pridržavati se utvrđenog tržnog reda iz stava 2) ovog člana. Član 42. 1)Stočna pijaca je posebno organizirano, uređeno i tehnički opremljeno mjesto na kojem se obavlja trgovina obilježenom stokom u skladu sa važećim, odnosno posebnim propisima o načinu obilježavanja stoke. 2)Trgovina na stočnoj pijaci odvija se po pijačnom redu koji donosi trgovac. 3)Na pijačni red iz stava 2) ovog člana suglasnost daje nadležni or gan. 4)Trgovac koji pruža usluge stočne pijace i korisnici usluga dužni su pridržavati se utvrđenog pijačnog reda iz stava 2) ovog člana. Član 43. 1)Vašar je prostor na kojem se posebnim jednokratnim organiziranim oblikom usluge na uobičajen način vrši prigodna prodaja poljoprivrednih i drugih proizvoda. 2)Trgovina na vašaru odvija se po vašarskom redu i pod uvjetima i u terminima koje propiše nadležni or gan. Član 44. 1)Sajam je prostor na kojem izlagači i posjetioci neposrednim kontaktima međusobno razmjenjuju informacije o predno - stima i unapređenjima proizvoda i usluga u cilju prodaje. 2)Sajam priređuje trgovac, pravno lice registrirano za obavlja - nje tih poslova. 3)Trgovac koji se bavi priređivanjem sajmova dužan je pridrža vati se rokova predviđenih u kalendaru sajmova, a koji se utvrđuju u dogovoru sa Privrednom komorom Federacije BiH. VIII. POSEBNI OBLICI OBAVLJANJA TRGOVINE 1. Dražba Član 45. 1)Dražba kao poseban oblik prodaje robe jeste organizirana prodaja robe najboljem kupcu na osnovu javnog nadmetanja na određenom mjestu i u određeno vrijeme. 2)Dražba može biti stalna i povremena. 3)Vlada Federacije će na prijedlog ministra za određenu robu uredbom propisati uvjete za organiziranje dražbe, način poslovanja te postupak prodaje robe putem dražbe. 2. Prodaja od vrata do vrata Član 46. 1)Prodaja roba od vrata do vrata je direktna prodaja na malo izvan poslovnih prostorija trgovca putem posrednika na osnovu ugovora, po prethodnom pozivu ili pristanku kupca u njegovom stanu, na radnom ili drugom mjestu, uz objašnjenja i prikazivanje upotrebe proizvoda, te osobina, namjene i upotrebljivosti robe, kao i drugih uvjeta koji važe za prodaju roba u skladu sa podzakonskim aktom i drugim propisima. 2)Trgovac pravno lice koji prodaje robu posredstvom fizičkih lica (akvizitera) na osnovu ugovora o prodaji od vrata do vrata, mora biti registriran za takvu djelatnost i pribaviti odobrenje nadležnog organa na čijem se području obavlja takav vid trgovine. 3)Trgovci iz stava 2) ovog člana izdaju identifikacionu karticu akviziterima u cilju nastupa kod potrošača. 3. Prodaja na daljinu Član 47. 1)Prodaja na daljinu je oblik prodaje na malo kojim se ponuda roba ili pružanje usluga nudi potencijalnim potrošačima putem kataloga, TV prodaje, interneta, telefona ili putem drugih sredstava. 2)Ugovor o prodaji na daljinu sklapa se između trgovca i potrošača putem sredstava za daljinsku komunikaciju. Ugovor o prodaji na daljinu obavezno sadrži cijenu i druge uvjete prodaje. 3)Prodaju na daljinu može organizirati samo trgovac registriran za tu vrstu trgovine. 4)Uvjete o prodaji na daljinu na osnovu ugovora putem nekog od sredstava na daljinu propisat će ministar podzakonskim aktom u skladu sa posebnim propisom. 4. Otkupne stanice ili otkupna mjesta i porodična poljoprivredna gazdinstva Član 48. 1)Otkup poljoprivrednih proizvoda, ljekovitog bilja, šumskih plodova i stoke može se obavljati slobodno pod uvjetima propisanim ovim zakonom i podzakonskim aktom. 2)Otkup poljoprivrednih proizvoda može se vršiti kupovinom od poljoprivrednika u otkupnim stanicama, na otkupnim mjestima i na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima. 3)Poljoprivrednikom u smislu ovog člana smatra se fizičko lice od kojeg trgovac kupuje poljoprivredne proizvode proizvedene na njegovom poljoprivrednom gazdinstvu. 4)Otkupne stanice i otkupna mjesta su posebno uređena i organizirana mjesta koja moraju ispunjavati minimalno tehničke i ostale uvjete koje će propisati ministar podzakonskim aktom. 5)Trgovac je dužan prilikom otkupa poljoprivrednih proizvoda izdati otkupni blok (potvrdu) koji sadrži: poslovno ime i sjedište, odnosno ime i prebivalište trgovca, ime i adresu prodavca, naziv, količinu i kvalitet poljoprivrednih proizvoda, cijenu, rok plaćanja, da tum kupovine i potpis ovlaštenog lica i pečat trgovca, te voditi knjigu izdatih blokova i čuvati je u skladu sa propisima o računovodstvu. 6)Za pružanje usluga otkupnih stanica i otkupnih mjesta trgovac utvrđuje tržni red kojim se bliže uređuju tržna pravila za obavljanje trgovine kojih su dužni da se pridržavaju. IX. ZAŠTITA POTROŠAČA I NEDOPUŠTENO TRGOVANJE Član 49. Na sva pitanja u vezi sa zaštitom potrošača i obavezama, odgovornostima trgovaca u oblasti trgovine na veliko, trgovine na malo i pružanju trgovačkih usluga koja nisu regulirana ovim zakonom, primjenjivat će se odgovarajuće odredbe Zakona o zaštiti potrošača u BiH. Član 50. 1)Pod nedopuštenim trgovanjem podrazumijevaju se radnje kojima se radi tržišnog nadmetanja povređuju trgovački običaji i praksa. 2)Nedopušteno trgovanje je zabranjeno. Član 51. 1)Nedopuštenim trgovanjem, u smislu ovog zakona, smatra se naročito: a)reklamiranje, oglašavanje ili ponuda robe ili usluga navođenjem podataka ili upotrebom izraza sa kojima se iskorištava ugled drugog trgovca, njegovih proizvoda ili usluga, odnosno proizvoda drugog trgovca, b)davanje podataka o drugom trgovcu, ako ti podaci štete ili mogu nanijeti štetu ugledu i poslovanju drugog trgovca, c)prodaja robe sa oznakama ili podacima ili izgledom koji stvaraju ili bi mogli stvoriti zabunu u pogledu izvora, načina proizvodnje, količine, kvaliteta ili drugih osobina robe, d)radnje trgovaca usmjerene na prekid poslovnih odnosa, između drugih trgovaca ili koje sprečavaju ili otežavaju poslovne odnose drugih trgovaca, e)neopravdano neispunjavanje ili raskidanje ugovora sa pojedinim trgovcem kako bi se sklopio isti ili povoljniji ugovor sa drugim trgovcima, f)neovlaštena upotreba imena, firme, pečata, marke, industrijskog dizajna ili neke druge oznake drugog trgovca, g)davanje ili obećanje darova, imovinske ili druge koristi drugom trgovcu, njegovom radniku ili licu koje radi za drugog trgovca kako bi se davaocu omogućila pogodnost na štetu drugog trgovca ili potrošača, h)neovlaštena upotreba usluga trgovačkog putnika, trgovačkog predstavnika ili zastupnika drugog trgovca, i)protivpravno pribavljanje poslovne tajne drugog trgovca ili bespravno iskorištavanje povjerene poslovne tajne drugog trgovca. Član 52. 1)Naknada štete nastala zabranjenim radnjama nedopuštenog trgovanja ostvaruje se u sudskom postupku. 2)Tužbu iz stava 1) ovog člana mogu podnijeti trgovac i druga pravna i fizička lica koja imaju pravni interes. 3)Pravo na tužbu iz stava 1) ovog člana zastarijeva istekom roka od jedne godine od dana kada tužilac sazna za djelo i izvršioca, a najkasnije tri godine od dana izvršenja djela. X. OGRANIČENJA OBAVLJANJA TRGOVINE Član 53. 1)Vlada Federacije može posebnim propisom privremeno ograničiti obavljanje trgovine u slučaju: a)prirodnih i drugih nepogoda u Federaciji BiH, kada nastane ili bi mogao nastati osjetni poremećaj u trgovini, poremećaj u snabdijevanju stanovništva, ili poremećaj na drugim područjima koja ugrožavaju siguran i zdrav život građana, b)značajnih poremećaja na domaćem tržištu zbog pomanjkanja robe nužno potrebne za proizvodnju, preradu i za život građana, c)ratnog stanja i neposredne ugroženosti Federacije BiH, d)potrebe osiguranja proizvoda, sirovina i reprodukcionog materijala od posebnog strateškog značaja za odbranu Federacije BiH. 2)Vlada Federacije propisat će ograničenja kod obavljanja trgovine u slučajevima iz stava 1) ovog člana, samo ako poremećaj nije moguće otkloniti drugim mjerama ili ako potrebe nije moguće podmiriti iz robnih rezervi, uvozom ili drugim mjerama privredne politike. Član 54. 1)U slučajevima iz člana 53. stav 1) ovog zakona Vlada Federacije može propisati: a)ograničenje trgovine pojedinom robom ili posebne uvjete za trgovinu pojedinom robom, b)zabranu trgovcu da obavlja trgovinu određenom vrstom robe, c)obavezu trgovcu pribavljanja i prodaje određene vrste i količine robe, te prodaju robe određenim utvrđenim potrošačima po propisanom redoslijedu, d)obavezu pojedinim trgovcima čuvanja određene količine i vrste robe. 2)U slučaju poremećaja na tržištu naftnih derivata Vlada Federacije može propisati način određivanja najviše cijene pojedinih derivata nafte na prijedlog Ministarstva, a po prethodno pribavljenom mišljenju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. Način određivanja najviše cijene zasniva se na mjerljivim tržišnim elementima, a uključuje: cijenu derivata nafte na tržištu, devizni kurs, uvoznu carinu, troškove primarnog skladištenja i distribucije, maržu, posebne poreze i ostale utvrđene prihode budžeta. XI. NADZOR Član 55. 1)Upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Federalno ministarstvo trgovine. 2)Inspekcijski nadzor vrši nadležna tržišna inspekcija i drugi inspekcijski organi svako u okviru svoje nadležnosti. Član 56. 1)Nadležni tržišni inspektor će trgovcu rješenjem zabraniti obavljanje trgovine do otklanjanja nepravilnosti utvrđenih nalazom inspektora, ako prilikom nadzora utvrdi: a)djelatnost trgovine obavlja se bez registracije ili bez odobrenja za obavljanje trgovačke djelatnosti izdatog od nadležnog organa, b)u poslovnom prostoru, odnosno drugom prodajnom mjestu ne ispunjavaju se zakonom propisani tehnički i drugi uvjeti za obavljanje te djelatnosti. 2)Žalba protiv rješenja ne odlaže izvršenje rješenja. 3)Nakon što je rješenje o zabrani postalo izvršno, inspektor će utvrditi je li rješenje izvršeno te, ako nije izvršeno, bez odgađanja će pokrenuti postupak za njegovo izvršenje i donijeti zaključak o dozvoli izvršenja po službenoj dužnosti , te izvršiti pečaćenje objekta u kojem je zabranjen rad. 4)Kada pravna i fizička lica obavijeste inspektora da su otklonjeni nedostaci koji su bili razlog pečaćenja, inspektor koji je rješenjem odredio zabranu rada odmah će izdati nalog, odnosno lično izvršiti skidanje pečata. 5)Tržišni inspektor može privremeno do okončanja prekršajnog postupka oduzeti robu licima iz stava 1) ovog člana. Član 57. 1)Ako se prilikom nadzora utvrdi da se djelatnost trgovine obavlja mimo registracije ili mimo odobrenja za obavljanje trgovačke djelatnosti izdatog od nadležnog organa i da su poslovni prostori, uređaji i oprema namijenjeni za obavljanje trgovine i pružanje usluga prestali ispunjavati propisane minimalne tehničke uvjete, kao i uvjete tehničke opremljenosti, tržišni inspektor će rješenjem odrediti rok do kojeg se nedostaci moraju otkloniti. 2)Ako se nedostaci iz stava 1) ovog člana ne otklone u određenom roku, tržišni inspektor donijet će rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti, o zatvaranju prostora, odnosno o zabrani upotrebe uređaja i opreme. 3)U slučaju teže povrede higijensko-sanitarnih, zdravstvenih i tehničkih uvjeta zbog kojih mogu nastati teže posljedice po zdravlje i život ljudi i stoke, nadležni inspektor će donijeti rješenje kojim će odmah zabraniti obavljanje te djelatnosti dok se utvrđeni nedostaci ne otklone. 4)Žalba protiv rješenja iz stava 3) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. Član 58. 1)Kada tržišni inspektor u nadzoru nad kvalitetom proizvoda u prometu utvrdi da proizvod ne ispunjava propisane uvjete kvaliteta, rješenjem će: a)privremeno staviti van prometa proizvod za koji utvrdi da se u prometu nalazi nepropisno deklarisan, odnosno da je sa nedostacima u deklaraciji, da stvarno stanje proizvoda ne odgovara deklarisanom i naložiti otklanjanje nedostataka, b)privremeno staviti van prometa proizvod za koji je laboratorijskim ispitivanjem kvaliteta utvrđeno da po svom sastavu ne ispunjava propisane uvjete kvaliteta, ali se može staviti u promet za daljnju upotrebu pod uvjetom da se u deklaraciji otklone nedostaci i navedu podaci koji odgovaraju uvjetima kvaliteta propisanim za tu vrstu proizvoda, c)staviti van prometa proizvod i naložiti njegovo uništenje u slučajevima kada je laboratorijskim ispitivanjem kvaliteta utvrđeno da proizvod po svom sastavu ne ispunjava propisane uvjete kvaliteta i da nije za daljnju upotrebu. 2)Žalba na rješenje ne odlaže izvršenje rješenja. Član 59. 1)Ako trgovac ne postupa u skladu sa članom 25. st. 1), 3), 4) i 5) ovog zakona, tržišni inspektor će rješenjem privremeno zabraniti obavljanje trgovine dok se ne otklone utvrđeni nedostaci. 2)Ako tržišni inspektor u kontroli izvršenja rješenja utvrdi da se nedostaci iz stava 1) ovog člana nisu otklonili nakon što je rješenje o zabrani postalo izvršno, donijet će zaključak o dozvoli izvršenja rješenja po službenoj dužnosti, te izvršiti pečaćenje objekta u kojem je zabranjen rad. Član 60. 1)Ako trgovac ne postupa u skladu sa članom 25. stav 8) ovog zakona, tržišni inspektor će rješenjem naložiti otklanjanje utvrđenih nedostataka u datom roku. 2)Ako tržišni inspektor u kontroli izvršenja rješenja utvrdi da nedostaci nisu otklonjeni, donijet će rješenje o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti dok se ne otklone utvrđeni nedostaci. Član 61. Ako trgovac ili fizičko lice-građanin ne postupa u skladu sa članom 25. stav 2) ovog zakona, tržišni inspektor će privremeno oduzeti robu do okončanja sudskog postupka o čemu sačinjava zapisnik i izdaje potvrdu o privremeno oduzetoj robi. Član 62. Ako tržišni inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da trgovac čini neku radnju koja se, u smislu člana 51. ovog zakona, smatra nedopuštenim trgovanjem, donijet će rješenje o njenoj zabrani. XII. KAZNENE ODREDBE Član 63. 1)Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj trgovac pravno lice, ako: a)prodaje alkoholna pića i druga pića koja sadrže alkohol, duhan i duhanske prerađevine licima mlađim od 18 godina (član 10. stav 1) ovog zakona), b)postupi suprotno odredbi člana 11. stav 7) ovog zakona, c)podnese netačnu pisanu izjavu da prodajni objekt ispunjava propisane uvjete (član 12. stav 5) i član 48. stav 4) ovog zakona), d)otpočne raditi u prodajnom objektu, a nadležnom organu prethodno ne podnese obavijest o datumu početka rada, dostavi izjavu iz člana 12. stav 5) i člana 14. stav 1) ovog zakona, e)obavlja trgovinu bez registracije ili bez odobrenja nadležnog organa ili ne ispunjava minimalne tehničke uvjete (čl. 12., 16. i član 46. stav 2) i član 47. stav 3) ovog zakona), f)za robu u prometu ne posjeduje vjerodostojnu dokumentaciju i ne predoči je na zahtjev inspektora (član 25. stav 2) ovog zakona), g)ne drži i ne vodi ažurno trgovačku knjigu (član 25. st. 3), 4) i 5) ovog zakona), h)poduzme neku od radnji koja predstavlja nedopušteno trgovanje (član 51. ovog zakona), i)ne pridržava se privremenih mjera donesenih radi otklanjanja poremećaja na tržištu Federacije BiH (član 54. stav 1) tač. c) i d) i stav 2) ovog zakona), j)prodaje robu koja ne ispunjava propisane uvjete kvaliteta (član 58. ovog zakona). 2)Za radnje iz stava 1) ovog člana bit će kažnjeno za prekršaj i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 400,00 KM do 2.000,00 KM. 3)Za radnje iz stava 1) ovog člana bit će kažnjen trgovac fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. 4)Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjeno fizičko lice - građanin, ako: a)obavlja trgovinu bez odobrenja nadležnog organa (čl. 15. i 16. ovog zakona), b)za robu u prometu ne posjeduje vjerodostojnu dokumentaciju i ne predoči je na zahtjev inspektora (član 25. stav 2) ovog zakona). 5)Uz novčanu kaznu za prekršaje iz stava 1) ovog člana može se izreći zaštitna mjera oduzimanja robe koja se nalazi u prodaji, odnosno robe kojom je počinjen prekršaj, a u slučaju ponovnog počinjenja prekršaja iste vrste, izreći će se zaštitna mjera oduzimanja robe koja se nalazi u prodaji, odnosno robe kojom je počinjen prekršaj. 6)Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stava 4. tačka b) ovog člana izreći će se zaštitna mjera oduzimanja robe koja je zatečena u prometu. 7)Uz novčanu kaznu za prekršaje iz stava 1) ovog člana može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja trgovačke djelatnosti u periodu do šest mjeseci. Član 64. 1)Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjen trgovac pravno lice, ako: a)obavlja trgovinu na veliko bez izdavanja fakture (član 6. stav 1) ovog zakona), b)vrši prodaju suprotno članu 8. st. 2) i 3) ovog zakona, c)na svim prodajnim mjestima ne istakne oznaku o zabrani prodaje alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol, duhan i duhanske prerađevine licima mlađim od 18 godina (član 10. stav 2) ovog zakona), d)obavlja djelatnost suprotno odredbama člana 13. ovog zakona, e)obavlja trgovačku djelatnost bez ispunjavanja uvjeta u pogledu stručne spreme (član 11. stav 3) i član 16. stav 2) ovog zakona), f)ne utvrdi pisana pravila o uvjetima prodaje i na prikladan način ih ne učini dostupnim kupcu ili se ne pridržava tih uvjeta (član 11. stav 6) i član 47. stav 2) ovog zakona), g)na prodajnom objektu ne istakne i ne pridržava se utvrđenog radnog vremena (član 24. st. 2) i 3) ovog zakona), h)uz cijenu označenu na robi za prodaju ne istakne i evidencioni broj (član 25. stav 8) ovog zakona), i)na tržnici na malo prodaje ostalu robu suprotno članu 39. stav 2) ovog zakona. 2)Za radnje iz stava 1) ovog člana bit će kažnjeno za prekršaj i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM. 3)Za radnje iz stava 1) ovog člana bit će kažnjen trgovac fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 400,00 KM do 1.200,00 KM. 4)Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stava 1) tač. b) i h) ovog člana može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja robe upotrijebljene ili namijenjene za izvršenje prekršaja ili je nastala izvršenjem prekršaja. Član 65. 1)Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 8.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj trgovac pravno lice, ako: a)u prodavnici namijenjenoj trgovačkoj djelatnosti nije fizički odvojio dio za obavljanje neke druge djelatnosti (član 7. stav 3) ovog zakona), b)u prodavnici gdje dodatno obrađuje hranu omogući potrošačima konzumaciju hrane ili pića (član 7. stav 5) ovog zakona), c)postupi suprotno članu 7. stav 6) ovog zakona, d)na svakom prodajnom objektu, kao i pri prodaji robe van prodavnice ne istakne firmu pod kojom je upisan u Registar kod nadležnog organa (član 2. stav 3) tačka e) ovog zakona), e)ne ustanovi tržni, pijačni ili vašarski red i ne pridržava se tog reda, odnosno sajamskih rokova (čl. 37. stav 4), čl. 39. stav 3), čl. 40. stav 4), čl. 41. stav 4), čl. 42. stav 4), čl. 43. stav 2), čl. 44. stav 3) i čl. 48. stav 6) ovog zakona), f)trgovinu na veliko u tranzitu obavlja robama čiji promet u tranzitu nije dozvoljen (član 6. stav 5) ovog zakona). 2)Za radnje iz stava 1) ovog člana bit će kažnjeno za prekršaj i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM. 3)Za radnje iz stava 1) ovog člana bit će kažnjen trgovac fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 900,00 KM. XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 66. 1)Federalni ministar trgovine donijet će propise na osnovu ovlaštenja iz ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. 2)Trgovci su dužni uskladiti rad i poslovanje u skladu sa ovim zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu propisa iz stava 1) ovog člana. Član 67. 1)Do donošenja propisa na osnovu ovlaštenja iz ovog zakona primjenjivat će se važeći propisi. 2)Trgovci koji obavljaju trgovačku djelatnost dužni su za objekte iz člana 13. stav 1) ovog zakona pribaviti saglasnost Ministarstva u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 68. Svi slučajevi, odnosno postupci koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu pravomoćno okončani, završit će se prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme donošenja. Član 69. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o trgovini ("Službene novine Federacije BiH", br. 64/04 i 12/05). Član 70. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. 730 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRAVIMA, OBVEZAMA I ODGOVORNOSTIMA PACIJENATA Proglašava se Zakon o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkoga doma od 25. svibnja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 22. lipnja 2010. godine. Broj 01-02-360/10 8. srpnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Krišto, v. r. ZAKON O PRAVIMA, OBVEZAMA I ODGOVO RNOSTIMA PACIJENATA I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Ovim se zakonom određuju prava, obveze i odgovornosti pacijenata prilikom korištenja zdravstvene zaštite, način korištenja tih prava, način zaštite i unapređenja tih prava, kao i druga pitanja u svezi sa pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata. Na prava, obveze i odgovornosti iz stavka 1. ovog članka shodno se primjenjuju propisi o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Pacijentom, u smislu ovoga zakona, smatra se svaka osoba, bolesna ili zdrava, osigurana ili neosigurana osoba, koja zatraži ili kojoj se pruža određena mjera ili usluga u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja, sprječavanja bolesti, liječenja ili zdravstvene njege i rehabilitacije. Članak 2. Svrha ovog zakona je da se pacijentima u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) omogući jednaka, primjerena, kontinuirana, kvalitetna i sigurna zdravstvena zaštita koja se zasniva na partnerskom odnosu pacijenata, kao primatelja zdravstvenih usluga i zdravstvene ustanove, privatne prakse odnosno zdravstvenog djelatnika ili zdravstvenog suradnika, kao davatelja zdravstvenih usluga. Partnerski odnos iz stavka 1. ovog članka zasniva se na uzajamnom povjerenju i poštivanju između pacijenta i zdravstvene ustanove, privatne prakse odnosno zdravstvenog djelatnika ili zdravstvenog suradnika, na svim razinama zdravstvene zaštite, te pravima, obvezama i odgovornostima partnera u ovom odnosu. Članak 3. Zabranjuje se svaki vid diskriminacije na temelju rase, boje kože, spola, spolne orijentacije, genetskog nasljeđa, jezika, religije ili vjerovanja, političkih i drugih uvjerenja, nacionalnog i socijalnog porijekla, prilikom obavljanja radnji na temelju ovog zakona i propisa donijetih na temelju ovog zakona. Članak 4. Ovaj zakon i na temelju njega donijeti propisi podrazumijevaju jednak i ravnopravan odnos oba spola, bez obzira na gramatički rod u kom su u ovom zakonu navedene osobe koje mogu biti oba spola. II. NAČELA Članak 5. Korištenje zdravstvene zaštite, sukladno ovom zakonu, bazira se na sljedećim načelima: –pravu pacijenta na najveće objektivno moguće očuvanje i zaštitu njegovog zdravlja, liječenjem i mjerama prevencije bolesti, –poštivanju ljudskog dostojanstva pacijenta, –poštovanju prava na fizički i mentalni integritet pacijenta i osobnu sigurnost, –poštovanju zaštite osobnosti pacijenta uključujući poštivanje njegove privatnosti, svjetonazora, te moralnih i vjerskih uvjerenja. III. PRAVA PACIJENATA Članak 6. Ovim zakonom i propisima donijetim na temelju ovog zakona, svakom pacijentu garantiraju se prava: –na dostupnost zdravstvene zaštite, uključujući i pravo na hitnu medicinsku pomoć, –na informacije, –na obavještenost i sudjelovanje u postupku liječenja, –na slobodan izbor, –na samoodlučivanje i pristanak, uključujući i zaštitu prava pacijenta koji nije sposoban dati pristanak, –na povjerljivost informacija i privatnost, –na tajnost podataka, –na osobno dostojanstvo, –na sprječavanje i olakšavanje patnji i bola, –na poštovanje pacijentovog vremena, –na uvid u medicinsku dokumentaciju, –na samovoljno napuštanje zdravstvene ustanove, –pacijenta nad kojim se vrši medicinsko istraživanje, –na preventivne mjere i informiranje o očuvanju zdravlja, –na prigovor, –na naknadu štete, –na prehranu sukladno svjetonazoru, –na održavanje osobnih kontakata, –na obavljanje vjerskih obreda. Prava iz stavka 1. ovog članka pacijent ostvaruje na temelju suvremene medicinske doktrine, stručnih standarda i normi, te sukladno mogućnostima zdravstvenog sustava u Federaciji i uz uvjet da prethodno ispunjava svoje obveze i odgovornosti utvrđene ovim zakonom. Pravo na dostupnost zdravstvene zaštite Članak 7. Svaki pacijent ima pravo na dostupnu zdravstvenu zaštitu sukladno zdravstvenom stanju i osobnim potrebama, zakonom i u granicama materijalnih mogućnosti sustava zdravstvene zaštite. Pravo iz stavka 1. ovog članka obuhvata i pravo pacijenta na hitnu medicinsku pomoć koju nije moguće uvjetovati statusom zdravstvenog osiguranja. U postupku ostvarivanja zdravstvene zaštite pacijent ima pravo na jednak pristup zdravstvenoj zaštiti bez diskriminacija navedenih u članku 3. ovog zakona i bez diskriminacija u odnosu na vrstu oboljenja. Pacijent koji je žrtva nasilja u obitelji ili je pacijent dijete koje je žrtva nasilja, suglasno propisima o zaštiti od nasilja u obitelji, ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu u smislu stavka 1. ovog članka koja uključuje i zbrinjavanje i liječenje posljedica nasilja na fizičko, mentalno i reproduktivno zdravlje. Pravo na informacije Članak 8. Svaki pacijent ima pravo na sve vrste informacija o svom zdravlju, svojim pravima i obvezama i načinu kako ih koristi. Svaki pacijent ima pravo i na informacije o zdravstvenim uslugama koje mu se mogu osigurati u zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi. Članak 9. Informacije iz članka 8. ovog zakona mogu biti saopćene pacijentu usmeno ili pisano, na razumljivom jeziku za pacijenta, a ako je u pitanju strani državljanin, u pravilu, na njegovom maternjem jeziku ili uz nazočnost ovlaštenog prevoditelja, odnosno tumača znakovnog jezika, ako je u pitanju pacijent sa onesposobljenjem. Ako su informacije iz stavka 1. ovog članka saopćene pacijentu pisano, iste moraju biti čitko i jasno napisane. Razumljivi rječnik iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva davanje informacija koje su prilagođene obrazovnoj razini, fizičkom, psihičkom i emocionalnom stanju osobe kojoj se daje savjet odnosno informacija (u daljnjem tekstu: razumljiv rječnik). Informacije iz stavka 1. ovog članka, koje su zdravstvene ustanove i zdravstveni djelatnici dužni osigurati pacijentima obuhvataju: a)opće informacije koje se odnose na zdravstvenu ustanovu, i to: –vodič za pacijente o zdravstvenoj ustanovi i kućnom redu sa svim kontakt telefonima, –zakonskim pravima i obvezama pacijenata, –te druge informacije utvrđene općim aktom zdravstvene ustanove. b)posebne informacije koje se odnose na: –ostvarivanje prava na prigovor pacijenta u svezi postupanja zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika u odnosu na sigurnost i kvalitetu zdravstvene usluge, kao i postupku i rokovima za izražavanje ovog prigovora, –informacije o anketiranju pacijenata u svezi s njihovim zadovoljstvom zdravstvenim uslugama i o drugim mjerama u okviru sustava poboljšanja kvalitete u zdravstvenoj ustanovi, –informacije o provođenju nastave i medicinskih istraživanja i opcijama da se prihvati ili odbije sudjelovanje u nastavi i medicinskim istraživanjima. c)pojedinačne osobne informacije koje se odnose na: –informacije o imenu i prezimenu, stručnom nazivu, znanstvenom nazivu, ako ga posjeduju, zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika koji sudjeluju u liječenju pacijenta i koje moraju biti vidno istaknute u ordinaciji, ambulanti ili na drugom mjestu, gdje se pruža zdravstvena zaštita, kao i na vidnom mjestu na radnoj odjeći zdravstvenog djelatnika i zdravstvenog suradnika, te pravo da mu se isti osobno predstave prije otpočinjanja postupka liječenja, –informacije o organizacijskim aspektima njegovog liječenja, načinu zakazivanja pregleda, dijagno - stičkih i terapijskih procedura i jasno objašnjenje u slučaju odgađanja ili odustajanja od medicinske mjere, –informacije o razlozima za zamjenu zdravstvenog djelatnika i/ili zdravstvenog suradnika u postupku liječenja, –informacije o razlozima za premještaj pacijenta u drugu organizacijsku jedinicu ustanove ili u drugu zdravstvenu ustanovu, –informacije o listi čekanja za određene vrste zdravstvenih usluga, načinu formiranja listi čekanja, vremenu čekanja, te pravo pacijenta na obavještenost da je stavljen na listu čekanja, –informacije o promociji zdravlja i prevenciji bolesti, –pravima iz zdravstvenog osiguranja i postupcima za ostvarivanje tih prava. U informacije iz stavka 4. točka c) ovog članka uključuje se i sadržaj obavještenja iz članka 11. ovog zakona. Pravo na obavještenje i na sudjelovanje u postupku liječenja Članak 10. Radi osiguranja prava na samostalno odlučivanje o liječenju i prava na sudjelovanje u postupku liječenja, pacijent ima pravo da od liječnika koji je odgovoran za njegovo liječenje (u daljnjem tekstu: mjerodavni zdravstveni djelatnik) blagovremeno dobije obavještenja koja su mu potrebna kako bi donio informiranu odluku da pristane ili ne pristane na predloženu medicinsku mjeru. Obavještavanje pacijenta treba da je dovoljno obuhvatno, točno i pravovremeno. Obuhvatnost obavještavanja cijeni se u svakom posebnom slučaju prema mogućnosti da pacijent mjerodavnom zdravstvenom djelatniku može postavljati pitanja nakon ili tijekom obavještavanja i na njih dobivati njemu razumljive odgovore. Točnost obavještavanja zasniva se na spoznatim medicinskim i drugim činjenicama tijekom pregleda i liječenja pacijenta. Pravovremenost obavještenja definira se kao obavještavanje pacijenta o kliničkim nalazima i predloženim medicinskim mjerama, ostavljajući pacijentu najmanje 24 sata od davanja obavještenja, da može razmisliti o svojoj odluci, izuzev u hitnim slučajevima. Članak 11. Obavještenje iz članka 10. ovog zakona treba da obuhvati: 1)dijagnozu i prognozu bolesti; 2)kratak opis, cilj i korist od predložene medicinske mjere, njezin termin izvođenja; 3)vrstu i vjerovatnoću mogućih rizika, bolne i druge sporedne ili trajne posljedice; 4)za operativne i druge medicinske zahvate povezane sa većim rizikom ili većim opterećenjem, pacijentu se daju usmena i pisana objašnjenja na razumljiv način, i to liječnik koji će obaviti zahvat, a ako to nije moguće drugi liječnik koji je osposobljen za taj zahvat; 5)moguće promjene pacijentovog stanja poslije poduzimanja predložene medicinske mjere, kao i moguće nužne promjene u načinu života pacijenta; 6)alternativne metode liječenja sa opisom koristi i rizika svake od alternativnih metoda, uključujući i efekat neliječenja; 7)dejstvo lijekova i moguće nuspojave tog dejstva; 8)daljni tijek pružanja zdravstvene zaštite koji uključuje druge medicinske mjere i ostalim uslugama koje su na raspolaganju pacijentu, a ne pripadaju isključivo medicinskim mjerama; 9)pravo na odlučivanje o preporučenoj medicinskoj mjeri; 10)informacije pri otpustu iz bolnice ili druge stacionarne zdravstvene ustanove što uključuje otpusno pismo sa dijagnozom, opisom načina liječenja i zdravstvene njege, te uputama za daljnje liječenje i rehabilitaciju. Članak 12. Obavještenje iz članka 11. ovog zakona, pacijentu daje mjerodavni zdravstveni djelatnik na razumljivom rječniku za pacijenta. Ako je pacijent poslovno nesposobna osoba odnosno osoba sa duševnim smetnjama u smislu propisa o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama, obavještenje iz članka 11. ovog zakona daje se sukladno njegovoj dobi, odnosno fizičkom, mentalnom i psihičkom stanju. Ako pacijent ne poznaje jezik koji je u službenoj uporabi na području zdravstvene ustanove odnosno privatne prakse, u pravilu, se osigurava prevoditelj sukladno propisima o službenoj uporabi jezika i pisma, a ako se radi o pacijentu sa onesposobljenjem, kojem se ne može dati usmena informacija na uobičajeni način, u pravilu, se osigurava tumač znakovnog jezika ili ako je neophodna pisana informacija daje se na pismu razumljivom za tu osobu. Pacijent sa invaliditetom ima pravo dobiti obavijesti u njemu pristupačnom obliku, prilagođene njegovoj obrazovnoj razini, fizičkom, kao i emocionalnom stanju. Odbijanje prijama obavještenja Članak 13. Obavještenje iz čl. 11. i 12. ovog zakona, mjerodavni zdravstveni djelatnik dužan je dati i bez pacijentovog traženja, nakon upoznavanja pacijenta s njegovim pravom na odbijanje primanja obavještenja u smislu članka 14. ovog zakona. Ako je pacijent dao pristanak, mjerodavni zdravstveni djelatnik može obavijesti o njegovom zdravstvenom stanju dati i punoljetnom članu uže obitelji pacijenta kojeg odredi pacijent odnosno njegovom zakonskom zastupniku ili staratelju. Iznimno od stavka 1. ovog članka, pacijentu se mogu prešutjeti podaci o njegovom zdravstvenom stanju, ako mjerodavni zdravstveni djelatnik ocijeni da bi s obzirom na okolnosti takva obavijest prouzrokovala ozbiljnu štetu po zdravlje pacijenta. U medicinsku dokumentaciju mjerodavni zdravstveni djelatnik unosi podatak da je pacijentu, odnosno članu obitelji dao obavještenje o podacima iz st. 1. i 2. ovog članka ili razloge za prešućivanje obavijesti iz stavka 3. ovog članka. Članak 14. Pacijent koji je sposoban za rasuđivanje, ima pravo pisanom i potpisanom izjavom odbiti prijam obavještenja o prirodi svoga zdravstvenoga stanja i očekivanom ishodu predloženih i/ili poduzetih medicinskih postupaka i mjera. Izjava iz stavka 1. ovog članka ostaje pohranjena u medicinskoj dokumentaciji pacijenta. Članak 15. Pacijent koji je sposoban za rasuđivanje ne može se odreći prava na obaviještenost u slučajevima u kojima mora biti svjestan prirode svoje bolesti, ukoliko bi njegova neobavještenost ugrozila život i zdravlje drugih ljudi. Pacijent iz stavka 1. ovog članka ima pravo u pisanom obliku ili na bilo koji drugi vjerodostojan način odrediti osobu koja će umjesto njega biti obaviještena. U slučaju kada pacijent nije odredio osobu iz stavka 2. ovog članka, mjerodavni zdravstveni djelatnik može obavijestiti o zdravstvenom stanju pacijenta, punoljetnog člana uže obitelji koji živi sa pacijentom u zajedničkom domaćinstvu, ako je saopćavanje podataka o zdravstvenom stanju pacijenta članu obitelji, neophodno radi izbjegavanja njihovog zdravstvenog rizika. Pacijent odnosno osoba koju pacijent odredi ili član uže obitelji pacijenta, ima pravo biti obaviješten na način predviđen u st. 1., 2. i 3. ovog članka, čak i u slučajevima kad pacijentov pristanak nije uvjet započinjanja terapije (u hitnim slučajevima). Pravo na slobodan izbor Članak 16. Svaki pacijent ima pravo na slobodan izbor doktora med i - cine, odnosno doktora stomatologije sukladno teritorijalnoj organizaciji zdravstvene zaštite. Iznimno od stavka 1. ovog članka, doktor med i cine, odnosno doktor stomatologije kojeg pacijent izabere, može pod uvjetom da nije u pitanju hitna medicinska pomoć, pacijentov izbor odbiti, i to samo u posebnim slučajevima kada: –bi liječenje imalo manje uspjeha ili bi bilo nemoguće, –izbor nije sukladan zakonu, –dođe do gubljenja povjerenja između doktora med i cine, odnosno doktora stomatologije i pacijenta. U slučajevima iz stavka 2. ovog članka, doktor med i cine odnosno doktor stomatologije dužan je obrazložiti razlog ovog odbijanja i o istom informirati i ravnatelja zdravstvene ustanove odnosno nositelja odobrenja za privatnu praksu kod kojeg je uposlen. Svaki pacijent ima pravo na slobodan izbor predloženih medicinskih postupaka i mjera, sukladno zakonu, na temelju odgovarajućih obavijesti o mogućim rizicima i posljedicama po zdravlje pacijenta. Pravo na samoodlučivanje i pristanak Članak 17. Pacijent ima pravo da slobodno odlučuje o svemu što se tiče njegovog života i zdravlja, osim u slučajevima kada to izravno ugrožava život i zdravlje drugih. Pravo iz stavka 1. ovog članka ne podrazumijeva eutanaziju. Bez pristanka pacijenta ne smije se, po pravilu, nad njim poduzeti nikakva medicinska mjera. Medicinska mjera protivno volji pacijenta, odnosno roditelja, staratelja ili zakonskog zastupnika poslovno nesposobnog pacijenta, može se poduzeti samo u izuzetnim slučajevima koji su utvrđeni zakonom i koji su sukladni liječničkoj etici. Medicinska mjera protivno volji pacijenta, odnosno roditelja, staratelja ili zakonskog zastupnika poslovno nesposobnog pacijenta, može se poduzeti i u provođenju tjelesnog pregleda i drugih radnji za potrebe kaznenog postupka, odnosno obveznog psihijatrijskog vještačenja u slučaju sumnje da je isključena odnosno smanjena ubrojivost osumnjičenog odnosno optuženog za kazneno djelo, suglasno propisima o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. Članak 18. Pacijent daje pristanak na predloženu određenu medicinsku mjeru izričito, usmenim ili pisanim putem. Pismeni pristanak pacijenta obvezan je za invazivne dijagnostičke zahvate i operativne zahvate. Iznimno od stavka 1. ovog članka, pristanak može biti dat i za više medicinskih usluga, ako predstavljaju funkcionalnu cjelinu u okviru postupka liječenja. Pristanak kome nije prethodilo potrebno obavještenje sukladno čl. 10., 11. i 12. ovog zakona ne obvezuje, a mjerodavni zdravstveni djelatnik koji poduzme medicinsku mjeru u tom slučaju snosi rizik za štetne posljedice. Pristanak na predloženu medicinsku mjeru pacijent može usmeno opozvati sve dok ne započne njeno izvođenje. Pacijent ima pravo da odredi osobu koja će u njegovo ime dati pristanak, odnosno koja će biti obaviještena umjesto pacijenta o poduzimanju medicinskih mjera, u slučaju da pacijent postane nesposoban da donese odluku o pristanku. Članak 19. Pacijent ima pravo da predloženu medicinsku mjeru odbije, izuzev u slučaju kada se njome spašava ili održava njegov život ili bi se nepoduzimanjem iste ugrozio život ili zdravlje drugih ljudi. Mjerodavni zdravstveni djelatnik dužan je da pacijentu ukaže na posljedice njegove odluke o odbijanju predložene medicinske mjere i da o tome od pacijenta zatraži pisanu izjavu koja se čuva u medicinskoj dokumentaciji o liječenju, a ako pacijent odbije davanje pisane izjave, o tome će se sačiniti službena zabilješka. U medicinsku dokumentaciju mjerodavni zdravstveni djelatnik upisuje podatak o pristanku pacijenta na predloženu medicinsku mjeru, kao i o odbijanju te mjere. Pacijent u svako doba može povući svoju izjavu o odbijanju medicinske mjere, ne trpeći pritom ograničenja svojih prava. Obrazac suglasnosti odnosno pristanka pacijenta na predloženu medicinsku mjeru, te obrazac izjave o odbijanju pojedine medicinske mjere pravilnikom propisuje federalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar). Članak 20. Nad pacijentom koji je bez svijesti ili iz drugih razloga nije u stanju da saopći svoj pristanak, hitna medicinska mjera može se poduzeti i bez njegove suglasnosti odnosno suglasnosti staratelja ili zakonskog zastupnika, ukoliko bi nepoduzimanje takve mjere dodatno ugrozilo ili oštetilo zdravlje pacijenta odnosno ugrozilo njegov život. Ako je pacijent bez svijesti ili iz drugih razloga nije u stanju da saopći svoj pristanak, a roditelj, zakonski zastupnik ili staratelj nije dostupan, hitna medicinska mjera nad njim u zdravstvenoj ustanovi može se poduzeti na temelju konzilijarnog nalaza. Postupak i način rada liječničkog konzilija utvrđuje se pravilnikom federalnog ministra. Članak 21. Ako se tijekom invanzivnog operativnog zahvata pojavi potreba za proširenjem operativnog zahvata koji se nije mogao pretpostaviti, u nedostatku pacijentovog pristanka odnosno pristanka roditelja, zakonskog zastupnika ili staratelja na obavljanje tog proširenog operativnog zahvata, prošireni operativni zahvat se može obaviti ako: –to zahtjeva hitnost stanja pacijenta, –bi njegovo neobavljanje dovelo do trajnog oštećenja zdravlja odnosno značilo akutnu prijetnju životu pacijenta, –bi njegovo neobavljanje na pacijentu imalo daljnje moguće zdravstvene probleme kojima bi se pacijent mogao izvrgnuti, u slučaju nepoduzumanja neke za njega, u tom trenutku korisne medicinske pro ce dure. U slučajevima iz stavka 1. ovog članka ima se smatrati da je pribavljen pretpostavljeni pristanak na proširenje operativnog zahvata od pacijenta ili pretpostavljeni pristanak njegovog roditelja, zakonskog zastupnika ili staratelja. Zaštita pacijenta koji nije sposoban dati pristanak Članak 22. Ako je pacijent maloljetan ili je pacijent osoba lišena poslovne sposobnosti, medicinska mjera nad njim može se poduzeti uz obavještenje i pristanak njegovog roditelja, zakonskog zastupnika ili staratelja. Maloljetni pacijent odnosno pacijent koji je lišen poslovne sposobnosti, treba i sam da bude uključen u donošenje odluke o pristanku na predloženu medicinsku mjeru, sukladno njegovoj zrelosti i sposobnosti za rasuđivanje. Na zaštitu prava pacijenta sa duševnim smetnjama shodno se primjenjuju propisi o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama. Pacijent sa invaliditetom prihvaća medicinsku mjeru iskazivanjem pristanka u njemu pristupačnom obliku, prilagođen njegovoj obrazovnoj razini, fizičkom i psihičkom, kao i emocionalnom stanju. Dijete koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje može samo dati pristanak na predloženu medicinsku mjeru, izuzev ako se radi o invanzivnim dijagnostičkim i terapeutskim procedurama, operativnom zahvatu i prekidu trudnoće. Ukoliko se radi o operativnim zahvatima ili prekidu trudnoće dijete koje je navršilo 15. godinu života, mora biti konzultirano i zatraženo njegovo mišljenje sukladno njegovoj sposobnosti i zrelosti rasuđivanja. Ako su interesi pacijenta iz st. 1. i 2. ovoga članka i njegovog roditelja, zakonskog zastupnika odnosno staratelja suprotsta - vljeni, mjerodavni zdravstveni djelatnik je dužan odmah o tome obavijestiti mjerodavni centar za socijalni rad. Članak 23. Pristanak pacijenta u pisanom obliku obvezan je za uporabu bilo kojih njegovih, za života odstranjenih ćelija, tkiva, organa ili dijelova tijela u svrhu zahvata koji nije povezan sa pružanjem zdravstvene zaštite njemu samome. Pacijentov pristanak neće biti tražen za uništavanje ovih materijala na uobičajeni način. Na postupanje sa organima i tkivima pacijenta kao živog davatelja, a u svrhu liječenja drugog pacijenta, shodno se primjenjuju propisi o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja. Članak 24. Pacijent ima pravo da ne dozvoli bilo koji postupak s njegovim mrtvim tijelom koji se odnosi na obdukciju, a suglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti, izuzev u slučajevima kada je obdukcija obvezna, kao i u slučajevima predviđenim propisima o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. Pacijent ima pravo da ne dozvoli bilo koji postupak s njegovim mrtvim tijelom u svrhu istraživanja i edukacije, a suglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti. Na postupanje sa organima i tkivima pacijenta nakon njegove smrti, a u svrhu liječenja drugog pacijenta, shodno se primjenjuju propisi o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja. Pravo na povjerljivost informacija i privatnost Članak 25. Svaki pacijent ima pravo na povjerljivost svih osobnih informacija koje je saopćio mjerodavnom zdravstvenom djelatniku, uključujući i one koje se odnose na njegovo stanje zdravlja i potencijalne dijagnostičke i terapijske pro ce dure, pa i nakon pacijentove smrti. Zabranjeno je da mjerodavni zdravstveni djelatnik saopći drugim osobama osobne podatke o pacijentu iz stavka 1. ovog članka, izuzev u slučajevima predviđenim u članku 36. ovog zakona. Članak 26. Pacijent ima pravo na zaštitu svoje privatnosti tijekom provođenja dijagnostičkih ispitivanja, posjeta doktoru med i cine odnosno doktoru stomatologije ili s pecijalisti i medicinsko-kirurškom liječenju u cjelini. Pregledu pacijenta i poduzimanju medicinskih mjera nad njim smiju nazočiti samo zdravstveni djelatnici i zdravstveni suradnici koji su uključeni u njegov tretman. Iznimno od stavka 1. ovog članka, pacijent ima pravo zatražiti da pregledu i izvođenju medicinskih postupaka nazoče članovi njegove obitelji ili osobe koje on odredi, dok pri pregledu djece do 15. godina života odnosno osoba lišenih poslovne sposobnosti, obvezno nazoči jedan od roditelja, a ako ih dijete nema obvezno nazoči zakonski zastupnik ili staratelj. Zdravstvene ustanove odnosno zdravstveni djelatnici trebaju osigurati zvučnu i vizualnu privatnost pacijenata prilikom pregleda i izvođenja medicinskih postupaka, osim u hitnim slučajevima. Pravo na tajnost podataka Članak 27. Podaci iz medicinske dokumentacije spadaju u osobne podatke o pacijentu i predstavljaju službenu tajnu. U osobne podatke iz stavka 1. ovog članka, spadaju svi identifikacijski i identificirajući podaci o njegovom zdravstvenom i medicinskom stanju, dijagnozi, prognozi i liječenju, te podaci o ljudskim supstancama na temelju kojih se može utvrditi identitet osobe, kao i doznake za bolovanje koje se uručuju poslodavcu u zatvorenoj koverti. Članak 28. S ciljem zaštite tajnosti podataka iz članka 27. ovog zakona, zdravstveni djelatnici i zdravstveni suradnici, kao i druge osobe zaposlene u zdravstvenim ustanovama, privatnoj praksi, odnosno zavodu zdravstvenog osiguranja kod kojeg je pacijent zdravstveno osiguran, a kojima su ti podaci dostupni i potrebni radi ostvarivanja zakonom utvrđenih mjerodavnosti, kao i ovlašteni ocjenjivači vanjske provjere kvalitete u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi, koji obavljaju provjeru kvalitete u postupku akreditacije suglasno propisima o sustavu poboljšanja kvalitete, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, obvezuju se da osobne podatke o pacijentu i njegovom zdravstvenom stanju čuvaju kao službenu tajnu. Dužnost čuvanja tajnosti podataka iz članka 27. ovog zakona, obveza je i osoba koje sudjeluju u izradi i objavljivanju stručnih i znanstvenih radova, u marketinškim materijalima zdravstvenih ustanova, kao i osoba koje sudjeluju u nastavnom procesu u zdravstvenim ustanovama i tom prilikom dođu u posjed osobnih podataka o pacijentu i njegovom zdravstvenom stanju. Prilikom obrade osobnih podataka i posebnih kategorija podataka, zdravstvene ustanove, privatne prakse, pravne i fizičke osobe iz st. 1. i 2. ovog članka dužne su primjenjivati propis o zaštiti osobnih podataka. Dužnosti čuvanja tajnosti podataka, fizičke osobe iz st. 1. i 2. ovog članka, mogu biti oslobođene samo na temelju pisanog ili drugog jasno i nedvosmisleno izrečenog pristanka pacijenta ili u slučajevima predviđenim propisima o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, kao i propisima o parničnom postupku. Članak 29. Pravo na tajnost osobnih podataka pacijenta proširuje se i na njegovo pravo da nakon svoje smrti ograniči korištenje takvih informacija samo na osobe koje pacijent zaživotno odredi, u smislu članka 36. ovog zakona. Ako pacijent svojom voljom to nije odredio, pravo na uvid u osobne podatke umrlog pacijenta imaju samo pacijentovi nasljednici u smislu propisa o nasljeđivanju. Pacijentovi nasljednici iz stavka 2. ovog članka ostvaruju pravo na uvid u osobne podatke umrlog pacijenta prema slijedećem isključivom redoslijedu: –bračni part ner, izvanbračni part ner, –punoljetna djeca, –roditelji ili usvojitelji. Pravo na osobno dostojanstvo Članak 30. U svim okolnostima pružanja i korištenja zdravstvene zaštite, svaki pacijent ima pravo na zaštitu svog dostojanstva, te fizičkog i psihičkog integriteta, uz poštivanje svoje osobnosti, intimnosti, svjetonazora, moralnih i vjerskih uvjerenja. Zdravstveni djelatnici trebaju tretirati pacijente s ljubaznošću, poštujući njihovo osobno dostojanstvo. Pravo na sprječavanje i olakšavanje patnji i boli Članak 31. Svaki pacijent ima pravo na najvišu razinu olakšavanja svoje patnje i boli suglasno općeprihvaćenim stručnim standardima i etičkim načelima, što podrazumijeva terapiju bola i humanu palijativnu zaštitu u posljednjem stadiju bolesti. Pravo iz stavka 1. ovog članka ne podrazumijeva eutanaziju. Pravo na poštovanje pacijentovog vremena Članak 32. Pacijenta se može staviti na liste čekanja za određene vrste zdravstvenih usluga samo iz razumnih razloga i na razumno vrijeme. Liste čekanja iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se za određene vrste zdravstvenih usluga koje nisu hitne, u ovisnosti od medicinskih indikacija i zdravstvenog stanja pacijenta, kao i nadnevka javljanja zdravstvenoj ustanovi, s tim da vrijeme čekanja ne može biti takvo da ugrozi zdravlje ili život pacijenta. Zdravstvena ustanova odnosno mjerodavni zavod zdravstvenog osiguranja obvezni su pisano obavijestiti pacijenta da je stavljen na listu čekanja, na kojoj je rednoj poziciji na toj listi na dan prijama obavještenja i na koji način će o tome biti obaviješten. Pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju Članak 33. Pacijent ima pravo uvida u svoju medicinsku dokumentaciju, te u pojedinačne i ukupne troškove svog liječenja. U slučaju kada je pacijent dijete ili je pacijent osoba lišena poslovne sposobnosti, pravo uvida u medicinsku dokumentaciju imaju roditelji, zakonski zastupnik odnosno staratelj. Članovi uže obitelji pacijenta koji žive u zajedničkom domaćinstvu, imaju pravo uvida u medicinsku dokumentaciju svog člana obitelji, ako su ti podaci od značaja za njihovo liječenje. Pravo iz st. 1. i 2. ovog članka uključuje i pravo pacijenta na određene ispravke ili brisanje teksta koji ga pogrešno ili subjektivno opisuju kao ličnost ili dio teksta koji materijalno nije točan ili nije bitan za njegu i liječenje. Iznimno, od stavka 4. ovog članka, pogrešni podaci o pruženoj zdravstvenoj zaštiti ne smiju se brisati nego ih se ispravlja tako da je uvijek moguće rekonstruirati podatke koji su prvobitno bili uneseni. Članak 34. Mjerodavni zdravstveni djelatnik dužan je da točno, uredno i pravovremeno vodi medicinsku dokumentaciju, sukladno zakonu i da evidentira sve medicinske mjere koje su poduzete nad pacijentom, a posebno anamnezu, dijagnozu, dijagnostičke mjere, terapiju i rezultat terapije, kao i savjete date pacijentu. Medicinskom dokumentacijom raspolaže zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa, a pacijent ima pravo uvida u podatke koji se u njoj nalaze, te pravo dobiti prijepis medicinske dokumentacije ukoliko je to zahtijevano u pisanoj formi. Medicinska dokumentacija i podaci iz nje se ne smiju koristiti u pacijentu nepoznate svrhe i/ili bez njegove suglasnosti, osim za provođenje i izvršenje statističkih istraživanja u oblasti zdravstva suglasno posebnim propisima o evidencijama u oblasti zdravstva. Iznimno, od stavka 3. ovog članka, mjerodavni zdravstveni djelatnik zadužen za daljnje liječenje i njegu pacijenta obvezan je zatražiti i biti obaviješten o podacima iz pacijentove medicinske dokumentacije, da nepoznavanje tih podataka ne bi dovelo do pogoršanja zdravstvenog stanja pacijenta. Članak 35. Podaci iz medicinske dokumentacije pacijenta, odnosno iz zdravstvene evidencije, mogu se dostavljati i bez pacijentove suglasnosti, na uvid, u obliku zapisa, odnosno izvoda iz medicinske dokumentacije, a na zahtjev suda, drugog organa kada je to propisano zakonom, kada to zahtijeva zaštita života drugih ljudi, te fizička sigurnost i zdravlje drugih ljudi, kao i u drugim slučajevima predviđenim propisima o zaštiti osobnih podataka koji reguliraju izuzetke obrade osobnih podataka odnosno posebne kategorije osobnih podataka, bez suglasnosti pacijenta. Podaci iz stavka 1. ovog članka dostavljaju se kao službena tajna. Članak 36. U slučaju smrti pacijenta, pacijentovo pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju ostvaruju pacijentovi nasljednici, koji imaju pravo biti upoznati s podacima iz medicinske dokumentacije koji jesu ili mogu biti u svezi s uzrokom smrti i sa medicinskim postupcima prije nastupanja smrti. Uvid u medicinsku dokumentaciju pacijentovog nasljednika iz stavka 1. ovog članka, uključuje pored prava na pristup medicinskoj dokumentaciji i pravo na dobivanje njezine kopije. Pacijentovi nasljednici iz stavka 1. ovog članka ostvaruju pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju prema redoslijedu utvrđenom u članku 29. stavak 3. ovog zakona. Pravo pacijenta na samovoljno napuštanje zdravstvene ustanove Članak 37. Pacijent ima pravo samovoljno napustiti stacionarnu zdravstvenu ustanovu, osim u slučajevima propisanim posebnim zakonima i u slučaju kada bi to moglo štetiti zdravlju i sigurnosti drugih osoba. O namjeri napuštanja ustanove iz stavka 1. ovog članka pacijent mora dati pisanu izjavu ili usmenu izjavu pred dva, istovremeno nazočna svjedoka, koji potpisuju izjavu o namjeri pacijenta da napusti ustanovu, uprkos opomeni mjerodavnog zdravstvenog djelatnika da time može ugroziti svoje zdravlje. Pisane izjave iz stavka 2. ovog članka prilažu se u medicinsku dokumentaciju pacijenta. Podatak o samovoljnom napuštanju zdravstvene ustanove, bez najave, mjerodavni zdravstveni djelatnik dužan je odmah upisati u medicinsku dokumentaciju pacijenta. Ako to nalaže zdravstveno stanje pacijenta, mjerodavni zdravstveni djelatnik dužan je obavijestiti osobu iz članka 13. stavak 2. ovog zakona o napuštanju zdravstvene ustanove bez najave, a mjerodavne organe, u slučajevima određenim posebnim propisima. Ako je pacijent nesposoban za rasuđivanje, odnosno maloljetan, mjerodavni zdravstveni djelatnik dužan je obavijestiti o njegovom samovoljnom napuštanju zdravstvene ustanove, njegovog roditelja, staratelja odnosno zakonskog zastupnika. Pravo pacijenta nad kojim se vrši medicinsko istraživanje Članak 38. Za medicinsko i znanstveno istraživanje nad pacijentom, kliničko ispitivanje lijekova i medicinskih sredstava na pacijentu, kao i njegovo uključivanje u medicinsku nastavu, nužan je izričit pristanak obavještenog pacijenta. Pristanak iz stavka 1. ovog članka daje se u pisanom obliku, na pismu razumljivom pacijentu, nakon što se pacijent suglasi da je dovoljno iscrpno, točno i pravovremeno obaviješten o smislu, cilju, postupcima, očekivanim rezultatima, mogućim rizicima, kao i o neželjenim posljedicama medicinskog i znanstvenog istraživanja, kliničkog ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava, kao i medicinske nastave. Za maloljetnog pacijenta odnosno poslovno nesposobnog pacijenta pristanak iz stavka 1. ovog članka daje njegov roditelj, zakonski zastupnik ili staratelj, pri čemu se mora uzeti u obzir i mišljenje maloljetnog odnosno poslovno nesposobnog pacijenta. Pacijent odnosno njegov roditelj, zakonski zastupnik ili staratelj, mora biti posebno upozoren da je slobodan da istraživanje odnosno sudjelovanje u nastavi iz stavka 1. ovog članka, odbije i da dati pristanak opozove u svako vrijeme. Na prava pacijenta sa duševnim smetnjama nad kojim se vrši istraživanje iz stavka 1. ovog članka, shodno se primjenjuju propisi o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama. Na prava pacijenta koji sudjeluje u kliničkim ispitivanjima lijekova i medicinskih sredstava shodno se primjenjuju propisi o lijekovima i medicinskim sredstvima. U slučaju anketiranja o rizičnim ponašanjima koje može biti praćeno manjom medicinskom mjerom (uzimanje manje količine krvi na uzorkovanje) dijete koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje može samo dati pristanak na predloženo anketiranje i uzimanje krvi za uzorkovanje. Članak 39. Pacijent koji zbog medicinskog i znanstvenog istraživanja, odnosno kliničkog ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava, kao i zbog sudjelovanja u medicinskoj nastavi, pretrpi štetu na svom tijelu ili zdravlju ima pravo na naknadu štete od zdravstvene ustanove ili naručitelja ovih istraživanja, ako je nastala šteta posljedica tog istraživanja odnosno ispitivanja, kao i sudjelovanja u nastavi sukladno zakonu. U slučaju smrti pacijenta iz stavka 1. ovog članka, pravo na naknadu štete ostvaruju pacijentovi nasljednici. Pacijentovi nasljednici iz stavka 2. ovog članka ostvaruju pravo na naknadu štete prema redoslijedu utvrđenom u članku 29. stavak 3. ovog zakona. Pacijent ima pravo na naknadu koja mu pripada kao dobrovoljnom sudioniku istraživanja i nastave iz stavka 1. članka 38. ovog zakona. Pravo na preventivne mjere i informiranje o očuvanju zdravlja Članak 40. Pacijent ima pravo na preventivne mjere i informacije koje su potrebne za očuvanje zdravlja i stjecanje zdravih životnih navika, kao i informacije o rizičnim ponašanjima i štetnim faktorima životne i radne okoline, koji mogu imati negativne posljedice po zdravlje. Preventivne mjere i informacije iz stavka 1. ovog članka ostvaruju se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, suglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti. Pacijent ima pravo da bude obaviješten o zaštiti svog zdravlja za slučaj izbijanja epidemija i prirodnih i drugih nesreća, kada se proglasi stanje prirodne i druge nesreće od strane mjerodavnog organa. Informacije iz st. 1., 2. i 3. ovog članka dužni su pružiti pacijentu zdravstveni djelatnici, zdravstvene ustanove, mjerodavni organi vlasti svih razina vlasti odgovorni za zdravstvo i postupanje u slučaju prirodnih i drugih nesreća, kada se proglasi stanje prirodne i druge nesreće od strane mjerodavnog organa. Davanje informacija iz st. 1., 2. i 3. ovog članka, nije uvjetovano prethodnim zahtjevom pacijenta za ovim informacijama. Pacijent koji je žrtva nasilja u obitelji ili je pacijent dijete koje je žrtva nasilja, suglasno propisima o zaštiti od nasilja u obitelji, ostvaruje pravo na preventivne mjere i informacije s ciljem očuvanja fizičkog i psihičkog zdravlja, suglasno posebnim propisima iz ove oblasti. Pravo na prigovor Članak 41. Pacijent kome je uskraćeno pravo na zdravstvenu zaštitu, odnosno pacijent koji nije zadovoljan pruženom zdravstvenom uslugom, odnosno postupkom zdravstvenog ili drugog djelatnika zdravstvene ustanove, može podnijeti prigovor ravnatelju zdravstvene ustanove odnosno nositelju odobrenja za privatnu praksu. Prigovor se podnosi neposredno ili pisanim putem. O podnijetom prigovoru pacijenta ravnatelj bez odlaganja pribavlja izjašnjenje povjerenstva za prigovore pacijenta zdravstvene ustanove iz članka 62. ovog zakona, koje utvrđuje sve bitne okolnosti i činjenice iznijete u prigovoru, i to najkasnije u roku od tri dana od dana podnijetog prigovora. Izjašnjenje iz stavka 3. ovog članka dostavlja se bez odlaganja ravnatelju zdravstvene ustanove. Ravnatelj zdravstvene ustanove, odnosno nositelj odobrenja za privatnu praksu, najkasnije u roku sedam dana od dana podnošenja prigovora, donosi odluku. Članak 42. Pacijent koji nije zadovoljan odlukom ravnatelja zdravstvene ustanove, odnosno nositelja odobrenja za privatnu praksu, ima pravo zaštitu svojih prava zatražiti kod mjerodavnog ministra zdravstva, u roku od 15 dana od dana prijama odluke. Ukoliko se prigovor iz stavka 1. ovog članka ulaže na odluku ravnatelja zdarvstvene ustanove čiji je osnivač odnosno suosnivač Federacija, rješavanje prigovora je u mjerodavnosti federalnog ministra, a ukoliko se prigovor ulaže protiv odluke ravnatelja zdravstvene ustanove čiji je osnivač kanton odnosno općina, ili ravnatelja zdravstvene ustanove u privatnom odnosno mješovitom vlasništvu, kao nositelja odobrenja za privatnu praksu, rješavanje prigovora je u mjerodavnosti kantonalnog ministra zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar). Članak 43. Protiv konačnog rješenja mjerodavnog ministra zdravstva iz članka 42. stavak 2. ovog zakona, pacijent može tražiti zaštitu svojih prava kod mjerodavnog suda sukladno zakonu. Prije otpočinjanja sudskog postupka, odnosno tijekom sudskog postupka iz stavka 1. ovog članka, pacijent zaštitu svojih prava može ostvariti i u postupku medijacije, suglasno propisima o postupku medijacije. Pravo na naknadu štete Članak 44. Pacijent koji zbog stručne greške zdravstvenog djelatnika, odnosno zdravstvenog suradnika, u ostvarivanju zdravstvene zaštite pretrpi štetu na svom tijelu ili se stručnom greškom prouzroči pogoršanje njegovog zdravstvenog stanja, ima pravo na naknadu štete sukladno zakonu. U slučaju smrti pacijenta zbog dokazane stručne greške zdravstvenog djelatnika odnosno zdravstvenog suradnika, pravo naknade štete ostvaruju pacijentovi nasljednici. Pacijentovi nasljednici iz stavka 2. ovog članka ostvaruju pravo na naknadu štete prema redoslijedu utvrđenom u članku 29. stavak 3. ovog zakona. Pravo na naknadu štete ne može se unaprijed isključiti ili ograničiti. Pravo na prehranu sukladno svom svjetonazoru Članak 45. Pacijent za vrijeme boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ima pravo na prehranu sukladno svom svjetonazoru. Pravo na održavanje osobnih kontakata Članak 46. Tijekom boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi pacijent ima pravo primanja posjetitelja suglasno kućnom redu zdravstvene ustanove, te pravo zabraniti posjete određenoj osobi ili osobama. Pravo na obavljanje vjerskih obreda Članak 47. Pacijent za vrijeme boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi, u pravilu, može ostvariti pravo na obavljanje vjerskih obreda, u za to predviđenom prostoru, uključujući i pravo opremanja u mrtvačnici u slučaju smrti, uz primjenu vjerskih obreda - odvojeno po konfesijama, suglasno prostornim mogućnostima zdravstvene ustanove. IV. OBVEZE I ODGOVORNOSTI PACIJENATA Članak 48. Obveze i odgovornosti pacijenta, u kontekstu odredbi ovog zakona, odnose se na: –osobno zdravlje, –druge korisnike zdravstvenih usluga, –zdravstvene djelatnike i zdravstvene suradnike koji osiguravaju i omogućuju zdravstvene usluge, –širu društvenu zajednicu. Na obveze i odgovornosti pacijenta iz stavka 1. ovog članka shodno se primjenjuju propisi o obligacijama. Odgovornost pacijenata za osobno zdravlje Članak 49. Pacijent je obvezan odgovorno se odnositi prema svom zdravlju, te aktivno sudjelovati pri zaštiti, očuvanju i unapre - đenju svoga zdravlja. Pacijent je obvezan pri ostvarivanju zdravstvene zaštite pridržavati se uputstava i poduzetih mjera propisane terapije od strane mjerodavnog zdravstvenog djelatnika. U obveze pacijenta iz st. 1. i 2. ovog članka uključuje se i podvrgavanje posebnim mjerama za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti u smislu propisa o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Članak 50. U slučaju da pacijent zahtijeva prekid liječenja i pored upozorenja mjerodavnog zdravstvenog djelatnika na moguće posljedice zbog ovakve odluke, o tome daje pisanu izjavu i treba biti svjestan svih posljedica svoje odluke. Ako odbije davanje pisane izjave, o tome će mjerodavni zdravstveni djelatnik sačiniti službenu zabilješku koja se upisuje i čuva u medicinskoj dokumentaciji pacijenta. Odgovornost pacijenata prema drugim korisnicima zdravstvenih usluga Članak 51. Svaki pacijent je obvezan poštivati ljudska prava, te prava pacijenata određena ovim zakonom, na način da drugim pacijentima namjerno ne onemogućava korištenja istih prava. Članak 52. Zabranjeno je ometanje zdravstvenih djelatnika odnosno zdravstvenih suradnika prilikom pružanja zdravstvene zaštite drugom pacijentu. U slučaju iz stavka 1. ovog članka, osoblje zdravstvene ustanove upozorit će pacijenta koji ometa zdravstvenog djelatnika odnosno zdravstvenog suradnika da u protivnom podliježe odgovornosti sukladno ovom zakonu. Članak 53. U slučaju kršenja odredbi čl. 51. i 52. ovog zakona, zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa nema pravo uskratiti daljnje liječenje pacijenta koji ugrožava prava drugih pacijenata odnosno ometa zdravstvenog djelatnika odnosno zdravstvenog suradnika prilikom pružanja zdravstvene zaštite drugom pacijentu. Zdravstvena ustanova i privatna praksa imaju pravo pokrenuti postupak kod mjerodavnog suda radi utvrđivanja prekršajne odgovornosti pacijenta, u slučaju opravdane sumnje, da postoji kršenje odredbi iz čl. 51. i 52. ovog zakona. Odgovornost pacijenata prema zdravstvenim djelatnicima i drugim osobama koje osiguravaju i omogućuju zdravstvene usluge Članak 54. Pacijent je obvezan u potpunosti informirati mjerodavnog zdravstvenog djelatnika i dati istinite podatke o svom zdravstvenom stanju, promjeni adrese i telefonskog broja. Članak 55. Pacijent je obvezan informirati mjerodavnu zdravstvenu ustanovu odnosno privatnu praksu o otkazivanju termina za naručene preglede i medicinske postupke. Članak 56. Pacijent je obvezan poštivati kućni red zdravstvene ustanove reguliran općim aktima zdravstvene ustanove o uvjetima boravka i ponašanja u njoj. Članak 57. Pacijent je dužan uvažavati obveze zdravstvenog osoblja prema drugim pacijentima, tako da ne ometa njihov rad, izbjegavajući na taj način da ih dovodi u situacije da počine profesionalnu grešku za koju mogu odgovarati suglasno posebnom zakonu. Članak 58. Pacijent je obvezan pri ostvarivanju zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi, prihvatiti predloženi oblik medicinskog tretmana koji osigurava zaštitu zdravlja osoblja koje mu taj tretman pruža. Odgovornost pacijenata prema široj društvenoj zajednici Članak 59. Ukoliko pacijent boluje od bolesti koja može utjecati na zdravlje i život drugih ljudi ne smije niti jednim svojim postupkom izazvati opasnost po zdravlje i život drugih ljudi u široj društvenoj zajednici. U slučaju da se radi o maloljetnom pacijentu ili poslovno nesposobnom pacijentu, za ponašanje pacijenta sukladno savjetima i preporukama mjerodavnog zdravstvenog djelatnika, odgovoran je roditelj, staratelj odnosno zakonski zastupnik. Članak 60. Ako se pacijent ne pridržava obveza iz čl. 49., 51., 52., 54., 55., 56., 57. i 58. ovog zakona, mjerodavni zdravstveni djelatnik može otkazati pružanje daljnje zdravstvene zaštite pacijentu, izuzev hitne medicinske pomoći, s tim da je dužan u medicinsku dokumentaciju pacijenta unijeti razloge za odbijanje pružanja zdravstvene zaštite, te o tome obavijestiti ravnatelja zdravstvene ustanove, odnosno nositelja odobrenja privatne prakse. Mjerodavni zdravstveni djelatnik ne može otkazati zdravstvenu zaštitu pacijentu u slučaju pojave zarazne ili psihičke bolesti kod pacijenta, čije bi neliječenje moglo ugroziti zdravlje i život drugih ljudi, kao i širu društvenu zajednicu. Ako se pacijent ne pridržava obveza iz članka 59. ovog zakona, ravnatelj zdravstvene ustanove, odnosno nositelj odobrenja privatne prakse dužan je o tome obavijestiti ministarstvo unutarnjih poslova, mjerodavno prema mjestu stanovanja pacijenta, suglasno posebnom zakonu. V. OSIGURANJE ZAŠTITE PRAVA PACIJENATA U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA ODNOSNO PRIVATNIM PRAKSAMA Članak 61. Radi osiguranja primjene i praćenja poštivanja prava pacijenata, zdravstvene ustanove dužne su formirati povjerenstvo za prigovore pacijenata (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo). Prilikom formiranja Povjerenstva iz stavka 1. ovog članka poštovat će se načelo odražavanja ravnopravne zastupljenosti oba spola. Mandat, način izbora, kao i način financiranja Povjerenstva iz stavka 1. ovog članka uređuje se statutom zdravstvene ustanove. Dvije ili više zdravstvenih ustanova mogu imenovati zajedničko Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka. Odredbe ovog članka shodno se primjenjuju i na privatnu praksu, tako da je ista obvezna osigurati u svom radu obavljanje poslova i zadataka Povjerenstva iz stavka 1. ovog članka. Članak 62. Povjerenstvo imenuje ravnatelj zdravstvene ustanove. Djelokrug rada Povjerenstva je: –pravovremeno razmatra prigovore pacijenata i sačinjava izjašnjenja na izjavljene prigovore za ravnatelja zdravstvene ustanove, –vodi evidencije o vrstama i učestalosti prigovora po organizacionim jedinicama i na razini cijele zdravstvene ustanove, –analizira statistiku prigovora i izvlači pouke za praksu, –prati aktivnosti na unapređenju zaštite i poštivanja prava pacijenata na razini zdravstvene ustanove kao rezultat prigovora, –analizira pohvale i sugestije pacijenata, s ciljem da se postojeća dobra praksa još više afirmira i razmjenjuje između organizacionih jedinica zdravstvene ustanove, –obavlja i druge poslove suglasno općem aktu zdravstvene ustanove. Članak 63. Povjerenstvo za kvalitetu i sigurnost zdravstvenih usluga koje je imenovano u zdravstvenoj ustanovu suglasno propisima o sustavu poboljšanja kvalitete, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu može obavljati poslove i zadatke i u oblasti zaštite prava pacijenata, a suglasno općim aktima zdravstvene ustanove. Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka, u kontekstu odredbi ovog zakona, obavlja sljedeće poslove: –prati, razmatra i predlaže mjere za unapređenje zaštite prava pacijenata na temelju unutarnje provjere kvalitete i sigurnosti zdravstvenih usluga koji su propisani odgovarajućim akreditacijskim standardima i kriterijima, –analizira i ocjenjuje primjenu predloženih mjera, –surađuje sa Povjerenstvom za prigovore pacijenata, uvezuje podatke o prigovorima pacijenata sa podacima o incidentima (nepovoljnim događajima) i sudskim postupcima u cilju upravljanja kliničkim i nekliničkim rizicima. Članak 64. Zdravstvene ustanove i privatne prakse obvezne su jednom u šest mjeseci dostavljati mjerodavnom zdravstvenom savjetu jedinice lokalne samouprave, kao i mjerodavnom zdravstvenom savjetu kantonalnog ministarstva zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo), prema sjedištu zdravstvene ustanove odnosno privatne prakse, izvješće o zaprimljenim i riješenim prigovorima pacijenata, uključujući i uvezivanje podataka o prigovorima sa podacima o incidentima (nepovoljnim događajima) i sudskim postupcima. VI. ZDRAVSTVENI SAVJETI U JEDINICI LOKALNE SAMOUPRAVE I MINISTARSTVIMA ZDRAVSTVA Članak 65. U cilju ostvarivanja i unapređenja prava pacijenata osnivaju se zdravstveni savjeti jedinica lokalne samouprave, kantonalnog ministarstva i Federalnog ministarstva zdravstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo). Članak 66. Na razini lokalne samouprave osniva se zdravstveni savjet koji broji najmanje osam članova iz reda zdravstvenih i nezdravstvenih struka. Prilikom osnivanja savjeta iz stavka 1. ovog članka poštovat će se načelo odražavanja ravnopravne zastupljenosti oba spola. Bliže određenje broja i sastava članova zdravstvenog savjeta, mandat, način izbora, kao i način financiranja zdravstvenog savjeta određuje se statutom općine. Na temelju javnog poziva, savjet iz stavka 1. ovog članka imenuje općinski načelnik i to, u pravilu, predstavnika iz redova pacijenata, mladih, jedinice lokalne samouprave, komora iz oblasti zdravstva, stručnih udruga, udruga za zaštitu prava pacijenata, sindikata, zdravstvenih ustanova odnosno privatnih praksi, crvenog križa/krsta s područja jedinice lokalne samouprave. Članak 67. Zdravstveni savjet obavlja sljedeće poslove: –predlaže i evaluira provođenje zdravstvene zaštite na području jedinice lokalne samouprave, –daje mišljenje na planove i programe zdravstvene zaštite za područje lokalne samouprave, te predlaže mjere za poboljšanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite na svom području, –prati primjenu propisa na području jedinice lokalne samouprave koji se odnose na zaštitu prava i interesa pacijenata, –organizira obrazovne tečajeve za građanstvo iz poznavanja materije o pravima pacijenata i postojeće leg is la tive, –daje preporuke za organizaciju tečajeva u zdravstvenim ustanovama radi upoznavanja rukovodstva i zdravstvenih djelatnika s konceptom prava pacijenata, legislativom i odgovarajućim nužnim promjenama u zdravstvenim ustanovama, –prati povrede pojedinačnih prava pacijenata na području jedinice lokalne samouprave, –predlaže poduzimanje mjera za zaštitu i unapređenje prava pacijenata na području jedinice lokalne samouprave, –bez odgađanja obavještava zdravstveni savjet u kantonalnom ministarstvu o slučajevima težih povreda prava pacijenata koje mogu ugroziti život ili zdravlje pacijenata, –podnosi skupštini jedinice lokalne samouprave i kantonalnom ministarstvu godišnje izvješće o svom radu, –obavještava javnost o povredama prava pacijenata, –obavlja druge poslove određene ovim zakonom. Zdravstveni savjet donosi poslovnik o svome radu kojim se pobliže uređuje organizacija i način rada. Članak 68. Članovi zdravstvenog savjeta u svome radu obvezni su postupati tako da ne ugroze obvezu čuvanja službene tajne. Članak 69. U obavljanju poslova iz svoga djelokruga rada, zdravstveni savjet je ovlašten upozoravati, predlagati i davati preporuke. Zdravstveni savjet je ovlašten mjerodavnim organima državne uprave, organima lokalne samouprave, mjerodavnim ministarstvima zdravstva, zavodima zdravstvenog osiguranja, zdravstvenim ustanovama, privatnim praksama, komorama iz oblasti zdravstva predlagati poduzimanje mjera za sprječavanje štetnih djelovanja koja ugrožavaju prava i interese pacijenata i zahtijevati izvješće o poduzetim mjerama. Članak 70. U ostvarivanju društvene brige za zaštitu prava pacijenata, u okviru prava i obveza na području kantona, kantonalni ministar osniva i imenuje zdravstveni savjet kantonalnog ministarstva. Savjet iz stavka 1. ovoga članka ima najmanje osam članova i to, u pravilu, predstavnike iz redova: pacijenata, mladih, kantonalnog ministarstva, komora iz oblasti zdravstva, stručnih udruga, udruga za zaštitu prava pacijenata, sindikata zdravstvenih ustanova odnosno privatnih praksi, crvenog križa/krsta s područja kantona. Prilikom osnivanja savjeta iz stavka 1. ovog članka poštovat će se načelo odražavanja ravnopravne zastupljenosti oba spola. Bliže određenje broja i sastava članova zdravstvenog savjeta iz stavka 1. ovog članka, mandat, način izbora, kao i način financiranja zdravstvenog savjeta određuje se propisom kantonalnog ministra. Članak 71. Zdravstveni savjet kantonalnog ministarstva obavlja sljedeće poslove: –prati provedbu ostvarivanja prava pacijenata suglasno ovome zakonu, –prati provedbu obrazovnih aktivnosti u vezi sa pravima pacijenata, –raspravlja o izvješćima zdravstvenih savjeta jedinica područne lokalne samouprave, –daje mišljenja, preporuke i prijedloge mjerodavnim organima o utvrđenom stanju na području djelokruga rada zdravstvenih savjeta jedinica lokalne samouprave, –predlaže poduzimanje mjera za izgradnju cjelovitog sustava zaštite i unapređenja prava pacijenata u kantonu odnosno Federaciji, –daje inicijative za donošenje propisa kojima se unapređuju prava pacijenta, te mišljenje na propise iz ove oblasti koje pripremaju mjerodavni organi vlasti na svim razinama, –surađuje sa organima i organizacijama iz oblasti zaštite i unapređenja prava pacijenata u Federaciji, –podnosi kantonalnom ministru zdravstva godišnje izvješće o svom radu, –obavještava javnost o povredama prava pacijenata, –obavlja i druge poslove koje mu dodijeli kantonalni ministar sukladno ovom zakonu i propisima donijetim na temelju ovog zakona. Zdravstveni savjet iz stavka 1. ovoga članka donosi poslovnik o svome radu kojim se pobliže uređuje organizacija i način rada. Članak 72. Članovi zdravstvenog savjeta kantonalnog ministarstva u svome radu obvezni su postupati tako da ne ugroze dužnost čuvanja službene tajne. Članak 73. U ostvarivanju društvene brige za zaštitu prava pacijenata, u okviru prava i obveza na teritoriju Federacije, federalni ministar osniva i imenuje zdravstveni savjet Federalnog ministarstva. Savjet iz stavka 1. ovoga članka ima najmanje osam članova i to, u pravilu, predstavnike iz redova: pacijenata, mladih, Federalnog ministarstva, komora iz oblasti zdravstva, stručnih udruga, udruga za zaštitu prava pacijenata, sindikata zdravstvenih ustanova odnosno privatnih praksi, crvenog križa/krsta sa teritorija Federacije. Prilikom osnivanja savjeta iz stavka 1. ovog članka poštovat će se načelo odražavanja ravnopravne zastupljenosti oba spola. Bliže određenje broja i sastava članova zdravstvenog savjeta iz stavka 1. ovog članka, mandat, način izbora, kao i način financiranja zdravstvenog savjeta određuje se propisom federalnog ministra. Članak 74. Zdravstveni savjet Federalnog ministarstva obavlja sljedeće poslove i zadatke: –prati provedbu ostvarivanja prava pacijenata suglasno ovome zakonu, –koordinira sve aktivnosti u oblasti provedbe obrazovnih programa iz zaštite prava pacijenata za građanstvo i zdravstvene ustanove, –raspravlja o izvješćima zdravstvenih savjeta kantonalnih ministarstava, –daje mišljenja, preporuke i prijedloge mjerodavnim organima o utvrđenom stanju na području djelokruga rada zdravstvenih savjeta kantonalnih ministarstava, –predlaže poduzimanje mjera za izgradnju cjelovitog sustava zaštite i unapređenja prava pacijenata u Federaciji odnosno Bosni i Hercegovini, –daje inicijative za donošenje propisa kojima se unapređuju prava pacijenta, te mišljenje na propise iz ove oblasti koje pripremaju mjerodavni organi vlasti na svim razinama, –surađuje sa organima vlasti u Bosni i Hercegovini i domaćim i međunarodnim organizacijama iz oblasti zaštite i unapređenja prava pacijenata u Federaciji, Bosni i Hercegovini odnosno inozemstvu, –podnosi federalnom ministru godišnje izvješće o svom radu, –obavještava javnost o povredama prava pacijenata, –obavlja i druge poslove koje mu dodijeli federalni ministar sukladno ovom zakonu i propisima donijetim na temelju ovog zakona. Članak 75. Osiguranja primjene i praćenja poštivanja prava pacijenata prati i mjerodavna zdravstvena inspekcija, zavodi zdravstvenog osiguranja, kao i institucija ombudsmana, te predlažu mjere za unapređenja stanja u ovoj oblasti, kao i otklanjanje uočenih nedostataka, u smislu svojih mjerodavnosti utvrđenih posebnim zakonima. VII. KAZNENE ODREDBE Članak 76. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj zdravstvena ustanova ako: 1)uskraćuje pravo pacijentu na dostupnost zdravstvene zaštite (članak 7. ovog zakona); 2)ne pruži sve vrste informacija iz čl. 8. i 9. ovog zakona; 3)uskrati pravo pacijentu na obavještenje iz čl. 10., 11. i 12. ovog zakona; 4)prilikom odbijanja prijama obavještenja od strane pacijenta postupi suprotno odredbi čl. 13., 14. i 15. ovog zakona; 5)uskrati pravo pacijentu na slobodan izbor doktora medicine odnosno doktora stomatologije, kao i slobodan izbor predloženih medicinskih postupaka i mjera (članak 16. ovog zakona); 6)uskrati pravo pacijentu na samoodlučivanje i pristanak (čl.17. do 22. ovog zakona); 7)postupi suprotno volji pacijenta iz čl. 23. i 24. ovog zakona; 8)povrijedi pravo pacijenta na povjerljivost informacija i privatnost iz čl. 25. i 26. ovog zakona odnosno pravo na tajnost iz članka 27. ovog zakona; 9)povrijedi osobno dostojanstvo pacijenta iz članka 30. ovog zakona; 10)povrijedi pravo pacijenta na sprječavanje i olakšavanje patnji (članak 31. ovog zakona); 11)stavi pacijenta na listu čekanja određenih zdravstvenih usluga suprotno članku 32. ovog zakona ili mu uskrati prethodno pisano obavještenje o stavljanju na listu čekanja, kao i informaciju o svojoj rednoj poziciji na toj listi (članak 32. ovog zakona); 12)ne omogući uvid u medicinsku dokumentaciju odnosno ispravke ili brisanje teksta koji pacijenta pogrešno ili subjektivno opisuju kao ličnost ili dio teksta koji je materijalno netočan odnosno ne omogući uvid u medicinsku dokumentaciju nakon smrti pacijenta njegovim nasljednicima (čl. 33. i 36. ovog zakona); 13)ne vodi uredno medicinsku dokumentaciju, ne omogući pacijentu pravo uvida u medicinsku dokumentaciju, ili raspolaže sa medicinskom dokumentacijom suprotno odredbi članka 34. ovog zakona; 14)obavlja medicinska, znanstvena i druga istraživanja nad pacijentom, kao i sudjelovanje u medicinskoj nastavi pacijenta suprotno odredbama čl. 38. i 39. ovog zakona; 15)pacijenta ne informira o preventivnim mjerama i očuvanju zdravlja iz članka 40. ovog zakona; 16)ne riješi po prigovoru pacijenta na način i u rokovima utvrđenim člankom 41. ovog zakona; 17)pacijentu ne omogući prehranu u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi sukladno njegovom svjetonazoru, kao i održavanje osobnih kontakata (čl. 45. i 46. ovog zakona). 18)ne izvješćuje mjerodavni zdravstveni savjet jedinice lokalne samouprave, kao i mjerodavni zdravstveni savjet kantonalnog ministarstva zdravstva o podnijetim i riješenim prigovorima pacijenata (članak 64. ovog zakona). Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 KM i odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi. Za prekršaj iz stavka 1. toč. 2), 3), 4), 5), 6), 7), 8), 10), 11), 12), 13), 15), 16) i 18) ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 1.500,00 KM i nositelj odobrenja za privatnu praksu. Pored novčane kazne, počinitelju prekršaja iz stavka 1. ovog članka može se izreći zabrana vršenja djelatnosti u razdoblju do šest mjeseci, a s ciljem sprječavanja budućeg činjenja prekršaja. Članak 77. Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.500,00 KM kaznit će za prekršaj zdravstveni djelatnik ako: 1)na zahtjev pacijenta uskrati informacije odnosno obavještenje (čl. 8., 9., 10., 11. i 12. ovog zakona), 2)prilikom odbijanja prijama obavještenja od strane pacijenta postupi suprotno odredbi čl. 13., 14. i 15. ovog zakona; 3)poduzme medicinsku mjeru nad pacijentom bez njegovog pristanka, osim u slučajevima kada bi nepoduzimanje medicinske mjere ugrozilo život i zdravlje pacijenta (čl. 17. i 18. ovog zakona); 4)postupi suprotno odredbama čl. 20. do 24. ovoga zakona; 5)povrijedi pravo pacijenta na povjerljivost informacija i privatnost iz čl. 25. i 26. ovog zakona, odnosno tajnost podataka iz čl. 27., 28. i 29. ovog zakona, kao i pravo na osobno dostojanstvo i privatnost iz članka 30. ovog zakona; 6)ne vodi uredno, točno i pravovremeno medicinsku dokumentaciju (članak 34. stavak 1. ovog zakona); 7)u slučaju samovoljnog napuštanja zdravstvene ustanove od strane pacijenta postupi suprotno članku 37. ovog zakona; 8)ne informira pacijenta o preventivnim mjerama i očuvanju njegova zdravlja (članak 40. ovog zakona); 9)obavlja i druge radnje suprotno odredbama ovog zakona, kao i propisima donijetim na temelju ovog zakona. Članak 78. Novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do 500,00 KM kaznit će za prekršaj pacijent ako ne ispunjava svoje obveze i odgovornosti utvrđene čl. 51., 52., 57., 58. i 59. ovog zakona. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 79. Općinski načelnik, kantonalni ministri i federalni ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona imenovati zdravstvene savjete. Članak 80. Podzakonski akti iz članka 19. stavak 5., članka 20. stavak 3., članka 70. stavak 4. i članka 73. stavak 4. ovog zakona donijet će se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Članak 81. Zdravstvene ustanove dužne su u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti svoje opće akte i poslovanje sa odredbama ovog zakona i propisa donijetih na temelju ovog zakona, te imenovati Povjerenstvo iz članka 61. ovog zakona. Članak 82. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena odredbi članka 26., članak 28. stavak 5. i čl. 29. do 34. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/97). Članak 83. Ovaj zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, v. r. Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, v. r. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠEWU ZAKONA O PRAVIMA, OBAV EZAMA I ODGOVORNOSTIMA PACIJE NATA Proglašava se Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 25. maja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 22. juna 2010. godine. Broj 01-02-360/10 8. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Krišto, s. r. ZAKON O PRAVIMA, OBAVEZAMA I ODGOVORNOSTIMA PACIJENATA I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim se zakonom određuju prava, obaveze i odgovornosti pacijenata prilikom korištewa zdravstvene zaštite, način korištewa tih prava, način zaštite i unapređewa tih prava, kao i druga pitawa u vezi sa pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata. Na prava, obaveze i odgovornosti iz stava 1. ovog člana shodno se primjenjuju propisi o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Pacijentom, u smislu ovoga zakona, smatra se svako lice, bolesno ili zdravo, osigurano ili neosigurano lice, koje zatraži ili kojem se pruža određena mjera ili usluga u ciqu očuvawa i unapređewa zdravlja, sprečavawa bolesti, liječewa ili zdravstvene njege i rehabilitacije. Član 2. Svrha ovog zakona je da se pacijentima u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Federacija) omogući jednaka, primjerena, kontinuirana, kvalitetna i bezbjedna zdravstvena zaštita koja se zasniva na partnerskom odnosu pacijenata, kao primaoca zdravstvenih usluga i zdravstvene ustanove, privatne prakse odnosno zdravstvenog radnika ili zdravstvenog saradnika, kao davaoca zdravstvenih usluga. Partnerski odnos iz stava 1. ovog člana zasniva se na uzajamnom povjerenju i poštivanju između pacijenta i zdravstvene ustanove, privatne prakse odnosno zdravstvenog radnika ili zdravstvenog saradnika, na svim nivoima zdravstvene zaštite, te pravima, obavezama i odgovornostima partnera u ovom odnosu. Član 3. Zabranjuje se svaki vid diskriminacije na osnovu rase, boje kože, pola, polne orijentacije, genetskog nasljeđa, jezika, religije ili vjerovawa, političkih i drugih uvjerewa, nacionalnog i socijalnog porijekla, prilikom obavljanja radwi na osnovu ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona. Član 4. Ovaj zakon i na osnovu njega donijeti propisi podrazumijevaju jednak i ravnopravan odnos oba pola, bez obzira na gramatički rod u kom su u ovom zakonu navedena lica koja mogu biti oba pola. II. PRINCIPI Član 5. Korištenje zdravstvene zaštite, u skladu sa ovim zakonom, bazira se na sljedećim principima: –pravu pacijenta na najveće objektivno moguće očuvanje i zaštitu njegovog zdravlja, liječenjem i mjerama prevencije bolesti, –poštivanju qudskog dostojanstva pacijenta, –poštovanju prava na fizički i mentalni integritet pacijenta i ličnu bezbjednost, –poštovanju zaštite ličnosti pacijenta ukqučujući poštivanje njegove privatnosti, svjetonazora, te moralnih i vjerskih uvjerewa. III. PRAVA PACIJENATA Član 6. Ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, svakom pacijentu garantuju se prava: –na dostupnost zdravstvene zaštite, ukqučujući i pravo na hitnu medicinsku pomoć, –na informacije, –na obaviještenost i učestvovanje u postupku liječewa, –na slobodan izbor, –na samoodlučivanje i pristanak, ukqučujući i zaštitu prava pacijenta koji nije sposoban dati pristanak, –na povjerqivost informacija i privatnost, –na tajnost podataka, –na lično dostojanstvo, –na sprečavanje i olakšavanje patwi i bola, –na poštovanje pacijentovog vremena, –na uvid u medicinsku dokumentaciju, –na samovoqno napuštanje zdravstvene ustanove, –pacijenta nad kojim se vrši medicinsko istraživanje –na preventivne mjere i informisanje o očuvanju zdravlja, –na prigovor, –na naknadu štete, –na prehranu u skladu sa svjetonazorom, –na održavanje ličnih kontakata, –na obavljanje vjerskih obreda. Prava iz stava 1. ovog člana pacijent ostvaruje na osnovu savremene medicinske doktrine, stručnih standarda i normi, te u skladu sa mogućnostima zdravstvenog sistema u Federaciji i uz uslov da prethodno ispuwava svoje obaveze i odgovornosti utvrđene ovim zakonom. Pravo na dostupnost zdravstvene zaštite Član 7. Svaki pacijent ima pravo na dostupnu zdravstvenu zaštitu u skladu sa zdravstvenim stanjem i ličnim potrebama, zakonom i u granicama materijalnih mogućnosti sistema zdravstvene zaštite. Pravo iz stava 1. ovog člana obuhvata i pravo pacijenta na hitnu medicinsku pomoć koju nije moguće uslovljavati statusom zdravstvenog osigurawa. U postupku ostvarivawa zdravstvene zaštite pacijent ima pravo na jednak pristup zdravstvenoj zaštiti bez diskriminacija navedenih u članu 3. ovog zakona i bez diskriminacija u odnosu na vrstu oboljewa. Pacijent koji je žrtva nasilja u porodici ili je pacijent dijete koje je žrtva nasilja, saglasno propisima o zaštiti od nasilja u porodici, ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu u smislu stava 1. ovog člana koja ukqučuje i zbriwavanje i liječenje posljedica nasilja na fizičko, mentalno i reproduktivno zdravlje. Pravo na informacije Član 8. Svaki pacijent ima pravo na sve vrste informacija o svom zdravqu, svojim pravima i obavezama i načinu kako ih koristi. Svaki pacijent ima pravo i na informacije o zdravstvenim uslugama koje mu se mogu obezbijediti u zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi. Član 9. Informacije iz člana 8. ovog zakona mogu biti saopštene pacijentu usmeno ili pisano, na razumqivom jeziku za pacijenta, a ako je u pitanju strani državljanin, u pravilu, na njegovom maternjem jeziku ili uz prisustvo ovlaštenog prevodioca, odnosno tumača znakovnog jezika, ako je u pitanju pacijent sa onesposobljenjem. Ako su informacije iz stava 1. ovog člana saopštene pacijentu pisano, iste moraju biti čitko i jasno napisane. Razumqivi rječnik iz stava 1. ovog člana podrazumijeva davanje informacija koje su prilagođene obrazovnom nivou, fizičkom, psihičkom i emocionalnom stanju lica kojem se daje savjet odnosno informacija (u daqnjem tekstu : razumqiv rječnik). Informacije iz stava 1. ovog člana, koje su zdravstvene usta nove i zdravstveni radnici dužni obezbijediti pacijenti - ma obuhvataju: a)opšte informacije koje se odnose na zdravstvenu ustanovu, i to: –vodič za pacijente o zdravstvenoj ustanovi i kućnom redu sa svim kontakt telefonima, –zakonskim pravima i obavezama pacijenata, –te druge informacije utvrđene opštim aktom zdravstvene ustanove. b)posebne informacije koje se odnose na: –ostvarivanje prava na prigovor pacijenta u vezi postupawa zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u odnosu na bezbjednost i kvalitet zdravstvene usluge, kao i postupku i rokovima za izražavanje ovog prigovora, –informacije o anketiranju pacijenata u vezi s wihovim zadovoqstvom zdravstvenim uslugama i o drugim mjerama u okviru sistema poboqšawa kvaliteta u zdravstvenoj ustanovi, –informacije o provođenju nastave i medicinskih istraživawa i opcijama da se prihvati ili odbije učešće u nastavi i medicinskim istraživawima. c)pojedinačne lične informacije koje se odnose na: –informacije o imenu i prezimenu, stručnom nazivu, naučnom nazivu, ako ga posjeduju, zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika koji učestvuju u liječenju pacijenta i koje moraju biti vidno istaknute u ordinaciji, ambulanti ili na drugom mjestu, gdje se pruža zdravstvena zaštita, kao i na vidnom mjestu na radnoj odjeći zdravstvenog radnika i zdravstvenog saradnika, te pravo da mu se isti lično predstave prije otpočiwawa postupka liječewa, –informacije o organizacijskim aspektima njegovog liječewa, načinu zakazivawa pregleda, dijagnostičkih i terapijskih procedura i jasno objašnjenje u slučaju odgađawa ili odustajawa od medicinske mjere, –informacije o razlozima za zamjenu zdravstvenog radnika i/ ili zdravstvenog saradnika postupku liječewa, –informacije o razlozima za premještaj pacijenta u drugu organizacijsku jedinicu ustanove ili u drugu zdravstvenu ustanovu, –informacije o listi čekawa za određene vrste zdravstvenih usluga, načinu formirawa listi čekawa, vremenu čekawa, te pravo pacijenta na obaviještenost da je stavljen na listu čekawa, –informacije o promociji zdravlja i prevenciji bolesti, –pravima iz zdravstvenog osigurawa i postupcima za ostvarivanje tih prava. U informacije iz stava 4. tačka c) ovog člana ukqučuje se i sadržaj obavještewa iz člana 11. ovog zakona. Pravo na obavještenje i na učestvovanje u postupku liječewa Član 10. Radi obezbjeđewa prava na samostalno odlučivanje o liječenju i prava na učestvovanje u postupku liječewa, pacijent ima pravo da od liječnika koji je odgovoran za njegovo liječenje (u daqnjem tekstu: nadležni zdravstveni r adnik) blagovremeno dobije obavještewa koja su mu potrebna kako bi donio informiranu odluku da pristane ili ne pristane na predloženu medicinsku mjeru. Obavještavanje pacijenta treba da je dovoqno obuhvatno, tačno i blagovremeno. Obuhvatnost obavještavawa cijeni se u svakom posebnom slučaju prema mogućnosti da pacijent nadležnom zdravstvenom radniku može postavljati pitawa nakon ili u toku obavještavawa i na wih dobivati njemu razumqive odgovore. Tačnost obavještavawa zasniva se na spoznatim medicinskim i drugim činjenicama tokom pregleda i liječewa pacijenta. Blagovremenost obavještewa definiše se kao obavještavanje pacijenta o kliničkim nalazima i predloženim medicinskim mjerama, ostavljajući pacijentu najmanje 24 časa od davawa obavještewa, da može razmisliti o svojoj odluci, izuzev u hitnim slučajevima. Član 11. Obavještenje iz člana 10. ovog zakona treba da obuhvati: 1)dijagnozu i prognozu bolesti; 2)kratak opis, ciq i korist od predložene medicinske mjere, njezin termin izvođewa; 3)vrstu i vjerovatnoću mogućih rizika, bolne i druge sporedne ili trajne posljedice; 4)za operativne i druge medicinske zahvate povezane sa većim rizikom ili većim opterećenjem, pacijentu se daju usmena i pisana objašnjenja na razumqiv način, i to liječnik koji će obaviti zahvat, a ako to nije moguće drugi liječnik koji je osposobljen za taj zahvat; 5)moguće promjene pacijentovog stawa poslije preduzimawa predložene medicinske mjere, kao i moguće nužne promjene u načinu života pacijenta; 6)alternativne metode liječewa sa opisom koristi i rizika svake od alternativnih metoda, ukqučujući i efekt neliječewa; 7)dejstvo lijekova i moguće nuspojave tog dejstva; 8)daqi tok pružawa zdravstvene zaštite koji ukqučuje druge medicinske mjere i ostalim uslugama koje su na raspolaganju pacijentu, a ne pripadaju iskqučivo medicinskim mjerama; 9)pravo na odlučivanje o preporučenoj medicinskoj mjeri; 10)informacije pri otpustu iz bolnice ili druge stacionarne zdravstvene ustanove što ukqučuje otpusno pismo sa dijagnozom, opisom načina liječewa i zdravstvene njege, te uputama za dalje liječenje i rehabilitaciju. Član 12. Obavještenje iz člana 11. ovog zakona, pacijentu daje nadležni zdravstveni radnik, na razumqivom rječniku za pacijenta. Ako je pacijent poslovno nesposobno lice odnosno lice sa duševnim smetwama u smislu propisa o zaštiti lica sa duševnim smetwama, obavještenje iz člana 11. ovog zakona daje se u skladu sa njegovom dobi, odnosno fizičkim, mentalnim i psihičkim stanjem. Ako pacijent ne poznaje jezik koji je u službenoj upotrebi na području zdravstvene ustanove odnosno privatne prakse, u pravilu, se obezbjeđuje prevodilac u skladu sa propisima o službenoj upotrebi jezika i pisma, a ako se radi o pacijentu sa onesposobljenjem, kojem se ne može dati usmena informacija na uobičajeni način, u pravilu, se obezbjeđuje tumač znakovnog jezika ili ako je neophodna pisana informacija daje se na pismu razumqivom za to lice. Pacijent sa invaliditetom ima pravo dobiti obavijesti u njemu pristupačnom obliku, prilagođene njegovom obrazovnom nivou, fizičkom, kao i emocionalnom stanju. Odbijanje prijema obavještewa Član 13. Obavještenje iz čl. 11. i 12. ovog zakona, nadležni zdravstveni radnik dužan je dati i bez pacijentovog tražewa, nakon upoznavawa pacijenta s njegovim pravom na odbijanje primawa obavještewa u smislu člana 14. ovog zakona. Ako je pacijent dao pristanak, nadležni zdravstveni radnik može obavijesti o njegovom zdravstvenom stanju dati i punoljetnom članu uže porodice pacijenta kojeg odredi pacijent odnosno njegovom zakonskom zastupniku ili staratequ. Izuzetno od stava 1. ovog člana, pacijentu se mogu prešutjeti podaci o njegovom zdravstvenom stanju, ako nadležni zdravstveni radnik ocijeni da bi s obzirom na okolnosti takva obavijest prouzrokovala ozbiqnu štetu po zdravlje pacijenta. U medicinsku dokumentaciju nadležni zdravstveni radnik unosi podatak da je pacijentu, odnosno članu porodice dao obavještenje o podacima iz st. 1. i 2. ovog člana ili razloge za prešućivanje obavijesti iz stava 3. ovog člana. Član 14. Pacijent koji je sposoban za rasuđivanje, ima pravo pisanom i potpisanom izjavom odbiti prijem obavještewa o prirodi svoga zdravstvenoga stawa i očekivanom ishodu predloženih i/ili preduzetih medicinskih postupaka i mjera. Izjava iz stava 1. ovog člana ostaje pohranjena u medicinskoj dokumentaciji pacijenta. Član 15. Pacijent koji je sposoban za rasuđivanje ne može se odreći prava na obaviještenost u slučajevima u kojima mora biti svjestan prirode svoje bolesti, ukoliko bi njegova neobaviještenost ugrozila život i zdravlje drugih qudi. Pacijent iz stava 1. ovog člana ima pravo u pisanom obliku ili na bilo koji drugi vjerodostojan način odrediti lice koje će umjesto njega biti obaviješteno. U slučaju kada pacijent nije odredio lice iz stava 2. ovog člana, nadležni zdravstveni radnik može obavijestiti o zdravstvenom stanju pacijenta, punoljetnog člana uže porodice koji živi sa pacijentom u zajedničkom domaćinstvu, ako je saopštavanje podataka o zdravstvenom stanju pacijenta članu porodice, neophodno radi izbjegavawa wihovog zdravstvenog rizika. Pacijent odnosno lice koje pacijent odredi ili član uže porodice pacijenta, ima pravo biti obaviješten na način predviđen u st. 1., 2. i 3. ovog člana, čak i u slučajevima kad pacijentov pristanak nije uslov započiwawa terapije (u hitnim slučajevima). Pravo na slobodan izbor Član 16. Svaki pacijent ima pravo na slobodan izbor doktora med i - cine, odnosno doktora stomatologije u skladu sa teritorijalnom organizacijom zdravstvene zaštite. Izuzetno od stava 1. ovog člana, doktor med i cine, odnosno doktor stomatologije kojeg pacijent izabere, može pod uslovom da nije u pitanju hitna medicinska pomoć, pacijentov izbor odbiti, i to samo u posebnim slučajevima kada: –bi liječenje imalo manje uspjeha ili bi bilo nemoguće, –izbor nije u skladu sa zakonom, –dođe do gubljewa povjerewa između doktora med i cine, odnosno doktora stomatologije i pacijenta. U slučajevima iz stava 2. ovog člana, doktor med i cine odnosno doktor stomatologije dužan je obrazložiti razlog ovog odbijawa i o istom informisati i direktora zdravstvene ustanove odnosno nosioca odobrewa za privatnu praksu kod kojeg je uposlen. Svaki pacijent ima pravo na slobodan izbor predloženih medicinskih postupaka i mjera, u skladu sa zakonom, na osnovu odgovarajućih obavijesti o mogućim rizicima i posljedicama po zdravlje pacijenta. Pravo na samoodlučivanje i pristanak Član 17. Pacijent ima pravo da slobodno odlučuje o svemu što se tiče njegovog života i zdravlja, osim u slučajevima kada to direktno ugrožava život i zdravlje drugih. Pravo iz stava 1. ovog člana ne podrazumijeva eutanaziju. Bez pristanka pacijenta ne smije se, po pravilu, nad wim preduzeti nikakva medicinska mjera. Medicinska mjera protivno voqi pacijenta, odnosno roditelja, staratelja ili zakonskog zastupnika poslovno nesposobnog pacijenta, može se preduzeti samo u izuzetnim slučajevima koji su utvrđeni zakonom i koji su u skladu sa liječničkom etikom. Medicinska mjera protivno voqi pacijenta, odnosno roditelja, staratelja ili zakonskog zastupnika poslovno nesposobnog pacijenta, može se preduzeti i u sprovođenju tjelesnog pregleda i drugih radwi za potrebe krivičnog postupka, odnosno obaveznog psihijatrijskog vještačewa u slučaju sumnje da je iskqučena odnosno smanjena uračunqivost osumwičenog odnosno optuženog za krivično djelo, saglasno propisima o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. Član 18. Pacijent daje pristanak na predloženu određenu medicinsku mjeru izričito, usmenim ili pisanim putem. Pisani pristanak pacijenta obavezan je za invazivne dijagnostičke zahvate i operativne zahvate. Izuzetno od stava 1. ovog člana, pristanak može biti dat i za više medicinskih usluga, ako predstavljaju funkcionalnu cjelinu u okviru postupka liječewa. Pristanak kome nije prethodilo potrebno obavještenje u skladu sa čl. 10., 11. i 12. ovog zakona ne obavezuje, a nadležni zdravstveni radnik koji preduzme medicinsku mjeru u tom slučaju snosi rizik za štetne posljedice. Pristanak na predloženu medicinsku mjeru pacijent može usmeno opozvati sve dok ne započne njeno izvođenje. Pacijent ima pravo da odredi lice koje će u njegovo ime dati pristanak, odnosno koje će biti obaviješteno umjesto pacijenta o preduzimanju medicinskih mjera, u slučaju da pacijent postane nesposoban da donese odluku o pristanku. Član 19. Pacijent ima pravo da predloženu medicinsku mjeru odbije, izuzev u slučaju kada se wome spašava ili održava njegov život ili bi se nepreduzimanjem iste ugrozio život ili zdravlje drugih qudi. Nadležni zdravstveni radnik dužan je da pacijentu ukaže na posljedice njegove odluke o odbijanju predložene medicinske mjere i da o tome od pacijenta zatraži pisanu izjavu koja se čuva u medicinskoj dokumentaciji o liječenju, a ako pacijent odbije davanje pisane izjave, o tome će se sačiniti službena zabilješka. U medicinsku dokumentaciju nadležni zdravstveni radnik upisuje podatak o pristanku pacijenta na predloženu medicinsku mjeru, kao i o odbijanju te mjere. Pacijent u svako doba može povući svoju izjavu o odbijanju medicinske mjere, ne trpeći pritom ograničewa svojih prava. Obrazac saglasnosti odnosno pristanka pacijenta na predloženu medicinsku mjeru, te obrazac izjave o odbijanju pojedine medicinske mjere pravilnikom propisuje federalni ministar zdravstva (u daqnjem tekstu: federalni ministar). Član 20. Nad pacijentom koji je bez svijesti ili iz drugih razloga nije u stanju da saopšti svoj pristanak, hitna medicinska mjera može se preduzeti i bez njegove saglasnosti odnosno saglasnosti staratelja ili zakonskog zastupnika, ukoliko bi nepreduzimanje takve mjere dodatno ugrozilo ili oštetilo zdravlje pacijenta odnosno ugrozilo njegov život. Ako je pacijent bez svijesti ili iz drugih razloga nije u stanju da saopšti svoj pristanak, a roditeq, zakonski zastupnik ili starateq nije dostupan, hitna medicinska mjera nad wim u zdravstvenoj ustanovi može se preduzeti na osnovu konzilijarnog nalaza. Postupak i način rada liječničkog konzilija utvrđuje se pravilnikom federalnog ministra. Član 21. Ako se tokom invanzivnog operativnog zahvata pojavi potreba za proširenjem operativnog zahvata koji se nije mogao pretpostaviti, u nedostatku pacijentovog pristanka odnosno pristanka roditelja, zakonskog zastupnika ili staratelja na obavljanje tog proširenog operativnog zahvata, prošireni operativni zahvat se može obaviti ako: –to zahtjeva hitnost stawa pacijenta, –bi njegovo neobavljanje dovelo do trajnog oštećewa zdravlja odnosno značilo akutnu prijetnju životu pacijenta, –bi njegovo neobavljanje na pacijentu imalo dalje moguće zdravstvene probleme kojima bi se pacijent mogao izvrgnuti, u slučaju nepreduzimawa neke za njega, u tom trenutku korisne medicinske pro ce dure. U slučajevima iz stava 1. ovog člana ima se smatrati da je pribavljen pretpostavljeni pristanak na proširenje operativnog zahvata od pacijenta ili pretpostavljeni pristanak njegovog roditelja, zakonskog zastupnika ili staratelja. Zaštita pacijenta koji nije sposoban dati pristanak Član 22. Ako je pacijent maloljetan ili je pacijent lice lišeno poslovne sposobnosti, medicinska mjera nad wim može se preduzeti uz obavještenje i pristanak njegovog roditelja, zakonskog zastupnika ili staratelja. Maloljetni pacijent odnosno pacijent koji je lišen poslovne sposobnosti, treba i sam da bude ukqučen u donošenje odluke o pristanku na predloženu medicinsku mjeru, u skladu sa njegovom zrelošću i sposobnošću za rasuđivanje. Na zaštitu prava pacijenta sa duševnim smetwama shodno se primjenjuju propisi o zaštiti lica sa duševnim smetwama. Pacijent sa invaliditetom prihvaća medicinsku mjeru iskazivanjem pristanka u njemu pristupačnom obliku, prilagođen njegovom obrazovnom nivou, fizičkom i psihičkom, kao i emocionalnom stanju. Dijete koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje može samo dati pristanak na predloženu medicinsku mjeru, izuzev ako se radi o invanzivnim dijagnostičkim i terapeutskim procedurama, operativnom zahvatu i prekidu trudnoće. Ukoliko se radi o operativnim zahvatima ili prekidu trudnoće dijete koje je navršilo 15. godinu života, mora biti konsultirano i zatraženo njegovo mišljenje u skladu sa njegovom sposobnošću i zrelošću rasuđivawa. Ako su interesi pacijenta iz st. 1. i 2. ovoga člana i njegovog roditelja, zakonskog zastupnika odnosno staratelja suprotstavljeni, nadležni zdravstveni radnik je dužan odmah o tome obavijestiti nadležni centar za socijalni rad. Član 23. Pristanak pacijenta u pisanom obliku obavezan je za upotrebu bilo kojih njegovih, za života odstranjenih ćelija, tkiva, organa ili dijelova tijela u svrhu zahvata koji nije povezan sa pružanjem zdravstvene zaštite njemu samome. Pacijentov pristanak neće biti tražen za uništavanje ovih materijala na uobičajeni način. Na postupanje sa organima i tkivima pacijenta kao živog davaoca, a u svrhu liječewa drugog pacijenta, shodno se primjenjuju propisi o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječewa. Član 24. Pacijent ima pravo da ne dozvoli bilo koji postupak s njegovim mrtvim tijelom koji se odnosi na obdukciju, a saglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti, izuzev u slučajevima kada je obdukcija obavezna, kao i u slučajevima predviđenim propisima o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. Pacijent ima pravo da ne dozvoli bilo koji postupak s njegovim mrtvim tijelom u svrhu istraživawa i edukacije, a saglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti. Na postupanje sa organima i tkivima pacijenta nakon njegove smrti, a u svrhu liječewa drugog pacijenta, shodno se primjenjuju propisi o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječewa. Pravo na povjerqivost informacija i privatnost Član 25. Svaki pacijent ima pravo na povjerqivost svih ličnih informacija koje je saopštio nadležnom zdravstvenom radniku, ukqučujući i one koje se odnose na njegovo stanje zdravlja i potencijalne dijagnostičke i terapijske pro ce dure, pa i nakon pacijentove smrti. Zabranjeno je da nadležni zdravstveni radnik saopšti drugim licima lične podatke o pacijentu iz stava 1. ovog člana, izuzev u slučajevima predviđenim u članu 36. ovog zakona. Član 26. Pacijent ima pravo na zaštitu svoje privatnosti tokom provođewa dijagnostičkih ispitivawa, posjeta doktoru med i - cine odnosno doktoru stomatologije ili specijalisti i medicinsko-hirurškom liječenju u cjelini. Pregledu pacijenta i preduzimanju medicinskih mjera nad wim smiju prisustvovati samo zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici koji su ukqučeni u njegov tretman. Izuzetno od stava 1. ovog člana, pacijent ima pravo zatražiti da pregledu i izvođenju medicinskih postupaka prisustvuju članovi njegove porodice ili lica koja on odredi, dok pri pregledu djece do 15. godine života odnosno lica lišenih poslovne sposobnosti, obavezno prisustvuje jedan od roditelja, a ako ih dijete nema obavezno prisustvuje zakonski zastupnik ili starateq. Zdravstvene ustanove odnosno zdravstveni radnici trebaju obezbjediti zvučnu i vizuelnu privatnost pacijenata prilikom pregleda i izvođewa medicinskih postupaka, osim u hitnim slučajevima. Pravo na tajnost podataka Član 27. Podaci iz medicinske dokumentacije spadaju u lične podatke o pacijentu i predstavljaju službenu tajnu. U lične podatke iz stava 1. ovog člana, spadaju svi identifikacijski i identificirajući podaci o njegovom zdravstvenom i medicinskom stanju, dijagnozi, prognozi i liječenju, te podaci o qudskim supstancama na osnovu kojih se može utvrditi identitet lica, kao i doznake za bolovanje koje se uručuju poslodavcu u zatvorenoj koverti. Član 28. S ciljem zaštite tajnosti podataka iz člana 27. ovog zakona, zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, kao i druga lica zaposlena u zdravstvenim ustanovama, privatnoj praksi, odnosno zavodu zdravstvenog osigurawa kod kojeg je pacijent zdravstveno osiguran, a kojima su ti podaci dostupni i potrebni radi ostvarivawa zakonom utvrđenih nadležnosti, kao i ovlašteni ocjewivači vawske provjere kvaliteta u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi, koji obavljaju provjeru kvaliteta u postupku akreditacije saglasno propisima o sistemu poboqšawa kvaliteta, bezbjednosti i o akreditaciji u zdravstvu, obavezuju se da lične podatke o pacijentu i njegovom zdravstvenom stanju čuvaju kao službenu tajnu. Dužnost čuvawa tajnosti podataka iz člana 27. ovog zakona, obaveza je i lica koja učestvuju u izradi i objavqivanju stručnih i naučnih radova, u marketinškim materijalima zdravstvenih ustanova, kao i lica koja učestvuju u nastavnom procesu u zdravstvenim ustanovama i tom prilikom dođu u posjed ličnih podataka o pacijentu i njegovom zdravstvenom stanju. Prilikom obrade ličnih podataka i posebnih kategorija podataka, zdravstvene ustanove, privatne prakse, pravna i fizička lica iz st. 1. i 2. ovog člana dužna su primjewivati propis o zaštiti ličnih podataka. Dužnosti čuvawa tajnosti podataka, fizička lica iz st. 1. i 2. ovog člana, mogu biti oslobođeni samo na osnovu pisanog ili drugog jasno i nedvosmisleno izrečenog pristanka pacijenta ili u slučajevima predviđenim propisima o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, kao i propisima o parničnom postupku. Član 29. Pravo na tajnost ličnih podataka pacijenta proširuje se i na njegovo pravo da nakon svoje smrti ograniči korištenje takvih informacija samo na lica koja pacijent za života odredi, u smislu člana 36. ovog zakona. Ako pacijent svojom voqom to nije odredio, pravo na uvid u lične podatke umrlog pacijenta imaju samo pacijentovi nasljednici u smislu propisa o nasljeđivanju. Pacijentovi nasljednici iz stava 2. ovog člana ostvaruju pravo na uvid u lične podatke umrlog pacijenta prema slijedećem iskqučivom redoslijedu: –bračni part ner, vanbračni part ner, –punoljetna djeca, –roditeqi ili usvojiteqi. Pravo na lično dostojanstvo Član 30. U svim okolnostima pružawa i korištewa zdravstvene zaštite, svaki pacijent ima pravo na zaštitu svog dostojanstva, te fizičkog i psihičkog integriteta, uz poštivanje svoje ličnosti, intimnosti, svjetonazora, moralnih i vjerskih uvjerewa. Zdravstveni radnici trebaju tretirati pacijente s qubaznošću, poštujući wihovo lično dostojanstvo. Pravo na sprečavanje i olakšavanje patwi i boli Član 31. Svaki pacijent ima pravo na najviši nivo olakšavawa svoje patnje i boli saglasno opšteprihvaćenim stručnim standardima i etičkim principima, što podrazumijeva terapiju bola i humanu palijativnu zaštitu u posljednjem stadiju bolesti. Pravo iz stava 1. ovog člana ne podrazumijeva eutanaziju. Pravo na poštovanje pacijentovog vremena Član 32. Pacijenta se može staviti na liste čekawa za određene vrste zdravstvenih usluga samo iz razumnih razloga i na razumno vrijeme. Liste čekawa iz stava 1. ovog člana utvrđuju se za određene vrste zdravstvenih usluga koje nisu hitne, u zavisnosti od medicinskih indikacija i zdravstvenog stawa pacijenta, kao i datuma javljanja zdravstvenoj ustanovi, s tim da vrijeme čekawa ne može biti takvo da ugrozi zdravlje ili život pacijenta. Zdravstvena ustanova odnosno nadležni zavod zdravstve - nog osigurawa obavezni su pisano obavijestiti pacijenta da je stavljen na listu čekawa, na kojoj je rednoj poziciji na toj listi na dan prijema obavještewa i na koji način će o tome biti obaviješten. Pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju Član 33. Pacijent ima pravo uvida u svoju medicinsku dokumenta - ciju, te u pojedinačne i ukupne troškove svog liječewa. U slučaju kada je pacijent dijete ili je pacijent lice lišeno poslovne sposobnosti, pravo uvida u medicinsku dokumentaciju imaju roditeqi, zakonski zastupnik odnosno starateq. Članovi uže porodice pacijenta koji žive u zajedničkom domaćinstvu, imaju pravo uvida u medicinsku dokumentaciju svog člana porodice, ako su ti podaci od značaja za wihovo liječenje. Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana ukqučuje i pravo pacijenta na određene ispravke ili brisanje teksta koji ga pogrešno ili subjektivno opisuju kao ličnost ili dio teksta koji materijalno nije tačan ili nije bitan za njegu i liječenje. Izuzetno, od stava 4. ovog člana, pogrešni podaci o pruženoj zdravstvenoj zaštiti ne smiju se brisati nego ih se ispravlja tako da je uvijek moguće rekonstruisati podatke koji su prvobitno bili uneseni. Član 34. Nadležni zdravstveni radnik dužan je da tačno, uredno i blagovremeno vodi medicinsku dokumentaciju, u skladu sa zakonom i da evidentira sve medicinske mjere koje su preduzete nad pacijentom, a posebno anamnezu, dijagnozu, dijagnostičke mjere, terapiju i rezultat terapije, kao i savjete date pacijentu. Medicinskom dokumentacijom raspolaže zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa, a pacijent ima pravo uvida u podatke koji se u woj nalaze, te pravo dobiti prepis medicinske dokumentacije ukoliko je to zahtijevano u pisanoj formi. Medicinska dokumentacija i podaci iz nje se ne smiju koristiti u pacijentu nepoznate svrhe i/ili bez njegove saglasnosti, osim za sprovođenje i izvršenje statističkih istraživawa u oblasti zdravstva saglasno posebnim propisima o evidencijama u oblasti zdravstva. Izuzetno, od stava 3. ovog člana, nadležni zdravstveni radnik zadužen za dalje liječenje i njegu pacijenta obavezan je zatražiti i biti obaviješten o podacima iz pacijentove medicinske dokumentacije, da nepoznavanje tih podataka ne bi dovelo do pogoršawa zdravstvenog stawa pacijenta. Član 35. Podaci iz medicinske dokumentacije pacijenta, odnosno iz zdravstvene evidencije, mogu se dostavljati i bez pacijentove saglasnosti, na uvid, u obliku zapisa, odnosno izvoda iz medicinske dokumentacije, a na zahtjev suda, drugog organa kada je to propisano zakonom, kada to zahtijeva zaštita života drugih qudi, te fizička bezbjednost i zdravlje drugih qudi, kao i u drugim slučajevima predviđenim propisima o zaštiti ličnih podataka koji regulišu izuzetke obrade ličnih podataka odnosno posebne kategorije ličnih podataka, bez saglasnosti pacijenta. Podaci iz stava 1. ovog člana dostavljaju se kao službena tajna. Član 36. U slučaju smrti pacijenta, pacijentovo pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju ostvaruju pacijentovi nasljednici, koji imaju pravo biti upoznati s podacima iz medicinske dokumentacije koji jesu ili mogu biti u vezi s uzrokom smrti i sa medicinskim postupcima prije nastupawa smrti. Uvid u medicinsku dokumentaciju pacijentovog nasljednika iz stava 1. ovog člana, ukqučuje pored prava na pristup medicinskoj dokumentaciji i pravo na dobivanje njezine kopije. Pacijentovi nasljednici iz stava 1. ovog člana ostvaruju pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju prema redoslijedu utvrđenom u članu 29. stav 3. ovog zakona. Pravo pacijenta na samovoqno napuštanje zdravstvene ustanove Član 37. Pacijent ima pravo samovoqno napustiti stacionarnu zdravstvenu ustanovu, osim u slučajevima propisanim posebnim zakonima i u slučaju kada bi to moglo štetiti zdravqu i bezbjednosti drugih lica. O namjeri napuštawa ustanove iz stava 1. ovog člana pacijent mora dati pisanu izjavu ili usmenu izjavu pred dva, istovremeno prisutna svjedoka, koji potpisuju izjavu o namjeri pacijenta da napusti ustanovu, uprkos opomeni nadležnog zdravstvenog radnika da time može ugroziti svoje zdravlje. Pisane izjave iz stava 2. ovog člana prilažu se u medicinsku dokumentaciju pacijenta. Podatak o samovoqnom napuštanju zdravstvene ustanove, bez najave, nadležni zdravstveni radnik dužan je odmah upisati u medicinsku dokumentaciju pacijenta. Ako to nalaže zdravstveno stanje pacijenta, nadležni zdravstveni radnik dužan je obavijestiti lice iz člana 13. stav 2. ovog zakona o napuštanju zdravstvene ustanove bez najave, a nadležne organe, u slučajevima određenim posebnim propisima. Ako je pacijent nesposoban za rasuđivanje, odnosno maloljetan, nadležni zdravstveni radnik dužan je obavijestiti o njegovom samovoqnom napuštanju zdravstvene ustanove, njegovog roditelja, staratelja odnosno zakonskog zastupnika. Pravo pacijenta nad kojim se vrši medicinsko istraživanje Član 38. Za medicinsko i naučno istraživanje nad pacijentom, kliničko ispitivanje lijekova i medicinskih sredstava na pacijentu, kao i njegovo ukqučivanje u medicinsku nastavu, nužan je izričit pristanak obaviještenog pacijenta. Pristanak iz stava 1. ovog člana daje se u pisanom obliku, na pismu razumqivom pacijentu, nakon što se pacijent saglasi da je dovoqno iscrpno, tačno i blagovremeno obaviješten o smislu, ciqu, postupcima, očekivanim rezultatima, mogućim rizicima, kao i o neželjenim posljedicama medicinskog i naučnog istraživawa, kliničkog ispitivawa lijekova i medicinskih sredstava, kao i medicinske nastave. Za maloljetnog pacijenta odnosno poslovno nesposobnog pacijenta pristanak iz stava 1. ovog člana daje njegov roditeq, zakonski zastupnik ili starateq, pri čemu se mora uzeti u obzir i mišljenje maloljetnog odnosno poslovno nesposobnog pacijenta. Pacijent odnosno njegov roditeq, zakonski zastupnik ili starateq, mora biti posebno upozoren da je slobodan da istraživanje odnosno učestvovanje u nastavi iz stava 1. ovog člana, odbije i da dati pristanak opozove u svako vrijeme. Na prava pacijenta sa duševnim smetwama nad kojim se vrši istraživanje iz stava 1. ovog člana, shodno se primjenjuju propisi o zaštiti lica sa duševnim smetwama. Na prava pacijenta koji učestvuje u kliničkim ispitivawima lijekova i medicinskih sredstava shodno se primjenjuju propisi o lijekovima i medicinskim sredstvima. U slučaju anketirawa o rizičnim ponašawima koje može biti praćeno mawom medicinskom mjerom (uzimanje manje količine krvi na uzorkovanje) dijete koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje može samo dati pristanak na predloženo anketiranje i uzimanje krvi za uzorkovanje. Član 39. Pacijent koji zbog medicinskog i naučnog istraživawa, odnosno kliničkog ispitivawa lijekova i medicinskih sredstava, kao i zbog učestvovawa u medicinskoj nastavi, pretrpi štetu na svom tijelu ili zdravqu ima pravo na naknadu štete od zdravstvene ustanove ili naručioca ovih istraživawa, ako je nastala šteta posljedica tog istraživawa odnosno ispitivawa, kao i učestvovawa u nastavi u skladu sa zakonom. U slučaju smrti pacijenta iz stava 1. ovog člana, pravo na naknadu štete ostvaruju pacijentovi nasljednici. Pacijentovi nasljednici iz stava 2. ovog člana ostvaruju pravo na naknadu štete prema redoslijedu utvrđenom u članu 29. stav 3. ovog zakona. Pacijent ima pravo na naknadu koja mu pripada kao dobrovoqnom učesniku istraživawa i nastave iz stava 1. člana 38. ovog zakona. Pravo na preventivne mjere i informisanje o očuvanju zdravlja Član 40. Pacijent ima pravo na preventivne mjere i informacije koje su potrebne za očuvanje zdravlja i sticanje zdravih životnih navika, kao i informacije o rizičnim ponašawima i štetnim faktorima životne i radne okoline, koji mogu imati negativne posljedice po zdravlje. Preventivne mjere i informacije iz stava 1. ovog člana ostvaruju se na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, saglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti. Pacijent ima pravo da bude obaviješten o zaštiti svog zdravlja za slučaj izbijawa epidemija i prirodnih i drugih nesreća, kada se proglasi stanje prirodne i druge nesreće od strane nadležnog organa. Informacije iz st. 1., 2. i 3. ovog člana dužni su pružiti pacijentu zdravstveni radnici, zdravstvene ustanove, nadležni organi vlasti svih nivoa vlasti odgovorni za zdravstvo i postupanje u slučaju prirodnih i drugih nesreća, kada se proglasi stanje prirodne i druge nesreće od strane nadležnog organa. Davanje informacija iz st. 1., 2. i 3. ovog člana, nije uslovljeno prethodnim zahtjevom pacijenta za ovim informacijama. Pacijent koji je žrtva nasilja u porodici ili je pacijent dijete koje je žrtva nasilja, saglasno propisima o zaštiti od nasilja u porodici, ostvaruje pravo na preventivne mjere i informacije s ciljem očuvawa fizičkog i psihičkog zdravlja, saglasno posebnim propisima iz ove oblasti. Pravo na prigovor Član 41. Pacijent kome je uskraćeno pravo na zdravstvenu zaštitu, odnosno pacijent koji nije zadovoljan pruženom zdravstvenom uslugom, odnosno postupkom zdravstvenog ili drugog radnika zdravstvene ustanove, može podnijeti prigovor direktoru zdravstvene ustanove odnosno nosiocu odobrewa za privatnu praksu. Prigovor se podnosi neposredno ili pisanim putem. O podnijetom prigovoru pacijenta direktor bez odlagawa pribavlja izjašnjenje komisije za prigovore pacijenta zdravstvene ustanove iz člana 62. ovog zakona, koja utvrđuje sve bitne okolnosti i činjenice iznijete u prigovoru, i to najkasnije u roku od tri dana od dana podnijetog prigovora. Izjašnjenje iz stava 3. ovog člana dostavlja se bez odlagawa direktoru zdravstvene ustanove. Direktor zdravstvene ustanove, odnosno nosilac odobrewa za privatnu praksu, najkasnije u roku sedam dana od dana podnošewa prigovora, donosi odluku. Član 42. Pacijent koji nije zadovoljan odlukom direktora zdravstvene ustanove, odnosno nosioca odobrewa za privatnu praksu, ima pravo zaštitu svojih prava zatražiti kod nadležnog ministra zdravstva, u roku od 15 dana od dana prijema odluke. Ukoliko se prigovor iz stava 1. ovog člana ulaže na odluku direktora zdravstvene ustanove čiji je osnivač odnosno suosnivač Federacija, rješavanje prigovora je u nadležnosti federalnog ministra, a ukoliko se prigovor ulaže protiv odluke direktora zdravstvene ustanove čiji je osnivač kanton odnosno opština, ili direktora zdravstvene ustanove u privatnom odnosno mješovitom vlasništvu, kao nosioca odobrewa za privatnu praksu, rješavanje prigovora je u nadležnosti kantonalnog ministra zdravstva (u daqnjem tekstu: kantonalni ministar). Član 43. Protiv konačnog rješewa nadležnog ministra zdravstva iz člana 42. stav 2. ovog zakona, pacijent može tražiti zaštitu svojih prava kod nadležnog suda u skladu sa zakonom. Prije otpočiwawa sudskog postupka, odnosno u toku sudskog postupka iz stava 1. ovog člana, pacijent zaštitu svojih prava može ostvariti i u postupku medijacije, saglasno propisima o postupku medijacije. Pravo na naknadu štete Član 44. Pacijent koji zbog stručne greške zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika, u ostvarivanju zdravstvene zaštite pretrpi štetu na svom tijelu ili se stručnom greškom prouzrokuje pogoršanje njegovog zdravstvenog stawa, ima pravo na naknadu štete u skladu sa zakonom. U slučaju smrti pacijenta zbog dokazane stručne greške zdravstvenog radnika odnosno zdravstvenog saradnika, pravo naknade štete ostvaruju pacijentovi nasljednici. Pacijentovi nasljednici iz stava 2. ovog člana ostvaruju pravo na naknadu štete prema redoslijedu utvrđenom u članu 29. stav 3. ovog zakona. Pravo na naknadu štete ne može se unaprijed iskqučiti ili ograničiti. Pravo na prehranu u skladu sa svojim svjetonazorom Član 45. Pacijent za vrijeme boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ima pravo na prehranu u skladu sa svojim svjetonazorom. Pravo na održavanje ličnih kontakata Član 46. Tokom boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi pacijent ima pravo primawa posjetioca saglasno kućnom redu zdravstvene ustanove, te pravo zabraniti posjete određenom licu ili licima. Pravo na obavljanje vjerskih obreda Član 47. Pacijent za vrijeme boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi, u pravilu, može ostvariti pravo na obavljanje vjerskih obreda, u za to predviđenom prostoru, ukqučujući i pravo opremawa u mrtvačnici u slučaju smrti, uz primjenu vjerskih obreda - odvojeno po konfesijama, saglasno prostornim mogućnostima zdravstvene ustanove. IV. OBAVEZE I ODGOVORNOSTI PACIJENATA Član 48. Obaveze i odgovornosti pacijenta, u kontekstu odredbi ovog zakona, odnose se na: –lično zdravlje, –druge korisnike zdravstvenih usluga, –zdravstvene radnike i zdravstvene saradnike koji obezbjeđuju i omogućuju zdravstvene usluge, –širu društvenu zajednicu. Na obaveze i odgovornosti pacijenta iz stava 1. ovog člana shodno se primjenjuju propisi o obligacijama. Odgovornost pacijenata za lično zdravlje Član 49. Pacijent je obavezan odgovorno se odnositi prema svom zdravqu, te aktivno učestvovati pri zaštiti, očuvanju i unapređenju svoga zdravlja. Pacijent je obavezan pri ostvarivanju zdravstvene zaštite pridržavati se uputstava i preduzetih mjera propisane terapije od strane nadležnog zdravstvenog radnika. U obaveze pacijenta iz st. 1. i 2. ovog člana ukqučuje se i podvrgavanje posebnim mjerama za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti u smislu propisa o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Član 50. U slučaju da pacijent zahtijeva prekid liječewa i pored upozorewa nadležnog zdravstvenog radnika na moguće posljedice zbog ovakve odluke, o tome daje pisanu izjavu i treba biti svjestan svih posljedica svoje odluke. Ako odbije davanje pisane izjave, o tome će nadležni zdravstveni radnik sačiniti službenu zabilješku koja se upisuje i čuva u medicinskoj dokumentaciji pacijenta. Odgovornost pacijenata prema drugim korisnicima zdravstvenih usluga Član 51. Svaki pacijent je obavezan poštivati qudska prava, te prava pacijenata određena ovim zakonom, na način da drugim pacijentima namjerno ne onemogućava korištewa istih prava. Član 52. Zabranjeno je ometanje zdravstvenih radnika odnosno zdravstvenih saradnika prilikom pružawa zdravstvene zaštite drugom pacijentu. U slučaju iz stava 1. ovog člana, osoblje zdravstvene ustanove upozorit će pacijenta koji ometa zdravstvenog radnika odnosno zdravstvenog saradnika da u protivnom podliježe odgovornosti u skladu sa ovim zakonom Član 53. U slučaju kršewa odredbi čl. 51. i 52. ovog zakona, zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa nema pravo uskratiti dalje liječenje pacijenta koji ugrožava prava drugih pacijenata odnosno ometa zdravstvenog radnika odnosno zdravstvenog saradnika prilikom pružawa zdravstvene zaštite drugom pacijentu. Zdravstvena ustanova i privatna praksa imaju pravo pokrenuti postupak kod nadležnog suda radi utvrđivawa prekršajne odgovornosti pacijenta, u slučaju opravdane sumnje, da postoji kršenje odredbi iz čl. 51. i 52. ovog zakona. Odgovornost pacijenata prema zdravstvenim radnicima i drugim licima koja obezbjeđuju i omogućuju zdravstvene usluge Član 54. Pacijent je obavezan u potpunosti informisati nadležnog zdravstvenog radnika i dati istinite podatke o svom zdravstvenom stanju, promjeni adrese i telefonskog broja. Član 55. Pacijent je obavezan informisati nadležnu zdravstvenu ustanovu odnosno privatnu praksu o otkazivanju termina za naručene preglede i medicinske postupke. Član 56. Pacijent je obavezan poštivati kućni red zdravstvene ustanove regulisan opštim aktima zdravstvene ustanove o uslovima boravka i ponašawa u woj. Član 57. Pacijent je dužan uvažavati obaveze zdravstvenog osoblja prema drugim pacijentima, tako da ne ometa wihov rad, izbjegavajući na taj način da ih dovodi u situacije da počine profesionalnu grešku za koju mogu odgovarati saglasno posebnom zakonu. Član 58. Pacijent je obavezan pri ostvarivanju zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi, prihvatiti predloženi oblik medicinskog tretmana koji obezbjeđuje zaštitu zdravlja osoblja koje mu taj tretman pruža. Odgovornost pacijenata prema široj društvenoj zajednici Član 59. Ukoliko pacijent boluje od bolesti koja može uticati na zdravlje i život drugih qudi ne smije niti jednim svojim postupkom izazvati opasnost po zdravlje i život drugih qudi u široj društvenoj zajednici. U slučaju da se radi o maloljetnom pacijentu ili poslovno nesposobnom pacijentu, za ponašanje pacijenta u skladu sa savjetima i preporukama nadležnog zdravstvenog radnika, odgovoran je roditeq, starateq odnosno zakonski zastupnik. Član 60. Ako se pacijent ne pridržava obaveza iz čl. 49., 51., 52., 54., 55., 56., 57., i 58. ovog zakona, nadležni zdravstveni radnik može otkazati pružanje dalje zdravstvene zaštite pacijentu, izuzev hitne medicinske pomoći, s tim da je dužan u medicinsku dokumentaciju pacijenta unijeti razloge za odbijanje pružawa zdravstvene zaštite, te o tome obavijestiti direktora zdravstvene ustanove, odnosno nosioca odobrewa privatne prakse. Nadležni zdravstveni radnik ne može otkazati zdravstvenu zaštitu pacijentu u slučaju pojave zarazne ili psihičke bolesti kod pacijenta, čije bi neliječenje moglo ugroziti zdravlje i život drugih qudi, kao i širu društvenu zajednicu. Ako se pacijent ne pridržava obaveza iz člana 59. ovog zakona, direktor zdravstvene ustanove, odnosno nosilac odobrewa privatne prakse dužan je o tome obavijestiti ministarstvo unutrašwih poslova, nadležno prema mjestu stanovawa pacijenta, saglasno posebnom zakonu. V. OBEZBJEĐEWE ZAŠTITE PRAVA PACIJENATA U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA ODNOSNO PRIVATNIM PRA KSAMA Član 61. Radi obezbjeđewa primjene i praćewa poštivawa prava pacijenata, zdravstvene ustanove dužne su formirati komisiju za prigovore pacijenata (u daqnjem tekstu: Komisija). Prilikom formirawa Komisije iz stava 1. ovog člana poštovaće se princip odraža vawa ravnopravne zastupljenosti oba pola. Mandat, način izbora, kao i način finansirawa Komisije iz stava 1. ovog člana uređuje se statutom zdravstvene ustanove. Dvije ili više zdravstvenih ustanova mogu imenovati zajedničku Komisiju iz stava 1. ovog člana. Odredbe ovog člana shodno se primjenjuju i na privatnu praksu, tako da je ista obavezna obezbjediti u svom radu obavljanje poslova i zadataka Komisije iz stava 1. ovog člana. Član 62. Komisiju imenuje direktor zdravstvene ustanove. Djelokrug rada Komisije je: –blagovremeno razmatra prigovore pacijenata i sačiwava izjašnjenja na izjavljene prigovore za direktora zdravstvene ustanove, –vodi evidencije o vrstama i učestalosti prigovora po organizacionim jedinicama i na nivou cijele zdravstvene ustanove, –analizira statistiku prigovora i izvlači pouke za praksu, –prati aktivnosti na unapređenju zaštite i poštivawa prava pacijenata na nivou zdravstvene ustanove kao rezultat prigovora, –analizira pohvale i sugestije pacijenata, s ciljem da se postojeća dobra praksa još više afirmiše i razmjenjuje između organizacionih jedinica zdravstvene ustanove, –obavlja i druge poslove saglasno opštem aktu zdravstvene ustanove. Član 63. Komisija za kvalitet i bezbjednost zdravstvenih usluga koja je imenovana u zdravstvenoj ustanovu saglasno propisima o sistemu poboqšawa kvaliteta, bezbjednosti i o akreditaciji u zdravstvu može obavljati poslove i zadatke i u oblasti zaštite prava pacijenata, a saglasno opštim aktima zdravstvene ustanove. Komisija iz stava 1. ovog člana, u kontekstu odredbi ovog zakona, obavlja sljedeće poslove: –prati, razmatra i predlaže mjere za unapređenje zaštite prava pacijenata na osnovu unutrašnje provjere kvalitete i bezbjednosti zdravstvenih usluga koji su propisani odgovarajućim akreditacijskim standardima i kriterijima, –analizira i ocjenjuje primjenu predloženih mjera, –sarađuje sa Komisijom za prigovore pacijenata, uvezuje podatke o prigovorima pacijenata sa podacima o incidentima (nepovoqnim događajima) i sudskim postupcima u ciqu upravljanja kliničkim i nekliničkim rizicima. Član 64. Zdravstvene ustanove i privatne prakse obavezne su jednom u šest mjeseci dostavljati nadležnom zdravstvenom savjetu jedinice lokalne samouprave, kao i nadležnom zdravstvenom savjetu kantonalnog ministarstva zdravstva (u daqnjem tekstu: kantonalno ministarstvo), prema sjedištu zdravstvene ustanove odnosno privatne prakse, izvještaj o zaprimljenim i riješenim prigovorima pacijenata, ukqučujući i uvezivanje podataka o prigovorima sa podacima o incidentima (nepovoqnim događajima) i sudskim postupcima. VI. ZDRAVSTVENI SAVJETI U JEDINICI LOKALNE SAMOUPRAVE I MINISTARSTVIMA ZDRAVSTVA Član 65. U ciqu ostvarivawa i unapređewa prava pacijenata osnivaju se zdravstveni savjeti jedinica lokalne samouprave, kantonalnog ministarstva i Federalnog ministarstva zdravstva (u daqnjem tekstu: Federalno ministarstvo). Član 66. Na nivou lokalne samouprave osniva se zdravstveni savjet koji broji najmanje osam članova iz reda zdravstvenih i nezdravstvenih struka. Prilikom osnivawa savjeta iz stava 1. ovog člana pošto - vaće se princip odražavawa ravnopravne zastupljenosti oba pola. Bliže određenje broja i sastava članova zdravstvenog savjeta, mandat, način izbora, kao i način finansirawa zdravstvenog savjeta određuje se statutom opštine. Na osnovu javnog poziva, savjet iz stava 1. ovog člana imenuje opštinski načelnik i to, u pravilu, predstavnika iz redova pacijenata, mladih, jedinice lokalne samouprave, komora iz oblasti zdravstva, stručnih udružewa, udružewa za zaštitu prava pacijenata, sindikata zdravstvenih ustanova odnosno privatnih praksi, crvenog krsta/križa s područja jedinice lokalne samouprave. Član 67. Zdravstveni savjet obavlja sljedeće poslove: –predlaže i evaluira sprovođenje zdravstvene zaštite na području jedinice lokalne samouprave, –daje mišljenje na planove i programe zdravstvene zaštite za područje lokalne samouprave, te predlaže mjere za poboqšanje dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite na svom području, –prati primjenu propisa na području jedinice lokalne samouprave koji se odnose na zaštitu prava i interesa pacijenata, –organizuje obrazovne kurseve za građanstvo iz poznavawa materije o pravima pacijenata i postojeće leg is la tive, –daje preporuke za organizaciju kurseva u zdravstvenim ustanovama radi upoznavawa rukovodstva i zdravstvenih radnika s konceptom prava pacijenata, legislativom i odgovarajućim nužnim promjenama u zdravstvenim ustanovama, –prati povrede pojedinačnih prava pacijenata na području jedinice lokalne samouprave, –predlaže preduzimanje mjera za zaštitu i unapređenje prava pacijenata na području jedinice lokalne samouprave, –bez odgađawa obavještava zdravstveni savjet u kantonalnom ministarstvu o slučajevima težih povreda prava pacijenata koje mogu ugroziti život ili zdravlje pacijenata, –podnosi skupštini jedinice lokalne samouprave i kantonalnom ministarstvu godišwi izvještaj o svom radu, –obavještava javnost o povredama prava pacijenata, –obavlja druge poslove određene ovim zakonom. Zdravstveni savjet donosi poslovnik o svome radu kojim se pobliže uređuje organizacija i način rada. Član 68. Članovi zdravstvenog savjeta u svome radu obavezni su postupati tako da ne ugroze obavezu čuvawa službene tajne. Član 69. U obavljanju poslova iz svoga djelokruga rada, zdravstveni savjet je ovlašten upozoravati, predlagati i davati preporuke. Zdravstveni savjet je ovlašten nadležnim organima državne uprave, organima lokalne samouprave, nadležnim ministarstvima zdravstva, zavodima zdravstvenog osigurawa, zdravstvenim ustanovama, privatnim praksama, komorama iz oblasti zdravstva predlagati preduzimanje mjera za sprečavanje štetnih djelovawa koja ugrožavaju prava i interese pacijenata i zahtijevati izvještaj o preduzetim mjerama. Član 70. U ostvarivanju društvene brige za zaštitu prava pacijenata, u okviru prava i obaveza na području kantona, kantonalni ministar osniva i imenuje zdravstveni savjet kantonalnog ministarstva. Savjet iz stava 1. ovoga člana ima najmanje osam članova i to, u pravilu, predstavnike iz redova: pacijenata, mladih, kantonalnog ministarstva, komora iz oblasti zdravstva, stručnih udružewa, udružewa za zaštitu prava pacijenata, sindikata zdravstvenih ustanova odnosno privatnih praksi, crvenog krsta/križa s područja kantona. Prilikom osnivawa savjeta iz stava 1. ovog člana poštovaće se princip odraža vawa ravnopravne zastupljenosti oba pola. Bliže određenje broja i sastava članova zdravstvenog savjeta iz stava 1. ovog člana, mandat, način izbora, kao i način finansirawa zdravstvenog savjeta određuje se propisom kantonalnog ministra. Član 71. Zdravstveni savjet kantonalnog ministarstva obavlja sljedeće poslove: –prati sprovođenje ostvarivawa prava pacijenata saglasno ovome zakonu, –prati sprovođenje obrazovnih aktivnosti u vezi sa pravima pacijenata, –raspravlja o izvještajima zdravstvenih savjeta jedinica područne lokalne samouprave, –daje mišljewa, preporuke i prijedloge nadležnim organima o utvrđenom stanju na području djelokruga rada zdravstvenih savjeta jedinica lokalne samouprave, –predlaže preduzimanje mjera za izgradnju cjelovitog sistema zaštite i unapređewa prava pacijenata u kantonu odnosno Federaciji, –daje inicijative za donošenje propisa kojima se unapređuju prava pacijenta, te mišljenje na propise iz ove oblasti koje pripremaju nadležni organi vlasti na svim nivoima, –sarađuje sa organima i organizacijama iz oblasti zaštite i unapređewa prava pacijenata u Federaciji, –podnosi kantonalnom ministru zdravstva godišwi izvještaj o svom radu, –obavještava javnost o povredama prava pacijenata, –obavlja i druge poslove koje mu dodijeli kantonalni ministar u skladu sa ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. Zdravstveni savjet iz stava 1. ovoga člana donosi poslovnik o svome radu kojim se pobliže uređuje organizacija i način rada. Član 72. Članovi zdravstvenog savjeta kantonalnog ministarstva u svome radu obavezni su postupati tako da ne ugroze dužnost čuvawa službene tajne. Član 73. U ostvarivanju društvene brige za zaštitu prava pacijenata, u okviru prava i obaveza na teritoriji Federacije, federalni ministar osniva i imenuje zdravstveni savjet Federalnog ministarstva. Savjet iz stava 1. ovoga člana ima najmanje osam članova i to, u pravilu, predstavnike iz redova: pacijenata, mladih, Federalnog ministarstva, komora iz oblasti zdravstva, stručnih udružewa, udružewa za zaštitu prava pacijenata, sindikata zdravstvenih ustanova odnosno privatnih praksi, crvenog krsta/križa sa teritorije Federacije. Prilikom osnivawa savjeta iz stava 1. ovog člana poštovaće se princip odraža vawa ravnopravne zastupljenosti oba pola. Bliže određenje broja i sastava članova zdravstvenog savjeta iz stava 1. ovog člana, mandat, način izbora, kao i način finansirawa zdravstvenog savjeta određuje se propisom federalnog ministra. Član 74. Zdravstveni savjet Federalnog ministarstva obavlja sljedeće poslove i zadatke: –prati sprovođenje ostvarivawa prava pacijenata saglasno ovome zakonu, –koordinira sve aktivnosti u oblasti sprovođewa obrazovnih programa iz zaštite prava pacijenata za građanstvo i zdravstvene ustanove, –raspravlja o izvještajima zdravstvenih savjeta kantonalnih ministarstava, –daje mišljewa, preporuke i prijedloge nadležnim organima o utvrđenom stanju na području djelokruga rada zdravstvenih savjeta kantonalnih ministarstava, –predlaže preduzimanje mjera za izgradnju cjelovitog sistema zaštite i unapređewa prava pacijenata u Federaciji odnosno Bosni i Hercegovini, –daje inicijative za donošenje propisa kojima se unapređuju prava pacijenta, te mišljenje na propise iz ove oblasti koje pripremaju nadležni organi vlasti na svim nivoima, –sarađuje sa organima vlasti u Bosni i Hercegovini i domaćim i međunarodnim organizacijama iz oblasti zaštite i unapređewa prava pacijenata u Federaciji, Bosni i Hercegovini odnosno inostranstvu, –podnosi federalnom ministru godišwi izvještaj o svom radu, –obavještava javnost o povredama prava pacijenata, –obavlja i druge poslove koje mu dodijeli federalni ministar u skladu sa ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. Član 75. Obezbjeđenje primjene i praćewa poštivawa prava pacijenata prati i nadležna zdravstvena inspekcija, zavodi zdravstvenog osigurawa, kao i institucija ombudsmena, te predlažu mjere za unapređewa stawa u ovoj oblasti, kao i otklawanje uočenih nedostataka, u smislu svojih nadležnosti utvrđenih posebnim zakonima. VII. KAZNENE ODREDBE Član 76. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 KM kazniće se za prekršaj zdravstvena ustanova ako: 1)uskraćuje pravo pacijentu na dostupnost zdravstvene zaštite (član 7. ovog zakona); 2)ne pruži sve vrste informacija iz čl. 8. i 9. ovog zakona; 3)uskrati pravo pacijentu na obavještenje iz čl. 10., 11. i 12. ovog zakona; 4)prilikom odbijawa prijema obavještewa od strane pacijenta postupi suprotno odredbi čl. 13., 14. i 15. ovog zakona; 5)uskrati pravo pacijentu na slobodan izbor doktora medicine odnosno doktora stomatologije, kao i slobodan izbor predloženih medicinskih postupaka i mjera (član 16. ovog zakona); 6)uskrati pravo pacijentu na samoodlučivanje i pristanak (čl.17. do 22. ovog zakona); 7)postupi suprotno voqi pacijenta iz čl. 23. i 24. ovog zakona; 8)povrijedi pravo pacijenta na povjerqivost info rma - cija i privatnost iz čl. 25. i 26. ovog zakona odnosno pravo na tajnost iz člana 27. ovog zakona; 9)povrijedi lično dostojanstvo pacijenta iz člana 30. ovog zakona; 10)povrijedi pravo pacijenta na sprečavanje i olakšavanje patwi (član 31. ovog zakona); 11)stavi pacijenta na listu čekawa određenih zdravstvenih usluga suprotno članu 32. ovog zakona ili mu uskrati prethodno pismeno obavještenje o stavljanju na listu čekawa, kao i informaciju o svojoj rednoj poziciji na toj listi (član 32. ovog zakona); 12)ne omogući uvid u medicinsku dokumentaciju odnosno ispravke ili brisanje teksta koji pacijenta pogrešno ili subjektivno opisuju kao ličnost ili dio teksta koji je materijalno netačan odnosno ne omogući uvid u medicinsku dokumentaciju nakon smrti pacijenta njegovim nasljednicima (čl. 33. i 36. ovog zakona); 13)ne vodi uredno medicinsku dokumentaciju, ne omogući pacijentu pravo uvida u medicinsku dokumentaciju, ili raspolaže sa medicinskom dokumentacijom suprotno odredbi člana 34. ovog zakona; 14)obavlja medicinska, naučna i druga istraživawa nad pacijentom, kao i učestvovanje u medicinskoj nastavi pacijenta suprotno odredbama čl. 38. i 39. ovog zakona; 15)pacijenta ne informiše o preventivnim mjerama i očuvanju zdravlja iz člana 40. ovog zakona; 16)ne riješi po prigovoru pacijenta na način i u rokovima utvrđenim članom 41. ovog zakona; 17)pacijentu ne omogući prehranu u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi u skladu sa njegovim svjeto - nazorom, kao i održavanje ličnih kontakata (čl. 45. i 46. ovog zakona). 18)ne izvještava nadležni zdravstveni savjet jedinice lokalne samouprave, kao i nadležni zdravstveni savjet kantonalnog ministarstva zdravstva o podnijetim i riješenim prigovorima pacijenata (član 64. ovog zakona). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 KM i odgovorno lice u zdravstvenoj ustanovi. Za prekršaj iz stava 1. tač. 2), 3), 4), 5), 6), 7), 8), 10), 11),12), 13), 15), 16), i 18) ovoga člana kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 1.500,00 KM i nosilac odobrewa za privatnu praksu. Pored novčane kazne, počiniocu prekršaja iz stava 1. ovog člana može se izreći zabrana obavljanja djelatnosti u periodu do šest mjeseci, a s ciljem sprečavawa budućeg činjenja prekršaja. Član 77. Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.500,00 KM kazniće se za prekršaj zdravstveni radnik ako: 1)na zahtjev pacijenta uskrati informacije odnosno obavještenje (čl. 8., 9., 10., 11. i 12. ovog zakona), 2)prilikom odbijawa prijema obavještewa od strane pacijenta postupi suprotno odredbi čl. 13., 14. i 15. ovog zakona; 3)preduzme medicinsku mjeru nad pacijentom bez njegovog pristanka, osim u slučajevima kada bi nepreduzimanje medicinske mjere ugrozilo život i zdravlje pacijenta (čl.17. i 18. ovog zakona); 4)postupi suprotno odredbama čl. 20. do 24. ovoga zakona; 5)povrijedi pravo pacijenta na povjerqivost informa - cija i privatnost iz čl. 25. i 26. ovog zakona , odnosno tajnost podataka iz čl. 27, 28. i 29. ovog zakona, kao i pravo na lično dostojanstvo i privatnost iz člana 30. ovog zakona; 6)ne vodi uredno, tačno i blagovremeno medicinsku dokumentaciju (član 34. stav 1. ovog zakona); 7)u slučaju samovoqnog napuštawa zdravstvene ustanove od strane pacijenta postupi suprotno članu 37. ovog zakona; 8)ne informiše pacijenta o preventivnim mjerama i očuvanju njegova zdravlja (član 40. ovog zakona); 9)obavlja i druge radnje suprotno odredbama ovog zakona, kao i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. Član 78. Novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do 500,00 KM kazniće se za prekršaj pacijent ako ne ispuwava svoje obaveze i odgovornosti utvrđene čl. 51., 52., 57., 58. i 59. ovog zakona. VIII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 79. Opštinski načelnik, kantonalni ministri i federalni ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupawa na snagu ovoga zakona imenovati zdravstvene savjete. Član 80. Podzakonski akti iz člana 19. stav 5, člana 20. stav 3, člana 70. stav 4. i člana 73. stav 4. ovog zakona donijeće se u roku od tri mjeseca od dana stupawa na snagu ovoga zakona. Član 81. Zdravstvene ustanove dužne su u roku od devet mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona uskladiti svoje opšte akte i poslovanje sa odredbama ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona, te imenovati komisiju iz člana 61. ovog zakona. Član 82. Danom stupawa na snagu ovog zakona prestaje primjena odredbi člana 26., člana 28. stav 5. i čl. 29. do 34. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/97). Član 83. Ovaj zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRAVIMA, OBAVEZAMA I ODGOVORNOSTI MA PACIJENATA Proglašava se Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 25. maja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 22. juna 2010. godine. Broj 01-02-360/10 8. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Krišto, s. r. ZAKON O PRAVIMA, OBAVEZAMA I ODGOVO RNOSTIMA PACIJENATA I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim se zakonom određuju prava, obaveze i odgovornosti pacijenata prilikom korištenja zdravstvene zaštite, način korištenja tih prava, način zaštite i unapređenja tih prava, kao i druga pitanja u vezi sa pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata. Na prava, obaveze i odgovornosti iz stava 1. ovog člana shodno se primjenjuju propisi o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Pacijentom, u smislu ovoga zakona, smatra se svako lice, bolesno ili zdravo, osigurano ili neosigurano lice, koje zatraži ili kojem se pruža određena mjera ili usluga u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja, sprječavanja bolesti, liječenja ili zdravstvene njege i rehabilitacije. Član 2. Svrha ovog zakona je da se pacijentima u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) omogući jednaka, primjerena, kontinuirana, kvalitetna i bezbjedna zdravstvena zaštita koja se zasniva na partnerskom odnosu pacijenata, kao primaoca zdravstvenih usluga i zdravstvene ustanove, privatne prakse odnosno zdravstvenog radnika ili zdravstvenog saradnika, kao davaoca zdravstvenih usluga. Partnerski odnos iz stava 1. ovog člana zasniva se na uzajamnom povjerenju i poštivanju između pacijenta i zdravstvene ustanove, privatne prakse odnosno zdravstvenog radnika ili zdravstvenog saradnika, na svim nivoima zdravstvene zaštite, te pravima, obavezama i odgovornostima partnera u ovom odnosu. Član 3. Zabranjuje se svaki vid diskriminacije na osnovu rase, boje kože, spola, spolne orijentacije, genetskog nasljeđa, jezika, religije ili vjerovanja, političkih i drugih uvjerenja, nacionalnog i socijalnog porijekla, prilikom obavljanja radnji na osnovu ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona. Član 4. Ovaj zakon i na osnovu njega donijeti propisi podrazumijevaju jednak i ravnopravan odnos oba spola, bez obzira na gramatički rod u kom su u ovom zakonu navedena lica koja mogu biti oba spola. II. NAČELA Član 5. Korištenje zdravstvene zaštite, u skladu sa ovim zakonom, bazira se na sljedećim načelima: –pravu pacijenta na najveće objektivno moguće očuvanje i zaštitu njegovog zdravlja, liječenjem i mjerama prevencije bolesti, –poštivanju ljudskog dostojanstva pacijenta, –poštovanju prava na fizički i mentalni integritet pacijenta i ličnu bezbjednost, –poštovanju zaštite ličnosti pacijenta uključujući poštivanje njegove privatnosti, svjetonazora, te moralnih i vjerskih uvjerenja. III. PRAVA PACIJENATA Član 6. Ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, svakom pacijentu garantuju se prava: –na dostupnost zdravstvene zaštite, uključujući i pravo na hitnu medicinsku pomoć, –na informacije, –na obaviještenost i učestvovanje u postupku liječenja, –na slobodan izbor, –na samoodlučivanje i pristanak, uključujući i zaštitu prava pacijenta koji nije sposoban dati pristanak, –na povjerljivost informacija i privatnost, –na tajnost podataka, –na lično dostojanstvo, –na sprječavanje i olakšavanje patnji i bola, –na poštovanje pacijentovog vremena, –na uvid u medicinsku dokumentaciju, –na samovoljno napuštanje zdravstvene ustanove, –pacijenta nad kojim se vrši medicinsko istraživanje, –na preventivne mjere i informisanje o očuvanju zdravlja, –na prigovor, –na naknadu štete, –na prehranu u skladu sa svjetonazorom, –na održavanje ličnih kontakata, –na obavljanje vjerskih obreda. Prava iz stava 1. ovog člana pacijent ostvaruje na osnovu savremene medicinske doktrine, stručnih standarda i normi, te u skladu sa mogućnostima zdravstvenog sistema u Federaciji i uz uslov da prethodno ispunjava svoje obaveze i odgovornosti utvrđene ovim zakonom. Pravo na dostupnost zdravstvene zaštite Član 7. Svaki pacijent ima pravo na dostupnu zdravstvenu zaštitu u skladu sa zdravstvenim stanjem i ličnim potrebama, zakonom i u granicama materijalnih mogućnosti sistema zdravstvene zaštite. Pravo iz stava 1. ovog člana obuhvata i pravo pacijenta na hitnu medicinsku pomoć koju nije moguće uslovljavati statusom zdravstvenog osiguranja. U postupku ostvarivanja zdravstvene zaštite pacijent ima pravo na jednak pristup zdravstvenoj zaštiti bez diskriminacija navedenih u članu 3. ovog zakona i bez diskriminacija u odnosu na vrstu oboljenja. Pacijent koji je žrtva nasilja u porodici ili je pacijent dijete koje je žrtva nasilja, saglasno propisima o zaštiti od nasilja u porodici, ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu u smislu stava 1. ovog člana koja uključuje i zbrinjavanje i liječenje posljedica nasilja na fizičko, mentalno i reproduktivno zdravlje. Pravo na informacije Član 8. Svaki pacijent ima pravo na sve vrste informacija o svom zdravlju, svojim pravima i obavezama i načinu kako ih koristi. Svaki pacijent ima pravo i na informacije o zdravstvenim uslugama koje mu se mogu osigurati u zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi. Član 9. Informacije iz člana 8. ovog zakona mogu biti saopštene pacijentu usmeno ili pisano, na razumljivom jeziku za pacijenta, a ako je u pitanju strani državljanin, u pravilu, na njegovom maternjem jeziku ili uz prisustvo ovlaštenog prevodioca, odnosno tumača znakovnog jezika, ako je u pitanju pacijent sa onesposobljenjem. Ako su informacije iz stava 1. ovog člana saopštene pacijentu pisano, iste moraju biti čitko i jasno napisane. Razumljivi rječnik iz stava 1. ovog člana podrazumijeva davanje informacija koje su prilagođene obrazovnom nivou, fizičkom, psihičkom i emocionalnom stanju lica kojem se daje savjet odnosno informacija (u daljnjem tekstu: razumljiv rječnik). Informacije iz stava 1. ovog člana, koje su zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici dužni osigurati pacijentima obuhvataju: a)opšte informacije koje se odnose na zdravstvenu ustanovu, i to: –vodič za pacijente o zdravstvenoj ustanovi i kućnom redu sa svim kontakt telefonima, –zakonskim pravima i obavezama pacijenata, –te druge informacije utvrđene opštim aktom zdravstvene ustanove. b)posebne informacije koje se odnose na: –ostvarivanje prava na prigovor pacijenta u vezi postupanja zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u odnosu na bezbjednost i kvalitet zdravstvene usluge, kao i postupku i rokovima za izražavanje ovog prigovora, –informacije o anketiranju pacijenata u vezi s njihovim zadovoljstvom zdravstvenim uslugama i o drugim mjerama u okviru sistema poboljšanja kvaliteta u zdravstvenoj ustanovi, –informacije o provođenju nastave i medicinskih istraživanja i opcijama da se prihvati ili odbije učešće u nastavi i medicinskim istraživanjima. c)pojedinačne lične informacije koje se odnose na: –informacije o imenu i prezimenu, stručnom nazivu, naučnom nazivu, ako ga posjeduju, zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika koji učestvuju u liječenju pacijenta i koje moraju biti vidno istaknute u ordinaciji, ambulanti ili na drugom mjestu, gdje se pruža zdravstvena zaštita, kao i na vidnom mjestu na radnoj odjeći zdravstvenog radnika i zdravstvenog saradnika, te pravo da mu se isti lično predstave prije otpočinjanja postupka liječenja, –informacije o organizacijskim aspektima njegovog liječenja, načinu zakazivanja pregleda, dijagnostičkih i terapijskih procedura i jasno objašnjenje u slučaju odgađanja ili odustajanja od medicinske mjere, –informacije o razlozima za zamjenu zdravstvenog radnika i/ili zdravstvenog saradnika u postupku liječenja, –informacije o razlozima za premještaj pacijenta u drugu organizacijsku jedinicu ustanove ili u drugu zdravstvenu ustanovu, –informacije o listi čekanja za određene vrste zdravstvenih usluga, načinu formiranja listi čekanja, vremenu čekanja, te pravo pacijenta na obaviještenost da je stavljen na listu čekanja, –informacije o promociji zdravlja i prevenciji bolesti, –pravima iz zdravstvenog osiguranja i postupcima za ostvarivanje tih prava. U informacije iz stava 4. tačka c) ovog člana uključuje se i sadržaj obavještenja iz člana 11. ovog zakona. Pravo na obavještenje i na učestvovanje u postupku liječenja Član 10. Radi osiguranja prava na samostalno odlučivanje o liječenju i prava na učestvovanje u postupku liječenja, pacijent ima pravo da od liječnika koji je odgovoran za njegovo liječenje (u daljnjem tekstu: nadležni zdravstveni radnik) blagovremeno dobije obavještenja koja su mu potrebna kako bi donio informiranu odluku da pristane ili ne pristane na predloženu medicinsku mjeru. Obavještavanje pacijenta treba da je dovoljno obuhvatno, tačno i blagovremeno. Obuhvatnost obavještavanja cijeni se u svakom posebnom slučaju prema mogućnosti da pacijent nadležnom zdravstvenom radniku može postavljati pitanja nakon ili u toku obavještavanja i na njih dobivati njemu razumljive odgovore. Tačnost obavještavanja zasniva se na spoznatim medicinskim i drugim činjenicama tokom pregleda i liječenja pacijenta. Blagovremenost obavještenja definiše se kao obavještavanje pacijenta o kliničkim nalazima i predloženim medicinskim mjerama, ostavljajući pacijentu najmanje 24 sata od davanja obavještenja, da može razmisliti o svojoj odluci, izuzev u hitnim slučajevima. Član 11. Obavještenje iz člana 10. ovog zakona treba da obuhvati: 1)dijagnozu i prognozu bolesti; 2)kratak opis, cilj i korist od predložene medicinske mjere, njezin termin izvođenja; 3)vrstu i vjerovatnoću mogućih rizika, bolne i druge sporedne ili trajne posljedice; 4)za operativne i druge medicinske zahvate povezane sa većim rizikom ili većim opterećenjem, pacijentu se daju usmena i pisana objašnjenja na razumljiv način, i to liječnik koji će obaviti zahvat, a ako to nije moguće drugi liječnik koji je osposobljen za taj zahvat; 5)moguće promjene pacijentovog stanja poslije preduzimanja predložene medicinske mjere, kao i moguće nužne promjene u načinu života pacijenta; 6)alternativne metode liječenja sa opisom koristi i rizika svake od alternativnih metoda, uključujući i efekt neliječenja; 7)dejstvo lijekova i moguće nuspojave tog dejstva; 8)daljnji tok pružanja zdravstvene zaštite koji uključuje druge medicinske mjere i ostalim uslugama koje su na raspolaganju pacijentu, a ne pripadaju isključivo medicinskim mjerama; 9)pravo na odlučivanje o preporučenoj medicinskoj mjeri; 10)informacije pri otpustu iz bolnice ili druge stacionarne zdravstvene ustanove što uključuje otpusno pismo sa dijagnozom, opisom načina liječenja i zdravstvene njege, te uputama za daljnje liječenje i rehabilitaciju. Član 12. Obavještenje iz člana 11. ovog zakona, pacijentu daje nadležni zdravstveni radnik na razumljivom rječniku za pacijenta. Ako je pacijent poslovno nesposobno lice odnosno lice sa duševnim smetnjama u smislu propisa o zaštiti lica sa duševnim smetnjama, obavještenje iz člana 11. ovog zakona daje se u skladu sa njegovom dobi, odnosno fizičkim, mentalnim i psihičkim stanjem. Ako pacijent ne poznaje jezik koji je u službenoj upotrebi na području zdravstvene ustanove odnosno privatne prakse, u pravilu, se osigurava prevodilac u skladu sa propisima o službenoj upotrebi jezika i pisma, a ako se radi o pacijentu sa onesposobljenjem, kojem se ne može dati usmena informacija na uobičajeni način, u pravilu, se osigurava tumač znakovnog jezika ili ako je neophodna pisana informacija daje se na pismu razumljivom za to lice. Pacijent sa invaliditetom ima pravo dobiti obavijesti u njemu pristupačnom obliku, prilagođene njegovom obrazovnom nivou, fizičkom, kao i emocionalnom stanju. Odbijanje prijema obavještenja Član 13. Obavještenje iz čl. 11. i 12. ovog zakona, nadležni zdravstveni radnik dužan je dati i bez pacijentovog traženja, nakon upoznavanja pacijenta s njegovim pravom na odbijanje primanja obavještenja u smislu člana 14. ovog zakona. Ako je pacijent dao pristanak, nadležni zdravstveni radnik može obavijesti o njegovom zdravstvenom stanju dati i punoljetnom članu uže porodice pacijenta kojeg odredi pacijent odnosno njegovom zakonskom zastupniku ili staratelju. Izuzetno od stava 1. ovog člana, pacijentu se mogu prešutjeti podaci o njegovom zdravstvenom stanju, ako nadležni zdravstveni radnik ocijeni da bi s obzirom na okolnosti takva obavijest prouzrokovala ozbiljnu štetu po zdravlje pacijenta. U medicinsku dokumentaciju nadležni zdravstveni radnik unosi podatak da je pacijentu, odnosno članu porodice dao obavještenje o podacima iz st. 1. i 2. ovog člana ili razloge za prešućivanje obavijesti iz stava 3. ovog člana. Član 14. Pacijent koji je sposoban za rasuđivanje, ima pravo pisanom i potpisanom izjavom odbiti prijem obavještenja o prirodi svoga zdravstvenoga stanja i očekivanom ishodu predloženih i/ili preduzetih medicinskih postupaka i mjera. Izjava iz stava 1. ovog člana ostaje pohranjena u medicinskoj dokumentaciji pacijenta. Član 15. Pacijent koji je sposoban za rasuđivanje ne može se odreći prava na obaviještenost u slučajevima u kojima mora biti svjestan prirode svoje bolesti, ukoliko bi njegova neobaviještenost ugrozila život i zdravlje drugih ljudi. Pacijent iz stava 1. ovog člana ima pravo u pisanom obliku ili na bilo koji drugi vjerodostojan način odrediti lice koje će umjesto njega biti obaviješteno. U slučaju kada pacijent nije odredio lice iz stava 2. ovog člana, nadležni zdravstveni radnik može obavijestiti o zdravstvenom stanju pacijenta, punoljetnog člana uže porodice koji živi sa pacijentom u zajedničkom domaćinstvu, ako je saopštavanje podataka o zdravstvenom stanju pacijenta članu porodice, neophodno radi izbjegavanja njihovog zdravstvenog rizika. Pacijent odnosno lice koje pacijent odredi ili član uže porodice pacijenta, ima pravo biti obaviješten na način predviđen u st. 1., 2. i 3. ovog člana, čak i u slučajevima kad pacijentov pristanak nije uslov započinjanja terapije (u hitnim slučajevima). Pravo na slobodan izbor Član 16. Svaki pacijent ima pravo na slobodan izbor doktora med i - cine, odnosno doktora stomatologije u skladu sa teritorijalnom organizacijom zdravstvene zaštite. Izuzetno od stava 1. ovog člana, doktor med i cine, odnosno doktor stomatologije kojeg pacijent izabere, može pod uslovom da nije u pitanju hitna medicinska pomoć, pacijentov izbor odbiti, i to samo u posebnim slučajevima kada: –bi liječenje imalo manje uspjeha ili bi bilo nemoguće, –izbor nije u skladu sa zakonom, –dođe do gubljenja povjerenja između doktora med i cine, odnosno doktora stomatologije i pacijenta. U slučajevima iz stava 2. ovog člana, doktor med i cine odnosno doktor stomatologije dužan je obrazložiti razlog ovog odbijanja i o istom informisati i direktora zdravstvene ustanove odnosno nosioca odobrenja za privatnu praksu kod kojeg je uposlen. Svaki pacijent ima pravo na slobodan izbor predloženih medicinskih postupaka i mjera, u skladu sa zakonom, na osnovu odgovarajućih obavijesti o mogućim rizicima i posljedicama po zdravlje pacijenta. Pravo na samoodlučivanje i pristanak Član 17. Pacijent ima pravo da slobodno odlučuje o svemu što se tiče njegovog života i zdravlja, osim u slučajevima kada to direktno ugrožava život i zdravlje drugih. Pravo iz stava 1. ovog člana ne podrazumijeva eutanaziju. Bez pristanka pacijenta ne smije se, po pravilu, nad njim preduzeti nikakva medicinska mjera. Medicinska mjera protivno volje pacijenta, odnosno roditelja, staratelja ili zakonskog zastupnika poslovno nesposobnog pacijenta, može se preduzeti samo u izuzetnim slučajevima koji su utvrđeni zakonom i koji su u skladu sa liječničkom etikom. Medicinska mjera protivno volji pacijenta, odnosno roditelja, staratelja ili zakonskog zastupnika poslovno nesposobnog pacijenta, može se preduzeti i u provođenju tjelesnog pregleda i drugih radnji za potrebe krivičnog postupka, odnosno obaveznog psihijatrijskog vještačenja u slučaju sumnje da je isključena odnosno smanjena uračunljivost osumnjičenog odnosno optuženog za krivično djelo, saglasno propisima o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. Član 18. Pacijent daje pristanak na predloženu određenu medicinsku mjeru izričito, usmenim ili pisanim putem. Pisani pristanak pacijenta obavezan je za invazivne dijagnostičke zahvate i operativne zahvate. Izuzetno od stava 1. ovog člana, pristanak može biti dat i za više medicinskih usluga, ako predstavljaju funkcionalnu cjelinu u okviru postupka liječenja. Pristanak kome nije prethodilo potrebno obavještenje u skladu sa čl. 10., 11. i 12. ovog zakona ne obavezuje, a nadležni zdravstveni radnik koji preduzme medicinsku mjeru u tom slučaju snosi rizik za štetne posljedice. Pristanak na predloženu medicinsku mjeru pacijent može usmeno opozvati sve dok ne započne njeno izvođenje. Pacijent ima pravo da odredi lice koje će u njegovo ime dati pristanak, odnosno koje će biti obaviješteno umjesto pacijenta o preduzimanju medicinskih mjera, u slučaju da pacijent postane nesposoban da donese odluku o pristanku. Član 19. Pacijent ima pravo da predloženu medicinsku mjeru odbije, izuzev u slučaju kada se njome spašava ili održava njegov život ili bi se nepreduzimanjem iste ugrozio život ili zdravlje drugih ljudi. Nadležni zdravstveni radnik dužan je da pacijentu ukaže na posljedice njegove odluke o odbijanju predložene medicinske mjere i da o tome od pacijenta zatraži pisanu izjavu koja se čuva u medicinskoj dokumentaciji o liječenju, a ako pacijent odbije davanje pisane izjave, o tome će se sačiniti službena zabilješka. U medicinsku dokumentaciju nadležni zdravstveni radnik upisuje podatak o pristanku pacijenta na predloženu medicinsku mjeru, kao i o odbijanju te mjere. Pacijent u svako doba može povući svoju izjavu o odbijanju medicinske mjere, ne trpeći pritom ograničenja svojih prava. Obrazac saglasnosti odnosno pristanka pacijenta na predloženu medicinsku mjeru, te obrazac izjave o odbijanju pojedine medicinske mjere pravilnikom propisuje federalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar). Član 20. Nad pacijentom koji je bez svijesti ili iz drugih razloga nije u stanju da saopšti svoj pristanak, hitna medicinska mjera može se preduzeti i bez njegove saglasnosti odnosno saglasnosti staratelja ili zakonskog zastupnika, ukoliko bi nepreduzimanje takve mjere dodatno ugrozilo ili oštetilo zdravlje pacijenta odnosno ugrozilo njegov život. Ako je pacijent bez svijesti ili iz drugih razloga nije u stanju da saopšti svoj pristanak, a roditelj, zakonski zastupnik ili staratelj nije dostupan, hitna medicinska mjera nad njim u zdravstvenoj ustanovi može se preduzeti na osnovu konzilijarnog nalaza. Postupak i način rada liječničkog konzilija utvrđuje se pravilnikom federalnog ministra. Član 21. Ako se tokom invanzivnog operativnog zahvata pojavi potreba za proširenjem operativnog zahvata koji se nije mogao pretpostaviti, u nedostatku pacijentovog pristanka odnosno pristanka roditelja, zakonskog zastupnika ili staratelja na obavljanje tog proširenog operativnog zahvata, prošireni operativni zahvat se može obaviti ako: –to zahtjeva hitnost stanja pacijenta, –bi njegovo neobavljanje dovelo do trajnog oštećenja zdravlja odnosno značilo akutnu prijetnju životu pacijenta, –bi njegovo neobavljanje na pacijentu imalo daljnje moguće zdravstvene probleme kojima bi se pacijent mogao izvrgnuti, u slučaju nepreduzimanja neke za njega, u tom trenutku korisne medicinske pro ce dure. U slučajevima iz stava 1. ovog člana ima se smatrati da je pribavljen pretpostavljeni pristanak na proširenje operativnog zahvata od pacijenta ili pretpostavljeni pristanak njegovog roditelja, zakonskog zastupnika ili staratelja. Zaštita pacijenta koji nije sposoban dati pristanak Član 22. Ako je pacijent maloljetan ili je pacijent lice lišeno poslovne sposobnosti, medicinska mjera nad njim može se preduzeti uz obavještenje i pristanak njegovog roditelja, zakonskog zastupnika ili staratelja. Maloljetni pacijent odnosno pacijent koji je lišen poslovne sposobnosti, treba i sam da bude uključen u donošenje odluke o pristanku na predloženu medicinsku mjeru, u skladu sa njegovom zrelošću i sposobnošću za rasuđivanje. Na zaštitu prava pacijenta sa duševnim smetnjama shodno se primjenjuju propisi o zaštiti lica sa duševnim smetnjama. Pacijent sa invaliditetom prihvaća medicinsku mjeru iskazivanjem pristanka u njemu pristupačnom obliku, prilagođen njegovom obrazovnom nivou, fizičkom i psihičkom, kao i emocionalnom stanju. Dijete koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje može samo dati pristanak na predloženu medicinsku mjeru, izuzev ako se radi o invanzivnim dijagnostičkim i terapeutskim procedurama, operativnom zahvatu i prekidu trudnoće. Ukoliko se radi o operativnim zahvatima ili prekidu trudnoće dijete koje je navršilo 15. godinu života, mora biti konsultirano i zatraženo njegovo mišljenje u skladu sa njegovom sposobnošću i zrelošću rasuđivanja. Ako su interesi pacijenta iz st. 1. i 2. ovoga člana i njegovog roditelja, zakonskog zastupnika odnosno staratelja suprotstavljeni, nadležni zdravstveni radnik je dužan odmah o tome obavijestiti nadležni centar za socijalni rad. Član 23. Pristanak pacijenta u pisanom obliku obavezan je za upotrebu bilo kojih njegovih, za života odstranjenih ćelija, tkiva, organa ili dijelova tijela u svrhu zahvata koji nije povezan sa pružanjem zdravstvene zaštite njemu samome. Pacijentov pristanak neće biti tražen za uništavanje ovih materijala na uobičajeni način. Na postupanje sa organima i tkivima pacijenta kao živog davaoca, a u svrhu liječenja drugog pacijenta, shodno se primjenjuju propisi o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja. Član 24. Pacijent ima pravo da ne dozvoli bilo koji postupak s njegovim mrtvim tijelom koji se odnosi na obdukciju, a saglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti, izuzev u slučajevima kada je obdukcija obavezna, kao i u slučajevima predviđenim propisima o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. Pacijent ima pravo da ne dozvoli bilo koji postupak s njegovim mrtvim tijelom u svrhu istraživanja i edukacije, a saglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti. Na postupanje sa organima i tkivima pacijenta nakon njegove smrti, a u svrhu liječenja drugog pacijenta, shodno se primjenjuju propisi o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja. Pravo na povjerljivost informacija i privatnost Član 25. Svaki pacijent ima pravo na povjerljivost svih ličnih informacija koje je saopštio nadležnom zdravstvenom radniku, uključujući i one koje se odnose na njegovo stanje zdravlja i potencijalne dijagnostičke i terapijske pro ce dure, pa i nakon pacijentove smrti. Zabranjeno je da nadležni zdravstveni radnik saopšti drugim licima lične podatke o pacijentu iz stava 1. ovog člana, izuzev u slučajevima predviđenim u članu 36. ovog zakona. Član 26. Pacijent ima pravo na zaštitu svoje privatnosti tokom provođenja dijagnostičkih ispitivanja, posjeta doktoru med i cine odnosno doktoru stomatologije ili s pecijalisti i medicinsko-hirurškom liječenju u cjelini. Pregledu pacijenta i preduzimanju medicinskih mjera nad njim smiju prisustvovati samo zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici koji su uključeni u njegov tretman. Izuzetno od stava 1. ovog člana, pacijent ima pravo zatražiti da pregledu i izvođenju medicinskih postupaka prisustvuju članovi njegove porodice ili lica koja on odredi, dok pri pregledu djece do 15. godine života odnosno lica lišenih poslovne sposobnosti, obavezno prisustvuje jedan od roditelja, a ako ih dijete nema obavezno prisustvuje zakonski zastupnik ili staratelj. Zdravstvene ustanove odnosno zdravstveni radnici trebaju osigurati zvučnu i vizuelnu privatnost pacijenata prilikom pregleda i izvođenja medicinskih postupaka, osim u hitnim slučajevima. Pravo na tajnost podataka Član 27. Podaci iz medicinske dokumentacije spadaju u lične podatke o pacijentu i predstavljaju službenu tajnu. U lične podatke iz stava 1. ovog člana, spadaju svi identifikacijski i identificirajući podaci o njegovom zdravstvenom i medicinskom stanju, dijagnozi, prognozi i liječenju, te podaci o ljudskim supstancama na osnovu kojih se može utvrditi identitet lica, kao i doznake za bolovanje koje se uručuju poslodavcu u zatvorenoj koverti. Član 28. S ciljem zaštite tajnosti podataka iz člana 27. ovog zakona, zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, kao i druga lica zaposlena u zdravstvenim ustanovama, privatnoj praksi, odnosno zavodu zdravstvenog osiguranja kod kojeg je pacijent zdravstveno osiguran, a kojima su ti podaci dostupni i potrebni radi ostvarivanja zakonom utvrđenih nadležnosti, kao i ovlašteni ocjenjivači vanjske provjere kvaliteta u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi, koji obavljaju provjeru kvaliteta u postupku akreditacije saglasno propisima o sistemu poboljšanja kvaliteta, bezbjednosti i o akreditaciji u zdravstvu, obavezuju se da lične podatke o pacijentu i njegovom zdravstvenom stanju čuvaju kao službenu tajnu. Dužnost čuvanja tajnosti podataka iz člana 27. ovog zakona, obaveza je i lica koja učestvuju u izradi i objavljivanju stručnih i naučnih radova, u marketinškim materijalima zdravstvenih ustanova, kao i lica koja učestvuju u nastavnom procesu u zdravstvenim ustanovama i tom prilikom dođu u posjed ličnih podataka o pacijentu i njegovom zdravstvenom stanju. Prilikom obrade ličnih podataka i posebnih kategorija podataka, zdravstvene ustanove, privatne prakse, pravna i fizička lica iz st. 1. i 2. ovog člana dužna su primjenjivati propis o zaštiti ličnih podataka. Dužnosti čuvanja tajnosti podataka, fizička lica iz st. 1. i 2. ovog člana, mogu biti oslobođeni samo na osnovu pisanog ili drugog jasno i nedvosmisleno izrečenog pristanka pacijenta ili u slučajevima predviđenim propisima o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, kao i propisima o parničnom postupku. Član 29. Pravo na tajnost ličnih podataka pacijenta proširuje se i na njegovo pravo da nakon svoje smrti ograniči korištenje takvih informacija samo na lica koja pacijent za života odredi, u smislu člana 36. ovog zakona. Ako pacijent svojom voljom to nije odredio, pravo na uvid u lične podatke umrlog pacijenta imaju samo pacijentovi nasljednici u smislu propisa o nasljeđivanju. Pacijentovi nasljednici iz stava 2. ovog člana ostvaruju pravo na uvid u lične podatke umrlog pacijenta prema slijedećem isključivom redoslijedu: –bračni part ner, vanbračni part ner, –punoljetna djeca, –roditelji ili usvojitelji. Pravo na lično dostojanstvo Član 30. U svim okolnostima pružanja i korištenja zdravstvene zaštite, svaki pacijent ima pravo na zaštitu svog dostojanstva, te fizičkog i psihičkog integriteta, uz poštivanje svoje ličnosti, intimnosti, svjetonazora, moralnih i vjerskih uvjerenja. Zdravstveni radnici trebaju tretirati pacijente s ljubaznošću, poštujući njihovo lično dostojanstvo. Pravo na sprječavanje i olakšavanje patnji i boli Član 31. Svaki pacijent ima pravo na najviši nivo olakšavanja svoje patnje i boli saglasno opšteprihvaćenim stručnim standardima i etičkim načelima, što podrazumijeva terapiju bola i humanu palijativnu zaštitu u posljednjem stadiju bolesti. Pravo iz stava 1. ovog člana ne podrazumijeva eutanaziju. Pravo na poštovanje pacijentovog vremena Član 32. Pacijenta se može staviti na liste čekanja za određene vrste zdravstvenih usluga samo iz razumnih razloga i na razumno vrijeme. Liste čekanja iz stava 1. ovog člana utvrđuju se za određene vrste zdravstvenih usluga koje nisu hitne, u zavisnosti od medicinskih indikacija i zdravstvenog stanja pacijenta, kao i datuma javljanja zdravstvenoj ustanovi, s tim da vrijeme čekanja ne može biti takvo da ugrozi zdravlje ili život pacijenta. Zdravstvena ustanova odnosno nadležni zavod zdravstvenog osiguranja obavezni su pisano obavijestiti pacijenta da je stavljen na listu čekanja, na kojoj je rednoj poziciji na toj listi na dan prijema obavještenja i na koji način će o tome biti obaviješten. Pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju Član 33. Pacijent ima pravo uvida u svoju medicinsku dokumentaciju, te u pojedinačne i ukupne troškove svog liječenja. U slučaju kada je pacijent dijete ili je pacijent lice lišeno poslovne sposobnosti, pravo uvida u medicinsku dokumentaciju imaju roditelji, zakonski zastupnik odnosno staratelj. Članovi uže porodice pacijenta koji žive u zajedničkom domaćinstvu, imaju pravo uvida u medicinsku dokumentaciju svog člana porodice, ako su ti podaci od značaja za njihovo liječenje. Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana uključuje i pravo pacijenta na određene ispravke ili brisanje teksta koji ga pogrešno ili subjektivno opisuju kao ličnost ili dio teksta koji materijalno nije tačan ili nije bitan za njegu i liječenje. Izuzetno, od stava 4. ovog člana, pogrešni podaci o pruženoj zdravstvenoj zaštiti ne smiju se brisati nego ih se ispravlja tako da je uvijek moguće rekonstruisati podatke koji su prvobitno bili uneseni. Član 34. Nadležni zdravstveni radnik dužan je da tačno, uredno i blagovremeno vodi medicinsku dokumentaciju, u skladu sa zakonom i da evidentira sve medicinske mjere koje su preduzete nad pacijentom, a posebno anamnezu, dijagnozu, dijagnostičke mjere, terapiju i rezultat terapije, kao i savjete date pacijentu. Medicinskom dokumentacijom raspolaže zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa, a pacijent ima pravo uvida u podatke koji se u njoj nalaze, te pravo dobiti prepis medicinske dokumentacije ukoliko je to zahtijevano u pisanoj formi. Medicinska dokumentacija i podaci iz nje se ne smiju koristiti u pacijentu nepoznate svrhe i/ili bez njegove saglasnosti, osim za provođenje i izvršenje statističkih istraživanja u oblasti zdravstva saglasno posebnim propisima o evidencijama u oblasti zdravstva. Izuzetno, od stava 3. ovog člana, nadležni zdravstveni radnik zadužen za daljnje liječenje i njegu pacijenta obavezan je zatražiti i biti obaviješten o podacima iz pacijentove medicinske dokumentacije, da nepoznavanje tih podataka ne bi dovelo do pogoršanja zdravstvenog stanja pacijenta. Član 35. Podaci iz medicinske dokumentacije pacijenta, odnosno iz zdravstvene evidencije, mogu se dostavljati i bez pacijentove saglasnosti, na uvid, u obliku zapisa, odnosno izvoda iz medicinske dokumentacije, a na zahtjev suda, drugog organa kada je to propisano zakonom, kada to zahtjeva zaštita života drugih ljudi, te fizička bezbjednost i zdravlje drugih ljudi, kao i u drugim slučajevima predviđenim propisima o zaštiti ličnih podataka koji regulišu izuzetke obrade ličnih podataka odnosno posebne kategorije ličnih podataka, bez saglasnosti pacijenta. Podaci iz stava 1. ovog člana dostavljaju se kao službena tajna. Član 36. U slučaju smrti pacijenta, pacijentovo pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju ostvaruju pacijentovi nasljednici, koji imaju pravo biti upoznati s podacima iz medicinske dokumentacije koji jesu ili mogu biti u vezi s uzrokom smrti i sa medicinskim postupcima prije nastupanja smrti. Uvid u medicinsku dokumentaciju pacijentovog nasljednika iz stava 1. ovog člana, uključuje pored prava na pristup medicinskoj dokumentaciji i pravo na dobivanje njezine kopije. Pacijentovi nasljednici iz stava 1. ovog člana ostvaruju pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju prema redoslijedu utvrđenom u članu 29. stav 3. ovog zakona. Pravo pacijenta na samovoljno napuštanje zdravstvene ustanove Član 37. Pacijent ima pravo samovoljno napustiti stacionarnu zdravstvenu ustanovu, osim u slučajevima propisanim posebnim zakonima i u slučaju kada bi to moglo štetiti zdravlju i bezbjednosti drugih lica. O namjeri napuštanja ustanove iz stava 1. ovog člana pacijent mora dati pisanu izjavu ili usmenu izjavu pred dva, istovremeno prisutna svjedoka, koji potpisuju izjavu o namjeri pacijenta da napusti ustanovu, uprkos opomeni nadležnog zdravstvenog radnika da time može ugroziti svoje zdravlje. Pisane izjave iz stava 2. ovog člana prilažu se u medicinsku dokumentaciju pacijenta. Podatak o samovoljnom napuštanju zdravstvene ustanove, bez najave, nadležni zdravstveni radnik dužan je odmah upisati u medicinsku dokumentaciju pacijenta. Ako to nalaže zdravstveno stanje pacijenta, nadležni zdravstveni radnik dužan je obavijestiti lice iz člana 13. stav 2. ovog zakona o napuštanju zdravstvene ustanove bez najave, a nadležne organe, u slučajevima određenim posebnim propisima. Ako je pacijent nesposoban za rasuđivanje, odnosno maloljetan, nadležni zdravstveni radnik dužan je obavijestiti o njegovom samovoljnom napuštanju zdravstvene ustanove, njegovog roditelja, staratelja odnosno zakonskog zastupnika. Pravo pacijenta nad kojim se vrši medicinsko istraživanje Član 38. Za medicinsko i naučno istraživanje nad pacijentom, kliničko ispitivanje lijekova i medicinskih sredstava na pacijentu, kao i njegovo uključivanje u medicinsku nastavu, nužan je izričit pristanak obaviještenog pacijenta. Pristanak iz stava 1. ovog člana daje se u pisanom obliku, na pismu razumljivom pacijentu, nakon što se pacijent saglasi da je dovoljno iscrpno, tačno i blagovremeno obaviješten o smislu, cilju, postupcima, očekivanim rezultatima, mogućim rizicima, kao i o neželjenim posljedicama medicinskog i naučnog istraživanja, kliničkog ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava, kao i medicinske nastave. Za maloljetnog pacijenta odnosno poslovno nesposobnog pacijenta pristanak iz stava 1. ovog člana daje njegov roditelj, zakonski zastupnik ili staratelj, pri čemu se mora uzeti u obzir i mišljenje maloljetnog odnosno poslovno nesposobnog pacijenta. Pacijent odnosno njegov roditelj, zakonski zastupnik ili staratelj, mora biti posebno upozoren da je slobodan da istraživanje odnosno učestvovanje u nastavi iz stava 1. ovog člana, odbije i da dati pristanak opozove u svako vrijeme. Na prava pacijenta sa duševnim smetnjama nad kojim se vrši istraživanje iz stava 1. ovog člana, shodno se primjenjuju propisi o zaštiti lica sa duševnim smetnjama. Na prava pacijenta koji učestvuje u kliničkim ispitivanjima lijekova i medicinskih sredstava shodno se primjenjuju propisi o lijekovima i medicinskim sredstvima. U slučaju anketiranja o rizičnim ponašanjima koje može biti praćeno manjom medicinskom mjerom (uzimanje manje količine krvi na uzorkovanje) dijete koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje može samo dati pristanak na predloženo anketiranje i uzimanje krvi za uzorkovanje. Član 39. Pacijent koji zbog medicinskog i naučnog istraživanja, odnosno kliničkog ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava, kao i zbog učestvovanja u medicinskoj nastavi, pretrpi štetu na svom tijelu ili zdravlju ima pravo na naknadu štete od zdravstvene ustanove ili naručioca ovih istraživanja, ako je nastala šteta posljedica tog istraživanja odnosno ispitivanja, kao i učestvovanja u nastavi u skladu sa zakonom. U slučaju smrti pacijenta iz stava 1. ovog člana, pravo na naknadu štete ostvaruju pacijentovi nasljednici. Pacijentovi nasljednici iz stava 2. ovog člana ostvaruju pravo na naknadu štete prema redoslijedu utvrđenom u članu 29. stav 3. ovog zakona. Pacijent ima pravo na naknadu koja mu pripada kao dobrovoljnom učesniku istraživanja i nastave iz stava 1. člana 38. ovog zakona. Pravo na preventivne mjere i informisanje o očuvanju zdravlja Član 40. Pacijent ima pravo na preventivne mjere i informacije koje su potrebne za očuvanje zdravlja i sticanje zdravih životnih navika, kao i informacije o rizičnim ponašanjima i štetnim faktorima životne i radne okoline, koji mogu imati negativne posljedice po zdravlje. Preventivne mjere i informacije iz stava 1. ovog člana ostvaruju se na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, saglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti. Pacijent ima pravo da bude obaviješten o zaštiti svog zdravlja za slučaj izbijanja epidemija i prirodnih i drugih nesreća, kada se proglasi stanje prirodne i druge nesreće od strane nadležnog organa. Informacije iz st. 1., 2. i 3. ovog člana dužni su pružiti pacijentu zdravstveni radnici, zdravstvene ustanove, nadležni organi vlasti svih nivoa vlasti odgovorni za zdravstvo i postupanje u slučaju prirodnih i drugih nesreća, kada se proglasi stanje prirodne i druge nesreće od strane nadležnog organa. Davanje informacija iz st. 1., 2. i 3. ovog člana, nije uslovljeno prethodnim zahtjevom pacijenta za ovim informacijama. Pacijent koji je žrtva nasilja u porodici ili je pacijent dijete koje je žrtva nasilja, saglasno propisima o zaštiti od nasilja u porodici, ostvaruje pravo na preventivne mjere i informacije s ciljem očuvanja fizičkog i psihičkog zdravlja, saglasno posebnim propisima iz ove oblasti. Pravo na prigovor Član 41. Pacijent kome je uskraćeno pravo na zdravstvenu zaštitu, odnosno pacijent koji nije zadovoljan pruženom zdravstvenom uslugom, odnosno postupkom zdravstvenog ili drugog radnika zdravstvene ustanove, može podnijeti prigovor direktoru zdravstvene ustanove odnosno nosiocu odobrenja za privatnu praksu. Prigovor se podnosi neposredno ili pisanim putem. O podnijetom prigovoru pacijenta direktor bez odlaganja pribavlja izjašnjenje komisije za prigovore pacijenta zdravstvene ustanove iz člana 62. ovog zakona, koja utvrđuje sve bitne okolnosti i činjenice iznijete u prigovoru, i to najkasnije u roku od tri dana od dana podnijetog prigovora. Izjašnjenje iz stava 3. ovog člana dostavlja se bez odlaganja direktoru zdravstvene ustanove. Direktor zdravstvene ustanove, odnosno nosilac odobrenja za privatnu praksu, najkasnije u roku sedam dana od dana podnošenja prigovora, donosi odluku. Član 42. Pacijent koji nije zadovoljan odlukom direktora zdravstvene ustanove, odnosno nosioca odobrenja za privatnu praksu, ima pravo zaštitu svojih prava zatražiti kod nadležnog ministra zdravstva, u roku od 15 dana od dana prijema odluke. Ukoliko se prigovor iz stava 1. ovog člana ulaže na odluku direktora zdravstvene ustanove čiji je osnivač odnosno suosnivač Federacija, rješavanje prigovora je u nadležnosti federalnog ministra, a ukoliko se prigovor ulaže protiv odluke direktora zdravstvene ustanove čiji je osnivač kanton odnosno općina, ili direktora zdravstvene ustanove u privatnom odnosno mješovitom vlasništvu, kao nosioca odobrenja za privatnu praksu, rješavanje prigovora je u nadležnosti kantonalnog ministra zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar). Član 43. Protiv konačnog rješenja nadležnog ministra zdravstva iz člana 42. stav 2. ovog zakona, pacijent može tražiti zaštitu svojih prava kod nadležnog suda u skladu sa zakonom. Prije otpočinjanja sudskog postupka, odnosno u toku sudskog postupka iz stava 1. ovog člana, pacijent zaštitu svojih prava može ostvariti i u postupku medijacije, saglasno propisima o postupku medijacije. Pravo na naknadu štete Član 44. Pacijent koji zbog stručne greške zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika, u ostvarivanju zdravstvene zaštite pretrpi štetu na svom tijelu ili se stručnom greškom prouzrokuje pogoršanje njegovog zdravstvenog stanja, ima pravo na naknadu štete u skladu sa zakonom. U slučaju smrti pacijenta zbog dokazane stručne greške zdravstvenog radnika odnosno zdravstvenog saradnika, pravo naknade štete ostvaruju pacijentovi nasljednici. Pacijentovi nasljednici iz stava 2. ovog člana ostvaruju pravo na naknadu štete prema redoslijedu utvrđenom u članu 29. stav 3. ovog zakona. Pravo na naknadu štete ne može se unaprijed isključiti ili ograničiti. Pravo na prehranu u skladu sa svojim svjetonazorom Član 45. Pacijent za vrijeme boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ima pravo na prehranu u skladu sa svojim svjetonazorom. Pravo na održavanje ličnih kontakata Član 46. Tokom boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi pacijent ima pravo primanja posjetioca saglasno kućnom redu zdravstvene ustanove, te pravo zabraniti posjete određenom licu ili licima. Pravo na obavljanje vjerskih obreda Član 47. Pacijent za vrijeme boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi, u pravilu, može ostvariti pravo na obavljanje vjerskih obreda, u za to predviđenom prostoru, uključujući i pravo opremanja u mrtvačnici u slučaju smrti, uz primjenu vjerskih obreda - odvojeno po konfesijama, saglasno prostornim mogućnostima zdravstvene ustanove. IV. OBAVEZE I ODGOVORNOSTI PACIJENATA Član 48. Obaveze i odgovornosti pacijenta, u kontekstu odredbi ovog zakona, odnose se na: –lično zdravlje, –druge korisnike zdravstvenih usluga, –zdravstvene radnike i zdravstvene saradnike koji osiguravaju i omogućuju zdravstvene usluge, –širu društvenu zajednicu. Na obaveze i odgovornosti pacijenta iz stava 1. ovog člana shodno se primjenjuju propisi o obligacijama. Odgovornost pacijenata za lično zdravlje Član 49. Pacijent je obavezan odgovorno se odnositi prema svom zdravlju, te aktivno učestvovati pri zaštiti, očuvanju i unapređenju svoga zdravlja. Pacijent je obavezan pri ostvarivanju zdravstvene zaštite pridržavati se uputstava i preduzetih mjera propisane terapije od strane nadležnog zdravstvenog radnika. U obaveze pacijenta iz st. 1. i 2. ovog člana uključuje se i podvrgavanje posebnim mjerama za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti u smislu propisa o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Član 50. U slučaju da pacijent zahtijeva prekid liječenja i pored upozorenja nadležnog zdravstvenog radnika na moguće posljedice zbog ovakve odluke, o tome daje pisanu izjavu i treba biti svjestan svih posljedica svoje odluke. Ako odbije davanje pisane izjave, o tome će nadležni zdravstveni radnik sačiniti službenu zabilješku koja se upisuje i čuva u medicinskoj dokumentaciji pacijenta. Odgovornost pacijenata prema drugim korisnicima zdravstvenih usluga Član 51. Svaki pacijent je obavezan poštivati ljudska prava, te prava pacijenata određena ovim zakonom, na način da drugim pacijentima namjerno ne onemogućava korištenja istih prava. Član 52. Zabranjeno je ometanje zdravstvenih radnika odnosno zdravstvenih saradnika prilikom pružanja zdravstvene zaštite drugom pacijentu. U slučaju iz stava 1. ovog člana, osoblje zdravstvene ustanove upozorit će pacijenta koji ometa zdravstvenog radnika odnosno zdravstvenog saradnika da u protivnom podliježe odgovornosti u skladu sa ovim zakonom Član 53. U slučaju kršenja odredbi čl. 51. i 52. ovog zakona, zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa nema pravo uskratiti daljnje liječenje pacijenta koji ugrožava prava drugih pacijenata odnosno ometa zdravstvenog radnika odnosno zdravstvenog saradnika prilikom pružanja zdravstvene zaštite drugom pacijentu. Zdravstvena ustanova i privatna praksa imaju pravo pokrenuti postupak kod nadležnog suda radi utvrđivanja prekršajne odgovornosti pacijenta, u slučaju opravdane sumnje, da postoji kršenje odredbi iz čl. 51. i 52. ovog zakona. Odgovornost pacijenata prema zdravstvenim radnicima i drugim licima koja osiguravaju i omogućuju zdravstvene usluge Član 54. Pacijent je obavezan u potpunosti informisati nadležnog zdravstvenog radnika i dati istinite podatke o svom zdravstvenom stanju, promjeni adrese i telefonskog broja. Član 55. Pacijent je obavezan informisati nadležnu zdravstvenu ustanovu odnosno privatnu praksu o otkazivanju termina za naručene preglede i medicinske postupke. Član 56. Pacijent je obavezan poštivati kućni red zdravstvene ustanove regulisan opštim aktima zdravstvene ustanove o uslovima boravka i ponašanja u njoj. Član 57. Pacijent je dužan uvažavati obaveze zdravstvenog osoblja prema drugim pacijentima, tako da ne ometa njihov rad, izbjegavajući na taj način da ih dovodi u situacije da počine profesionalnu grešku za koju mogu odgovarati saglasno posebnom zakonu. Član 58. Pacijent je obavezan pri ostvarivanju zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi, prihvatiti predloženi oblik medicinskog tretmana koji osigurava zaštitu zdravlja osoblja koje mu taj tretman pruža. Odgovornost pacijenata prema široj društvenoj zajednici Član 59. Ukoliko pacijent boluje od bolesti koja može uticati na zdravlje i život drugih ljudi ne smije niti jednim svojim postupkom izazvati opasnost po zdravlje i život drugih ljudi u široj društvenoj zajednici. U slučaju da se radi o maloljetnom pacijentu ili poslovno nesposobnom pacijentu, za ponašanje pacijenta u skladu sa savjetima i preporukama nadležnog zdravstvenog radnika, odgovoran je roditelj, staratelj odnosno zakonski zastupnik. Član 60. Ako se pacijent ne pridržava obaveza iz čl. 49., 51., 52., 54., 55., 56., 57. i 58. ovog zakona, nadležni zdravstveni radnik može otkazati pružanje daljnje zdravstvene zaštite pacijentu, izuzev hitne medicinske pomoći, s tim da je dužan u medicinsku dokumentaciju pacijenta unijeti razloge za odbijanje pružanja zdravstvene zaštite, te o tome obavijestiti direktora zdravstvene ustanove, odnosno nosioca odobrenja privatne prakse. Nadležni zdravstveni radnik ne može otkazati zdravstvenu zaštitu pacijentu u slučaju pojave zarazne ili psihičke bolesti kod pacijenta, čije bi neliječenje moglo ugroziti zdravlje i život drugih ljudi, kao i širu društvenu zajednicu. Ako se pacijent ne pridržava obaveza iz člana 59. ovog zakona, direktor zdravstvene ustanove, odnosno nosilac odobrenja privatne prakse dužan je o tome obavijestiti ministarstvo unutrašnjih poslova, nadležno prema mjestu stanovanja pacijenta, saglasno posebnom zakonu. V. OSIGURANJE ZAŠTITE PRAVA PACIJENATA U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA ODNOSNO PRIVATNIM PRAKSAMA Član 61. Radi osiguranja primjene i praćenja poštivanja prava pacijenata, zdravstvene ustanove dužne su formirati Komisiju za prigovore pacijenata (u daljnjem tekstu: Komisija). Prilikom formiranja Komisije iz stava 1. ovog člana poštovat će se princip odražavanja ravnopravne zastupljenosti oba spola. Mandat, način izbora, kao i način finansiranja Komisije iz stava 1. ovog člana uređuje se statutom zdravstvene ustanove. Dvije ili više zdravstvenih ustanova mogu imenovati zajedničku Komisiju iz stava 1. ovog člana. Odredbe ovog člana shodno se primjenjuju i na privatnu praksu, tako da je ista obavezna osigurati u svom radu obavljanje poslova i zadataka Komisije iz stava 1. ovog člana. Član 62. Komisiju imenuje direktor zdravstvene ustanove. Djelokrug rada Komisije je: –blagovremeno razmatra prigovore pacijenata i sačinjava izjašnjenja na izjavljene prigovore za direktora zdravstvene ustanove, –vodi evidencije o vrstama i učestalosti prigovora po organizacionim jedinicama i na nivou cijele zdravstvene ustanove, –analizira statistiku prigovora i izvlači pouke za praksu, –prati aktivnosti na unapređenju zaštite i poštivanja prava pacijenata na nivou zdravstvene ustanove kao rezultat prigovora, –analizira pohvale i sugestije pacijenata, s ciljem da se postojeća dobra praksa još više afirmiše i razmjenjuje između organizacionih jedinica zdravstvene ustanove, –obavlja i druge poslove saglasno opštem aktu zdravstvene ustanove. Član 63. Komisija za kvalitet i bezbjednost zdravstvenih usluga koja je imenovana u zdravstvenoj ustanovu saglasno propisima o sistemu poboljšanja kvaliteta, bezbjednosti i o akreditaciji u zdravstvu može obavljati poslove i zadatke i u oblasti zaštite prava pacijenata, a saglasno opštim aktima zdravstvene ustanove. Komisija iz stava 1. ovog člana, u kontekstu odredbi ovog zakona, obavlja sljedeće poslove: –prati, razmatra i predlaže mjere za unapređenje zaštite prava pacijenata na osnovu unutrašnje provjere kvalitete i bezbjednosti zdravstvenih usluga koji su propisani odgovarajućim akreditacijskim standardima i kriterijima, –analizira i ocjenjuje primjenu predloženih mjera, –sarađuje sa Komisijom za prigovore pacijenata, uvezuje podatke o prigovorima pacijenata sa podacima o incidentima (nepovoljnim događajima) i sudskim postupcima u cilju upravljanja kliničkim i nekliničkim rizicima. Član 64. Zdravstvene ustanove i privatne prakse obavezne su jednom u šest mjeseci dostavljati nadležnom zdravstvenom savjetu jedinice lokalne samouprave, kao i nadležnom zdravstvenom savjetu kantonalnog ministarstva zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo), prema sjedištu zdravstvene ustanove odnosno privatne prakse, izvještaj o zaprimljenim i riješenim prigovorima pacijenata, uključujući i uvezivanje podataka o prigovorima sa podacima o incidentima (nepovoljnim događajima) i sudskim postupcima. VI. ZDRAVSTVENI SAVJETI U JEDINICI LOKALNE SAMOUPRAVE I MINISTARSTVIMA ZDRAVSTVA Član 65. U cilju ostvarivanja i unapređenja prava pacijenata osnivaju se zdravstveni savjeti jedinica lokalne samouprave, kantonalnog ministarstva i Federalnog ministarstva zdravstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo). Član 66. Na nivou lokalne samouprave osniva se zdravstveni savjet koji broji najmanje osam članova iz reda zdravstvenih i nezdravstvenih struka. Prilikom osnivanja savjeta iz stava 1. ovog člana poštovat će se princip odražavanja ravnopravne zastupljenosti oba spola. Bliže određenje broja i sastava članova zdravstvenog savjeta, mandat, način izbora, kao i način finansiranja zdravstvenog savjeta određuje se statutom opštine. Na osnovu javnog poziva, savjet iz stava 1. ovog člana imenuje opštinski načelnik i to, u pravilu, predstavnika iz redova pacijenata, mladih, jedinice lokalne samouprave, komora iz oblasti zdravstva, stručnih udruženja, udruženja za zaštitu prava pacijenata, sindikata, zdravstvenih ustanova odnosno privatnih praksi, crvenog krsta/križa s područja jedinice lokalne samouprave. Član 67. Zdravstveni savjet obavlja sljedeće poslove: –predlaže i evaluira provođenje zdravstvene zaštite na području jedinice lokalne samouprave, –daje mišljenje na planove i programe zdravstvene zaštite za područje lokalne samouprave, te predlaže mjere za poboljšanje dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite na svom području, –prati primjenu propisa na području jedinice lokalne samouprave koji se odnose na zaštitu prava i interesa pacijenata, –organizuje obrazovne kurseve za građanstvo iz poznavanja materije o pravima pacijenata i postojeće leg is la tive, –daje preporuke za organizaciju kurseva u zdravstvenim ustanovama radi upoznavanja rukovodstva i zdravstvenih radnika s konceptom prava pacijenata, legislativom i odgovarajućim nužnim promjenama u zdravstvenim ustanovama, –prati povrede pojedinačnih prava pacijenata na području jedinice lokalne samouprave, –predlaže preduzimanje mjera za zaštitu i unapređenje prava pacijenata na području jedinice lokalne samouprave, –bez odgađanja obavještava zdravstveni savjet u kantonalnom ministarstvu o slučajevima težih povreda prava pacijenata koje mogu ugroziti život ili zdravlje pacijenata, –podnosi skupštini jedinice lokalne samouprave i kantonalnom ministarstvu godišnji izvještaj o svom radu, –obavještava javnost o povredama prava pacijenata, –obavlja druge poslove određene ovim zakonom. Zdravstveni savjet donosi poslovnik o svome radu kojim se pobliže uređuje organizacija i način rada. Član 68. Članovi zdravstvenog savjeta u svome radu obavezni su postupati tako da ne ugroze obavezu čuvanja službene tajne. Član 69. U obavljanju poslova iz svoga djelokruga rada, zdravstveni savjet je ovlašten upozoravati, predlagati i davati preporuke. Zdravstveni savjet je ovlašten nadležnim organima državne uprave, organima lokalne samouprave, nadležnim ministarstvi - ma zdravstva, zavodima zdravstvenog osiguranja, zdravstvenim ustanovama, privatnim praksama, komorama iz oblasti zdravstva predlagati preduzimanje mjera za sprječavanje štetnih djelovanja koja ugrožavaju prava i interese pacijenata i zahtijevati izvještaj o preduzetim mjerama. Član 70. U ostvarivanju društvene brige za zaštitu prava pacijenata, u okviru prava i obaveza na području kantona, kantonalni ministar osniva i imenuje zdravstveni savjet kantonalnog ministarstva. Savjet iz stava 1. ovoga člana ima najmanje osam članova i to, u pravilu, predstavnike iz redova: pacijenata, mladih, kantonalnog ministarstva, komora iz oblasti zdravstva, stručnih udruženja, udruženja za zaštitu prava pacijenata, sindikata zdravstvenih ustanova odnosno privatnih praksi, crvenog krsta/križa s područja kantona. Prilikom osnivanja savjeta iz stava 1. ovog člana poštovat će se princip odražavanja ravnopravne zastupljenosti oba spola. Bliže određenje broja i sastava članova zdravstvenog savjeta iz stava 1. ovog člana, mandat, način izbora, kao i način finansiranja zdravstvenog savjeta određuje se propisom kantonalnog ministra. Član 71. Zdravstveni savjet kantonalnog ministarstva obavlja sljedeće poslove: –prati provedbu ostvarivanja prava pacijenata saglasno ovome zakonu, –prati provedbu obrazovnih aktivnosti u vezi sa pravima pacijenata, –raspravlja o izvještajima zdravstvenih savjeta jedinica područne lokalne samouprave, –daje mišljenja, preporuke i prijedloge nadležnim organima o utvrđenom stanju na području djelokruga rada zdravstvenih savjeta jedinica lokalne samouprave, –predlaže preduzimanje mjera za izgradnju cjelovitog sistema zaštite i unapređenja prava pacijenata u kantonu odnosno Federaciji, –daje inicijative za donošenje propisa kojima se unapređuju prava pacijenta, te mišljenje na propise iz ove oblasti koje pripremaju nadležni organi vlasti na svim nivoima, –sarađuje sa organima i organizacijama iz oblasti zaštite i unapređenja prava pacijenata u Federaciji, –podnosi kantonalnom ministru zdravstva godišnji izvještaj o svom radu, –obavještava javnost o povredama prava pacijenata, –obavlja i druge poslove koje mu dodjeli kantonalni ministar u skladu sa ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. Zdravstveni savjet iz stava 1. ovoga člana donosi poslovnik o svome radu kojim se pobliže uređuje organizacija i način rada. Član 72. Članovi zdravstvenog savjeta kantonalnog ministarstva u svome radu obavezni su postupati tako da ne ugroze dužnost čuvanja službene tajne. Član 73. U ostvarivanju društvene brige za zaštitu prava pacijenata, u okviru prava i obaveza na teritoriji Federacije, federalni ministar osniva i imenuje zdravstveni savjet Federalnog ministarstva. Savjet iz stava 1. ovoga člana ima najmanje osam članova i to, u pravilu, predstavnike iz redova: pacijenata, mladih, Federalnog ministarstva, komora iz oblasti zdravstva, stručnih udruženja, udruženja za zaštitu prava pacijenata, sindikata zdravstvenih ustanova odnosno privatnih praksi, crvenog krsta/križa sa teritorije Federacije. Prilikom osnivanja savjeta iz stava 1. ovog člana poštovat će se princip odražavanja ravnopravne zastupljenosti oba spola. Bliže određenje broja i sastava članova zdravstvenog savjeta iz stava 1. ovog člana, mandat, način izbora, kao i način finansiranja zdravstvenog savjeta određuje se propisom federalnog ministra. Član 74. Zdravstveni savjet Federalnog ministarstva obavlja sljedeće poslove i zadatke: –prati provedbu ostvarivanja prava pacijenata saglasno ovome zakonu, –koordinira sve aktivnosti u oblasti provedbe obrazovnih programa iz zaštite prava pacijenata za građanstvo i zdravstvene ustanove, –raspravlja o izvještajima zdravstvenih savjeta kantonalnih ministarstava, –daje mišljenja, preporuke i prijedloge nadležnim organima o utvrđenom stanju na području djelokruga rada zdravstvenih savjeta kantonalnih ministarstava, –predlaže preduzimanje mjera za izgradnju cjelovitog sistema zaštite i unapređenja prava pacijenata u Federaciji odnosno Bosni i Hercegovini, –daje inicijative za donošenje propisa kojima se unapređuju prava pacijenta, te mišljenje na propise iz ove oblasti koje pripremaju nadležni organi vlasti na svim nivoima, –sarađuje sa organima vlasti u Bosni i Hercegovini i domaćim i međunarodnim organizacijama iz oblasti zaštite i unapređenja prava pacijenata u Federaciji, Bosni i Hercegovini odnosno inostranstvu, –podnosi federalnom ministru godišnji izvještaj o svom radu, –obavještava javnost o povredama prava pacijenata, –obavlja i druge poslove koje mu dodjeli federalni ministar u skladu sa ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. Član 75. Osiguranja primjene i praćenja poštivanja prava pacijenata prati i nadležna zdravstvena inspekcija, zavodi zdravstvenog osiguranja, kao i institucija ombudsmena, te predlažu mjere za unapređenja stanja u ovoj oblasti, kao i otklanjanje uočenih nedostataka, u smislu svojih nadležnosti utvrđenih posebnim zakonima. VII. KAZNENE ODREDBE Član 76. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj zdravstvena ustanova ako: 1)uskraćuje pravo pacijentu na dostupnost zdravstvene zaštite (član 7. ovog zakona); 2)ne pruži sve vrste informacija iz čl. 8. i 9. ovog zakona; 3)uskrati pravo pacijentu na obavještenje iz čl. 10., 11. i 12. ovog zakona; 4)prilikom odbijanja prijema obavještenja od strane pacijenta postupi suprotno odredbi čl. 13., 14. i 15. ovog zakona; 5)uskrati pravo pacijentu na slobodan izbor doktora medicine odnosno doktora stomatologije, kao i slobodan izbor predloženih medicinskih postupaka i mjera (član 16. ovog zakona); 6)uskrati pravo pacijentu na samoodlučivanje i pristanak (čl.17. do 22. ovog zakona); 7)postupi suprotno volji pacijenta iz čl. 23. i 24. ovog zakona; 8)povrijedi pravo pacijenta na povjerljivost informacija i privatnost iz čl. 25. i 26. ovog zakona odnosno pravo na tajnost iz člana 27. ovog zakona; 9)povrijedi lično dostojanstvo pacijenta iz člana 30. ovog zakona; 10)povrijedi pravo pacijenta na sprječavanje i olakšavanje patnji (član 31. ovog zakona); 11)stavi pacijenta na listu čekanja određenih zdravstvenih usluga suprotno članu 32. ovog zakona ili mu uskrati prethodno pisano obavještenje o stavljanju na listu čekanja, kao i informaciju o svojoj rednoj poziciji na toj listi (član 32. ovog zakona); 12)ne omogući uvid u medicinsku dokumentaciju odnosno ispravke ili brisanje teksta koji pacijenta pogrešno ili subjektivno opisuju kao ličnost ili dio teksta koji je materijalno netačan odnosno ne omogući uvid u medicinsku dokumentaciju nakon smrti pacijenta njegovim nasljednicima (čl. 33. i 36. ovog zakona); 13)ne vodi uredno medicinsku dokumentaciju, ne omogući pacijentu pravo uvida u medicinsku dokumentaciju, ili raspolaže sa medicinskom dokumentacijom suprotno odredbi člana 34. ovog zakona; 14)obavlja medicinska, naučna i druga istraživanja nad pacijentom, kao i učestvovanje u medicinskoj nastavi pacijenta suprotno odredbama čl. 38. i 39. ovog zakona; 15)pacijenta ne informiše o preventivnim mjerama i očuvanju zdravlja iz člana 40. ovog zakona; 16)ne riješi po prigovoru pacijenta na način i u rokovima utvrđenim članom 41. ovog zakona; 17)pacijentu ne omogući prehranu u stacionarnoj zdravstve - noj ustanovi u skladu sa njegovim svjetonazorom, kao i održavanje ličnih kontakata (čl. 45. i 46. ovog zakona). 18)ne izvještava nadležni zdravstveni savjet jedinice lokalne samouprave, kao i nadležni zdravstveni savjet kantonalnog ministarstva zdravstva o podnijetim i riješenim prigovorima pacijenata (član 64. ovog zakona). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 KM i odgovorno lice u zdravstvenoj ustanovi. Za prekršaj iz stava 1. tač. 2), 3), 4), 5), 6), 7), 8), 10), 11), 12), 13), 15), 16) i 18) ovoga člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 1.500,00 KM i nosilac odobrenja za privatnu praksu. Pored novčane kazne, počiniocu prekršaja iz stava 1. ovog člana može se izreći zabrana vršenja djelatnosti u periodu do šest mjeseci, a s ciljem sprječavanja budućeg činjenja prekršaja. Član 77. Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.500,00 KM kaznit će za prekršaj zdravstveni radnik ako: 1)na zahtjev pacijenta uskrati informacije odnosno obavještenje (čl. 8., 9, 10, 11. i 12. ovog zakona); 2)prilikom odbijanja prijema obavještenja od strane pacijenta postupi suprotno odredbi čl. 13., 14. i 15. ovog zakona; 3)preduzme medicinsku mjeru nad pacijentom bez njegovog pristanka, osim u slučajevima kada bi nepreduzimanje medicinske mjere ugrozilo život i zdravlje pacijenta (čl.17. i 18. ovog zakona); 4)postupi suprotno odredbama čl. 20. do 24. ovoga zakona; 5)povrijedi pravo pacijenta na povjerljivost informacija i privatnost iz čl. 25. i 26. ovog zakona, odnosno tajnost podataka iz čl. 27., 28. i 29. ovog zakona, kao i pravo na lično dostojanstvo i privatnost iz člana 30. ovog zakona; 6)ne vodi uredno, tačno i blagovremeno medicinsku dokumentaciju (član 34. stav 1. ovog zakona); 7)u slučaju samovoljnog napuštanja zdravstvene ustanove od strane pacijenta postupi suprotno članu 37. ovog zakona; 8)ne informiše pacijenta o preventivnim mjerama i očuvanju njegova zdravlja (član 40. ovog zakona); 9)obavlja i druge radnje suprotno odredbama ovog zakona, kao i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. Član 78. Novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do 500,00 KM kaznit će za prekršaj pacijent ako ne ispunjava svoje obaveze i odgovornosti utvrđene čl. 51., 52., 57., 58. i 59. ovog zakona. VIII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 79. Opštinski načelnik, kantonalni ministri i federalni ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona imenovati zdravstvene savjete. Član 80. Podzakonski akti iz člana 19. stav 5., člana 20. stav 3., člana 70. stav 4. i člana 73. stav 4. ovog zakona donijet će se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 81. Zdravstvene ustanove dužne su u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti svoje opšte akte i poslovanje sa odredbama ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona, te imenovati Komisiju iz člana 61. ovog zakona. Član 82. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena odredbi član 26, član 28. stav 5. i čl. 29., do 34. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/97). Član 83. Ovaj zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. 731 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O LJEKARNIČKOJ DJELATNOSTI Proglašava se Zakon o ljekarničkoj djelatnosti koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkoga doma od 25. svibnja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 22. lipnja 2010. godine. Broj 01-02-361/10 8. srpnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Krišto, v. r. ZAKON O LJEKARNIČKOJ DJELATNOSTI I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Ovim zakonom uređuje se način organiziranja i provođenja ljekarničke djelatnosti, kao dijela zdravstvene zaštite, koja se obavlja na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) pod uvjetima propisanim ovim zakonom i propisima donijetim na temelju ovog zakona, Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 58/08) (u daljnjem tekstu: državni Zakon) i propisima donijetim na temelju tog zakona. Na organiziranje i provođenje ljekarničke djelatnosti iz stavka 1. ovog članka shodno se primjenjuju i propisi o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno. Članak 2. Ovaj zakon i na temelju njega donijeti propisi podrazumijevaju jednak i ravnopravan odnos oba spola, bez obzira na gramatički rod u kom su u ovom zakonu navedene osobe koje mogu biti oba spola. II. LJEKARNIČKA DJELATNOST Članak 3. Ljekarnička djelatnost je dio zdravstvene djelatnosti od interesa za Federaciju koja se obavlja na svim razinama zdravstvene zaštite i koja osigurava snabdijevanje pučanstva, zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu lijekovima i medicinskim sredstvima. Ljekarnička djelatnost iz stavka 1. ovog članka obavlja se u slijedećim organizacionim oblicima: –ljekarnama zdravstvenim ustanovama, u svim oblicima vlasništva, i njihovim ograncima i depoima, –bolničkim ljekarnama, –ljekarnama u privatnoj praksi. Primjena lijekova u zdravstvenim ustanovama, i to ambulantama primarne zaštite, bolničkim odjelima, kao i drugim zdravstvenim ustanovama koje koriste lijekove neophodne za tretman pacijenata sukladno sa djelatnošću zdravstvene ustanove mora biti usklađena sa odredbama ovog zakona i propisima donijetim na temelju ovog zakona. Obavljanje ljekarničke djelatnosti zabranjeno je u samostalnim trgovačkim radnjama. Članak 4. Pod ljekarničkom djelatnošću iz članka 3. ovog zakona, osim snabdijevanja lijekovima i medicinskim sredstvima, podrazu - mijeva se: 1.snabdijevanje herbalnim lijekovima i herbalnim supstancama; 2.snabdijevanje homeopatskim lijekovima; 3.izrada i snabdijevanje magistralnim i galenskim lijekovima; 4.snabdijevanje dječjom hranom i dječijom opremom, kao i dijetetskim proizvodima; 5.snabdijevanje kozmetičkim i drugim sredstvima za njegu i očuvanje zdravlja; 6.savjetovanje u svezi sa pravilnom primjenom lijekova, medicinskih sredstava, herbalnih i homeopatskih lijekova, kozmetičkih i dijetetskih proizvoda; 7.pružanje dodatnih usluga u svrhu provođenja preventivnih mjera za očuvanje i zaštitu zdravlja pučanstva, a koje podrazumijevaju mjerenja određenih parametara koje pacijenti mogu i samostalno odrediti u postupku samokontrole, pri čemu ove usluge imaju savjetodavni karakter i ne pružaju se u svrhu postavljanja dijagnoze kao što su mjerenje šećera u krvi, krvnog tlaka, težine i sl. Ljekarnička djelatnost obavlja se sukladno dobroj ljekarni - čkoj praksi koja predstavlja sustav smjernica za osiguranje kvalitete usluga koje se pružaju u ljekarni. Dobru ljekarničku praksu iz stavka 2. ovog članka propisuje federalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar), uz prethodno pribavljeno mišljenje farmaceutske komore. Članak 5. Za pojmove upotrijebljene u ovom zakonu shodno se primjenjuju značenja istih utvrđenih člankom 2. državnog Zakona. Osim izraza utvrđenih člankom 2. državnog Zakona, izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedeća značenja: a)ljekarna zdravstvena ustanova je organizacioni oblik koji ispunjava uvjete za nabavku, čuvanje i izdavanje gotovih lijekova i medicinskih sredstava, izradu i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova i ostalih proizvoda iz članka 4. ovog zakona; b)ogranak ljekarne je organizaciona jedinica ljekarne koja ispunjava uvjete za izdavanje gotovih lijekova i medicinskih sredstava, izradu i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova i ostalih proizvoda iz članka 4. ovog zakona; c)depo je organizaciona jedinica ljekarne, koja se osniva isključivo na demografski ugroženim područjima i u kojoj se izdaju gotovi lijekovi, izuzev lijekova koji sadrže opojne droge i izrade galenskih i magistralnih lijekova; d)bolnička ljekarna je dio zdravstvene ustanove na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite koja vrši snabdijevanje lijekovima za potrebe zdravstvenih ustanova u kojima je osnovana, a s ciljem liječenja pacijenata i osiguranja racionalne i efikasne farmakoterapije; e)galenska laboratorija je laboratorija u kojoj se izrađuju galenski lijekovi prema važećoj farmakopeji i drugim magistralnim propisima, a koji su namijenjeni za izdavanje isključivo u ljekarni kao zdravstvenoj ustanovi u čijem se sastavu nalazi ta galenska laboratorija; f)licenca je javna isprava koju izdaje farmaceutska komora, odnosno druga mjerodavna komora, na temelju koje magistar farmacije, odnosno farmaceutski tehničar stječe pravo za samostalno obavljanje ljekarničke djelatnosti; g)recept je javna isprava propisanog oblika i sadržaja koji mogu propisati samo ovlašteni doktori medicine i doktori stomatologije odnosno obiteljski doktori u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te ovlašteni specijalisti doktori medicine i doktori stomatologije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kao i ovlašteni specijalisti u hitnoj medicinskoj pomoći, koji posjeduju licencu za obavljanje profesionalne djelatnosti; h)interventni uvoz je uvoz lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet izdatu od Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) i koji se uvoze, suglasno državnom Zakonu, u slučajevima: hitnog uvoza za potrebe pojedina - čnog liječenja, na prijedlog zdravstvene ustanove; hitnog potrebnog uvoza ograničenih količina lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet, a nužni su za zaštitu zdravlja pučanstva, na prijedlog zdravstvene ustanove; hitnog uvoza lijeka humanitarnog porijekla i uvoza lijekova potrebnih za znanstvenoistraživački rad; i)dežurstvo je poseban oblik rada magistra farmacije u zdravstvenoj ustanovi poslije isteka redovitog radnog vremena; j)pripravnost je poseban oblik rada, kada magistar farmacije ne mora biti u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi pružanja hitne ljekarničke usluge i k)farmaceutski otpad je otpad koji nastaje u obavljanju ljekarničke djelatnosti i koji je kategoriran prema kategorijama iz kataloga farmaceutskog otpada. Članak 6. U obavljanju ljekarničke djelatnosti magistri farmacije, u suradnji s drugim zdravstvenim djelatnicima, provode ljekarničku zdravstvenu zaštitu u cilju postizanja boljih farmakoterapijskih efekata i promocije racionalne uporabe lijekova, te aktivno sudjeluju u sprječavanju bolesti i zaštiti zdravlja. Ljekarnička zdravstvena zaštita iz stavka 1. ovog članka obuhvata: –unapređivanje farmakoterapijskih postupaka i postizanje terapijskih ciljeva, –unapređenje racionalnog i ekonomičnog propisivanja lijekova i pravilne uporabe, –praćenje, poduzimanje mjera za izbjegavanje ili smanjivanje nuspojava lijekova i medicinskih sredstava, –izbjegavanje interakcija, terapijskog dupliciranja ili pojave alergija, –poboljšanje efekta kliničkog liječenja, –provođenje preventivnih mjera očuvanja i zaštite zdravlja iz članka 4. točka 7. ovog zakona, sukladno medicinskoj doktrini, –ostvarivanje suradnje sa drugim zdravstvenim djelatnicima, posebno liječnicima, –obavljanje i drugih poslova i zadataka utvrđenih propisima donijetim na temelju ovog zakona, kao i poslova i zadataka utvrđenih državnim Zakonom, te propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju. Članak 7. Pod snabdijevanjem lijekovima podrazumijeva se promet lijekovima na malo koji obuhvata naručivanje, čuvanje pod propisanim režimom, izdavanje i distribuciju lijekova na recept i bez recepta, kao i izradu, ispitivanje i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova. Pod prometom lijekova na malo u smislu stavka 1. ovog članka, podrazumijeva se i primjena lijekova u zdravstvenim ustanovama, i to ambulantama primarne zdravstvene zaštite, bolničkim odjelima, kao i u drugim zdravstvenim ustanovama iz članka 3. stavak 3. ovog zakona. Ambulante, bolnički odjeli i druge zdravstvene ustanove iz stavka 2. ovog članka snabdijevaju se lijekovima i medicinskim sredstvima preko ljekarni odnosno bolničkih ljekarni. Nije dopušten promet lijekovima na malo izvan organiza - cionih oblika utvrđenih u članku 3. st. 2. i 3. ovog zakona. Članak 8. Lijek koji se nalazi u prometu mora imati dozvolu za stavljanje lijeka u promet izdatu od Agencije suglasno državnom Zakonu. Lijek koji se nalazi u prometu mora biti označen na vanjskom odnosno unutarnjem pakovanju suglasno odredbama državnog Zakona. Izuzetno, od stavka 1. ovog članka, može se prometovati i lijekom koji nema dozvolu za stavljanje lijeka u promet izdatu od Agencije, ako se predmetni lijek nabavlja u slučajevima interventnog uvoza. Uvjeti i načini uvoza lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet bliže se određuju pravilnikom federalnog ministra. Članak 9. Pod snabdijevanjem medicinskim sredstvima podrazu - mijeva se promet medicinskih sredstava na malo koje obuhvata naručivanje, čuvanje pod propisanim uvjetima i izdavanje medicinskih sredstava i koje se obavlja u ljekarnama, ograncima ljekarni, depoima, bolničkim ljekarnama, ljekarnama u privatnoj praksi i specijaliziranim trgovinama za promet medicinskih sredstava na malo. Izuzetno, od stavka 1. ovog članka, u bolničkim ljekarnama vrši se nabavka, čuvanje i izdavanje medicinskih sredstava za potrebe pacijenata u zdravstvenoj ustanovi na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite. Članak 10. Medicinsko sredstvo koje se nalazi u prometu na malo mora ispunjavati opće i posebne zahtjeve, imati certifikat o usklađenosti i oznaku o usklađenosti u smislu odredbi državnog Zakona. III. OSNIVANJE I ORGANIZIRANJE LJEKARNIČKE DJELATNOSTI Ljekarna zdravstvena ustanova Članak 11. Ljekarnu zdravstvenu ustanovu može osnovati općina, kanton, domaća i strana fizička, odnosno pravna osoba u svim oblicima vlasništva. Kantonalnim propisima može se bliže odrediti osnivanje ljekarne kao zdravstvene ustanove na primarnoj razini zdravstvene zaštite, suglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti. Članak 12. Ljekarna zdravstvena ustanova može obavljati ljekarničku djelatnost, ako ispunjava uvjete propisane ovim zakonom, i to: 1)ako ima uposlene ljekarničke djelatnike odgovarajućeg stupnja stručne spreme, sa položenim stručnim ispitom, a za obavljanje određenih poslova i sa odgovarajućom specijalizacijom; 2)ako ima odgovarajući prostor i opremu za obavljanje ljekarničke djelatnosti; 3)ako ima odgovarajuće vrste i količine lijekova i medicinskih sredstava koje su potrebne za kontinuirano pružanje ljekarničke djelatnosti; 4)uspostavljen sustav sigurnosnih standarda s ciljem zaštite pacijenata; 5)uspostavljen sustav upravljanja farmaceutskim otpadom sukladno važećim standardima, kao i posebnim propisima koji reguliraju ovu oblast; 6)zadovoljene geografske i demografske kriterije. Dvije ili više ljekarni zdravstvenih ustanova mogu organizi - rati zajedničke nemedicinske službe za pravne, ekonomsko- financijske, tehničke i druge poslove ili ugovoriti obavljanje ovih poslova sa pravnom ili fizičkom osobom koja ispunjava uvjete predviđene zakonom za obavljanje navedenih djelatnosti i ima odobrenje mjerodavnog organa. Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: AKAZ) je dužna definirati sustav sigurnosnih standarda u ljekarnama kao zdravstvenim ustanovama iz točke 4) stavka 1. ovog članka, te obavljati kontinuirano praćenje i procjenu sigurnosnih standarda u ljekarnama zdravstvenim ustanovama i ljekarnama u privatnoj praksi, što uključuje i izdavanje certifikata o zadovoljenju standarda sigurnosti. Bliže uvjete glede prostora, opreme i kadra, kao i kriterije za osnivanje i obavljanje ljekarničke djelatnosti u ljekarnama zdravstvenim ustanovama i ljekarnama u privatnoj praksi, iz stavka 1. ovog članka pravilnikom utvrđuje federalni ministar. Članak 13. Na osnivanje ljekarne zdravstvene ustanove, postupak njene verifikacije, privremene zabrane rada, prestanka rada shodno se primjenjuju propisi o zdravstvenoj zaštiti i propisi o ustanovama, ako drugačije nije uređeno ovim zakonom. Članak 14. Ljekarna zdravstvena ustanova može u svom sastavu organizirati slijedeće organizacione jedinice: ogranak ljekarne, depo, galensku laboratoriju. U okviru zdravstvene ustanove na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite može se osnovati bolnička ljekarna. Članak 15. Ogranak ljekarne je organizaciona jedinica ljekarne zdravstvene ustanove, koji ispunjava uvjete za izdavanje gotovih lijekova i medicinskih sredstava, izradu i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova i ostalih proizvoda iz članka 3. ovog zakona. Depo je organizaciona jedinica ljekarne zdravstvene ustanove u kome se izdaju gotovi lijekovi, izuzev lijekova koji sadrže opojne droge i izrade galenskih i magistralnih lijekova i koji se isključivo osniva na demografski ugroženim područjima odnosno u mjestima u kojima postoji potreba za izdavanjem osnovnih lijekova, a ne postoje prostorne i kadrovske mogućnosti za osnivanje ljekarne zdravstvene ustanove ili ogranka ljekarne. Organizacione jedinice iz st. 1. i 2. ovog članka rade pod stručnim nadzorom ljekarne zdravstvene ustanove koja ih je osnovala. Članak 16. Ljekarna zdravstvena ustanova može osnovati galenski laboratorij kao posebnu organizacionu jedinicu u kojem izrađuju galenske lijekove prema važećoj farmakopeji i drugim magistralnim propisima, principima dobre proizvođačke prakse, dobre laboratorijske prakse i drugim propisima neophodnim za osiguranje kvalitete, a koji su namijenjeni za izdavanje isključivo u ljekarni zdravstvenoj ustanovi i njenim organizacionim jedinicama, u čijem se sastavu nalazi ta galenska laboratorija. Ukoliko se galenski lijekovi proizvedeni u ljekarni iz stavka 1. ovog članka, stavljaju u promet izvan ljekarne zdravstvene ustanove i njenih organizacionih jedinica moraju se ispunjavati uvjeti prostora, opreme i kadra za proizvodnju lijekova suglasno državnom Zakonu, a za svaki galenski lijek proizveden na ovaj način, mora se pribaviti dozvola za stavljanje lijeka u promet izdata od Agencije. Ljekarna zdravstvena ustanova koja osnuje galenski laboratorij kao posebnu organizacionu jedinicu, mora imati uposlene specijaliste farmaceutske tehnologije i kontrole kvalitete u punom radnom vremenu. Ispunjenost uvjeta za rad i osnivanje galenskog laboratorija utvrđuje stručno povjerenstvo koje imenuje kantonalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar). Troškove rada stručnog povjerenstva iz stavka 4. ovog članka snosi podnositelj zahtjeva, a visinu troškova utvrđuje rješenjem kantonalni ministar. Kantonalni ministar rješenjem određuje ispunjenost uvjeta za osnivanje i rad galenske laboratorije. Bliži uvjeti prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati galenski laboratoriji, kao i način i postupak njihove verifikacije bliže se određuju propisom federalnog ministra. Bolnička ljekarna Članak 17. Bolnička ljekarna je organizaciona jedinica zdravstvene ustanove sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite koja vrši snabdijevanje lijekovima za potrebe zdravstvenih ustanova u kojima je osnovana s ciljem liječenja pacijenata i osiguranja racionalne i efikasne farmakoterapije. Uvjeti koje treba ispuniti bolnička ljekarna su: –prostorija za izdavanje lijekova i medicinskih sredstava, –laboratorij za izradu magistralnih i galenskih lijekova, –prostorije za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava sukladno deklariranim uvjetima proizvođača, te s posebnim prilazom za prijam robe, –prostoriju za rukovoditelja ljekarne, –praonicu posuđa, –sanitarni čvor. Veličina prostora i pojedinih prostorija bolničke ljekarne, te neophodna oprema i broj ljekarničkih timova utvrđuje se sukladno obimu rada i broju kreveta u bolnici. Sukladno obimu rada bolnička ljekarna mora osigurati prostor za izradu antineoplastičnih pripravaka lijekova, genske terapije, radiofarmaka, totalne parenteralne prehrane, sterilnih pripravaka i pojedinačne raspodjele lijekova na ime pacijenta. Bolničke ljekarne ne mogu se baviti izdavanjem lijekova pacijentima. Bliži uvjeti prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati bolničke ljekarne, kao i način i postupak njihove verifikacije bliže se određuju propisom federalnog ministra. Ispunjenost uvjeta za rad i osnivanje bolničke ljekarne utvrđuje mjerodavno ministarstvo zdravstva u okviru verifikacije rada zdravstvene ustanove sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite, suglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti. Članak 18. Ljekarna zdravstvena ustanova i organizaciona jedinica ljekarne mora imati rukovoditelja koji je odgovoran za stručni rad u jednoj ljekarni, odnosno jednoj organizacionoj jedinici ljekarne. Rukovoditelj mora biti magistar farmacije koji ispunjava uvjete iz članka 33. ovog zakona i koji je uposlen u ljekarni zdravstvenoj ustanovi odnosno organizacionoj jedinici ljekarne u punom radnom vremenu. Rukovoditelj bolničke ljekarne pored uvjeta iz stavka 2. ovog članka, može imati i odgovarajuću specijalizaciju. Članak 19. Na organe upravljanja i rukovođenja, stručna tijela u ljekarni zdravstvenoj ustanovi, te sredstvima potrebnim za osnivanje i rad ljekarne kao zdravstvene ustanove shodno se primjenjuju odredbe propisa o zdravstvenoj zaštiti i propisa o ustanovama, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Ljekarna u privatnoj praksi Članak 20. Privatnu praksu u ljekarničkoj djelatnosti može samostalno obavljati magistar farmacije pod slijedećim uvjetima: 1)da ima završen farmaceutski fakultet i položen stručni ispit; 2)da je državljanin Bosne i Hercegovine sa prebivalištem na teritoriju Federacije; 3)da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse; 4)da je poslovno sposoban; 5)da mu pravomoćnom sudskom presudom ili odlukom drugoga mjerodavnog organa nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zaštite, odnosno zaštitna mjera udaljenja, dok te mjere traju; 6)da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost; 7)da raspolaže odgovarajućim prostorom; 8)da raspolaže odgovarajućom opremom za obavljanje ljekarničke djelatnosti; 9)da pribavi pozitivno mišljenje mjerodavne komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse. Članak 21. Magistri farmacije obavljaju privatnu praksu osobno, u privatnim ljekarnama i mogu imati samo jednu ljekarnu u privatnoj praksi. Članak 22. Postupak i način verifikacije privatne prakse magistara farmacije, privremena obustava rada i prestanak rada privatne prakse obavlja se suglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti, ako drugačije nije uređeno ovim zakonom i propisima donijetim na temelju ovog zakona. Na prava i obveze magistara farmacije u privatnoj praksi shodno se primjenjuju odredbe propisa o zdravstvenoj zaštiti. Članak 23. Kantonalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) vodi Registar verificiranih ljekarni zdravstvenih ustanova i ljekarni u privatnoj praksi za područje kantona. Sadržaj i način vođenja Registra iz stavka 1. ovog članka propisuje kantonalni ministar. Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) vodi Registar verificiranih ljekarni zdravstvenih ustanova i ljekarni u privatnoj praksi za teritorij Federacije. Sadržaj i način vođenja Registra iz stavka 3. ovog članka propisuje federalni ministar. Kantonalna ministarstva dužna su nakon okončanog upravnog postupka o ispunjavanju uvjeta za rad ljekarne zdravstvene ustanove i ljekarne u privatnoj praksi, kopiju rješenja dostaviti Ministarstvu, kao i sve izmjene i dopune važećih rješenja. Specijalizirana trgovina za promet medicinskim sredstvima na malo Članak 24. Specijalizirana trgovina za promet medicinskim sredstvima na malo mora ispunjavati uvjete prostora, opreme i kadra, i to: –imati prostorije za smještaj i čuvanje medicinskih sredstava prema vrstama i obimu prometa suglasno deklariranim uvjetima proizvođača, prostoriju za prodaju medicinskih sredstava, kao i sanitarni čvor, garderobu i kancelariju, –opremu za smještaj i čuvanje medicinskih sredstava prema vrstama i obimu prometa suglasno deklariranim uvjetima proizvođača, –kadar više odnosno srednje stručne spreme medicinskog, farmaceutskog, biokemijskog ili drugog odgovarajućeg usmjerenja, sa položenim stručnim ispitom u svom stručnom zvanju, zavisno od vrste medicinskog sredstva kojim se prometuje, –osigurati sigurnost i kvalitetu medicinskih sredstava u prostoru u kojem prometuju suglasno uputama proizvođača, a s ciljem sprečavanja promjene kvalitete medicinskog sredstva, kao i njihove zlouporabe. Ispunjenost uvjeta iz stavka 1. ovog članka utvrđuje stručno povjerenstvo koje imenuje kantonalni ministar. Troškove rada stručnog povjerenstva iz stavka 2. ovog članka snosi podnositelj zahtjeva, a visinu troškova utvrđuje rješenjem kantonalni ministar. Kantonalni ministar rješenjem određuje ispunjenost uvjeta za osnivanje specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Bliže uvjete prostora, opreme i kadra za specijalizirane trgovine iz stavka 1. ovog članka propisuje federalni ministar. IV. OBVEZE U LJEKARNIČKOJ DJELATNOSTI Članak 25. Ljekarna zdravstvena ustanova i ljekarna u privatnoj praksi, dužne su: –osigurati sigurnost i kvalitetu lijekova i medicinskih sredstava u prostoru u kojem prometuju suglasno uputama proizvođača, a s ciljem sprječavanja promjene kvalitete lijeka i medicinskog sredstva, kao i njihove zlouporabe, –prometovati samo lijekovima koji imaju dozvolu za stavljanje lijeka u promet izdatu od Agencije i koji su označeni na vanjskom odnosno unutarnjem pakiranju suglasno odredbama državnog Zakona, izuzev ako se ne radi o prometovanju lijeka iz članka 8. stavak 3. ovog zakona, –poštovati režim izdavanja lijeka utvrđen dozvolom o stavljanju lijeka u promet, –prometovati samo ispravnim lijekovima, kao i medicinskim sredstvima koja ispunjavaju opće i posebne zahtjeve, imaju certifikat o usklađenosti i koja su označena na način predviđen državnim Zakonom, kao i propisima koji se donose na temelju tog zakona, –prijaviti Agenciji neželjene efekte lijeka i medicinskog sredstva na način i pod uvjetima utvrđenim državnim Zakonom, kao i propisima donijetim na temelju tog zakona, –imati stalno na raspolaganju utvrđene količine esencijal - nih lijekova potrebne za redovitu jednomjesečnu zalihu, –dozvoliti farmaceutskom inspektoru obavljanje farmaceut sko-inspekcijskog nadzora i uzimanje uzoraka lijeka i medicinskog sredstva radi obavljanja kontrole kvalitete, –pravovremeno zbrinuti neispravne lijekove koji se smatraju farmaceutskim otpadom, kao i medicinska sredstva koja više nisu za uporabu ili su neispravna na način i pod uvjetima predviđenim državnim Zakonom, kao i propisima donijetim na temelju tog zakona, –u prometu lijekovima na malo poštovati utvrđenu visinu maloprodajne marže, kao i cijene lijekova suglasno državnom Zakonu, kao i propisima donijetim na temelju tog zakona, –nabavljati lijekove samo od proizvođača odnosno veleprometnika lijekovima koji ima dozvolu za proizvodnju lijekova odnosno dozvolu za promet lijekovima na veliko izdatu sukladno državnom Zakonu, odnosno obavljati promet samo onih lijekova za koje postoji dozvola za stavljanje lijeka u promet, –nabavljati medicinska sredstva samo od proizvođača odnosno veleprometnika medicinskih sredstava koji su upisani u registar kod Agencije, –osigurati certifikat ovlaštenog veleprometnika o izvršenim ispitivanjima identiteta i kvalitete nabavljenih supstanci koje služe za izradu galenskih i magistralnih lijekova, –osigurati magistra farmacije u punom radnom vremenu koji mora biti nazočan tijekom cijelog radnog vremena, –voditi evidencije i dokumentaciju sukladno odredbama ovog zakona, Zakona o sprječavanju i suzbijanju zlouporabe opojnih droga ("Službeni glasnik BiH", broj 8/06), te podatke iz evidencija i dokumentacije dostavljati na zahtjev mjerodavnih organa, –provoditi stručnu i javnu afirmaciju racionalne politike propisivanja i izdavanja lijekova, te obavljati promociju zdravlja, –voditi uredno financijsko i materijalno knjigovodstvo sukladno zakonu, –obavljati i druge poslove iz svog djelokruga, suglasno ovom zakonu i propisima donijetim na temelju ovog zakona, državnom Zakonu i propisima donijetim na temelju tog zakona, te propisima o zdravstvenoj zaštiti. Članak 26. Zdravstvene ustanove koje primjenjuju lijekove na pacijentima dužne su osigurati uvjete glede prostora, opreme i kadra za čuvanje i primjenu tih lijekova suglasno propisu Ministarstva donijetog na temelju državnog Zakona. Članak 27. Zdravstvene ustanove koje primjenjuju lijekove i medicinska sredstva nabavljene iz humanitarne pomoći dužne su osigurati uvjete opreme, skladištenja i distribuiranja s ciljem sprječavanja promjene kvalitete lijeka i medicinskog sredstva, kao i njihove zlouporabe. Uvjete iz stavka 1. ovog članka propisuje federalni ministar. Članak 28. Specijalizirana trgovina za promet medicinskim sredstvima na malo, dužna je: –osigurati sigurnost i kvalitetu medicinskih sredstava u prostoru u kojem prometuju suglasno uputama proizvođača s ciljem sprječavanja promjene kvalitete medicinskog sredstva, kao i njihove zlouporabe, –prometovati samo medicinskim sredstvima koja ispunjavaju opće i posebne zahtjeve, imaju certifikat o usklađenosti i koja su označena na način predviđen državnim Zakonom, kao i propisima koji se donose na temelju tog zakona, –prijaviti Agenciji neželjene efekte medicinskog sredstva na način i pod uvjetima utvrđenim državnim Zakonom, kao i propisima donijetim na temelju tog zakona, –dozvoliti farmaceutskom inspektoru, obavljanje farmaceutsko-inspekcijskog nadzora i uzimanje uzoraka medicinskog sredstva radi obavljanja kontrole kvalitete, –pravovremeno zbrinuti medicinska sredstva koja više nisu za uporabu ili su neispravna na način i pod uvjetima predviđenim državnim Zakonom, kao i propisima donijetim na temelju tog zakona, –nabavljati medicinska sredstva samo od proizvođača odnosno veleprometnika medicinskih sredstava koji su upisani u registar kod Agencije, –voditi evidencije i dokumentaciju sukladno odredbama ovog zakona, te podatke iz evidencija i dokumentacije dostavljati na zahtjev mjerodavnih organa, –obavljati i druge poslove iz svog djelokruga, suglasno ovom zakonu i propisima donijetim na temelju ovog zakona, državnom Zakonu i propisima donijetim na temelju tog zakona. Članak 29. Pravne i fizičke osobe, stručne institucije i organi koji na bilo koji način, u sklopu svoje djelatnosti dođu u posjed lijeka (prijevoznici, pošta, ca rina) dužni su postupati s lijekovima suglasno uputama naručitelja usluge, a zdravstvene ustanove koje primjenjuju lijekove na pacijentima dužne su osigurati uvjete glede prostora, opreme i kadra za čuvanje i primjenu tih lijekova s ciljem sprječavanja promjene kvalitete lijeka i njegove zlouporabe. V. LJEKARNIČKI DJELATNICI Članak 30. Ljekarnički djelatnici su zdravstveni djelatnici koji imaju obrazovanje farmaceutskog usmjerenja i neposredno pružaju ljekarničke usluge. Ljekarnički djelatnici u smislu ovog zakona su: –magistar farmacije sa licencom, –magistar farmacije specijalista sa licencom, –farmaceutski tehničar sa licencom. Članak 31. Magistar farmacije je zdravstveni djelatnik koji ima visoko farmaceutsko obrazovanje, i to: –magistar farmacije sa položenim stručnim ispitom i licencom, –magistar farmacije - specijalista sa položenim stručnim ispitom i licencom i –magistar farmacije - vježbenik. Magistar farmacije - vježbenik nalazi se na vježbeničkom stažu radi stjecanja uvjeta za obavljanje ljekarničke djelatnosti. Magistar farmacije - vježbenik obavlja ljekarničku djelatnost pod stručnim nadzorom magistra farmacije. Članak 32. Farmaceutski tehničar je zdravstveni djelatnik koji ima srednje farmaceutsko obrazovanje, i to: a)farmaceutski tehničar sa položenim stručnim ispitom i b)farmaceutski tehničar - vježbenik. Farmaceutski tehničar obavlja ljekarničku djelatnost sukladno obimu rada za farmaceutske tehničare i pod stručnim nadzorom magistra farmacije. Farmaceutski tehničar - vježbenik se nalazi na vježbeničkom stažu radi stjecanja uvjeta za obavljanje ljekarničke djelatnosti, koji se obavlja pod stručnim nadzorom magistra farmacije. Članak 33. Opći uvjeti za obavljanje ljekarničke djelatnosti za magistra farmacije i farmaceutske tehničare su: –di ploma fakulteta za zvanje magistra farmacije, odnosno di ploma odgovarajuće srednje škole zdravstvenog usmjerenja za zvanje farmaceutski tehničar, –položen stručni ispit, –državljanstvo Bosne i Hercegovine, –poslovna sposobnost, –da je upisan u registar mjerodavne komore i da posjeduje licencu. Izuzetno, od stavka 1. alineje tri ovog članka, strani državljani mogu obavljati ljekarničku djelatnost u Federaciji sukladno ovom zakonu i drugim propisima koji reguliraju ovu oblast i oblast zapošljavanja stranih državljana. Poseban uvjet za obavljanje specijalističke djelatnosti u oblasti farmacije je specijalizacija iz te oblasti. Članak 34. Pravo na samostalan rad ima magistar farmacije i farmaceutski tehničar koji posjeduju licencu koju izdaje mjerodavna komora. Članak 35. Magistar farmacije i farmaceutski tehničar ima pravo i obvezu stručno se usavršavati radi održavanja i unapređivanja kvalitete ljekarničke djelatnosti sukladno zakonu. Članak 36. U obavljanju ljekarničke djelatnosti ljekarnički djelatnici dužni su da poštuju Kodeks ljekarničke etike i deontologije, kao i smjernice dobre ljekarničke prakse. Nije dozvoljeno da se na radna mjesta magistra farmacije i farmaceutskog tehničara upošljavaju osobe drugog zdravstvenog usmjerenja. Članak 37. Magistar farmacije ne može bez recepta izdati lijek koji ima dozvolu za stavljanje lijeka u promet na receptu sukladno državnom Zakonu. Magistar farmacije ne može staviti u promet lijek koji nema izdatu dozvolu za stavljanje lijeka u promet i koji nije označen sukladno državnom Zakonu. Izuzetno, od stavka 2. ovog članka, magistar farmacije može izdati lijek koji nema dozvolu za stavljanje u promet, ako se predmetni lijek nabavlja po proceduri i načinu utvrđenom za interventni uvoz suglasno odredbama državnog Zakona. Magistar farmacije ne može staviti lijek u promet na malo putem interneta. Članak 38. Nije dopušteno da farmaceutski tehničar izdaje lijekove na recept, lijekove koji sadrže opojne droge, izrađuje magistralne lijekove koji sadrže supstance jakog ili vrlo jakog djelovanja. Nije dopušteno da farmaceutski tehničar izdaje gotove lijekove u depou ljekarne. Članak 39. Tijekom pružanja ljekarničkih usluga pacijentu, magistar farmacije uskratit će: –izdavanje lijeka ili medicinskog sredstva za koje stručno procijeni da bi mogli ugroziti zdravlje pacijenta, –izdavanje lijeka ili medicinskog sredstva u slučaju neispravne medicinske dokumentacije. Članak 40. Magistar farmacije i farmaceutski tehničar sve što sazna o zdravstvenom stanju pacijenta mora čuvati kao profesionalnu tajnu i ne smije je odati. Iznimno, radi zdravstvene zaštite pacijenta ili njegove okoline, magistar farmacije može dati informacije o zdravstvenom stanju pacijenta uz odobrenje pacijenta, roditelja ili zakonskog zastupnika za maloljetnog pacijenta odnosno staratelja za punoljetnog pacijenta lišenog poslovne sposobnosti. Dužnost čuvanja profesionalne tajne, magistra farmacije i farmaceutskog tehničara, primjenjuje se i u slučajevima kada budu pozvani u svojstvu svjedoka u kaznenom i parničnom postupku, na način i pod uvjetima predviđenim propisima o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, kao i propisima o parničnom postupku. VI. KOMORA Članak 41. Radi očuvanja i zaštite interesa svoje profesije, zadovolja - vanja svojih stručnih i osobnih potreba, osiguravanja uvjeta za organiziran nastup prema državnim organima, udrugama, zdravstvenim ustanovama, proizvođačima i dobavljačima lijekova i medicinskih sredstava, kao i zaštiti zdravlja građana, magistri farmacije i farmaceutski tehničari obvezno se udružuju u komore, kao strukovne udruge, a suglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti. Članak 42. Na organizaciju i djelokrug rada komora iz članka 41. ovog zakona, shodno se primjenjuju i propisi o zdravstvenoj zaštiti. VII. DOSTUPNOST I KONTINUITET U SNABDIJEVANJU LIJEKOVIMA Članak 43. Radi omogućavanja temeljne zaštite zdravlja pučanstva u oblasti lijekova, ljekarne zdravstvene ustanove i njihovi ogranci i depoi, te ljekarne u privatnoj praksi dužni su s ciljem osiguranja dostupnosti lijekova građanima, stalno imati na raspolaganju utvrđene količine esencijalnih lijekova potrebne za redovitu jednomjesečnu zalihu. Članak 44. Snabdijevanje lijekovima koji se koriste na teret sredstava Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine obavlja se sukladno Listi lijekova Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, koju na prijedlog federalnog ministra, utvrđuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Lijekovi sa popisa lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti u Bosni i Hercegovini koji utvrđuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine sukladno članku 83. državnog Zakona, čine minimun lijekova koji ulaze u sastav liste lijekova iz stavka 1. ovog članka. Bliži kriteriji za izbor lijekova, postupak i način izrade liste lijekova iz stavka 1. ovog članka, kao i korištenje lijekova iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se propisom federalnog ministra. VIII. PROPISIVANJE I IZDAVANJE LIJEKOVA Članak 45. Lijekovi se propisuju i izdaju na recept odnosno bez recepta, u ovisnosti od režima izdavanja lijeka utvrđenog u dozvoli za stavljanje lijeka u promet izdanoj od Agencije suglasno odredbama državnog Zakona, te propisima donijetim na temelju tog zakona. Zabranjeno je nuđenje neposredne ili posredne materijalne koristi osobi koja propisuje ili izdaje lijek. Propisom federalnog ministra bliže se utvrđuju uvjeti o propisivanju i izdavanju lijekova u prometu na malo. Članak 46. Lijekove na recept propisuje ovlašteni doktor med i cine, doktor stomatologije, odnosno obiteljski doktor, kao i specijalisti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Članak 47. Lijekovi se izdaju u ljekarnama, ograncima ljekarne i depoima ljekarne. U depoima ljekarne mogu se izdavati samo gotovi lijekovi, osim gotovih lijekova koji sadrže opojne droge i psihotropne tvari. Lijekove u ljekarnama, ograncima ljekarne i depoima ljekarne izdaju ovlašteni magistri farmacije. IX. EVIDENCIJE, DOKUMENTACIJA I STRUČNA LITERATURA U LJEKARNI Članak 48. Evidencije u ljekarni vode se upisivanjem podataka u dokumentaciju ljekarne i druge oblike materijalnih i financijskih evidencija određenih pozitivnim propisima. Dokumentacija ljekarne (u daljnjem tekstu: dokumentacija) mora biti ažurna, ovjerena i dostupna organima stručnog nadzora i ovlaštenim osobama. Dokumentacija se može voditi ručno ili elektronski. Ako se dokumentacija vodi elektronski, mora se osigurati propisano arhiviranje dokumentacije i njeno čuvanje prema propisanim rokovima. Članak 49. Ljekarna i njena organizaciona jedinica moraju imati slijedeću stručnu literaturu: –farmakopeju (jednu od trenutno važećih), –formule magistrales, –važeći registar gotovih lijekova za teritoriju Bosne i Hercegovine izdan od mjerodavnog organa, –priručnik dobre ljekarničke prakse, –farmakoterapijski priručnik, –synonima pharmaceutica. Osim stručne lit er a ture iz stavka 1. ovog članka, preporučuju se i sljedeće stručne knjige: –The Ex tra Pharmacopea, Martindale, –Prac tice of Phar macy, Remington-s, –Rote liste. Članak 50. Obvezna dokumentacija je: –certifikati od veleprometnika o izvršenim ispitivanjima supstanci za galenske i magistralne lijekove u ljekarni, –knjiga evidencije o prijamu i izdavanju opojnih droga, –knjiga prometa otrova, –protokol laboratorijskog rada, –evidencija o magistralnim lijekovima koji se pripremaju od ljekovitih supstanci jakog i vrlo jakog djelovanja, –evidencija o nabavama i o potrošnji lijekova. Iznimno od stavka 1. ovog članka, u depou ljekarne se vodi samo evidencija o potrošnji lijekova. Način praćenja potrošnje lijekova bliže se uređuje propisom federalnog ministra. Članak 51. Knjiga evidencije o prijamu i izdavanju opojnih droga mora sadržavati: a)redni broj evidencije; b)naziv lijeka koji sadrži opojnu drogu i naziv i sjedište proizvođača lijeka koji sadrži opojnu drogu; c)farmaceutski oblik i pakiranje lijeka koji sadrži opojnu drogu (za magistralne lijekove koji sadrže opojnu drogu: gram, mililitar i sl.); d)naziv, adresa, broj i nadnevak fakture dobavljača- veleprometnika lijeka koji sadrži opojnu drogu; e)količinu primljenih lijekova koji sadrže opojne droge (broj pakiranja, a za magistralne lijekove koji sadrže opojne droge: gram, mililitar i sl.); f)količinu izdatih lijekova koji sadrže opojne droge (broj pakiranja, a za magistralne lijekove: gram, mililitar i sl.); g)trenutno stanje opojne droge na lageru ljekarne (broj pakiranja, a za magistralne lijekove koji sadrže opojne droge: gram, mililitar i sl); h)naziv, sjedište i adresa zdravstvene ustanove u kojoj su propisani lijekovi koji sadrže opojne droge; i)prezime, ime oca i ime osobe kojoj je propisan lijek koji sadrži opojnu drogu; j)prezime, ime oca, ime osobe i adresa osobe kojoj je izdan lijek koji sadrži opojnu drogu uz broj osobne karte; k)šifra dijagnoze (bolesti) iz recepta, broj protokola, nadnevak propisivanja i izdavanja lijeka koji sadrži opojnu drogu; l)ime i prezime zdravstvenog djelatnika koji je propisao lijek koji sadrži opojnu drogu; m)ime i prezime zdravstvenog djelatnika koji je izdao lijek koji sadrži opojnu drogu; n)ime i prezime zdravstvenog djelatnika koji je aplicirao lijek koji sadrži opojnu drogu. Evidencije iz stavka 1. ovog članka vode se ručno. Članak 52. Otrovi se mogu stavljati u promet samo u originalnom pakiranju proizvođača, u količinama prilagođenim potrebama korisnika. Knjiga prometa otrova mora sadržavati propisane podatke i to: a)ime i generički naziv otrova; b)količinu nabavljenog otrova; c)datum proizvodnje i broj serije; d)naziv dobavljača i nadnevak nabavke i e)evidenciju o kupcima otrova. Evidencija o kupcima otrova u knjizi prometa otrova mora sadržavati propisane podatke i to: a)naziv kupca - pravne osobe, odnosno ime i prezime kupca - fizičke osobe; b)ukoliko je otrov izdat fizičkoj osobi, broj njegove osobne karte; c)naziv i količinu izdanog otrova; d)svrhu za koju se otrov nabavlja; e)potpis osobe koja je preuzela otrov. Evidencije iz st. 1. i 2. ovog članka vode se ručno. Članak 53. Protokol laboratorijskog rada mora sadržavati slijedeće podatke: a)nadnevak izrade; b)naziv i količinu pripravka; c)količinu upotrijebljenih supstanci; d)cijenu izrađenog pripravka (cijene kemikalija, ambalaže i cijena rada); e)stručnu literaturu po kojoj je pripravak pripremljen, ili magistralni Rp.; f)potpis osobe koja je pripravak izradila. X. ZAKUP LJEKARNE Članak 54. Ljekarna zdravstvena ustanova može dio svojih kapaciteta (prostora i opreme) izdati u zakup, ukoliko to ne remeti obavljanje njene registrirane djelatnosti. Na zakup ljekarne iz stavka 1. ovog članka shodno se primjenjuju odredbe propisa o zdravstvenoj zaštiti. XI . RADNO VRIJEME Članak 55. Radno vrijeme organizacionih oblika ljekarne iz članka 3. ovog zakona u kojima se obavlja ljekarnička djelatnost mora biti minimalni broj sati tjedno suglasno propisima o radu. Radno vrijeme iz stavka 1. ovog članka mora biti prilagođeno potrebama pučanstva u pogledu dostupnosti lijekova i kontinuiranog snabdijevanja. Kantonalno ministarstvo, suglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti, a u suradnji sa mjerodavnom komorom, propisuje za područje kantona: –početak, završetak i raspored radnog vremena ljekarni, –način obavještavanja javnosti o dežurnoj, odnosno pripravnoj ljekarni ili njenoj organizacionoj jedinici. Članak 56. U sredinama koje imaju organiziranu kontinuiranu zdravstve nu zaštitu (hitna pomoć) najmanje jedna ljekarnička organizaciona jedinica mora organizirati dežurstvo u trajanju 00-24 sata radnim danima, u noćnim časovima, subotom i nedjeljom i u vrijeme blagdana. Radno vrijeme i informacija o organizacionoj jedinici koja obavlja dežurstvo i pripravnost mora biti istaknuto na vidnom mjestu lako uočljivom za korisnika. U ostalim sredinama, koje nemaju organiziranu kontinuiranu zdravstvenu zaštitu iz stavka 1. ovog članka, obvezno je organiziranje pripravnosti u najmanje jednoj ljekarničkoj organizacionoj jedinici. Magistar farmacije mora biti nazočan u ljekarni tijekom cijelog radnog vremena. XII. NADZOR Članak 57. Nadzor nad radom ljekarni i ljekarničkih djelatnika obuhvata: –unutarnji nadzor, –farmaceutsko-inspekcijski nadzor. Pored nadzora iz stavka 1. ovog članka, u ljekarnama se može provoditi provjera kvalitete i sigurnosti ljekarničkih usluga, u postupku akreditacije, od strane vanjskog tima ovlaštenih ocjenjivača kvalitete, suglasno propisima o sustavu poboljšanja kvalitete, sigurnosti i akreditaciji u zdravstvu. Unutarnji nadzor Članak 58. Ljekarna kao zdravstvena ustanova obvezno provodi unutarnji nadzor nad radom svojih organizacionih jedinica i ljekarničkih djelatnika. Za stručni rad ljekarne iz stavka 1. ovog članka odgovoran je ravnatelj. Na unutarnji nadzor iz stavka 1. ovog članka shodno se primjenjuju propisi o zdravstvenoj zaštiti. Farmaceutsko-inspekcijski nadzor Članak 59. Farmaceutsko-inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovog zakona provodi kantonalna i federalna farmaceutska inspekcija. Poslove iz stavka 1. ovog članka obavljaju kantonalni i federalni farmaceutski inspektori (u daljnjem tekstu: farmaceutski inspektori). Farmaceutski inspektor obavlja farmaceutsko-inspekcijski nadzor u prometu lijekova i medicinskih sredstava na malo. Poslove federalnog i kantonalnog farmaceutskog inspektora može obavljati osoba s visokom stručnom spremom farmaceut - ske struke, položenim stručnim ispitom, tri godine radnog iskustva u struci, te položenim posebnim stručnim ispitom za farmaceutskog inspektora. Pro gram polaganja posebnog stručnog ispita za farmaceutske inspektore, sastav ispitnog povjerenstva i način polaganja ispita, propisuje federalni ministar. Članak 60. Farmaceutska inspekcija, pored poslova, utvrđenih propisom o inspekcijama u Federaciji, obavlja i slijedeće: –prati i proučava obavljanje ljekarničke djelatnosti i poduzima mjere za njeno kvalitetno obavljanje, –nadzire zakonitost rada ljekarni i ljekarničkih djelatnika u obavljanju ljekarničke djelatnosti, –poduzima preventivne aktivnosti u cilju sprječavanja nastupanja štetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provedbi ovog zakona i propisa donijetih na temelju ovog zakona, –razmatra podneske pravnih i fizičkih osoba koji su vezani za utvrđenu mjerodavnost ove inspekcije, te o poduzetim radnjama i mjerama pisano obavještava podnositelja. Članak 61. U obavljanju farmaceutsko-inspekcijskih poslova u oblasti prometa lijekova na malo i medicinskih sredstava, kantonalni farmaceutski inspektor, ima pravo i obvezu predložiti pokretanje prekršajnog postupka, odnosno pravo i obvezu naložiti, odnosno poduzeti slijedeće mjere: 1.zabraniti poslovanje ljekarni zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, bolničkoj ljekarni i ljekarni u privatnoj praksi, te specijaliziranoj trgovini za promet medicinskih sredstava na malo koji svoju organizaciju i rad nisu usuglasili sa odredbama ovog zakona i propisima donijetim na temelju ovog zakona, u propisanom roku, odnosno koje obavljaju djelatnost bez odobrenja kantonalnog ministarstva i koja nije upisana u Registar verificiranih ljekarni iz članka 23. ovog zakona; 2.zabraniti poslovanje ljekarni zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, kao i ljekarni u privatnoj praksi, ako prilikom izdavanja lijekova ne poštuje režim izdavanja lijeka utvrđen u dozvoli o stavljanju lijeka u promet; 3.zabraniti promet galenskim i magistralnim lijekovima u ljekarni u privatnoj praksi, ako se isti stavljaju u promet u drugim ljekarnama; 4.zabraniti promet lijekova i medicinskih sredstava koji su stavljeni u promet suprotno odredbama državnog Zakona i propisima donesenim na temelju tog zakona; 5.zabraniti promet neispravnih lijekova i medicinskih sredstava koja nisu za uporabu, te narediti njihovo propisno uništavanje ili zbrinjavanje; 6.narediti privremeno povlačenje lijeka iz prometa, odnosno određene serije lijeka za koji postoji sumnja da ne odgovara propisanoj kvaliteti, dok to konačno ne utvrdi Agencija; 7.zabraniti promet lijeka ili određene serije lijeka odnosno medicinskog sredstva u slučajevima označavanja istog suprotno odredbama državnog Zakona i propisima donesenim na temelju tog zakona; 8.privremeno zabraniti promet medicinskog sredstva koje ne odgovara propisanim uvjetima ili u drugim slučajevima predviđenim državnim Zakonom; 9.izvršiti uzorkovanje lijeka odnosno medicinskog sredstva zbog obavljanja kontrole kvalitete odnosno provođenja postupka ocjene njegove usuglašenosti s propisanim zahtjevima suglasno državnom Zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona; 10.oduzeti lijekove i medicinska sredstva koja proizvode ili prometuju pravna osoba bez odobrenja za rad koje je izdala Agencija, odnosno fizička osoba bez odobrenja za rad nadležnog organa odnosno prevoze bez uredne popratne dokumentacije; 11.zabraniti poslovanje ljekarni zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, kao i ljekarni u privatnoj praksi koja nabavlja lijekove i medicinska sredstva od proizvođača i veleprometnika koji nisu upisani u registar Agencije; 12.zabraniti poslovanje ljekarni zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, kao i ljekarni u privatnoj praksi koja umjesto magistra farmacije ili diplomiranog farmaceuta i farmaceutskog tehničara upošljava na njihovom radnom mjestu osobe drugog zdravstvenog usmjerenja; 13.zabraniti poslovanje depou ljekarne u kojem gotove lijekove izdaje farmaceutski tehničar; 14.narediti osiguranje uvjeta za postupanje sa lijekovima, pravnim i fizičkim osobama, stručnim institucijama i organima iz članka 29. ovog zakona, koji u sklopu svoje djelatnosti dođu u posjed lijeka odnosno osiguranje uvjeta u zdravstvenim ustanovama za primjenu lijekova suglasno članku 26. ovog zakona; 15.zabraniti primjenu lijekova i medicinskih sredstava nabavljenih iz humanitarne pomoći ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz članka 27. ovog zakona; 16.zabraniti poslovanje ljekarni zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, kao i ljekarni u privatnoj praksi ukoliko na licu mjesta, u vrijeme obavljanja farmaceutsko-inspekcijskog nadzora, ne zatekne magistra farmacije; 17.zabraniti rad fizičkoj osobi koja nije ovlaštena da rukuje s lijekovima, te ljekarničkom djelatniku koji izdaje lijekove suprotno utvrđenom režimu izdavanja lijekova; 18.narediti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka u određenom roku; 19.zabraniti provođenje radnji koje su suprotne odredbama ovog zakona i propisima donesenim na temelju ovog zakona; 20.narediti poduzimanje i drugih mjera za koje je ovlašten ovim zakonom i propisima donesenim na temelju ovog zakona. U slučaju kada farmaceutski inspektor utvrdi stručne propuste ljekarničkog djelatnika ili povrede načela etike i ljekarničke deontologije ustupa predmet na postupanje mjerodavnoj komori. Farmaceutski inspektor mjere iz stavka 1. ovog članka utvrđuje rješenjem protiv kojeg se može izjaviti žalba na način i u rokovima predviđenim propisima o inspekcijama u Federaciji. Članak 62. Farmaceutski inspektor može prilikom obavljanja farmaceutsko-inspekcijskih poslova izdati i usmeno rješenje za izvršenje određenih mjera osiguranja: 1)kada opasnost za zdravlje ili život ljudi zahtijeva da se određena mjera osiguranja poduzme odmah, bez odgađanja; 2)kada postoji opasnost od prikrivanja, zamjene ili uništenja dokaza, ako se mjera osiguranja ne poduzme odmah. Farmaceutski inspektor može narediti izvršenje usmenog rješenja odmah. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja iz stavka 1. ovog članka. Usmeno rješenje mora se unijeti u zapisnik o obavljenom farmaceutsko-inspekcijskom nadzoru. Farmaceutski inspektor je obvezan izdati pisani otpravak rješenja u roku od osam dana od dana upisa izrečene mjere u zapisnik o obavljenom farmaceutsko-inspekcijskom nadzoru. Članak 63. Federalni farmaceutski inspektor obavlja slijedeće poslove i zadatke: –koordinira odnos između farmaceutske inspekcije Agencije i kantonalne farmaceutske inspekcije, –obavlja farmaceutsko-inspekcijski nadzor u prometu lijekova i medicinskih sredstava na malo na teritoriju cijele Federacije suglasno propisima o inspekcijama u Federaciji, –pruža stručnu pomoć kantonalnom farmaceutskom inspektoru, –brine o stručnom osposobljavanju farmaceutske inspekcije. Članak 64. Na rad farmaceutskih inspektora glede vođenja farmaceut - sko-inspekcijskog nadzora primjenjuju se propisi o upravnom postupku i propisi o upravi kantona odnosno Federacije, kao i propisi o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine. XIII. KAZNENE ODREDBE Članak 65. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: 1.obavlja ljekarničku djelatnost odnosno promet medicinskih sredstava, a ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (čl. 12. i 24.); 2.stavi u promet lijek koji nema dozvolu za promet izdanu od strane Agencije, izuzev ako se ne radi o lijeku koji se interventno uvozi, odnosno stavi u promet lijek kojem je dozvola za stavljanje lijeka u promet ukinuta (članak 8. i članak 25. alineja dva); 3.glede načina i mjesta izdavanja lijeka, izda lijek suprotno dozvoli o stavljanju lijeka u promet, odnosno režimu izdavanja lijeka (članak 25. alineja 3. i članak 45.); 4.stavi u promet neispravan lijek ili medicinsko sredstvo (članak 25. alineja četiri); 5.izrađuje i stavlja u promet magistralne i galenske lijekove protivno odredbama ovog zakona i propisima donijetim na temelju ovog zakona (članak 16. i članak 25. alineja 11.); 6.stavi u promet na malo lijek ili medicinsko sredstvo koje nije nabavljeno od proizvođača odnosno veleprometnika lijekova odnosno medicinskih sredstava sukladno državnom Zakonu (članak 25. al. 10. i 11.); 7.se prekorači visina maloprodajne marže lijeka, kao i ako se prekorače referalne cijene lijeka (članak 25. alineja devet); 8.ne osigura magistra farmacije odnosno na radnom mjestu magistra farmacije upošljava osobe drugog zdravstvenog usmjerenja (članak 25. alineja 13. i članak 36. stavak 2.); 9.ne postupi, odnosno postupi protivno rješenju farmaceutskog inspektora (čl. 61. i 62.). Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500 KM i magistar farmacije koji obavlja privatnu praksu. Za prekršaj iz stavka 1. toč. 1, 4, 6. i 9. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500 KM i vlasnik specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Pored novčane kazne, počinitelju prekršaja iz stavka 1. ovog članka može se izreći zabrana vršenja djelatnosti u razdoblju do šest mjeseci, a s ciljem sprječavanja budućeg činjenja prekršaja. Članak 66. Novčanom kaznom u iznosu od 7.500 do 13.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: 1.ne vodi propisane evidencije, dokumentaciju suglasno ovom zakonu i ne podnosi izvješće o tome mjerodavnom organu (članak 25. alineja 14., članak 28. alineja 7. i čl. 48. do 53.); 2.prometuje lijekovima i medicinskim sredstvima humanitarnog porijekla suprotno odredbama ovog zakona i propisima donijetim na temelju ovog zakona (članak 27.); 3.ne osigura potrebne uvjete u zdravstvenoj ustanovi prilikom primjene lijekova (članak 25.); 4.ne vrši zbrinjavanje farmaceutskog otpada, kao i medicinskih sredstava koja nisu za uporabu sukladno odredbama ovog zakona (članak 25. alineja osam i članak 28. alineja pet); 5.ne obavlja izvršenje ostalih obveza predviđenih u čl. 25. i 28. ovog zakona; 6.omogući samostalan rad ljekarničkom djelatniku koji ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (članak 33.); 7.ne omogući obavljanje farmaceutsko-inspekcijskog nadzo ra farmaceutskom inspektoru odnosno izuzimanje potrebne količine lijekova i medicinskih sredstava za potrebe kontrole kvalitete (članak 25. alineja sedam i članak 28. alineja četiri); 8.stavi lijekove u promet na malo putem interneta (članak 37. stavak 4.). Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 2.000 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.200 KM i magistar farmacije koji obavlja privatnu praksu. Za prekršaj iz stavka 1. toč. 1., 4., 5., 6. i 7. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.200 KM i vlasnik specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Pored novčane kazne, počinitelju prekršaja iz stavka 1. ovog članka može se izreći zabrana vršenja djelatnosti u razdoblju do šest mjeseci, a s ciljem sprječavanja budućeg činjenja prekršaja. Članak 67. Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba, stručna institucija i tijelo koje u okviru svoje djelatnosti, dođe u posjed lijeka te propusti rukovati lijekom sukladno uputstvu naručitelja usluge s ciljem sprječavanja promjene kvalitete lijeka, odnosno sprječavanja njegove zlouporabe (članak 29.). Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.800 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Članak 68. Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj ljekarnički djelatnik ako ga farmaceutski inspektor zatekne: 1.da neovlašteno rukuje lijekovima, te djelatnik koji izdaje lijekove u ljekarni suprotno utvrđenom režimu izdavanja lijekova, magistralnih i galenskih lijekova (članak 38. stavak 2., članak 45. stavak 1., članak 47. stavak 3.); 2.da radi bez položenog stručnog ispita odnosno bez licence (članak 34.); 3.stavi lijekove u promet na malo putem interneta (članak 37. stavak 4.); 4.izda lijek ili medicinsko sredstvo u slučaju neispravne medicinske dokumentacije (članak 39. alineja dva); 5.povrijedi pravila čuvanja profesionalne tajne (članak 40.); 6.ostvari neposrednu ili posrednu materijalnu korist od osobe kojoj izdaje lijek (članak 45. stavak 2.); 7.u provođenju mjera i radnji suprotnih zakonu. Članak 69. Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako ga farmaceutski inspektor zatekne: 1.da bez odobrenja mjerodavnog organa prometuje lijekovima na malo i bez dokaza o njihovom porijeklu; 2.oglašava prodaju lijekova na malo u javnosti suprotno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima. XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 70. U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona federalni ministar donijet će provedbene propise na temelju ovog zakona kojima se regulira slijedeće: –dobru ljekarničku praksu (članak 4. stavak 3.), –uvjeti i načini uvoza lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet (članak 8. stavak 4.), –bliži uvjeti glede prostora, opreme i kadra, kao i kriterije za osnivanje i obavljanje ljekarničke djelatnosti u ljekarnama zdravstvenim ustanovama i ljekarnama u privatnoj praksi (članak 12. stavak 4.), –bliži uvjeti prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati galenske laboratorije, kao i način i postupak njihove verifikacije (članak 16. stavak 7.), –bliži uvjeti prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati bolničke ljekarne, kao i način i postupak njihove verifikacije (članak 17. stavak 6.), –sadržaj i način vođenja registra (članak 23. stavak 4.), –bliži uvjeti prostora, opreme i kadra za specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo (članak 24. stavak 5.), –bliži kriteriji za izbor lijekova koji se mogu koristiti na teret sredstava Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, postupak i način izrade liste lijekova, kao i korištenje lijekova (članak 44. stavak 3.), –uvjete o propisivanju i izdavanju lijekova u prometu na malo (članak 45. stavak 3.), –način praćenja potrošnje lijekova (članak 50. stavak 3.), –pro gram polaganja posebnog stručnog ispita za farmaceutske inspektore, sastav ispitnog povjerenstva i način polaganja ispita (članak 59. stavak 5.). U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona kantonalni ministar donijet će provedbeni propis kojim se regulira sadržaj i način vođenja registra iz članka 23. stavak 2. ovog zakona. Propisi iz stavka 1. ovog članka sadržavat će odredbe koje garantiraju jednake mogućnosti, zabranjuju diskriminaciju na temelju spola, i osiguravaju da podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju budu razvrstani po spolu. Do donošenja propisa iz stavka 1. ovog članka, osim odredbi koje su suprotne ovom zakonu, primjenjivat će se provedbeni propisi iz oblasti lijekova koji su regulirali promet na malo i primjenjivali se na teritoriju Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona. Članak 71. Postojeće ljekarne zdravstvene ustanove odnosno ljekarne u privatnoj praksi, kao i specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo dužne su uskladiti svoju organizaciju i poslovanje s odredbama ovog zakona i propisima donijetim na temelju ovog zakona, u roku od 16 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Članak 72. Uvjet predviđen za obavljanje djelatnosti u ljekarnama kao zdravstvenim ustanovama iz članka 12. stavak 1. točka 4. ovog zakona primjenjivat će se nakon što AKAZ definira sustav sigurnosnih standarda u zdravstvenim ustanovama, te otpočne obavljati kontinuirano praćenje i procjenu sigurnosnih standarda u zdravstvenim ustanovama, što uključuje i izdavanje certifikata o zadovoljenju standarda sigurnosti. AKAZ je dužan definirati sigurnosne standarde u zdravstvenim ustanovama u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Članak 73. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju važiti odredbe Zakona o lijekovima ("Službene novine Federacije BiH", br. 51/01 i 29/05), u dijelu prometa lijekovima na malo, izuzev podzakonskih akata donijetih na temelju tog zakona i to: 1.Pravilnik o stručnom ispitu za farmaceutskog inspektora ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/02); 2.Pravilnik o određivanju visine veleprodajne i maloprodajne marže lijekova ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02, 50/02, 15/06 i 9/08); 3.Pravilnik o ispunjavanju uvjeta prostora, opreme i kadra za čuvanje lijekova u zdravstvenim ustanovama ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/03); 4.Pravilnik o načinu propisivanja i izdavanja lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/08), 5.Pravilnik o medicinskim pomagalima ("Službene novine Federacije BiH", br. 58/06 i 24/07), u dijelu koji se odnosi na promet medicinskim pomagalima na malo. Članak 74. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, v. r. Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, v. r. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠEWU ZAKONA O APOTEKARS KOJ DJELATNOSTI Proglašava se Zakon o apotekarskoj djelatnosti koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 25. maja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 22. juna 2010. godine. Broj 01-02-361/10 8. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Krišto, s. r. ZAKON O APOTEKARSKOJ DJELATNOSTI I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim zakonom uređuje se način organizovawa i sprovođewa apotekarske djelatnosti, kao dijela zdravstvene zaštite, koja se obavlja na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Federacija) pod uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 58/08) (u daqnjem tekstu: državni Zakon) i propisima donijetim na osnovu tog zakona. Na organizovanje i sprovođenje apotekarske djelatnosti iz stava 1. ovog člana shodno se primjenjuju i propisi o zdravstve - noj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno. Član 2. Ovaj zakon i na osnovu njega donijeti propisi podrazumijevaju jednak i ravnopravan odnos oba pola, bez obzira na gramatički rod u kom su u ovom zakonu navedena lica koja mogu biti oba pola. II. APOTEKARSKA DJELATNOST Član 3. Apotekarska djelatnost je dio zdravstvene djelatnosti od interesa za Federaciju koja se obavlja na svim nivoima zdravstvene zaštite i koja obezbjeđuje snabdijevanje stanovništva, zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu lijekovima i medicinskim sredstvima. Apotekarska djelatnost iz stava 1. ovog člana obavlja se u slijedećim organizacionim oblicima: –apotekama zdravstvenim ustanovama, u svim oblicima svojine, i wihovim ograncima i depoima, –bolničkim apotekama, –apotekama u privatnoj praksi. Primjena lijekova u zdravstvenim ustanovama, i to ambulantama primarne zaštite, bolničkim odjelima, kao i drugim zdravstvenim ustanovama koje koriste lijekove neophodne za tretman pacijenata u skladu sa djelatnošću zdravstvene ustanove mora biti usklađena sa odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. Obavljanje apotekarske djelatnosti zabranjeno je u samostalnim trgovačkim radwama. Član 4. Pod apotekarskom djelatnošću iz člana 3. ovog zakona, osim snabdijevawa lijekovima i medicinskim sredstvima, podrazumijeva se: 1.snabdijevanje herbalnim lijekovima i herbalnim supstancama; 2.snabdijevanje homeopatskim lijekovima; 3.izrada i snabdijevanje magistralnim i galenskim lijekovima; 4.snabdijevanje dječjom hranom i dječijom opremom, kao i dijetetskim proizvodima; 5.snabdijevanje kozmetičkim i drugim sredstvima za njegu i očuvanje zdravlja; 6.savjetovanje u vezi pravilne primjene lijekova, medicinskih sredstava, herbalnih i homeopatskih lijekova, kozmetičkih i dijetetskih proizvoda; 7.pružanje dodatnih usluga u svrhu provođewa preventivnih mjera za očuvanje i zaštitu zdravlja stanovništva, a koje podrazumijevaju mjerewa određenih parametara koje pacijenti mogu i samostalno odrediti u postupku samokontrole, pri čemu ove usluge imaju savjetodavni karakter i ne pružaju se u svrhu postavljanja dijagnoze kao što su mjerenje šećera u krvi, krvnog pritiska, težine i sl. Apotekarska djelatnost obavlja se u skladu sa dobrom apotekarskom praksom koja predstavlja sistem smjernica za osiguranje kvaliteta usluga koje se pružaju u apoteci. Dobru apotekarsku praksu iz stava 2. ovog člana propisuje federalni ministar zdravstva (u daqnjem tekstu: federalni ministar), uz prethodno pribavljeno mišljenje farmaceutske komore. Član 5. Za pojmove upotrijebljene u ovom zakonu shodno se primjenjuju značewa istih utvrđenih članom 2. državnog Zakona. Osim izraza utvrđenih članom 2. državnog Zakona, izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedeća značewa: a)apoteka zdravstvena ustanova je organizacioni oblik koji ispuwava uslove za nabavku, čuvanje i izdavanje gotovih lijekova i medicinskih sredstava, izradu i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova i ostalih proizvoda iz člana 4. ovog zakona; b)ogranak apoteke je organizaciona jedinica apoteke koji ispuwava uslove za izdavanje gotovih lijekova i medicinskih sredstava, izradu i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova i ostalih proizvoda iz člana 4. ovog zakona; c)depo je organizaciona jedinica apoteke, koji se osniva iskqučivo na demografski ugroženim područjima i u kome se izdaju gotovi lijekovi, izuzev lijekova koji sadrže opojne droge i izrade galenskih i magistralnih lijekova; d)bolnička apoteka je dio zdravstvene ustanove na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite koja vrši snabdijevanje lijekovima za potrebe zdravstvenih ustanova u kojima je osnovana, a s ciljem liječewa pacijenata i osigurawa racionalne i efikasne farmakoterapije; e)galenska laboratorija je laboratorija u kojoj se izrađuju galenski lijekovi prema važećoj farmakopeji i drugim magistralnim propisima, a koji su namijenjeni za izdavanje iskqučivo u apoteci kao zdravstvenoj ustanovi u čijem se sastavu nalazi ta galenska laboratorija; f)licenca je javna isprava koju izdaje farmaceutska komora, odnosno druga nadležna komora, na osnovu koje magistar farmacije, odnosno farmaceutski tehničar stiče pravo za samostalno obavljanje apotekarske djelatnosti; g)recept je javna isprava propisanog oblika i sadržaja koji mogu propisati samo ovlašteni doktori medicine i doktori stomatologije odnosno porodični doktori u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te ovlašteni specijalisti doktori medicine i dokt ori stomatologije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kao i ovlašteni specijalisti u hitnoj medicinskoj pomoći, koji posjeduju licencu za obavljanje profesionalne djelatnosti; h)interventni uvoz je uvoz lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet izdatu od Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Agencija) i koji se uvoze, saglasno državnom Zakonu, u slučajevima: hitnog uvoza za potrebe pojedinačnog liječewa, na prijedlog zdravstvene ustanove; hitnog potrebnog uvoza ograničenih količina lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet, a nužni su za zaštitu zdravlja stanovništva, na prijedlog zdravstvene ustanove; hitnog uvoza lijeka humanitarnog porijekla i uvoza lijekova potrebnih za naučnoistraživački rad; i)dežurstvo je poseban oblik rada magistra farmacije u zdravstvenoj ustanovi poslije isteka redovnog radnog vremena; j)pripravnost je poseban oblik rada, kada magistar farmacije ne mora biti u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi pružawa hitne apotekarske usluge i k)farmaceutski otpad je otpad koji nastaje u obavljanju apotekarske djelatnosti i koji je kategorisan prema kategorijama iz kataloga farmaceutskog otpada. Član 6. U obavljanju apotekarske djelatnosti magistri farmacije, u saradwi s drugim zdravstvenim radnicima, sprovode apotekarsku zdravstvenu zaštitu u ciqu postizawa boqih farmakoterapijskih efekata i promocije racionalne upotrebe lijekova, te aktivno učestvuju u sprečavanju bolesti i zaštiti zdravlja. Apotekarska zdravstvena zaštita iz stava 1. ovog člana obuhvata: –unapređivanje farmakoterapijskih postupaka i postizanje terapijskih ciljeva, –unapređenje racionalnog i ekonomičnog propisivawa lijekova i pravilne upotrebe, –praćenje, preduzimanje mjera za izbjegavanje ili smawivanje nuspojava lijekova i medicinskih sredstava, –izbjegavanje interakcija, terapijskog duplicirawa ili pojave alergija, –poboqšanje efekta kliničkog liječewa, –sprovođenje preventivnih mjera očuvawa i zaštite zdravlja iz člana 4. tačka 7. ovog zakona, u skladu sa medicinskom doktrinom, –ostvarivanje saradnje sa drugim zdravstvenim radnicima, posebno liječnicima, –obavljanje i drugih poslova i zadataka utvrđenih propisima donijetim na osnovu ovog zakona, kao i poslova i zadataka utvrđenih državnim Zakonom, te propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju. Član 7. Pod snabdijevanjem lijekovima podrazumijeva se promet lijekovima na malo koji obuhvata naručivanje, čuvanje pod propisanim režimom, izdavanje i distribuciju lijekova na recept i bez recepta, kao i izradu, ispitivanje i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova. Pod prometom lijekova na malo u smislu stava 1. ovog člana, podrazumijeva se i primjena lijekova u zdravstvenim ustanovama, i to ambulantama primarne zdravstvene zaštite, bolničkim odjelima, kao i u drugim zdravstvenim ustanovama iz člana 3. stav 3. ovog zakona. Ambulante, bolnički odjeli i druge zdravstvene ustanove iz stava 2. ovog člana snabdijevaju se lijekovima i medicinskim sredstvima preko apoteka odnosno bolničkih apoteka. Nije dopušten promet lijekovima na malo izvan organizacionih oblika utvrđenih u članu 3. st. 2. i 3. ovog zakona. Član 8. Lijek koji se nalazi u prometu mora imati dozvolu za stavljanje lijeka u promet izdatu od Agencije saglasno državnom Zakonu. Lijek koji se nalazi u prometu mora biti označen na vawskom odnosno unutrašnjem pakovanju saglasno odredbama državnog Zakona. Izuzetno, od stava 1. ovog člana, može se prometovati i lijekom koji nema dozvolu za stavljanje lijeka u promet izdatu od Agencije, ako se predmetni lijek nabavlja u slučajevima interventnog uvoza. Uslovi i načini uvoza lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet bliže se određuju pravilnikom federalnog ministra. Član 9. Pod snabdijevanjem medicinskim sredstvima podrazu - mijeva se promet medicinskih sredstava na malo koje obuhvata naručivanje, čuvanje pod propisanim uslovima i izdavanje medicinskih sredstava i koje se obavlja u apotekama, ograncima apoteka, depoima, bolničkim apotekama, apotekama u privatnoj praksi i specijalizovanim trgovinama za promet medicinskih sredstava na malo. Izuzetno, od stava 1. ovog člana, u bolničkim apotekama vrši se nabavka, čuvanje i izdavanje medicinskih sredstava za potrebe pacijenata u zdravstvenoj ustanovi na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite. Član 10. Medicinsko sredstvo koje se nalazi u prometu na malo mora ispuwavati opšte i posebne zahtjeve, imati sertifikat o usklađenosti i oznaku o usklađenosti u smislu odredbi državnog Zakona. III. OSNIVAWE I ORGANIZOVAWE A POTEKARSKE DJELATNOSTI Apoteka zdravstvena ustanova Član 11. Apoteku zdravstvenu ustanovu može osnovati opština, kanton, domaće i strano fizičko, odnosno pravno lice u svim oblicima svojine. Kantonalnim propisima može se bliže odrediti osnivanje apoteke kao zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite, saglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti. Član 12. Apoteka zdravstvena ustanova može obavljati apotekarsku djelatnost, ako ispuwava uslove propisane ovim zakonom, i to: 1)ako ima uposlene apotekarske radnike odgovarajućeg stepena stručne spreme, sa položenim stručnim ispitom, a za obavljanje određenih poslova i sa odgovarajućom specijalizacijom; 2)ako ima odgovarajući prostor i opremu za obavljanje apotekarske djelatnosti; 3)ako ima odgovarajuće vrste i količine lijekova i medicinskih sredstava koje su potrebne za kontinuirano pružanje apotekarske djelatnosti; 4)uspostavljen sistem bezbjednosnih standarda s ciljem zaštite pacijenata; 5)uspostavljen sistem upravljanja farmaceutskim otpadom u skladu sa važećim standardima, kao i posebnim propisima koji regulišu ovu oblast; 6)zadovoljene geografske i demografske kriterije. Dvije ili više apoteka zdravstvenih ustanova mogu organizovati zajedničke nemedicinske službe za pravne, ekonomsko-finansijske, tehničke i druge poslove ili ugovoriti obavljanje ovih poslova sa pravnim ili fizičkim licem koje ispuwava uslove predviđene zakonom za obavljanje navedenih djelatnosti i ima odobrenje nadležnog organa. Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: AKAZ) je dužna definisati sistem bezbjednosnih standarda u apotekama kao zdravstvenim ustanovama iz tačke 4) stava 1. ovog člana, te obavljati kontinuirano praćenje i procjenu bezbjednosnih standarda u apotekama zdravstvenim ustanovama i apotekama u privatnoj praksi, što ukqučuje i izdavanje sertifikata o zadovoljenju standarda bezbjednosti. Bliže uslove u pogledu prostora, opreme i kadra, kao i kriterije za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u apotekama zdravstvenim ustanovama i apotekama u privatnoj praksi, iz stava 1. ovog člana pravilnikom utvrđuje federalni ministar. Član 13. Na osnivanje apoteke zdravstvene ustanove, postupak njene verifikacije, privremene zabrane rada, prestanka rada shodno se primjenjuju propisi o zdravstvenoj zaštiti i propisi o ustanovama, ako drugačije nije uređeno ovim zakonom. Član 14. Apoteka zdravstvena ustanova može u svom sastavu organizovati slijedeće organizacione jedinice: ogranak apoteke, depo, galensku laboratoriju. U okviru zdravstvene ustanove na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite može se osnovati bolnička apoteka. Član 15. Ogranak apoteke je organizaciona jedinica apoteke zdravstvene ustanove, koji ispuwava uslove za izdavanje gotovih lijekova i medicinskih sredstava, izradu i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova i ostalih proizvoda iz člana 3. ovog zakona. Depo je organizaciona jedinica apoteke zdravstvene ustanove u kome se izdaju gotovi lijekovi, izuzev lijekova koji sadrže opojne droge i izrade galenskih i magistralnih lijekova i koji se iskqučivo osniva na demografski ugroženim područjima odnosno u mjestima u kojima postoji potreba za izdavanjem osnovnih lijekova, a ne postoje prostorne i kadrovske mogućnosti za osnivanje apoteke zdravstvene ustanove ili ogranka apoteke. Organizacione jedinice iz st. 1. i 2. ovog člana rade pod stručnim nadzorom apoteke zdravstvene ustanove koja ih je osnovala. Član 16. Apoteka zdravstvena ustanova može osnovati galenski laboratorij kao posebnu organizacionu jedinicu u kojem izrađuju galenske lijekove prema važećoj farmakopeji i drugim magistralnim propisima, principima dobre proizvođačke prakse, dobre laboratorijske prakse i drugim propisima neophodnim za osiguranje kvaliteta, a koji su namijenjeni za izdavanje iskqučivo u apoteci zdravstvenoj ustanovi i njenim organizacionim jedinicama, u čijem se sastavu nalazi ta galenska laboratorija. Ukoliko se galenski lijekovi proizvedeni u apoteci iz stava 1. ovog člana, stavljaju u promet izvan apoteke zdravstvene ustanove i njenih organizacionih jedinica moraju se ispuwavati uslovi prostora, opreme i kadra za proizvodnju lijekova saglasno državnom Zakonu, a za svaki galenski lijek proizveden na ovaj način, mora se pribaviti dozvola za stavljanje lijeka u promet izdata od Agencije. Apoteka zdravstvena ustanova koja osnuje galenski laboratorij kao posebnu organizacionu jedinicu, mora imati uposlene specijaliste farmaceutske tehnologije i kontrole kvaliteta u punom radnom vremenu. Ispunjenost uslova za rad i osnivanje galenskog laboratorija utvrđuje stručna komisija koju imenuje kantonalni ministar zdravstva (u daqnjem tekstu: kantonalni ministar). Troškove rada stručne komisije iz stava 4. ovog člana snosi podnosilac zahtjeva, a visinu troškova utvrđuje rješenjem kantonalni ministar. Kantonalni ministar rješenjem određuje ispunjenost uslova za osnivanje i rad galenske laboratorije. Bliži uslovi prostora, opreme i kadra koje moraju ispuwavati galenske laboratorije, kao i način i postupak wihove verifikacije bliže se određuje propisom federalnog ministra. Bolnička apoteka Član 17. Bolnička apoteka je organizaciona jedinica zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite koja vrši snabdijevanje lijekovima za potrebe zdravstvenih ustanova u kojima je osnovana s ciljem liječewa pacijenata i osigurawa racionalne i efikasne farmakoterapije. Uslovi koje treba ispuniti bolnička apoteka su: –prostoriju za izdavanje lijekova i medicinskih sredstava, –laboratorij za izradu magistralnih i galenskih lijekova, –prostorije za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava u skladu sa deklarisanim uslovima proizvođača, te s posebnim prilazom za prijem robe, –prostoriju za rukovodioca apoteke, –praonicu posuđa, –sanitarni čvor. Veličina prostora i pojedinih prostorija bolničke apoteke, te neophodna oprema i broj apotekarskih timova utvrđuje se u skladu sa obimom rada i brojem kreveta u bolnici. U skladu sa obimom rada bolnička apoteka mora obezbijediti prostor za izradu antineoplastičnih pripra - vaka lijekova, genske terapije, radiofarmaka, totalne parenteralne prehrane, sterilnih pripravaka i pojedinačne raspodjele lijekova na ime pacijenta. Bolničke apoteke ne mogu se baviti izdavanjem lijekova pacijentima. Bliži uslovi prostora, opreme i kadra koje moraju ispuwavati bolničke apoteke, kao i način i postupak wihove verifikacije bliže se određuje propisom federalnog ministra. Ispunjenost uslova za rad i osnivanje bolničke apoteke utvrđuje nadležno ministarstvo zdravstva u okviru verifikacije rada zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, saglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti. Član 18. Apoteka zdravstvena ustanova i organizaciona jedinica apoteke mora imati rukovodioca koji je odgovoran za stručni rad u jednoj apoteci, odnosno jednoj organizacionoj jedinici apoteke. Rukovodilac mora biti magistar farmacije koji ispuwava uslove iz člana 33. ovog zakona i koji je zaposlen u apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno organizacionoj jedinici apoteke u punom radnom vremenu. Rukovodilac bolničke apoteke pored uslova iz stava 2. ovog člana, može imati i odgovarajuću specijalizaciju. Član 19. Na organe upravljanja i rukovođewa, stručna tijela u apoteci zdravstvenoj ustanovi, te sredstvima potrebnim za osnivanje i rad apoteke kao zdravstvene ustanove shodno se primjenjuju odredbe propisa o zdravstvenoj zaštiti i propisa o ustanovama, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Apoteka u privatnoj praksi Član 20. Privatnu praksu u apotekarskoj djelatnosti može samostalno obavljati magistar farmacije pod slijedećim uslovima: 1)da ima završen farmaceutski fakultet i položen stručni ispit; 2)da je državljanin Bosne i Hercegovine sa prebivali - štem na teritoriji Federacije; 3)da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse; 4)da je poslovno sposoban; 5)da mu pravosnažnom sudskom presudom ili odlukom drugoga nadležnog organa nije izrečena mjera bezbjednosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zaštite, odnosno zaštitna mjera udaljewa, dok te mjere traju; 6)da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost; 7)da raspolaže odgovarajućim prostorom; 8)da raspolaže odgovarajućom opremom za obavljanje apotekarske djelatnosti; 9)da pribavi pozitivno mišljenje nadležne komore o opravdanosti osnivawa privatne prakse. Član 21. Magistri farmacije obavljaju privatnu praksu lično, u privatnim apotekama i mogu imati samo jednu apoteku u privatnoj praksi. Član 22. Postupak i način verifikacije privatne prakse magistara farmacije, privremena obustava rada i prestanak rada privatne prakse obavlja se saglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti, ako drugačije nije uređeno ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. Na prava i obaveze magistara farmacije u privatnoj praksi shodno se primjenjuju odredbe propisa o zdravstvenoj zaštiti. Član 23. Kantonalno ministarstvo zdravstva (u daqnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) vodi Registar verifikovanih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi za područje kantona. Sadržaj i način vođewa Registra iz stava 1. ovog člana propisuje kantonalni ministar. Federalno ministarstvo zdravstva (u daqnjem tekstu: Ministarstvo) vodi Registar verifikovanih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi za teritoriju Federacije. Sadržaj i način vođewa Registra iz stava 3. ovog člana propisuje federalni ministar. Kantonalna ministarstva dužna su nakon okončanog upravnog postupka o ispuwavanju uslova za rad apoteke zdravstvene ustanove i apoteke u privatnoj praksi, kopiju rješewa dostaviti Ministarstvu, kao i sve izmjene i dopune važećih rješewa. Specijalizovana trgovina za promet medicinskim sredstvima na malo Član 24. Specijalizovana trgovina za promet medicinskim sredstvima na malo mora ispuwavati uslove prostora, opreme i kadra, i to: –imati prostorije za smještaj i čuvanje medicinskih sredstava prema vrstama i obimu prometa saglasno deklarisanim uslovima proizvođača, prostoriju za prodaju medicinskih sredstava, kao i sanitarni čvor, garderobu i kancelariju, –opremu za smještaj i čuvanje medicinskih sredstava prema vrstama i obimu prometa saglasno deklarisanim uslovima proizvođača, –kadar više odnosno srednje stručne spreme medicinskog, farmaceutskog, biohemijskog ili drugog odgovarajućeg usmjerewa, sa položenim stručnim ispitom u svom stručnom zvanju, zavisno od vrste medicinskog sredstva kojim se prometuje, –obezbijediti sigurnost i kvalitet medicinskih sredstava u prostoru u kojem prometuju saglasno uputama proizvođača, a s ciljem sprečavawa promjene kvaliteta medicinskog sredstva, kao i wihove zloupotrebe. Ispunjenost uslova iz stava 1. ovog člana utvrđuje stručna komisija koju imenuje kantonalni ministar. Troškove rada stručne komisije iz stava 2. ovog člana snosi podnosilac zahtjeva, a visinu troškova utvrđuje rješenjem kantonalni ministar. Kantonalni ministar rješenjem određuje ispunjenost uslova za osnivanje specijalizovane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Bliže uslove prostora, opreme i kadra za specijalizovane trgovine iz stava 1. ovog člana propisuje federalni ministar. IV. OBAVEZE U APOTEKARSKOJ DJELATNOSTI Član 25. Apoteka zdravstvena ustanova i apoteka u privatnoj praksi, dužne su: –obezbijediti sigurnost i kvalitet lijekova i medicinskih sredstava u prostoru u kojem prometuju saglasno uputama proizvođača, a s ciljem sprečavawa promjene kvaliteta lijeka i medicinskog sredstva, kao i wihove zloupotrebe, –prometovati samo lijekovima koji imaju dozvolu za stavljanje lijeka u promet izdatu od Agencije i koji su označeni na vawskom odnosno unutrašnjem pakovanju saglasno odredbama državnog Zakona, izuzev ako se ne radi o prometovanju lijeka iz člana 8. stav 3. ovog zakona, –poštovati režim izdavawa lijeka utvrđen dozvolom o stavljanju lijeka u promet, –prometovati samo ispravnim lijekovima, kao i medicinskim sredstvima koja ispuwavaju opšte i posebne zahtjeve, imaju sertifikat o usklađenosti i koja su označena na način predviđen državnim Zakonom, kao i propisima koji se donose na osnovu tog zakona, –prijaviti Agenciji neželjene efekte lijeka i medicinskog sredstva na način i pod uslovima utvrđenim državnim Zakonom, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona, –imati stalno na raspolaganju utvrđene količine esencijalnih lijekova potrebne za redovnu jednomjesečnu zalihu, –dozvoliti farmaceutskom inspektoru obavljanje farmaceutsko-inspekcijskog nadzora i uzimanje uzoraka lijeka i medicinskog sredstva radi obavljanja kontrole kvaliteta, –blagovremeno zbrinuti neispravne lijekove koji se smatraju farmaceutskim otpadom, kao i medicinska sredstva koja više nisu za upotrebu ili su neispravna na način i pod uslovima predviđenim državnim Zakonom, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona, –u prometu lijekovima na malo poštovati utvrđenu visinu maloprodajne marže, kao i cijene lijekova saglasno državnom Zakonu, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona, –nabavljati lijekove samo od proizvođača odnosno veleprometnika lijekovima koji ima dozvolu za proizvodnju lijekova odnosno dozvolu za promet lijekovima na veliko izdatu u skladu sa državnim Zakonom, odnosno obavljati promet samo onih lijekova za koje postoji dozvola za stavljanje lijeka u promet, –nabavljati medicinska sredstva samo od proizvođača odnosno veleprometnika medicinskih sredstava koji su upisani u registar kod Agencije, –obezbjediti sertifikat ovlaštenog veleprometnika o izvršenim ispitivawima identiteta i kvaliteta nabavljenih supstanci koje služe za izradu galenskih i magistralnih lijekova, –obezbjediti magistra farmacije u punom radnom vremenu koji mora biti prisutan tokom cijelog radnog vremena, –voditi evidencije i dokumentaciju u skladu sa odredbama ovog zakona, Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga ("Službeni glasnik BiH", broj 8/06), te podatke iz evidencija i dokumentacije dostavljati na zahtjev nadležnih organa, –sprovoditi stručnu i javnu afirmaciju racionalne politike propisivawa i izdavawa lijekova, te obavljati promociju zdravlja, –voditi uredno finansijsko i materijalno kwigo - vodstvo u skladu sa zakonom, –obavljati i druge poslove iz svog djelokruga, saglasno ovom zakonu i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, državnom Zakonu i propisima donijetim na osnovu tog zakona, te propisima o zdravstvenoj zaštiti. Član 26. Zdravstvene ustanove koje primjenjuju lijekove na pacijentima dužne su obezbijediti uslove u pogledu prostora, opreme i kadra za čuvanje i primjenu tih lijekova saglasno propisu Ministarstva donijetog na osnovu državnog Zakona. Član 27. Zdravstvene ustanove koje primjenjuju lijekove i medicinska sredstva nabavljene iz humanitarne pomoći dužne su obezbijediti uslove opreme, skladištewa i distribuirawa s ciljem sprečavawa promjene kvaliteta lijeka i medicinskog sredstva, kao i wihove zloupotrebe. Uslove iz stava 1. ovog člana propisuje federalni ministar. Član 28. Specijalizovana trgovina za promet medicinskim sredstvima na malo, dužna je: –obezbijediti sigurnost i kvalitet medicinskih sredstava u prostoru u kojem prometuju saglasno uputama proizvođača s ciljem sprečavawa promjene kvaliteta medicinskog sredstva, kao i wihove zloupotrebe, –prometovati samo medicinskim sredstvima koja ispuwavaju opšte i posebne zahtjeve, imaju sertifikat o usklađenosti i koja su označena na način predviđen državnim Zakonom, kao i propisima koji se donose na osnovu tog zakona, –prijaviti Agenciji neželjene efekte medicinskog sredstva na način i pod uslovima utvrđenim državnim Zakonom, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona, –dozvoliti farmaceutskom inspektoru, obavljanje farmaceutsko-inspekcijskog nadzora i uzimanje uzoraka medicinskog sredstva radi obavljanja kontrole kvaliteta, –blagovremeno zbrinuti medicinska sredstva koja više nisu za upotrebu ili su neispravna na način i pod uslovima predviđenim državnim Zakonom, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona, –nabavljati medicinska sredstva samo od proizvođača odnosno veleprometnika medicinskih sredstava koji su upisani u registar kod Agencije, –voditi evidencije i dokumentaciju u skladu sa odredbama ovog zakona, te podatke iz evidencija i dokumentacije dostavljati na zahtjev nadležnih organa, –obavljati i druge poslove iz svog djelokruga, saglasno ovom zakonu i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, državnom Zakonu i propisima donijetim na osnovu tog zakona. Član 29. Pravna i fizička lica, stručne institucije i organi koji na bilo koji način, u sklopu svoje djelatnosti dođu u posjed lijeka (prevoznici, pošta, ca rina) dužni su postupati s lijekovima saglasno uputama naručioca usluge, a zdravstvene ustanove koje primjenjuju lijekove na pacijentima dužne su obezbijediti uslove u pogledu prostora, opreme i kadra za čuvanje i primjenu tih lijekova s ciljem sprečavawa promjene kvaliteta lijeka i njegove zloupotrebe. V. APOTEKARSKI RADNICI Član 30. Apotekarski radnici su zdravstveni radnici koji imaju obrazovanje farmaceutskog usmjerewa i neposredno pružaju apotekarske usluge. Apotekarski radnici u smislu ovog zakona su: –magistar farmacije sa licencom, –magistar farmacije specijalista sa licencom, –farmaceutski tehničar sa licencom. Član 31. Magistar farmacije je zdravstveni radnik koji ima visoko farmaceutsko obrazovanje, i to: –magistar farmacije sa položenim stručnim ispitom i licencom, –magistar farmacije - specijalista sa položenim stručnim ispitom i licencom i –magistar farmacije - pripravnik. Magistar farmacije - pripravnik nalazi se na pripravničkom stažu radi sticawa uslova za obavljanje apotekarske djelatnosti. Magistar farmacije - pripravnik obavlja apotekarsku djelatnost pod stručnim nadzorom magistra farmacije. Član 32. Farmaceutski tehničar je zdravstveni radnik koji ima srednje farmaceutsko obrazovanje, i to: a)farmaceutski tehničar sa položenim stručnim ispitom i b)farmaceutski tehničar - pripravnik. Farmaceutski tehničar obavlja apotekarsku djelatnost u skladu sa obimom rada za farmaceutske tehničare i pod stručnim nadzorom magistra farmacije. Farmaceutski tehničar - pripravnik se nalazi na pripravničkom stažu radi sticawa uslova za obavljanje apotekarske djelatnosti, koji se obavlja pod stručnim nadzorom magistra farmacije. Član 33. Opšti uslovi za obavljanje apotekarske djelatnosti za magistra farmacije i farmaceutske tehničare su: –di ploma fakulteta za zvanje magistra farmacije, odnosno di ploma odgovarajuće srednje škole zdravstvenog usmjerewa za zvanje farmaceutski tehničar, –položen stručni ispit, –državljanstvo Bosne i Hercegovine, –poslovna sposobnost, –da je upisan u registar nadležne komore i da posjeduje licencu. Izuzetno, od stava 1. alineje tri ovog člana, strani državljani mogu obavljati apotekarsku djelatnost u Federaciji u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima koji regulišu ovu oblast i oblast zapošljavawa stranih državljana. Poseban uslov za obavljanje specijalističke djelatnosti u oblasti farmacije je specijalizacija iz te oblasti. Član 34. Pravo na samostalan rad ima magistar farmacije i farmaceutski tehničar koji posjeduju licencu koju izdaje nadležna komora. Član 35. Magistar farmacije i farmaceutski tehničar ima pravo i obavezu stručno se usavršavati radi održavawa i unapređi - vawa kvaliteta apotekarske djelatnosti u skladu sa zakonom. Član 36. U obavljanju apotekarske djelatnosti apotekarski radnici dužni su da poštuju Kodeks apotekarske etike i deontologije, kao i smjernice dobre apotekarske prakse. Nije dozvoljeno da se na radna mjesta magistra farmacije i farmaceutskog tehničara upošljavaju lica drugog zdravstvenog usmjerewa. Član 37. Magistar farmacije ne može bez recepta izdati lijek koji ima dozvolu za stavljanje lijeka u promet na receptu u skladu sa državnim Zakonom. Magistar farmacije ne može staviti u promet lijek koji nema izdatu dozvolu za stavljanje lijeka u promet i koji nije označen u skladu sa državnim Zakonom. Izuzetno, od stava 2. ovog člana, magistar farmacije može izdati lijek koji nema dozvolu za stavljanje u promet, ako se predmetni lijek nabavlja po proceduri i načinu utvrđenom za interventni uvoz saglasno odredbama državnog Zakona. Magistar farmacije ne može staviti lijek u promet na malo putem Interneta. Član 38. Nije dopušteno da farmaceutski tehničar izdaje lijekove na recept, lijekove koji sadrže opojne droge, izrađuje magistralne lijekove koji sadrže supstance jakog ili vrlo jakog djelovawa. Nije dopušteno da farmaceutski tehničar izdaje gotove lijekove u depou apoteke. Član 39. Tokom pružawa apotekarskih usluga pacijentu, magistar farmacije uskratiće: –izdavanje lijeka ili medicinskog sredstva za koje stručno procijeni da bi mogli ugroziti zdravlje pacijenta, –izdavanje lijeka ili medicinskog sredstva u slučaju neispravne medicinske dokumentacije. Član 40. Magistar farmacije i farmaceutski tehničar sve što sazna o zdravstvenom stanju pacijenta mora čuvati kao profesionalnu tajnu i ne smije je odati. Izuzetno, radi zdravstvene zaštite pacijenta ili njegove okoline, magistar farmacije može dati informacije o zdravstvenom stanju pacijenta uz odobrenje pacijenta, roditelja ili zakonskog zastupnika za maloljetnog pacijenta odnosno staratelja za punoljetnog pacijenta lišenog poslovne sposobnosti. Dužnosti čuvawa profesionalne tajne, magistra farmacije i farmaceutskog tehničara, primjenjuje se i u slučajevima kada budu pozvani u svojstvu svjedoka u krivičnom i parničnom postupku, na način i pod uslovma predviđenim propisima o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, kao i propisima o parničnom postupku. VI. KOMORA Član 41. Radi očuvawa i zaštite interesa svoje profesije, zadovoljavawa svojih stručnih i ličnih potreba, obezbjeđewa uslova za organizovan nastup prema državnim organima, udružewima, zdravstvenim ustanovama, proizvođačima i dobavljačima lijekova i medicinskih sredstava, kao i zaštiti zdravlja građana, magistri farmacije i farmaceutski tehničari obavezno se udružuju u komore, kao strukovna udružewa, a saglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti. Član 42. Na organizaciju i djelokrug rada komora iz člana 41. ovog zakona, shodno se primjenjuju i propisi o zdravstvenoj zaštiti. VII. DOSTUPNOST I KONTINUITET U SNABDIJEVAWU LIJEKOVIMA Član 43. Radi omogućavawa osnovne zaštite zdravlja stanovništva u oblasti lijekova, apoteke zdravstvene ustanove i wihovi ogranci i depoi, te apoteke u privatnoj praksi dužni su s ciljem osigurawa dostupnosti lijekova građanima, stalno imati na raspolaganju utvrđene količine esencijalnih lijekova potrebne za redovnu jednomjesečnu zalihu. Član 44. Snabdijevanje lijekovima koji se koriste na teret sredstava Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine obavlja se u skladu sa Listom lijekova Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, koju na prijedlog federalnog ministra, utvrđuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Lijekovi sa popisa lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti u Bosni i Hercegovini koji utvrđuje Savjet ministara Bosne i Hercegovine u skladu sa članom 83. državnog Zakona, čine minimun lijekova koji ulaze u sastav liste lijekova iz stava 1. ovog člana. Bliži kriteriji za izbor lijekova, postupak i način izrade liste lijekova iz stava 1. ovog člana, kao i korištenje lijekova iz stava 1. ovog člana utvrđuje se propisom federalnog ministra. VIII. PROPISIVAWE I IZDAVAWE LIJEKOVA Član 45. Lijekovi se propisuju i izdaju na recept odnosno bez recepta, u zavisnosti od režima izdavawa lijeka utvrđenog u dozvoli za stavljanje lijeka u promet izdatoj od Agencije saglasno odredbama državnog Zakona, te propisima donijetim na osnovu tog zakona. Zabranjeno je nuđenje neposredne ili posredne materijalne koristi licu koje propisuje ili izdaje lijek. Propisom federalnog ministra bliže se utvrđuju uslovi o propisivanju i izdavanju lijekova u prometu na malo. Član 46. Lijekove na recept propisuje ovlašteni doktor med i cine, doktor stomatologije, odnosno porodični doktor, kao i specijalisti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Član 47. Lijekovi se izdaju u apotekama, ograncima apoteke i depoima apoteke. U depoima apoteke mogu se izdavati samo gotovi lijekovi, osim gotovih lijekova koji sadrže opojne droge i psihotropne tvari. Lijekove u apotekama, ograncima apoteke i depoima apoteke izdaju ovlašteni magistri farmacije. IX. EVIDENCIJE, DOKUMENTACIJA I STRUČ NA LITERATURA U APOTECI Član 48. Evidencije u apoteci vode se upisivanjem podataka u dokumentaciju apoteke i druge oblike materijalnih i finansijskih evidencija određenih pozitivnim propisima. Dokumentacija apoteke (u daqnjem tekstu: dokumentacija) mora biti ažurna, ovjerena i dostupna organima stručnog nadzora i ovlaštenim licima. Dokumentacija se može voditi ručno ili elektronski. Ako se dokumentacija vodi elektronski, mora se obezbijediti propisano arhiviranje dokumentacije i njeno čuvanje prema propisanim rokovima. Član 49. Apoteka i njena organizaciona jedinica moraju imati slijedeću stručnu literaturu: –farmakopeju (jednu od trenutno važećih), –formule magistrales, –važeći registar gotovih lijekova za teritoriju Bosne i Hercegovine izdat od nadležnog organa, –priručnik dobre apotekarske prakse, –farmakoterapijski priručnik, –synonima pharmaceutica. Osim stručne lit er a ture iz stava 1. ovog člana, preporučuju se i slijedeće stručne kwige: –The Ex tra Pharmacopea, Martindale, –Prac tice of Phar macy, Remington-s, –Rote liste. Član 50. Obavezna dokumentacija je: –sertifikati od veleprometnika o izvršenim ispitivawima supstanci za galenske i magistralne lijekove u apoteci, –kwiga evidencije o prijemu i izdavanju opojnih droga, –kwiga prometa otrova, –protokol laboratorijskog rada, –evidencija o magistralnim lijekovima koji se pripremaju od ljekovitih supstanci jakog i vrlo jakog djelovawa, –evidencija o nabavkama i o potrošwi lijekova. Izuzetno od stava 1. ovog člana, u depou apoteke se vodi samo evidencija o potrošwi lijekova. Način praćewa potrošnje lijekova bliže se uređuje propisom federalnog ministra. Član 51. Kwiga evidencije o prijemu i izdavanju opojnih droga mora sadržavati: a)redni broj evidencije; b)naziv lijeka koji sadrži opojnu drogu i naziv i sjedište proizvođača lijeka koji sadrži opojnu drogu; c)farmaceutski oblik i pakovanje lijeka koji sadrži opojnu drogu (za magistralne lijekove koji sadrže opojnu drogu: gram, mililitar i sl.); d)naziv, adresa, broj i datum fakture dobavljača- veleprometnika lijeka koji sadrži opojnu drogu; e)količinu primljenih lijekova koji sadrže opojne droge (broj pakovawa, a za magistralne lijekove koji sadrže opojne droge: gram, mililitar i sl.); f)količinu izdatih lijekova koji sadrže opojne droge (broj pakovawa, a za magistralne lijekove: gram, mililitar i sl.); g)trenutno stanje opojne droge na lageru apoteke (broj pakovawa, a za magistralne lijekove koji sadrže opojne droge: gram, mililitar i sl.); h)naziv, sjedište i adresa zdravstvene ustanove u kojoj su propisani lijekovi koji sadrže opojne droge; i)prezime, ime oca i ime lica kome je propisan lijek koji sadrži opojnu drogu; j)prezime, ime oca, ime lica i adresa lica kome je izdan lijek koji sadrži opojnu drogu uz broj lične karte; k)šifra dijagnoze (bolesti) iz recepta, broj protokola, datum propisivawa i izdavawa lijeka koji sadrži opojnu drogu; l)ime i prezime zdravstvenog radnika koji je propisao lijek koji sadrži opojnu drogu; m)ime i prezime zdravstvenog radnika koji je izdao lijek koji sadrži opojnu drogu; n)ime i prezime zdravstvenog radnika koji je aplicirao lijek koji sadrži opojnu drogu. Evidencije iz stava 1. ovog člana vode se ručno. Član 52. Otrovi se mogu stavljati u promet samo u originalnom pakovanju proizvođača, u količinama prilagođenim potrebama korisnika. Kwiga prometa otrova mora sadržavati propisane podatke i to: a)ime i generički naziv otrova; b)količinu nabavljenog otrova; c)datum proizvodnje i broj serije; d)naziv dobavljača i datum nabavke i e)evidenciju o kupcima otrova. Evidencija o kupcima otrova u kwizi prometa otrova mora sadržavati propisane podatke i to: a)naziv kupca - pravnog lica, odnosno ime i prezime kupca - fizičkog lica; b)ukoliko je otrov izdat fizičkom licu, broj njegove lične karte; c)naziv i količinu izdanog otrova; d)svrhu za koju se otrov nabavlja; e)potpis lica koje je preuzelo otrov. Evidencije iz st. 1. i 2. ovog člana vode se ručno. Član 53. Protokol laboratorijskog rada mora sadržavati slijedeće podatke: a)datum izrade; b)naziv i količinu pripravka; c)količinu upotrijebljenih supstanci; d)cijenu izrađenog pripravka (cijene hemikalija, ambalaže i cijena rada); e)stručna literatura po kojoj je pripravak pripremljen, ili magistralni Rp.; F)potpis lica koje je pripravak izradilo. X. ZAKUP APOTEKE Član 54. Apoteka zdravstvena ustanova može dio svojih kapaciteta (prostora i opreme) izdati u zakup, ukoliko to ne remeti obavljanje njene registrovane djelatnosti. Na zakup apoteke iz stava 1. ovog člana shodno se primjenjuju odredbe propisa o zdravstvenoj zaštiti. XI. RADNO VRIJEME Član 55. Radno vrijeme organizacionih oblika apoteke iz člana 3. ovog zakona u kojima se obavlja apotekarska djelatnost mora biti minimalni broj sati sedmično saglasno propisima o radu. Radno vrijeme iz stava 1. ovog člana mora biti prilagođeno potrebama stanovništva u pogledu dostupnosti lijekova i kontinuiranog snabdijevawa. Kantonalno ministarstvo, saglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti, a u saradwi sa nadležnom komorom, propisuje za područje kantona: –početak, završetak i raspored radnog vremena apoteka, –način obavještavawa javnosti o dežurnoj, odnosno pripravnoj apoteci ili njenoj organizacionoj jedinici. Član 56. U sredinama koje imaju organizovanu kontinuiranu zdravstvenu zaštitu (hitna pomoć) najmanje jedna apotekarska organizaciona jedinica mora organizovati dežurstvo u trajanju 00-24 sata radnim danima, u noćnim časovima, subotom i nedjeqom i u vrijeme praznika. Radno vrijeme i informacija o organizacionoj jedinici koja obavlja dežurstvo i pripravnost mora biti istaknuto na vidnom mjestu lako uočqivom za korisnika. U ostalim sredinama, koji nemaju organizovanu kontinu - iranu zdravstvenu zaštitu iz stava 1. ovog člana, obavezno je organizovanje pripravnosti u najmanje jednoj apotekarskoj organizacionoj jedinici. Magistar farmacije mora biti prisutan u apoteci tokom cijelog radnog vremena. XII. NADZOR Član 57. Nadzor nad radom apoteka i apotekarskih radnika obuhvata: –unutrašwi nadzor, –farmaceutsko-inspekcijski nadzor. Pored nadzora iz stava 1. ovog člana, u apotekama se može sprovoditi provjera kvaliteta i bezbjednosti apotekarskih usluga, u postupku akreditacije, od strane vawskog tima ovlaštenih ocjewivača kvaliteta, saglasno propisima o sistemu poboqšawa kvaliteta, bezbjednosti i akreditaciji u zdravstvu. Unutrašwi nadzor Član 58. Apoteka kao zdravstvena ustanova obavezno sprovodi unutrašwi nadzor nad radom svojih organizacionih jedinica i apotekarskih radnika. Za stručni rad apoteke iz stava 1. ovog člana odgovoran je direktor. Na unutrašwi nadzor iz stava 1. ovog člana shodno se primjenjuju propisi o zdravstvenoj zaštiti. Farmaceutsko-inspekcijski nadzor Član 59. Farmaceutsko-inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona sprovodi kantonalna i federalna farmaceutska inspekcija. Poslove iz stava 1. ovog člana obavljaju kantonalni i federalni farmaceutski inspektori (u daqnjem tekstu: farmaceutski inspektori). Farmaceutski inspektor obavlja farmaceutskoinspek - cij ski nadzor u prometu lijekova i medicinskih sredstava na malo. Poslove federalnog i kantonalnog farmaceutskog inspektora može obavljati lice s visokom stručnom spremom farmaceutske struke, položenim stručnim ispitom, tri godine radnog iskustva u struci, te položenim posebnim stručnim ispitom za farmaceutskog inspektora. Pro gram polagawa posebnog stručnog ispita za farmaceutske inspektore, sastav ispitne komisije i način polagawa ispita, propisuje federalni ministar. Član 60. Farmaceutska inspekcija, pored poslova, utvrđenih propisom o inspekcijama u Federaciji, obavlja i slijedeće: –prati i proučava obavljanje apotekarske djelatno sti i poduzima mjere za njeno kvalitetno obavljanje, –nadzire zakonitost rada apoteka i apotekarskih radnika u obavljanju apotekarske djelatnosti, –poduzima preventivne aktivnosti u ciqu sprečavawa nastupawa štetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provedbi ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona, –razmatra podneske pravnih i fizičkih lica koji su vezani za utvrđenu nadležnost ove inspekcije, te o poduzetim radwama i mjerama pisano obavještava podnosioca. Član 61. U obavljanju farmaceutsko-inspekcijskih poslova u oblasti prometa lijekova na malo i medicinskih sredstava, kantonalni farmaceutski inspektor, ima pravo i obavezu predložiti pokretanje prekršajnog postupka, odnosno pravo i obavezu naložiti, odnosno preduzeti slijedeće mjere: 1.zabraniti poslovanje apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, bolničkoj apoteci i apoteci u privatnoj praksi, te specijalizovanoj trgovini za promet medicinskih sredstava na malo koji svoju organizaciju i rad nisu usaglasili sa odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, u propisanom roku, odnosno koje obavljaju djelatnost bez odobrewa kantonalnog ministarstva i koja nije upisana u Registar verifikovanih apoteka iz člana 23. ovog zakona; 2.zabraniti poslovanje apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, kao i apoteci u privatnoj praksi, ako prilikom izdavawa lijekova ne poštuje režim izdavawa lijeka utvrđen u dozvoli o stavljaju lijeka u promet; 3.zabraniti promet galenskim i magistralnim lijekovima u apoteci u privatnoj praksi, ako se isti stavljaju u promet u drugim apotekama; 4.zabraniti promet lijekova i medicinskih sredstava koji su stavljeni u promet suprotno odredbama državnog Zakona i propisima donesenim na osnovu tog zakona; 5.zabraniti promet neispravnih lijekova i medicinskih sredstava koja nisu za upotrebu, te narediti wihovo propisno uništavanje ili zbriwavanje; 6.narediti privremeno povlačenje lijeka iz prometa, odnosno određene serije lijeka za koji postoji sumwa da ne odgovara propisanom kvalitetu, dok to konačno ne utvrdi Agencija; 7.zabraniti promet lijeka ili određene serije lijeka odnosno medicinskog sredstva u slučajevima označavawa istog suprotno odredbama državnog Zakona i propisima donesenim na osnovu tog zakona; 8.privremeno zabraniti promet medicinskog sredstva koje ne odgovara propisanim uslovima ili u drugim slučajevima predviđenim državnim Zakonom; 9.izvršiti uzorkovanje lijeka odnosno medicinskog sredstva zbog obavljanja kontrole kvaliteta odnosno provođewa postupka ocjene njegove usaglašenosti s propisanim zahtjevima saglasno državnom Zakonu i propisima donesenim na osnovu tog zakona; 10.oduzeti lijekove i medicinska sredstva koja proizvode ili prometuju pravno lice bez odobrewa za rad koje je izdala Agencija, odnosno fizičko lice bez odobrewa za rad nadležnog organa, odnosno prevoze bez uredne popratne dokumentacije; 11.zabraniti poslovanje apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, kao i apoteci u privatnoj praksi koje nabavlja lijekove i medicinska sredstva od proizvođača i veleprometnika koji nisu upisani u registar Agencije; 12.zabraniti poslovanje apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, kao i apoteci u privatnoj praksi koja umjesto magistra farmacije ili diplomiranog farmaceuta i farmaceutskog tehničara upošljava na wihovom radnom mjestu lica drugog zdravstvenog usmjerewa; 13.zabraniti poslovanje depou apoteke u kojem gotove lijekove izdaje farmaceutski tehničar; 14.narediti osiguranje uslova za postupanje sa lijekovima, pravnim i fizičkim licima, stručnim institucijama i organima iz člana 29. ovog zakona, koji u sklopu svoje djelatnosti dođu u posjed lijeka odnosno osiguranje uslova u zdravstvenim ustanovama za primjenu lijekova saglasno članu 26. ovog zakona; 15.zabraniti primjenu lijekova i medicinskih sredstava nabavljenih iz humanitarne pomoći ukoliko nisu ispunjeni uslovi iz člana 27. ovog zakona; 16.zabraniti poslovanje apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, kao i apoteci u privatnoj praksi ukoliko na licu mjesta, u vrijeme obavljanja farmaceutsko-inspekcijskog nadzora, ne zatekne magistra farmacije; 17.zabraniti rad fizičkom licu koje nije ovlašteno da rukuje s lijekovima, te apotekarskom radniku koji izdaje lijekove suprotno utvrđenom režimu izdavawa lijekova; 18.narediti otklawanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka u određenom roku; 19.zabraniti provođenje radwi koje su suprotne odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona; 20.narediti preduzimanje i drugih mjera za koje je ovlašten ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. U slučaju kada farmaceutski inspektor utvrdi stručne propuste apotekarskog radnika ili povrede načela etike i apotekarske deontologije ustupa predmet na postupanje nadležnoj komori. Farmaceutski inspektor mjere iz stava 1. ovog člana utvrđuje rješenjem protiv kojeg se može izjaviti žalba na način i u rokovima predviđenim propisima o inspekcijama u Federaciji. Član 62. Farmaceutski inspektor može prilikom obavljanja farmaceutsko-inspekcijskih poslova izdati i usmeno rješenje za izvršenje određenih mjera osigurawa: 1)kada opasnost za zdravlje ili život qudi zahtijeva da se određena mjera osigurawa preduzme odmah, bez odgađawa; 2)kada postoji opasnost od prikrivawa, zamjene ili uništewa dokaza, ako se mjera osigurawa ne preduzme odmah. Farmaceutski inspektor može narediti izvršenje usmenog rješewa odmah. Žalba ne odlaže izvršenje rješewa iz stava 1. ovog člana. Usmeno rješenje mora se unijeti u zapisnik o obavljenom farmaceutsko-inspekcijskom nadzoru. Farmaceutski inspektor je obavezan izdati pisani otpravak rješewa u roku od osam dana od dana upisa izrečene mjere u zapisnik o obavljenom farmaceutsko-inspekcijskom nadzoru. Član 63. Federalni farmaceutski inspektor obavlja slijedeće poslove i zadatke: –koordinira odnos između farmaceutske inspekcije Agencije i kantonalne farmaceutske inspekcije, –obavlja farmaceutsko-inspekcijski nadzor u prometu lijekova i medicinskih sredstava na malo na teritoriju cijele Federacije saglasno propisima o inspekcijama u Federaciji, –pruža stručnu pomoć kantonalnom farmaceutskom inspektoru, –brine o stručnom osposobljavanju farmaceutske inspekcije. Član 64. Na rad farmaceutskih inspektora u pogledu vođewa farmaceutsko-inspekcijskog nadzora primjenjuju se propisi o upravnom postupku i propisi o upravi kantona odnosno Federacije, kao i propisi o inspekcijama u Federaciji. XIII. KAZNENE ODREDBE Član 65. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 15.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice ako: 1.obavlja apotekarsku djelatnost odnosno promet medicinskih sredstava, a ne ispuwava uslove propisane ovim zakonom (čl. 12. i 24.); 2.stavi u promet lijek koji nema dozvolu za promet izdatu od strane Agencije, izuzev ako se ne radi o lijeku koji se interventno uvozi, odnosno stavi u promet lijek kojem je dozvola za stavljanje lijeka u promet ukinuta (član 8. i član 25. alineja dva); 3.u pogledu načina i mjesta izdavawa lijeka, izda lijek suprotno dozvoli o stavljanju lijeka u promet, odnosno režimu izdavawa lijeka (član 25. alineja tri i član 45.); 4.stavi u promet neispravan lijek ili medicinsko sredstvo (član 25. alineja četiri); 5.izrađuje i stavlja u promet magistralne i galenske lijekove protivno odredbama ovog Zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona (član 16. i član 25. alineja 11.); 6.stavi u promet na malo lijek ili medicinsko sredstvo koje nije nabavljeno od proizvođača odnosno veleprometnika lijekova odnosno medicinskih sredstava u skladu sa državnim Zakonom (član 25. al. 10. i 11.); 7.se prekorači visina maloprodajne marže lijeka, kao i ako se prekorače referalne cijene lijeka (član 25. alineja devet); 8.ne obezbijedi magistra farmacije odnosno na radnom mjestu magistra farmacije upošljava lica drugog zdravstvenog usmjerewa (član 25. alineja 13. i član 36. stav 2.); 9.ne postupi, odnosno postupi protivno rješenju farmaceutskog inspektora (čl. 61. i 62.). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500 KM i magistar farmacije koji obavlja privatnu praksu. Za prekršaj iz stava 1. tač. 1, 4, 6. i 9. ovog člana kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500 KM i vlasnik specijalizovane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Pored novčane kazne, počiniocu prekršaja iz stava 1. ovog člana može se izreći zabrana vršewa djelatnosti u periodu do šest mjeseci, a s ciljem sprečavawa budućeg činjenja prekršaja. Član 66. Novčanom kaznom u iznosu od 7.500 do 13.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice ako: 1.ne vodi propisane evidencije, dokumentaciju saglasno ovom zakonu i ne podnosi izvještaj o tome nadležnom organu (član 25. alineja 14., član 28. alineja 7. i čl. 48. do 53.); 2.prometuje lijekovima i medicinskim sredstvima humanitarnog porijekla suprotno odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona (član 27.); 3.ne obezbijedi potrebne uslove u zdravstvenoj ustanovi prilikom primjene lijekova (član 25.); 4.ne vrši zbriwavanje farmaceutskog otpada, kao i medicinskih sredstava koja nisu za upotrebu u skladu sa odredbama ovog zakona (član 25. alineja osam i član 28. alineja pet); 5.ne obavlja izvršenje ostalih obaveza predviđenih u čl. 25. i 28. ovog zakona; 6.omogući samostalan rad apotekarskom radniku koji ne ispuwava uslove propisane ovim zakonom (član 33.); 7.ne omogući obavljanje farmaceutsko-inspekcijskog nadzora farmaceutskom inspektoru odnosno izuzimanje potrebne količine lijekova i medicinskih sredstava za potrebe kontrole kvaliteta (član 25. alineja sedam i član 28. alineja četiri); 8.stavi lijekove u promet na malo putem Interneta (član 37. stav 4.). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 2.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.200 KM i magistar farmacije koji obavlja privatnu praksu. Za prekršaj iz stava 1. tač. 1., 4., 5., 6. i 7. ovog člana kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.200 KM i vlasnik specijalizovane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Pored novčane kazne, počiniocu prekršaja iz stava 1. ovog člana može se izreći zabrana vršewa djelatnosti u periodu do šest mjeseci, a s ciljem sprečavawa budućeg činjenja prekršaja. Član 67. Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice, stručna institucija i tijelo koje u okviru svoje djelatnosti, dođe u posjed lijeka te propusti rukovati lijekom u skladu sa uputstvom naručioca usluge s ciljem sprečavawa promjene kvaliteta lijeka, odnosno sprečavawa njegove zloupotrebe (član 29.). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.800 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Član 68. Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.500 KM kazniće se za prekršaj apotekarski radnik ako ga farmaceutski inspektor zatekne: 1.da neovlašteno rukuje lijekovima, te radnik koji izdaje lijekove u apoteci suprotno utvrđenom režimu izdavawa lijekova, magistralnih i galenskih lijekova (član 38. stav 2, član 45. stav 1, član 47. stav 3.); 2.da radi bez položenog stručnog ispita odnosno bez licence (član 34.); 3.stavi lijekove u promet na malo putem Interneta (član 37. stav 4.); 4.izda lijek ili medicinsko sredstvo u slučaju neispravne medicinske dokumentacije (član 39. alineja dva); 5.povrijedi pravila čuvawa profesionalne tajne (član 40.); 6.ostvari neposrednu ili posrednu materijalnu korist od lica kojem izdaje lijek (član 45. stav 2.); 7.u provođenju mjera i radwi suprotnih zakonu. Član 69. Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500 KM kazniće se za prekršaj fizičko lice ako ga farmaceutski inspektor zatekne: 1.da bez odobrewa nadležnog organa prometuje lijekovima na malo i bez dokaza o wihovom porijeklu; 2.oglašava prodaju lijekova na malo u javnosti suprotno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima. XIV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 70. U roku od 12 mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona federalni ministar donijeće provedbene propise na osnovu ovog zakona kojima se reguliše slijedeće: –dobru apotekarsku praksu (član 4. stav 3), –uslovi i načini uvoza lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet (član 8. stav 4.), –bliži uslovi u pogledu prostora, opreme i kadra, kao i kriterije za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u apotekama zdravstvenim ustanovama i apotekama u privatnoj praksi (član 12. stav 4.), –bliži uslovi prostora, opreme i kadra koje moraju ispuwavati galenske laboratorije, kao i način i postupak wihove verifikacije (član 16. stav 7.), –bliži uslovi prostora, opreme i kadra koje moraju ispuwavati bolničke apoteke, kao i način i postupak wihove verifikacije (član 17. stav 6.), –sadržaj i način vođewa registra (član 23. stav 4.), –bliži uslovi prostora, opreme i kadra za specijalizovane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo (član 24. stav 5.), –bliži kriteriji za izbor lijekova koji se mogu koristiti na teret sredstava Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, postupak i način izrade liste lijekova, kao i korištenje lijekova (član 44. stav 3.), –uslove o propisivanju i izdavanju lijekova u prometu na malo (član 45. stav 3.), –način praćewa potrošnje lijekova (član 50. stav 3.), –pro gram polagawa posebnog stručnog ispita za farmaceutske inspektore, sastav ispitne komisije i način polagawa ispita (član 59. stav 5.). U roku od 12 mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona kantonalni ministar donijeće provedbeni propis kojim se reguliše sadržaj i način vođewa registra iz člana 23. stav 2. ovog zakona. Propisi iz stava 1. ovog člana sadržavaće odredbe koje garantuju jednake mogućnosti, zabranjuju diskriminaciju na osnovu pola, i osiguravaju da podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju budu razvrstani po polu. Do donošewa propisa iz stava 1. ovog člana, osim odredbi koje su suprotne ovom zakonu, primjewivaće se provedbeni propisi iz oblasti lijekova koji su regulisali promet na malo i primjewivali se na teritoriji Federacije do dana stupawa na snagu ovog zakona. Član 71. Postojeće apoteke zdravstvene ustanove odnosno apoteke u privatnoj praksi, kao i specijalizovane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo dužne su uskladiti svoju organizaciju i poslovanje s odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, u roku od 16 mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. Član 72. Uslov predviđen za obavljanje djelatnosti u apotekama kao zdravstvenim ustanovama iz člana 12. stav 1. tačka 4. ovog zakona primjewivaće se nakon što AKAZ definiše sistem bezbjednosnih standarda u zdravstvenim ustanovama, te otpočne obavljati kontinuirano praćenje i procjenu bezbjednosnih standarda u zdravstvenim ustanovama, što ukqučuje i izdavanje sertifikata o zadovoljenju standarda bezbjednosti. AKAZ je dužan definisati bezbjedonosne standarde u zdravstvenim ustanovama u roku od 12 mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. Član 73. Danom stupawa na snagu ovog zakona prestaju važiti odredbe Zakona o lijekovima ("Službene novine Federacije BiH", br. 51/01 i 29/05), u dijelu prometa lijekovima na malo, izuzev podzakonskih akata donijetih na osnovu tog zakona i to: 1.Pravilnik o stručnom ispitu za farmaceutskog inspektora ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/02); 2.Pravilnik o određivanju visine veleprodajne i maloprodajne marže lijekova ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02, 50/02, 15/06 i 9/08); 3.Pravilnik o ispuwavanju uslova prostora, opreme i kadra za čuvanje lijekova u zdravstvenim ustanovama ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/03); 4.Pravilnik o načinu propisivawa i izdavawa lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/08), 5.Pravilnik o medicinskim pomagalima ("Službene novine Federacije BiH", br. 58/06 i 24/07), u dijelu koji se odnosi na promet medicinskim pomagalima na malo. Član 74. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O APOTEKARSKOJ DJELATNOSTI Proglašava se Zakon o apotekarskoj djelatnosti koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 25. maja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 22. juna 2010. godine. Broj 01-02-361/10 8. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Krišto, s. r. ZAKON O APOTEKARSKO J DJELATNOSTI I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim zakonom uređuje se način organizovanja i provođenja apotekarske djelatnosti, kao dijela zdravstvene zaštite, koja se obavlja na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) pod uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 58/08) (u daljnjem tekstu: državni Zakon) i propisima donijetim na osnovu tog zakona. Na organizovanje i provođenje apotekarske djelatnosti iz stava 1. ovog člana shodno se primjenjuju i propisi o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno. Član 2. Ovaj zakon i na osnovu njega donijeti propisi podrazumijevaju jednak i ravnopravan odnos oba spola, bez obzira na gramatički rod u kom su u ovom zakonu navedena lica koja mogu biti oba spola. II. APOTEKARSKA DJELATNOST Član 3. Apotekarska djelatnost je dio zdravstvene djelatnosti od interesa za Federaciju koja se obavlja na svim nivoima zdravstvene zaštite i koja osigurava snabdijevanje stanovništva, zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu lijekovima i medicinskim sredstvima. Apotekarska djelatnost iz stava 1. ovog člana obavlja se u slijedećim organizacionim oblicima: –apotekama zdravstvenim ustanovama, u svim oblicima svojine, i njihovim ograncima i depoima, –bolničkim apotekama, –apotekama u privatnoj praksi. Primjena lijekova u zdravstvenim ustanovama, i to ambulantama primarne zaštite, bolničkim odjelima, kao i drugim zdravstvenim ustanovama koje koriste lijekove neophodne za tretman pacijenata u skladu sa djelatnošću zdravstvene ustanove mora biti usklađena sa odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. Obavljanje apotekarske djelatnosti zabranjeno je u samostalnim trgovačkim radnjama. Član 4. Pod apotekarskom djelatnošću iz člana 3. ovog zakona, osim snabdijevanja lijekovima i medicinskim sredstvima, podrazu - mijeva se: 1.snabdijevanje herbalnim lijekovima i herbalnim supstancama; 2.snabdijevanje homeopatskim lijekovima; 3.izrada i snabdijevanje magistralnim i galenskim lijekovima; 4.snabdijevanje dječjom hranom i dječijom opremom, kao i dijetetskim proizvodima; 5.snabdijevanje kozmetičkim i drugim sredstvima za njegu i očuvanje zdravlja; 6.savjetovanje u vezi pravilne primjene lijekova, medicinskih sredstava, herbalnih i homeopatskih lijekova, kozmetičkih i dijetetskih proizvoda; 7.pružanje dodatnih usluga u svrhu provođenja preventivnih mjera za očuvanje i zaštitu zdravlja stanovništva, a koje podrazumijevaju mjerenja određenih parametara koje pacijenti mogu i samostalno odrediti u postupku samokontrole, pri čemu ove usluge imaju savjetodavni karakter i ne pružaju se u svrhu postavljanja dijagnoze kao što su mjerenje šećera u krvi, krvnog pritiska, težine i sl. Apotekarska djelatnost obavlja se u skladu sa dobrom apotekarskom praksom koja predstavlja sistem smjernica za osiguranje kvaliteta usluga koje se pružaju u apoteci. Dobru apotekarsku praksu iz stava 2. ovog člana propisuje federalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar), uz prethodno pribavljeno mišljenje farmaceutske komore. Član 5. Za pojmove upotrijebljene u ovom zakonu shodno se primjenjuju značenja istih utvrđenih članom 2. državnog Zakona. Osim izraza utvrđenih članom 2. državnog Zakona, izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedeća značenja: a)apoteka zdravstvena ustanova je organizacioni oblik koji ispunjava uslove za nabavku, čuvanje i izdavanje gotovih lijekova i medicinskih sredstava, izradu i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova i ostalih proizvoda iz člana 4. ovog zakona; b)ogranak apoteke je organizaciona jedinica apoteke koji ispunjava uslove za izdavanje gotovih lijekova i medicinskih sredstava, izradu i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova i ostalih proizvoda iz člana 4. ovog zakona; c)depo je organizaciona jedinica apoteke, koji se osniva isključivo na demografski ugroženim područjima i u kome se izdaju gotovi lijekovi, izuzev lijekova koji sadrže opojne droge i izrade galenskih i magistralnih lijekova; d)bolnička apoteka je dio zdravstvene ustanove na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite koja vrši snabdijevanje lijekovima za potrebe zdravstvenih ustanova u kojima je osnovana, a s ciljem liječenja pacijenata i osiguranja racionalne i efikasne farmakoterapije; e)galenska laboratorija je laboratorija u kojoj se izrađuju galenski lijekovi prema važećoj farmakopeji i drugim magistralnim propisima, a koji su namijenjeni za izdavanje isključivo u apoteci kao zdravstvenoj ustanovi u čijem se sastavu nalazi ta galenska laboratorija; f)licenca je javna isprava koju izdaje farmaceutska komora, odnosno druga nadležna komora, na osnovu koje magistar farmacije, odnosno farmaceutski tehničar stiče pravo za samostalno obavljanje apotekarske djelatnosti; g)recept je javna isprava propisanog oblika i sadržaja koji mogu propisati samo ovlašteni doktori medicine i doktori stomatologije odnosno porodični doktori u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te ovlašteni specijalisti doktori medicine i doktori stomatologije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kao i ovlašteni specijalisti u hitnoj medicinskoj pomoći, koji posjeduju licencu za obavljanje profesionalne djelatnosti; h)interventni uvoz je uvoz lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet izdatu od Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) i koji se uvoze, saglasno državnom Zakonu, u slučajevima: hitnog uvoza za potrebe pojedinačnog liječenja, na prijedlog zdravstvene ustanove; hitnog potrebnog uvoza ograničenih količina lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet, a nužni su za zaštitu zdravlja stanovništva, na prijedlog zdravstvene ustanove; hitnog uvoza lijeka humanitarnog porijekla i uvoza lijekova potrebnih za naučnoistraživački rad; i)dežurstvo je poseban oblik rada magistra farmacije u zdravstvenoj ustanovi poslije isteka redovnog radnog vremena; j)pripravnost je poseban oblik rada, kada magistar farmacije ne mora biti u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi pružanja hitne apotekarske usluge i k)farmaceutski otpad je otpad koji nastaje u obavljanju apotekarske djelatnosti i koji je kategorisan prema kategorijama iz kataloga farmaceutskog otpada. Član 6. U obavljanju apotekarske djelatnosti magistri farmacije, u saradnji s drugim zdravstvenim radnicima, provode apotekarsku zdravstvenu zaštitu u cilju postizanja boljih farmakoterapijskih efekata i promocije racionalne upotrebe lijekova, te aktivno učestvuju u sprječavanju bolesti i zaštiti zdravlja. Apotekarska zdravstvena zaštita iz stava 1. ovog člana obuhvata: –unapređivanje farmakoterapijskih postupaka i postizanje terapijskih ciljeva, –unapređenje racionalnog i ekonomičnog propisivanja lijekova i pravilne upotrebe, –praćenje, preduzimanje mjera za izbjegavanje ili smanjivanje nuspojava lijekova i medicinskih sredstava, –izbjegavanje interakcija, terapijskog dupliciranja ili pojave alergija, –poboljšanje efekta kliničkog liječenja, –provođenje preventivnih mjera očuvanja i zaštite zdravlja iz člana 4. tačka 7. ovog zakona, u skladu sa medicinskom doktrinom, –ostvarivanje saradnje sa drugim zdravstvenim radnicima, posebno liječnicima, –obavljanje i drugih poslova i zadataka utvrđenih propisima donijetim na osnovu ovog zakona, kao i poslova i zadataka utvrđenih državnim Zakonom, te propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju. Član 7. Pod snabdijevanjem lijekovima podrazumijeva se promet lijekovima na malo koji obuhvata naručivanje, čuvanje pod propisanim režimom, izdavanje i distribuciju lijekova na recept i bez recepta, kao i izradu, ispitivanje i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova. Pod prometom lijekova na malo u smislu stava 1. ovog člana, podrazumijeva se i primjena lijekova u zdravstvenim ustanovama, i to ambulantama primarne zdravstvene zaštite, bolničkim odjelima, kao i u drugim zdravstvenim ustanovama iz člana 3. stav 3. ovog zakona. Ambulante, bolnički odjeli i druge zdravstvene ustanove iz stava 2. ovog člana snabdijevaju se lijekovima i medicinskim sredstvima preko apoteka odnosno bolničkih apoteka. Nije dopušten promet lijekovima na malo izvan organizacionih oblika utvrđenih u članu 3. st. 2. i 3. ovog zakona. Član 8. Lijek koji se nalazi u prometu mora imati dozvolu za stavljanje lijeka u promet izdatu od Agencije saglasno državnom Zakonu. Lijek koji se nalazi u prometu mora biti označen na vanjskom odnosno unutrašnjem pakovanju saglasno odredbama državnog Zakona. Izuzetno, od stava 1. ovog člana, može se prometovati i lijekom koji nema dozvolu za stavljanje lijeka u promet izdatu od Agencije, ako se predmetni lijek nabavlja u slučajevima interventnog uvoza. Uslovi i načini uvoza lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet bliže se određuju pravilnikom federalnog ministra. Član 9. Pod snabdijevanjem medicinskim sredstvima podrazu - mijeva se promet medicinskih sredstava na malo koje obuhvata naručivanje, čuvanje pod propisanim uslovima i izdavanje medicinskih sredstava i koje se obavlja u apotekama, ograncima apoteka, depoima, bolničkim apotekama, apotekama u privatnoj praksi i specijalizovanim trgovinama za promet medicinskih sredstava na malo. Izuzetno, od stava 1. ovog člana, u bolničkim apotekama vrši se nabavka, čuvanje i izdavanje medicinskih sredstava za potrebe pacijenata u zdravstvenoj ustanovi na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite. Član 10. Medicinsko sredstvo koje se nalazi u prometu na malo mora ispunjavati opšte i posebne zahtjeve, imati certifikat o usklađenosti i oznaku o usklađenosti u smislu odredbi državnog Zakona. III. OSNIVANJE I ORGANIZOVANJE APOTEKARSKE DJELATNOSTI Apoteka zdravstvena ustanova Član 11. Apoteku zdravstvenu ustanovu može osnovati općina, kanton, domaće i strano fizičko, odnosno pravno lice u svim oblicima svojine. Kantonalnim propisima može se bliže odrediti osnivanje apoteke kao zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite, saglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti. Član 12. Apoteka zdravstvena ustanova može obavljati apotekarsku djelatnost, ako ispunjava uslove propisane ovim zakonom, i to: 1)ako ima uposlene apotekarske radnike odgovarajućeg stepena stručne spreme, sa položenim stručnim ispitom, a za obavljanje određenih poslova i sa odgovarajućom specijalizacijom; 2)ako ima odgovarajući prostor i opremu za obavljanje apotekarske djelatnosti; 3)ako ima odgovarajuće vrste i količine lijekova i medicinskih sredstava koje su potrebne za kontinuirano pružanje apotekarske djelatnosti; 4)uspostavljen sistem bezbjednosnih standarda s ciljem zaštite pacijenata; 5)uspostavljen sistem upravljanja farmaceutskim otpadom u skladu sa važećim standardima, kao i posebnim propisima koji regulišu ovu oblast; 6)zadovoljene geografske i demografske kriterije. Dvije ili više apoteka zdravstvenih ustanova mogu organizovati zajedničke nemedicinske službe za pravne, ekonomsko-finansijske, tehničke i druge poslove ili ugovoriti obavljanje ovih poslova sa pravnim ili fizičkim licem koje ispunjava uslove predviđene zakonom za obavljanje navedenih djelatnosti i ima odobrenje nadležnog organa. Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: AKAZ) je dužna definisati sistem bezbjednosnih standarda u apotekama kao zdravstvenim ustanovama iz tačke 4) stava 1. ovog člana, te obavljati kontinuirano praćenje i procjenu bezbjednosnih standarda u apotekama zdravstvenim ustanovama i apotekama u privatnoj praksi, što uključuje i izdavanje certifikata o zadovoljenju standarda bezbjednosti. Bliže uslove u pogledu prostora, opreme i kadra, kao i kriterije za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u apotekama zdravstvenim ustanovama i apotekama u privatnoj praksi, iz stava 1. ovog člana pravilnikom utvrđuje federalni ministar. Član 13. Na osnivanje apoteke zdravstvene ustanove, postupak njene verifikacije, privremene zabrane rada, prestanka rada shodno se primjenjuju propisi o zdravstvenoj zaštiti i propisi o ustanovama, ako drugačije nije uređeno ovim zakonom. Član 14. Apoteka zdravstvena ustanova može u svom sastavu organizovati slijedeće organizacione jedinice: ogranak apoteke, depo, galensku laboratoriju. U okviru zdravstvene ustanove na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite može se osnovati bolnička apoteka. Član 15. Ogranak apoteke je organizaciona jedinica apoteke zdravstvene ustanove, koji ispunjava uslove za izdavanje gotovih lijekova i medicinskih sredstava, izradu i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova i ostalih proizvoda iz člana 3. ovog zakona. Depo je organizaciona jedinica apoteke zdravstvene ustanove u kome se izdaju gotovi lijekovi, izuzev lijekova koji sadrže opojne droge i izrade galenskih i magistralnih lijekova i koji se isključivo osniva na demografski ugroženim područjima odnosno u mjestima u kojima postoji potreba za izdavanjem osnovnih lijekova, a ne postoje prostorne i kadrovske mogućnosti za osnivanje apoteke zdravstvene ustanove ili ogranka apoteke. Organizacione jedinice iz st. 1. i 2. ovog člana rade pod stručnim nadzorom apoteke zdravstvene ustanove koja ih je osnovala. Član 16. Apoteka zdravstvena ustanova može osnovati galenski laboratorij kao posebnu organizacionu jedinicu u kojem izrađuju galenske lijekove prema važećoj farmakopeji i drugim magistralnim propisima, principima dobre proizvođačke prakse, dobre laboratorijske prakse i drugim propisima neophodnim za osiguranje kvaliteta, a koji su namijenjeni za izdavanje isključivo u apoteci zdravstvenoj ustanovi i njenim organizacionim jedinicama, u čijem se sastavu nalazi ta galenska laboratorija. Ukoliko se galenski lijekovi proizvedeni u apoteci iz stava 1. ovog člana, stavljaju u promet izvan apoteke zdravstvene ustanove i njenih organizacionih jedinica moraju se ispunjavati uslovi prostora, opreme i kadra za proizvodnju lijekova saglasno državnom Zakonu, a za svaki galenski lijek proizveden na ovaj način, mora se pribaviti dozvola za stavljanje lijeka u promet izdata od Agencije. Apoteka zdravstvena ustanova koja osnuje galenski laboratorij kao posebnu organizacionu jedinicu, mora imati uposlene specijaliste farmaceutske tehnologije i kontrole kvaliteta u punom radnom vremenu. Ispunjenost uslova za rad i osnivanje galenskog laboratorija utvrđuje stručna komisija koju imenuje kantonalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar). Troškove rada stručne komisije iz stava 4. ovog člana snosi podnosilac zahtjeva, a visinu troškova utvrđuje rješenjem kantonalni ministar. Kantonalni ministar rješenjem određuje ispunjenost uslova za osnivanje i rad galenske laboratorije. Bliži uslovi prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati galenske laboratorije, kao i način i postupak njihove verifikacije bliže se određuje propisom federalnog ministra. Bolnička apoteka Član 17. Bolnička apoteka je organizaciona jedinica zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite koja vrši snabdijevanje lijekovima za potrebe zdravstvenih ustanova u kojima je osnovana s ciljem liječenja pacijenata i osiguranja racionalne i efikasne farmakoterapije. Uslovi koje treba ispuniti bolnička apoteka su: –prostoriju za izdavanje lijekova i medicinskih sredstava, –laboratorij za izradu magistralnih i galenskih lijekova, –prostorije za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava u skladu sa deklarisanim uslovima proizvođača, te s posebnim prilazom za prijem robe, –prostoriju za rukovodioca apoteke, –praonicu posuđa, –sanitarni čvor. Veličina prostora i pojedinih prostorija bolničke apoteke, te neophodna oprema i broj apotekarskih timova utvrđuje se u skladu sa obimom rada i brojem kreveta u bolnici. U skladu sa obimom rada bolnička apoteka mora obezbijediti prostor za izradu antineoplastičnih pripravaka lijekova, genske terapije, radiofarmaka, totalne parenteralne prehrane, sterilnih pripravaka i pojedinačne raspodjele lijekova na ime pacijenta. Bolničke apoteke ne mogu se baviti izdavanjem lijekova pacijentima. Bliži uslovi prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati bolničke apoteke, kao i način i postupak njihove verifikacije bliže se određuje propisom federalnog ministra. Ispunjenost uslova za rad i osnivanje bolničke apoteke utvrđuje nadležno ministarstvo zdravstva u okviru verifikacije rada zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, saglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti. Član 18. Apoteka zdravstvena ustanova i organizaciona jedinica apoteke mora imati rukovodioca koji je odgovoran za stručni rad u jednoj apoteci, odnosno jednoj organizacionoj jedinici apoteke. Rukovodilac mora biti magistar farmacije koji ispunjava uslove iz člana 33. ovog zakona i koji je zaposlen u apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno organizacionoj jedinici apoteke u punom radnom vremenu. Rukovodilac bolničke apoteke pored uslova iz stava 2. ovog člana, može imati i odgovarajuću specijalizaciju. Član 19. Na organe upravljanja i rukovođenja, stručna tijela u apoteci zdravstvenoj ustanovi, te sredstvima potrebnim za osnivanje i rad apoteke kao zdravstvene ustanove shodno se primjenjuju odredbe propisa o zdravstvenoj zaštiti i propisa o ustanovama, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Apoteka u privatnoj praksi Član 20. Privatnu praksu u apotekarskoj djelatnosti može samostalno obavljati magistar farmacije pod slijedećim uslovima: 1)da ima završen farmaceutski fakultet i položen stručni ispit; 2)da je državljanin Bosne i Hercegovine sa prebivalištem na teritoriji Federacije; 3)da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse; 4)da je poslovno sposoban; 5)da mu pravosnažnom sudskom presudom ili odlukom drugoga nadležnog organa nije izrečena mjera bezbjednosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zaštite, odnosno zaštitna mjera udaljenja, dok te mjere traju; 6)da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost; 7)da raspolaže odgovarajućim prostorom; 8)da raspolaže odgovarajućom opremom za obavljanje apotekarske djelatnosti; 9)da pribavi pozitivno mišljenje nadležne komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse. Član 21. Magistri farmacije obavljaju privatnu praksu lično, u privatnim apotekama i mogu imati samo jednu apoteku u privatnoj praksi. Član 22. Postupak i način verifikacije privatne prakse magistara farmacije, privremena obustava rada i prestanak rada privatne prakse obavlja se saglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti, ako drugačije nije uređeno ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. Na prava i obaveze magistara farmacije u privatnoj praksi shodno se primjenjuju odredbe propisa o zdravstvenoj zaštiti. Član 23. Kantonalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) vodi Registar verifikovanih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi za područje kantona. Sadržaj i način vođenja Registra iz stava 1. ovog člana propisuje kantonalni ministar. Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) vodi Registar verifikovanih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi za teritoriju Federacije. Sadržaj i način vođenja Registra iz stava 3. ovog člana propisuje federalni ministar. Kantonalna ministarstva dužna su nakon okončanog upravnog postupka o ispunjavanju uslova za rad apoteke zdravstvene ustanove i apoteke u privatnoj praksi, kopiju rješenja dostaviti Ministarstvu, kao i sve izmjene i dopune važećih rješenja. Specijalizovana trgovina za promet medicinskim sredstvima na malo Član 24. Specijalizovana trgovina za promet medicinskim sredstvima na malo mora ispunjavati uslove prostora, opreme i kadra, i to: –imati prostorije za smještaj i čuvanje medicinskih sredstava prema vrstama i obimu prometa saglasno deklarisanim uslovima proizvođača, prostoriju za prodaju medicinskih sredstava, kao i sanitarni čvor, garderobu i kancelariju, –opremu za smještaj i čuvanje medicinskih sredstava prema vrstama i obimu prometa saglasno deklarisanim uslovima proizvođača, –kadar više odnosno srednje stručne spreme medicinskog, farmaceutskog, biohemijskog ili drugog odgovarajućeg usmjerenja, sa položenim stručnim ispitom u svom stručnom zvanju, zavisno od vrste medicinskog sredstva kojim se prometuje, –obezbijediti sigurnost i kvalitet medicinskih sredstava u prostoru u kojem prometuju saglasno uputama proizvođača, a s ciljem sprečavanja promjene kvaliteta medicinskog sredstva, kao i njihove zloupotrebe. Ispunjenost uslova iz stava 1. ovog člana utvrđuje stručna komisija koju imenuje kantonalni ministar. Troškove rada stručne komisije iz stava 2. ovog člana snosi podnosilac zahtjeva, a visinu troškova utvrđuje rješenjem kantonalni ministar. Kantonalni ministar rješenjem određuje ispunjenost uslova za osnivanje specijalizovane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Bliže uslove prostora, opreme i kadra za specijalizovane trgovine iz stava 1. ovog člana propisuje federalni ministar. IV. OBAVEZE U APOTEKARSKOJ DJELATNOSTI Član 25. Apoteka zdravstvena ustanova i apoteka u privatnoj praksi, dužne su: –obezbijediti sigurnost i kvalitet lijekova i medicinskih sredstava u prostoru u kojem prometuju saglasno uputama proizvođača, a s ciljem sprečavanja promjene kvaliteta lijeka i medicinskog sredstva, kao i njihove zloupotrebe, –prometovati samo lijekovima koji imaju dozvolu za stavljanje lijeka u promet izdatu od Agencije i koji su označeni na vanjskom odnosno unutrašnjem pakovanju saglasno odredbama državnog Zakona, izuzev ako se ne radi o prometovanju lijeka iz člana 8. stav 3. ovog zakona, –poštovati režim izdavanja lijeka utvrđen dozvolom o stavljanju lijeka u promet, –prometovati samo ispravnim lijekovima, kao i medicinskim sredstvima koja ispunjavaju opšte i posebne zahtjeve, imaju certifikat o usklađenosti i koja su označena na način predviđen državnim Zakonom, kao i propisima koji se donose na osnovu tog zakona, –prijaviti Agenciji neželjene efekte lijeka i medicinskog sredstva na način i pod uslovima utvrđenim državnim Zakonom, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona, –imati stalno na raspolaganju utvrđene količine esencijalnih lijekova potrebne za redovnu jednomjesečnu zalihu, –dozvoliti farmaceutskom inspektoru obavljanje farmaceutsko-inspekcijskog nadzora i uzimanje uzoraka lijeka i medicinskog sredstva radi obavljanja kontrole kvaliteta, –blagovremeno zbrinuti neispravne lijekove koji se smatraju farmaceutskim otpadom, kao i medicinska sredstva koja više nisu za upotrebu ili su neispravna na način i pod uslovima predviđenim državnim Zakonom, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona, –u prometu lijekovima na malo poštovati utvrđenu visinu maloprodajne marže, kao i cijene lijekova saglasno državnom Zakonu, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona, –nabavljati lijekove samo od proizvođača odnosno veleprometnika lijekovima koji ima dozvolu za proizvodnju lijekova odnosno dozvolu za promet lijekovima na veliko izdatu u skladu sa državnim Zakonom, odnosno obavljati promet samo onih lijekova za koje postoji dozvola za stavljanje lijeka u promet, –nabavljati medicinska sredstva samo od proizvođača odnosno veleprometnika medicinskih sredstava koji su upisani u registar kod Agencije, –obezbijediti certifikat ovlaštenog veleprometnika o izvršenim ispitivanjima identiteta i kvaliteta nabavljenih supstanci koje služe za izradu galenskih i magistralnih lijekova, –obezbijediti magistra farmacije u punom radnom vremenu koji mora biti prisutan tokom cijelog radnog vremena, –voditi evidencije i dokumentaciju u skladu sa odredbama ovog zakona, Zakona o sprječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga ("Službeni glasnik BiH", broj 8/06), te podatke iz evidencija i dokumentacije dostavljati na zahtjev nadležnih organa, –provoditi stručnu i javnu afirmaciju racionalne politike propisivanja i izdavanja lijekova, te obavljati promociju zdravlja, –voditi uredno finansijsko i materijalno knjigovodstvo u skladu sa zakonom, –obavljati i druge poslove iz svog djelokruga, saglasno ovom zakonu i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, državnom Zakonu i propisima donijetim na osnovu tog zakona, te propisima o zdravstvenoj zaštiti. Član 26. Zdravstvene ustanove koje primjenjuju lijekove na pacijentima dužne su obezbijediti uslove u pogledu prostora, opreme i kadra za čuvanje i primjenu tih lijekova saglasno propisu Ministarstva donijetog na osnovu državnog Zakona. Član 27. Zdravstvene ustanove koje primjenjuju lijekove i medicinska sredstva nabavljene iz humanitarne pomoći dužne su obezbijediti uslove opreme, skladištenja i distribuiranja s ciljem sprečavanja promjene kvaliteta lijeka i medicinskog sredstva, kao i njihove zloupotrebe. Uslove iz stava 1. ovog člana propisuje federalni ministar. Član 28. Specijalizovana trgovina za promet medicinskim sredstvima na malo, dužna je: –obezbijediti sigurnost i kvalitet medicinskih sredstava u prostoru u kojem prometuju saglasno uputama proizvođača s ciljem sprečavanja promjene kvaliteta medicinskog sredstva, kao i njihove zloupotrebe, –prometovati samo medicinskim sredstvima koja ispunjavaju opšte i posebne zahtjeve, imaju certifikat o usklađenosti i koja su označena na način predviđen državnim Zakonom, kao i propisima koji se donose na osnovu tog zakona, –prijaviti Agenciji neželjene efekte medicinskog sredstva na način i pod uslovima utvrđenim državnim Zakonom, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona, –dozvoliti farmaceutskom inspektoru, obavljanje farmaceutsko-inspekcijskog nadzora i uzimanje uzoraka medicinskog sredstva radi obavljanja kontrole kvaliteta, –blagovremeno zbrinuti medicinska sredstva koja više nisu za upotrebu ili su neispravna na način i pod uslovima predviđenim državnim Zakonom, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona, –nabavljati medicinska sredstva samo od proizvođača odnosno veleprometnika medicinskih sredstava koji su upisani u registar kod Agencije, –voditi evidencije i dokumentaciju u skladu sa odredbama ovog zakona, te podatke iz evidencija i dokumentacije dostavljati na zahtjev nadležnih organa, –obavljati i druge poslove iz svog djelokruga, saglasno ovom zakonu i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, državnom Zakonu i propisima donijetim na osnovu tog zakona. Član 29. Pravna i fizička lica, stručne institucije i organi koji na bilo koji način, u sklopu svoje djelatnosti dođu u posjed lijeka (prevoznici, pošta, ca rina) dužni su postupati s lijekovima saglasno uputama naručioca usluge, a zdravstvene ustanove koje primjenjuju lijekove na pacijentima dužne su obezbijediti uslove u pogledu prostora, opreme i kadra za čuvanje i primjenu tih lijekova s ciljem sprečavanja promjene kvaliteta lijeka i njegove zloupotrebe. V. APOTEKARSKI RADNICI Član 30. Apotekarski radnici su zdravstveni radnici koji imaju obrazovanje farmaceutskog usmjerenja i neposredno pružaju apotekarske usluge. Apotekarski radnici u smislu ovog zakona su: –magistar farmacije sa licencom, –magistar farmacije specijalista sa licencom, –farmaceutski tehničar sa licencom. Član 31. Magistar farmacije je zdravstveni radnik koji ima visoko farmaceutsko obrazovanje, i to: –magistar farmacije sa položenim stručnim ispitom i licencom, –magistar farmacije - specijalista sa položenim stručnim ispitom i licencom i –magistar farmacije - pripravnik. Magistar farmacije - pripravnik nalazi se na pripravničkom stažu radi sticanja uslova za obavljanje apotekarske djelatnosti. Magistar farmacije - pripravnik obavlja apotekarsku djelatnost pod stručnim nadzorom magistra farmacije. Član 32. Farmaceutski tehničar je zdravstveni radnik koji ima srednje farmaceutsko obrazovanje, i to: a)farmaceutski tehničar sa položenim stručnim ispitom i b)farmaceutski tehničar - pripravnik. Farmaceutski tehničar obavlja apotekarsku djelatnost u skladu sa obimom rada za farmaceutske tehničare i pod stručnim nadzorom magistra farmacije. Farmaceutski tehničar - pripravnik se nalazi na pripravničkom stažu radi sticanja uslova za obavljanje apotekarske djelatnosti, koji se obavlja pod stručnim nadzorom magistra farmacije. Član 33. Opšti uslovi za obavljanje apotekarske djelatnosti za magistra farmacije i farmaceutske tehničare su: –di ploma fakulteta za zvanje magistra farmacije, odnosno di ploma odgovarajuće srednje škole zdravstvenog usmjerenja za zvanje farmaceutski tehničar, –položen stručni ispit, –državljanstvo Bosne i Hercegovine, –poslovna sposobnost, –da je upisan u registar nadležne komore i da posjeduje licencu. Izuzetno, od stava 1. alineje tri ovog člana, strani državljani mogu obavljati apotekarsku djelatnost u Federaciji u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima koji regulišu ovu oblast i oblast zapošljavanja stranih državljana. Poseban uslov za obavljanje specijalističke djelatnosti u oblasti farmacije je specijalizacija iz te oblasti. Član 34. Pravo na samostalan rad ima magistar farmacije i farmaceutski tehničar koji posjeduju licencu koju izdaje nadležna komora. Član 35. Magistar farmacije i farmaceutski tehničar ima pravo i obavezu stručno se usavršavati radi održavanja i unapređivanja kvaliteta apotekarske djelatnosti u skladu sa zakonom. Član 36. U obavljanju apotekarske djelatnosti apotekarski radnici dužni su da poštuju Kodeks apotekarske etike i deontologije, kao i smjernice dobre apotekarske prakse. Nije dozvoljeno da se na radna mjesta magistra farmacije i farmaceutskog tehničara upošljavaju lica drugog zdravstvenog usmjerenja. Član 37. Magistar farmacije ne može bez recepta izdati lijek koji ima dozvolu za stavljanje lijeka u promet na receptu u skladu sa državnim Zakonom. Magistar farmacije ne može staviti u promet lijek koji nema izdatu dozvolu za stavljanje lijeka u promet i koji nije označen u skladu sa državnim Zakonom. Izuzetno, od stava 2. ovog člana, magistar farmacije može izdati lijek koji nema dozvolu za stavljanje u promet, ako se predmetni lijek nabavlja po proceduri i načinu utvrđenom za interventni uvoz saglasno odredbama državnog Zakona. Magistar farmacije ne može staviti lijek u promet na malo putem interneta. Član 38. Nije dopušteno da farmaceutski tehničar izdaje lijekove na recept, lijekove koji sadrže opojne droge, izrađuje magistralne lijekove koji sadrže supstance jakog ili vrlo jakog djelovanja. Nije dopušteno da farmaceutski tehničar izdaje gotove lijekove u depou apoteke. Član 39. Tokom pružanja apotekarskih usluga pacijentu, magistar farmacije uskratit će: –izdavanje lijeka ili medicinskog sredstva za koje stručno procjeni da bi mogli ugroziti zdravlje pacijenta, –izdavanje lijeka ili medicinskog sredstva u slučaju neispravne medicinske dokumentacije. Član 40. Magistar farmacije i farmaceutski tehničar sve što sazna o zdravstvenom stanju pacijenta mora čuvati kao profesionalnu tajnu i ne smije je odati. Izuzetno, radi zdravstvene zaštite pacijenta ili njegove okoline, magistar farmacije može dati informacije o zdravstvenom stanju pacijenta uz odobrenje pacijenta, roditelja ili zakonskog zastupnika za maloljetnog pacijenta odnosno staratelja za punoljetnog pacijenta lišenog poslovne sposobnosti. Dužnosti čuvanja profesionalne tajne, magistra farmacije i farmaceutskog tehničara, primjenjuje se i u slučajevima kada budu pozvani u svojstvu svjedoka u krivičnom i parničnom postupku, na način i pod uslovma predviđenim propisima o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, kao i propisima o parničnom postupku. VI. KOMORA Član 41. Radi očuvanja i zaštite interesa svoje profesije, zadovoljavanja svojih stručnih i ličnih potreba, osiguravanja uslova za organizovan nastup prema državnim organima, udruženjima, zdravstvenim ustanovama, proizvođačima i dobavljačima lijekova i medicinskih sredstava, kao i zaštiti zdravlja građana, magistri farmacije i farmaceutski tehničari obavezno se udružuju u komore, kao strukovna udruženja, a saglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti. Član 42. Na organizaciju i djelokrug rada komora iz člana 41. ovog zakona, shodno se primjenjuju i propisi o zdravstvenoj zaštiti. VII. DOSTUPNOST I KONTINUITET U SNABDIJEVANJU LIJEKOVIMA Član 43. Radi omogućavanja osnovne zaštite zdravlja stanovništva u oblasti lijekova, apoteke zdravstvene ustanove i njihovi ogranci i depoi, te apoteke u privatnoj praksi dužni su s ciljem osiguranja dostupnosti lijekova građanima, stalno imati na raspolaganju utvrđene količine esencijalnih lijekova potrebne za redovnu jednomjesečnu zalihu. Član 44. Snabdijevanje lijekovima koji se koriste na teret sredstava Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine obavlja se u skladu sa Listom lijekova Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, koju na prijedlog federalnog ministra, utvrđuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Lijekovi sa popisa lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti u Bosni i Hercegovini koji utvrđuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u skladu sa članom 83. državnog Zakona, čine minimun lijekova koji ulaze u sastav liste lijekova iz stava 1. ovog člana. Bliži kriteriji za izbor lijekova, postupak i način izrade liste lijekova iz stava 1. ovog člana, kao i korištenje lijekova iz stava 1. ovog člana utvrđuje se propisom federalnog ministra. VIII. PROPISIVANJE I IZDAVANJE LIJEKOVA Član 45. Lijekovi se propisuju i izdaju na recept odnosno bez recepta, u zavisnosti od režima izdavanja lijeka utvrđenog u dozvoli za stavljanje lijeka u promet izdatoj od Agencije saglasno odredbama državnog Zakona, te propisima donijetim na osnovu tog zakona. Zabranjeno je nuđenje neposredne ili posredne materijalne koristi licu koje propisuje ili izdaje lijek. Propisom federalnog ministra bliže se utvrđuju uslovi o propisivanju i izdavanju lijekova u prometu na malo. Član 46. Lijekove na recept propisuje ovlašteni doktor med i cine, doktor stomatologije, odnosno porodični doktor, kao i specijalisti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Član 47. Lijekovi se izdaju u apotekama, ograncima apoteke i depoima apoteke. U depoima apoteke mogu se izdavati samo gotovi lijekovi, osim gotovih lijekova koji sadrže opojne droge i psihotropne tvari. Lijekove u apotekama, ograncima apoteke i depoima apoteke izdaju ovlašteni magistri farmacije. IX. EVIDENCIJE, DOKUMENTACIJA I STRUČNA LITERATURA U APOTECI Član 48. Evidencije u apoteci vode se upisivanjem podataka u dokumentaciju apoteke i druge oblike materijalnih i finansijskih evidencija određenih pozitivnim propisima. Dokumentacija apoteke (u daljnjem tekstu: dokumentacija) mora biti ažurna, ovjerena i dostupna organima stručnog nadzora i ovlaštenim licima. Dokumentacija se može voditi ručno ili elektronski. Ako se dokumentacija vodi elektronski, mora se obezbijediti propisano arhiviranje dokumentacije i njeno čuvanje prema propisanim rokovima. Član 49. Apoteka i njena organizaciona jedinica moraju imati slijedeću stručnu literaturu: –farmakopeju (jednu od trenutno važećih), –formule magistrales, –važeći registar gotovih lijekova za teritoriju Bosne i Hercegovine izdat od nadležnog organa, –priručnik dobre apotekarske prakse, –farmakoterapijski priručnik, –synonima pharmaceutica. Osim stručne lit er a ture iz stava 1. ovog člana, preporučuju se i slijedeće stručne knjige: –The Ex tra Pharmacopea, Martindale, –Prac tice of Phar macy, Remington-s, –Rote liste. Član 50. Obavezna dokumentacija je: –certifikati od veleprometnika o izvršenim ispitivanjima supstanci za galenske i magistralne lijekove u apoteci, –knjiga evidencije o prijemu i izdavanju opojnih droga, –knjiga prometa otrova, –protokol laboratorijskog rada, –evidencija o magistralnim lijekovima koji se pripremaju od ljekovitih supstanci jakog i vrlo jakog djelovanja, –evidencija o nabavkama i o potrošnji lijekova. Izuzetno od stava 1. ovog člana, u depou apoteke se vodi samo evidencija o potrošnji lijekova. Način praćenja potrošnje lijekova bliže se uređuje propisom federalnog ministra. Član 51. Knjiga evidencije o prijemu i izdavanju opojnih droga mora sadržavati: a)redni broj evidencije; b)naziv lijeka koji sadrži opojnu drogu i naziv i sjedište proizvođača lijeka koji sadrži opojnu drogu; c)farmaceutski oblik i pakovanje lijeka koji sadrži opojnu drogu (za magistralne lijekove koji sadrže opojnu drogu: gram, mililitar i sl.); d)naziv, adresa, broj i datum fakture dobavljača- veleprometnika lijeka koji sadrži opojnu drogu; e)količinu primljenih lijekova koji sadrže opojne droge (broj pakovanja, a za magistralne lijekove koji sadrže opojne droge: gram, mililitar i sl.); f)količinu izdatih lijekova koji sadrže opojne droge (broj pakovanja, a za magistralne lijekove: gram, mililitar i sl.); g)trenutno stanje opojne droge na lageru apoteke (broj pakovanja, a za magistralne lijekove koji sadrže opojne droge: gram, mililitar i sl.); h)naziv, sjedište i adresa zdravstvene ustanove u kojoj su propisani lijekovi koji sadrže opojne droge; i)prezime, ime oca i ime lica kome je propisan lijek koji sadrži opojnu drogu; j)prezime, ime oca, ime lica i adresa lica kome je izdan lijek koji sadrži opojnu drogu uz broj lične karte; k)šifra dijagnoze (bolesti) iz recepta, broj protokola, datum propisivanja i izdavanja lijeka koji sadrži opojnu drogu; l)ime i prezime zdravstvenog radnika koji je propisao lijek koji sadrži opojnu drogu; m)ime i prezime zdravstvenog radnika koji je izdao lijek koji sadrži opojnu drogu; n)ime i prezime zdravstvenog radnika koji je aplicirao lijek koji sadrži opojnu drogu. Evidencije iz stava 1. ovog člana vode se ručno. Član 52. Otrovi se mogu stavljati u promet samo u originalnom pakovanju proizvođača, u količinama prilagođenim potrebama korisnika. Knjiga prometa otrova mora sadržavati propisane podatke i to: a)ime i generički naziv otrova; b)količinu nabavljenog otrova; c)datum proizvodnje i broj serije; d)naziv dobavljača i datum nabavke i e)evidenciju o kupcima otrova. Evidencija o kupcima otrova u knjizi prometa otrova mora sadržavati propisane podatke i to: a)naziv kupca - pravnog lica, odnosno ime i prezime kupca - fizičkog lica; b)ukoliko je otrov izdat fizičkom licu, broj njegove lične karte; c)naziv i količinu izdanog otrova; d)svrhu za koju se otrov nabavlja; e)potpis lica koje je preuzelo otrov. Evidencije iz st. 1. i 2. ovog člana vode se ručno. Član 53. Protokol laboratorijskog rada mora sadržavati slijedeće podatke: a)datum izrade; b)naziv i količinu pripravka; c)količinu upotrijebljenih supstanci; d)cijenu izrađenog pripravka (cijene hemikalija, ambalaže i cijena rada); e)stručnu literaturu po kojoj je pripravak pripremljen, ili magistralni Rp.; f)potpis lica koje je pripravak izradilo. X. ZAKUP APOTEKE Član 54. Apoteka zdravstvena ustanova može dio svojih kapaciteta (prostora i opreme) izdati u zakup, ukoliko to ne remeti obavljanje njene registrovane djelatnosti. Na zakup apoteke iz stava 1. ovog člana shodno se primjenjuju odredbe propisa o zdravstvenoj zaštiti. XI. RADNO VRIJEME Član 55. Radno vrijeme organizacionih oblika apoteke iz člana 3. ovog zakona u kojima se obavlja apotekarska djelatnost mora biti minimalni broj sati sedmično saglasno propisima o radu. Radno vrijeme iz stava 1. ovog člana mora biti prilagođeno potrebama stanovništva u pogledu dostupnosti lijekova i kontinuiranog snabdijevanja. Kantonalno ministarstvo, saglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti, a u saradnji sa nadležnom komorom, propisuje za područje kantona: –početak, završetak i raspored radnog vremena apoteka, –način obavještavanja javnosti o dežurnoj, odnosno pripravnoj apoteci ili njenoj organizacionoj jedinici. Član 56. U sredinama koje imaju organizovanu kontinuiranu zdravstvenu zaštitu (hitna pomoć) najmanje jedna apotekarska organizaciona jedinica mora organizovati dežurstvo u trajanju 00-24 sata radnim danima, u noćnim časovima, subotom i nedjeljom i u vrijeme praznika. Radno vrijeme i informacija o organizacionoj jedinici koja obavlja dežurstvo i pripravnost mora biti istaknuto na vidnom mjestu lako uočljivom za korisnika. U ostalim sredinama, koji nemaju organizovanu kontinuiranu zdravstvenu zaštitu iz stava 1. ovog člana, obavezno je organizovanje pripravnosti u najmanje jednoj apotekarskoj organizacionoj jedinici. Magistar farmacije mora biti prisutan u apoteci tokom cijelog radnog vremena. XII. NADZOR Član 57. Nadzor nad radom apoteka i apotekarskih radnika obuhvata: –unutrašnji nadzor, –farmaceutsko-inspekcijski nadzor. Pored nadzora iz stava 1. ovog člana, u apotekama se može provoditi provjera kvaliteta i bezbjednosti apotekarskih usluga, u postupku akreditacije, od strane vanjskog tima ovlaštenih ocjenjivača kvaliteta, saglasno propisima o sistemu poboljšanja kvaliteta, bezbjednosti i akreditaciji u zdravstvu. Unutrašnji nadzor Član 58. Apoteka kao zdravstvena ustanova obavezno provodi unutrašnji nadzor nad radom svojih organizacionih jedinica i apotekarskih radnika. Za stručni rad apoteke iz stava 1. ovog člana odgovoran je direktor. Na unutrašnji nadzor iz stava 1. ovog člana shodno se primjenjuju propisi o zdravstvenoj zaštiti. Farmaceutsko-inspekcijski nadzor Član 59. Farmaceutsko-inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona provodi kantonalna i federalna farmaceutska inspekcija. Poslove iz stava 1. ovog člana obavljaju kantonalni i federalni farmaceutski inspektori (u daljnjem tekstu: farmaceutski inspektori). Farmaceutski inspektor obavlja farmaceutsko-inspekcijski nadzor u prometu lijekova i medicinskih sredstava na malo. Poslove federalnog i kantonalnog farmaceutskog inspektora može obavljati lice s visokom stručnom spremom farmaceutske struke, položenim stručnim ispitom, tri godine radnog iskustva u struci, te položenim posebnim stručnim ispitom za farmaceut - skog inspektora. Pro gram polaganja posebnog stručnog ispita za farmaceut - ske inspektore, sastav ispitne komisije i način polaganja ispita, propisuje federalni ministar. Član 60. Farmaceutska inspekcija, pored poslova, utvrđenih propisom o inspekcijama u Federaciji, obavlja i slijedeće: –prati i proučava obavljanje apotekarske djelatnosti i preduzima mjere za njeno kvalitetno obavljanje, –nadzire zakonitost rada apoteka i apotekarskih radnika u obavljanju apotekarske djelatnosti, –preduzima preventivne aktivnosti u cilju sprječavanja nastupanja štetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provedbi ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona, –razmatra podneske pravnih i fizičkih lica koji su vezani za utvrđenu nadležnost ove inspekcije, te o poduzetim radnjama i mjerama pisano obavještava podnosioca. Član 61. U obavljanju farmaceutsko-inspekcijskih poslova u oblasti prometa lijekova na malo i medicinskih sredstava, kantonalni farmaceutski inspektor, ima pravo i obavezu predložiti pokretanje prekršajnog postupka, odnosno pravo i obavezu naložiti, odnosno preduzeti slijedeće mjere: 1.zabraniti poslovanje apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, bolničkoj apoteci i apoteci u privatnoj praksi, te specijalizovanoj trgovini za promet medicinskih sredstava na malo koji svoju organizaciju i rad nisu usaglasili sa odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, u propisanom roku, odnosno koje obavljaju djelatnost bez odobrenja kantonalnog ministarstva i koja nije upisana u Registar verifikovanih apoteka iz člana 23. ovog zakona; 2.zabraniti poslovanje apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, kao i apoteci u privatnoj praksi, ako prilikom izdavanja lijekova ne poštuje režim izdavanja lijeka utvrđen u dozvoli o stavljaju lijeka u promet; 3.zabraniti promet galenskim i magistralnim lijekovima u apoteci u privatnoj praksi, ako se isti stavljaju u promet u drugim apotekama; 4.zabraniti promet lijekova i medicinskih sredstava koji su stavljeni u promet suprotno odredbama državnog Zakona i propisima donesenim na osnovu tog zakona; 5.zabraniti promet neispravnih lijekova i medicinskih sredstava koja nisu za upotrebu, te narediti njihovo propisno uništavanje ili zbrinjavanje; 6.narediti privremeno povlačenje lijeka iz prometa, odnosno određene serije lijeka za koji postoji sumnja da ne odgovara propisanom kvalitetu, dok to konačno ne utvrdi Agencija; 7.zabraniti promet lijeka ili određene serije lijeka odnosno medicinskog sredstva u slučajevima označavanja istog suprotno odredbama državnog Zakona i propisima donesenim na osnovu tog zakona; 8.privremeno zabraniti promet medicinskog sredstva koje ne odgovara propisanim uslovima ili u drugim slučajevima predviđenim državnim Zakonom; 9.izvršiti uzorkovanje lijeka odnosno medicinskog sredstva zbog obavljanja kontrole kvaliteta odnosno provođenja postupka ocjene njegove usaglašenosti s propisanim zahtjevima saglasno državnom Zakonu i propisima donesenim na osnovu tog zakona; 10.oduzeti lijekove i medicinska sredstva koja proizvode ili prometuju pravno lice bez odobrenja za rad koje je izdala Agencija, odnosno fizičko lice bez odobrenja za rad nadležnog organa, odnosno prevoze bez uredne popratne dokumentacije; 11.zabraniti poslovanje apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, kao i apoteci u privatnoj praksi koje nabavlja lijekove i medicinska sredstva od proizvođača i veleprometnika koji nisu upisani u registar Agencije; 12.zabraniti poslovanje apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, kao i apoteci u privatnoj praksi koja umjesto magistra farmacije ili diplomiranog farmaceuta i farmaceutskog tehničara upošljava na njihovom radnom mjestu lica drugog zdravstvenog usmjerenja; 13.zabraniti poslovanje depou apoteke u kojem gotove lijekove izdaje farmaceutski tehničar; 14.narediti osiguranje uslova za postupanje sa lijekovima, pravnim i fizičkim licima, stručnim institucijama i organima iz člana 29. ovog zakona, koji u sklopu svoje djelatnosti dođu u posjed lijeka odnosno osiguranje uslova u zdravstvenim ustanovama za primjenu lijekova saglasno članu 26. ovog zakona; 15.zabraniti primjenu lijekova i medicinskih sredstava nabavljenih iz humanitarne pomoći ukoliko nisu ispunjeni uslovi iz člana 27. ovog zakona; 16.zabraniti poslovanje apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, kao i apoteci u privatnoj praksi ukoliko na licu mjesta, u vrijeme obavljanja farmaceutsko-inspekcijskog nadzora, ne zatekne magistra farmacije; 17.zabraniti rad fizičkom licu koje nije ovlašteno da rukuje s lijekovima, te apotekarskom radniku koji izdaje lijekove suprotno utvrđenom režimu izdavanja lijekova; 18.narediti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka u određenom roku; 19.zabraniti provođenje radnji koje su suprotne odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona; 20.narediti preduzimanje i drugih mjera za koje je ovlašten ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. U slučaju kada farmaceutski inspektor utvrdi stručne propuste apotekarskog radnika ili povrede načela etike i apotekarske deontologije ustupa predmet na postupanje nadležnoj komori. Farmaceutski inspektor mjere iz stava 1. ovog člana utvrđuje rješenjem protiv kojeg se može izjaviti žalba na način i u rokovima predviđenim propisima o inspekcijama u Federaciji. Član 62. Farmaceutski inspektor može prilikom obavljanja farmaceutsko-inspekcijskih poslova izdati i usmeno rješenje za izvršenje određenih mjera osiguranja: 1)kada opasnost za zdravlje ili život ljudi zahtijeva da se određena mjera osiguranja preduzme odmah, bez odgađanja; 2)kada postoji opasnost od prikrivanja, zamjene ili uništenja dokaza, ako se mjera osiguranja ne preduzme odmah. Farmaceutski inspektor može narediti izvršenje usmenog rješenja odmah. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja iz stava 1. ovog člana. Usmeno rješenje mora se unijeti u zapisnik o obavljenom farmaceutsko-inspekcijskom nadzoru. Farmaceutski inspektor je obavezan izdati pisani otpravak rješenja u roku od osam dana od dana upisa izrečene mjere u zapisnik o obavljenom farmaceutsko-inspekcijskom nadzoru. Član 63. Federalni farmaceutski inspektor obavlja slijedeće poslove i zadatke: –koordinira odnos između farmaceutske inspekcije Agencije i kantonalne farmaceutske inspekcije, –obavlja farmaceutsko-inspekcijski nadzor u prometu lijekova i medicinskih sredstava na malo na teritoriju cijele Federacije saglasno propisima o inspekcijama u Federaciji, –pruža stručnu pomoć kantonalnom farmaceutskom inspektoru, –brine o stručnom osposobljavanju farmaceutske inspekcije. Član 64. Na rad farmaceutskih inspektora u pogledu vođenja farmaceutsko-inspekcijskog nadzora primjenjuju se propisi o upravnom postupku i propisi o upravi kantona odnosno Federacije, kao i propisi o inspekcijama u Federaciji. XIII. KAZNENE ODREDBE Član 65. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1.obavlja apotekarsku djelatnost odnosno promet medicinskih sredstava, a ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom (čl. 12. i 24.); 2.stavi u promet lijek koji nema dozvolu za promet izdatu od strane Agencije, izuzev ako se ne radi o lijeku koji se interventno uvozi, odnosno stavi u promet lijek kojem je dozvola za stavljanje lijeka u promet ukinuta (član 8. i član 25. alineja dva); 3.u pogledu načina i mjesta izdavanja lijeka, izda lijek suprotno dozvoli o stavljanju lijeka u promet, odnosno režimu izdavanja lijeka (član 25. alineja tri i član 45.); 4.stavi u promet neispravan lijek ili medicinsko sredstvo (član 25. alineja četiri); 5.izrađuje i stavlja u promet magistralne i galenske lijekove protivno odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona (član 16. i član 25. alineja 11.); 6.stavi u promet na malo lijek ili medicinsko sredstvo koje nije nabavljeno od proizvođača odnosno veleprometnika lijekova odnosno medicinskih sredstava u skladu sa državnim Zakonom (član 25. al. 10. i 11.); 7.se prekorači visina maloprodajne marže lijeka, kao i ako se prekorače referalne cijene lijeka (član 25. alineja devet); 8.ne osigura magistra farmacije odnosno na radnom mjestu magistra farmacije upošljava lica drugog zdravstvenog usmjerenja (član 25. alineja 13. i član 36. stav 2.); 9.ne postupi, odnosno postupi protivno rješenju farmaceutskog inspektora (čl. 61. i 62.). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500 KM i magistar farmacije koji obavlja privatnu praksu. Za prekršaj iz stava 1. tač. 1, 4, 6. i 9. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500 KM i vlasnik specijalizovane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Pored novčane kazne, počiniocu prekršaja iz stava 1. ovog člana može se izreći zabrana vršenja djelatnosti u periodu do šest mjeseci, a s ciljem sprječavanja budućeg činjenja prekršaja. Član 66. Novčanom kaznom u iznosu od 7.500 do 13.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1.ne vodi propisane evidencije, dokumentaciju saglasno ovom zakonu i ne podnosi izvještaj o tome nadležnom organu (član 25. alineja 14, član 28. alineja sedam i čl. 48. do 53.); 2.prometuje lijekovima i medicinskim sredstvima humanitarnog porijekla suprotno odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona (član 27.); 3.ne obezbjedi potrebne uslove u zdravstvenoj ustanovi prilikom primjene lijekova (član 25.); 4.ne vrši zbrinjavanje farmaceutskog otpada, kao i medicinskih sredstava koja nisu za upotrebu u skladu sa odredbama ovog zakona (član 25. alineja osam i član 28. alineja pet); 5.ne obavlja izvršenje ostalih obaveza predviđenih u čl. 25. i 28. ovog zakona; 6.omogući samostalan rad apotekarskom radniku koji ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom (član 33.); 7.ne omogući obavljanje farmaceutsko-inspekcijskog nadzora farmaceutskom inspektoru odnosno izuzimanje potrebne količine lijekova i medicinskih sredstava za potrebe kontrole kvaliteta (član 25. alineja sedam i član 28. alineja četiri); 8.stavi lijekove u promet na malo putem Interneta (član 37. stav 4.). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 2.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.200 KM i magistar farmacije koji obavlja privatnu praksu. Za prekršaj iz stava 1. tač. 1., 4., 5., 6. i 7. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.200 KM i vlasnik specijalizovane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Pored novčane kazne, počiniocu prekršaja iz stava 1. ovog člana može se izreći zabrana vršenja djelatnosti u periodu do šest mjeseci, a s ciljem sprječavanja budućeg činjenja prekršaja. Član 67. Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice, stručna institucija i tijelo koje u okviru svoje djelatnosti, dođe u posjed lijeka te propusti rukovati lijekom u skladu sa uputstvom naručioca usluge s ciljem sprječavanja promjene kvaliteta lijeka, odnosno sprječavanja njegove zloupotrebe (član 29.). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.800 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Član 68. Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj apotekarski radnik ako ga farmaceutski inspektor zatekne: 1.da neovlašteno rukuje lijekovima, te radnik koji izdaje lijekove u apoteci suprotno utvrđenom režimu izdavanja lijekova, magistralnih i galenskih lijekova (član 38. stav 2, član 45. stav 1, član 47. stav 3.); 2.da radi bez položenog stručnog ispita odnosno bez licence (član 34.); 3.stavi lijekove u promet na malo putem Interneta (član 37. stav 4.); 4.izda lijek ili medicinsko sredstvo u slučaju neispravne medicinske dokumentacije (član 39. alineja dva); 5.povrijedi pravila čuvanja profesionalne tajne (član 40.); 6.ostvari neposrednu ili posrednu materijalnu korist od lica kojem izdaje lijek (član 45. stav 2.); 7.u provođenju mjera i radnji suprotnih zakonu. Član 69. Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ako ga farmaceutski inspektor zatekne: 1.da bez odobrenja nadležnog organa prometuje lijekovima na malo i bez dokaza o njihovom porijeklu; 2.oglašava prodaju lijekova na malo u javnosti suprotno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima. XIV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 70. U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona federalni ministar donijeće provedbene propise na osnovu ovog zakona kojima se reguliše slijedeće: –dobru apotekarsku praksu (član 4. stav 3), –uslovi i načini uvoza lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet (član 8. stav 4.), –bliži uslovi u pogledu prostora, opreme i kadra, kao i kriterije za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u apotekama zdravstvenim ustanovama i apotekama u privatnoj praksi (član 12. stav 4.), –bliži uslovi prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati galenske laboratorije, kao i način i postupak njihove verifikacije (član 16. stav 7.), –bliži uslovi prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati bolničke apoteke, kao i način i postupak njihove verifikacije (član 17. stav 6.), –sadržaj i način vođenja registra (član 23. stav 4.), –bliži uslovi prostora, opreme i kadra za specijalizovane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo (član 24. stav 5.), –bliži kriteriji za izbor lijekova koji se mogu koristiti na teret sredstava Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, postupak i način izrade liste lijekova, kao i korištenje lijekova (član 44. stav 3.), –uslove o propisivanju i izdavanju lijekova u prometu na malo (član 45. stav 3.), –način praćenja potrošnje lijekova (član 50. stav 3.), –pro gram polaganja posebnog stručnog ispita za farmaceutske inspektore, sastav ispitne komisije i način polaganja ispita (član 59. stav 5.). U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona kantonalni ministar donijet će provedbeni propis kojim se reguliše sadržaj i način vođenja registra iz člana 23. stav 2. ovog zakona. Propisi iz stava 1. ovog člana sadržavat će odredbe koje garantuju jednake mogućnosti, zabranjuju diskriminaciju na osnovu spola, i osiguravaju da podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju budu razvrstani po spolu. Do donošenja propisa iz stava 1. ovog člana, osim odredbi koje su suprotne ovom zakonu, primjenjivat će se provedbeni propisi iz oblasti lijekova koji su regulisali promet na malo i primjenjivali se na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 71. Postojeće apoteke zdravstvene ustanove odnosno apoteke u privatnoj praksi, kao i specijalizovane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo dužne su uskladiti svoju organizaciju i poslovanje s odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, u roku od 16 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 72. Uslov predviđen za obavljanje djelatnosti u apotekama kao zdravstvenim ustanovama iz člana 12. stav 1. tačka 4. ovog zakona primjenjivat će se nakon što AKAZ definiše sistem bezbjednosnih standarda u zdravstvenim ustanovama, te otpočne obavljati kontinuirano praćenje i procjenu bezbjedno snih standarda u zdravstvenim ustanovama, što uključuje i izdavanje certifikata o zadovoljenju standarda bezbjednosti. AKAZ je dužan definisati sigurnosne standarde u zdravstvenim ustanovama u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 73. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju važiti odredbe Zakona o lijekovima ("Službene novine Federacije BiH", br. 51/01 i 29/05), u dijelu prometa lijekovima na malo, izuzev podzakonskih akata donijetih na osnovu tog zakona i to: 1.Pravilnik o stručnom ispitu za farmaceutskog inspektora ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/02); 2.Pravilnik o određivanju visine veleprodajne i maloprodajne marže lijekova ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02, 50/02, 15/06 i 9/08); 3.Pravilnik o ispunjavanju uslova prostora, opreme i kadra za čuvanje lijekova u zdravstvenim ustanovama ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/03); 4.Pravilnik o načinu propisivanja i izdavanja lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/08), 5.Pravilnik o medicinskim pomagalima ("Službene novine Federacije BiH", br. 58/06 i 24/07), u dijelu koji se odnosi na promet medicinskim pomagalima na malo. Član 74. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. 732 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O I GRAMA NA SREĆU Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkoga doma od 8. lipnja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 27. svibnja 2010. godine. Broj 01-02-362/10 8. srpnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Krišto, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKO NA O IGRAMA NA SREĆU Članak 1. U Zakonu o igrama na sreću ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/02) u članku 9. u stavku 2. iza riječi "uslugama" stavlja se zarez i dodaju riječi: "da se unaprijed uplati 6% od ukupne vrijednosti nagradnoga fonda, i to: ravnomjerno 1,5 % Crvenom križu, "Caritasu", "Merhametu MDD" i "Dobrotvoru". Članak 2. U članku 17. iza stavka 2. dodaju se novi st. 3., 4., 5., 6., 7. i 8. koji glase: "Od dijela sredstava koji prema odluci iz stavka 1. ovoga članka pripadaju Federaciji, 50 % sredstava Vlada Federacije raspodijelit će za financiranje programa koji se odnose na: –prikupljanje sredstava za oboljelu djecu i mlade od teških bolesti čije se liječenje financira iz Fonda solidarnosti; –zaštitu prava djece koja su žrtve zlostavljanja, pedofilije, prosjačenja; –zadovoljavanje potreba osoba s invaliditetom u smislu poboljšanja životnih uvjeta i njihovih organizacija; –sudjelovanje u borbi protiv droga i ovisnosti; –smještaj i utočište žrtvama tor ture i nasilja; –amaterski sport radi povećanja sredstava fonda za nagrađivanje pojedinaca za istaknute sportske rezultate u amaterskom sportu; –promoviranje kulture i tehničke kulture i udruga koje se bave inovacijama za nagradni fond za nagrađivanje inovatora za inovacije od međunarodnog značaja; –aktivnosti u razvitku civilnoga društva; –rad javnih kuhinja. Sredstva iz stavka 3. ovoga članka dodjeljuju se po osnovi programa rada i projekata. Nositelji programa i projekata, odnosno organizacije, udruge i dr. podnose zahtjeve za dobivanje sredstava iz stavka 2. ovoga članka mjerodavnom federalnom ministarstvu, najkasnije do kraja tekuće za sljedeću godinu. Raspodjela sredstava vrši se na temelju Pravilnika o kriterijima za raspodjelu sredstava koji donosi Ministarstvo. Povjerenstvo priprema kriterije i dostavlja ih Vladi Federacije na usvajanje. Nakon što Vlada Federacije usvoji kriterije, Povjerenstvo objavljuje javni poziv za prikupljanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava, u kojem navodi i kriterije za raspodjelu. Javni poziv se objavljuje u jednoj od dnevnih novina u Federaciji najkasnije do kraja listopada tekuće godine. Federalno ministarstvo financija formira Povjerenstvo koje, do kraja ožujka tekuće godine, utvrđuje prijedlog raspodjele sredstava iz stavka 3. ovoga članka i dostavlja Vladi Federacije na usvajanje. Povjerenstvo je sastavljeno od po jednog predstavnika Federalnog ministarstva financija, Federalnog ministarstva zdravstva, Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, i po jednog člana Odbora za rad i socijalnu skrb, Odbora za braniteljska i invalidska pitanja, Odbora za obrazovanje, znanost, kulturu i sport i Odbora za zdravstvo Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Odbora za braniteljska i invalidska pitanja, rad, zdravstvenu i socijalnu skrb i Odbora za obrazovanje, znanost, kulturu, sport i pitanja mladih Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Vlada Federacije posebnom odlukom utvrđuje listu korisnika kojima se raspodjeljuju sredstva iz stavka 3. ovoga članka u procentualnom iznosu, a Federalno ministarstvo financija u roku od 30 dana doznačava sredstva sukladno odluci Vlade Federacije mjerodavnim ministarstvima u roku od 30 dana radi dodjele korisnicima i podnosi informaciju Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine. Korisnici sredstava iz stavka 3. ovoga članka podnose godišnje izvješće o utrošku ovih sredstava mjerodavnom ministarstvu do kraja ožujka tekuće za prethodnu godinu. Utrošak sredstava suprotno Pravilniku o kriterijima iz stavka 5. ovoga članka, automatski isključuje korisnika iz raspodjele za naredne dvije godine." Članak 3. U članku 26. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "Ako se klasične igre na sreću organiziraju na način utvrđen u članku 19. Zakona, a izvlačenje dobitaka obavlja na teritoriju druge države ili drugog entiteta, sastav povjerenstva i način izvlačenja bit će obavljeni prema propisima koji se primjenjuju na teritoriju na kojem se vrši izvlačenje dobitaka." Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4. Članak 4. U članku 71. u stavku 2. iza alineje 5. dodaje se nova alineja 6. koja glasi: "- dokaz ovlaštene pravne osobe o uspostavljenoj otvorenoj on-line mreži povezanoj s Poreznom upravom - Središnjim uredom Sarajevo." Članak 5. U članku 74. u stavku 4. iza riječi: "radu au tom ata" stavlja se zarez i dodaju riječi:" otvorenu on-line mrežu povezanu putem servera s Poreznom upravom - Središnjim uredom Sarajevo,". Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: "Troškovi telekomunikacijske usluge i uspostava sustava otvorene on-line mreže idu na teret priređivača." Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6. Članak 6. U članku 78. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: "Priređivač igara na sreću na automatima u posebnim klubovima obvezan je u svom sjedištu imati tjedne zapise sa servera o uplatama i isplatama, u elektronskome obliku, čiji rok čuvanja ne može biti kraći od dvije godine." Članak 7. U članku 80. iza stavka 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase: "Na uplatnom mjestu ne mogu se priređivati pojedinačna klađenja na automatima i klađenje uživo. Igre na sreću klađenjem iz stavka 3. ovoga članka mogu se priređivati samo pod uvjetima propisanim člankom 86. Zakona." Članak 8. Članak 84. mijenja se i glasi: "Telekomunikacijska oprema iz članka 81. Zakona mora biti on-line, odnosno otvorena mreža. Uplatna mjesta moraju biti uvezana otvorenom on-line vezom putem centralnog servera priređivača s Poreznom upravom - Središnjim uredom." Članak 9. Članak 85. mijenja se i glasi: "Kladioničar je obvezan u svom sjedištu imati tjedne zapise sa servera o uplatama i isplatama, u elektronskome obliku, čiji rok čuvanja ne može biti kraći od dvije godine." Članak 10. U članku 87. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: "Ako u obavljanju inspekcijskog nadzora ovlašteni službenik iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da se priređuju igre na sreću iz članka 3. Zakona suprotno odredbama ovoga zakona, donijet će rješenje o zabrani priređivanja igara na sreću i privremeno zapečatiti prostor u kojem se priređuju igre na sreću, te pokrenuti prekršajni postupak." Članak 11. U članku 88. u stavku 1. broj " 2.000,00" zamjenjuje se brojem "3.000,00", a broj "50.000,00" zamjenjuje se brojem "15.000,00". U stavku 1. u točki 1. u zagradi iza riječi "čl." dodaje se broj "9." Iza točke 10. dodaje se nova točka 11. koja glasi: "11. ako dozvoli pristup kasinu, klubovima za igre na sreću na automatima i kladionicama maloljetnim osobama, odnosno osobama koje nisu dokazale identitet." U stavku 2. broj "100,00" zamjenjuje se brojem "1.500,00", a broj "5.000,00" zamjenjuje se brojem "3.000,00". Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "Pored novčane kazne pravnoj osobi za učinjene prekršaje iz ovoga članka, bit će izrečena i zaštitna mjera oduzimanja sredstava i predmeta koji su korišteni za priređivanje igara na sreću." Članak 12. Iza članka 88. dodaje se novi članak 88a. koji glasi: "Članak 88a. Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM bit će kažnjen za prekršaj građanin i poduzetnik ako priređuje igre na sreću iz članka 3. Zakona. Pored novčane kazne građaninu i poduzetniku za učinjene prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, bit će izrečena i zaštitna mjera oduzimanja svih sredstava i predmeta koji su korišteni ili koji se mogu upotrijebiti za priređivanje igara na sreću, kao i zabrana obavljanja djelatnosti priređivanja igara na sreću." Članak 13. Iza članka 91. dodaje se novi članak 91a. koji glasi: "Članak 91a. Svi priređivači igara na sreću dužni su uskladiti svoj rad s ovim zakonom u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona." Članak 14. Ovaj zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, v. r. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠEWU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 8. juna 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 27. maja 2010. godine. Broj 01-02-362/10 8. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Krišto, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU Član 1. U Zakonu o igrama na sreću ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/02) u članu 9. u stavu 2. iza riječi "uslugama" stavlja se zapeta i dodaju riječi: "da se unaprijed uplati 6% od ukupne vrijednosti nagradnog fonda, i to: ravnomjerno 1,5 % Crvenom krstu, "Caritasu", "Merhametu MDD" i "Dobrotvoru". Član 2. U članu 17. iza stava 2. dodaju se novi st. 3., 4., 5., 6., 7. i 8. koji glase: "Od dijela sredstava koji prema odluci iz stava 1. ovog člana pripadaju Federaciji, 50% sredstava Vlada Federacije raspodijeliće za finansiranje programa koji se odnose na: –prikupljanje sredstava za oboljelu djecu i mlade od teških bolesti čije se liječenje finansira iz Fonda solidarnosti; –zaštitu prava djece koja su žrtve zlostavljanja, pedofilije, prosjačewa; –zadovoljavanje potreba lica sa invaliditetom u smislu poboqšawa životnih uslova i wihovih organizacija; –učestvovanje u borbi protiv droga i zavisnosti; –smještaj i utočište žrtvama tor ture i nasilja; –amaterski sport u ciqu povećawa sredstava fonda za nagrađivanje pojedinaca za istaknute sportske rezultate u amaterskom sportu; –promovisanje kulture i tehničke kulture i udružewa koja se bave inovacijama za nagradni fond za nagrađivanje inovatora za inovacije od međunarodnog značaja; –aktivnosti u razvoju civilnog društva; –rad javnih kuhiwa. Sredstva iz stava 3. ovog člana, dodjequju se na osnovu programa rada i projekta. Nosioci programa i projekata, odnosno organizacije, udružewa i dr. podnose zahtjeve za dobijanje sredstava iz stava 2. ovog člana, nadležnom federalnom ministarstvu, najkasnije do kraja tekuće za narednu godinu. Raspodjela sredstava vrši se na osnovu Pravilnika o kriterijima za raspodjelu sredstava koji donosi Ministarstvo. Komisija priprema kriterije i dostavlja ih Vladi Federacije na usvajanje. Nakon što Vlada Federacije usvoji kriterije, Komisija objavquje javni poziv za prikupljanje zahtjeva za dodjeqivanje sredstava, u kojem navodi i kriterije za raspodjelu. Javni poziv se objavquje u jednoj od dnevnih novina u Federaciji najkasnije do kraja oktobra tekuće godine. Federalno ministarstvo finansija formira Komisiju koja, do kraja marta tekuće godine, utvrđuje prijedlog raspodjele sredstava iz stava 3. ovog člana i dostavlja Vladi Federacije na usvajanje. Komisija je sastavljena od po jednog predstavnika Federalnog ministarstva finansija, Federal - nog ministarstva zdravstva, Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Federalnog ministarstva obrazovawa i nauke, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Federalnog ministarstva razvoja, preduzetništva i obrta, i po jednog člana Odbora za rad i socijalnu zaštitu, Odbora za boračka i invalidska pitawa, Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i sport i Odbora za zdravstvo Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Odbora za boračka i invalidska pitawa, rad, zdravstvenu i socijalnu zaštitu i Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu, sport i pitawa mladih Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Vlada Federacije posebnom odlukom utvrđuje listu korisnika kojima se raspodjequju sredstva iz stava 3. ovog člana u procentualnom iznosu, a Federalno ministarstvo finansija u roku od 30 dana doznačava sredstva u skladu sa odlukom Vlade Federacije nadležnim ministarstvima u roku od 30 dana radi dodjele korisnicima i podnosi informaciju Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine. Korisnici sredstava iz stava 3. ovog člana podnose godišwi izvještaj o utrošku ovih sredstava nadležnom ministarstvu do kraja marta tekuće za prethodnu godinu. Utrošak sredstava suprotno Pravilniku o kriterijima iz stava 5. ovog člana, automatski iskqučuje korisnika iz raspodjele za naredne dvije godine." Član 3. U članu 26. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Ako se klasične igre na sreću organizuju na način utvrđen u članu 19. Zakona, a izvlačenje dobitaka se obavlja na teritoriji druge države ili drugog entiteta sastav komisije i način izvlačewa će se obaviti prema propisima koji se primjenjuju na teritoriji na kojoj se vrši izvlačenje dobitaka". Dosadašwi stav 3. postaje stav 4. Član 4. U članu 71. stav 2. iza alineje 5. dodaje se nova alineja 6 koja glasi: " - dokaz ovlašćenog pravnog lica o uspostavljenoj otvorenoj on - line mreži povezanoj sa Poreskom upravom - Centralni ured Sarajevo.". Član 5. U članu 74. u stavu 4. iza riječi: "radu au tom ata" stavlja se zapeta i dodaju riječi: "otvorenu on-line mrežu povezanu putem servera sa Poreskom upravom Centralni ured Sarajevo," Iza stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi: "Troškovi telekomunikacijske usluge i uspostava sistema otvorene on-line mreže idu na teret priređivača." Dosadašwi stav 5. postaje stav 6. Član 6. U članu 78. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Priređivač igara na sreću na automatima u posebnim klubovima obavezan je u svom sjedištu imati sedmične zapise sa servera o uplatama i isplatama, u elektronskoj formi, čiji rok čuvawa ne može biti kraći od dvije godine.". Član 7. U članu 80. iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase: "Na uplatnom mjestu ne mogu se priređivati pojedinačna klađewa na automatima i klađenje uživo. Igre na sreću klađenjem iz stava 3. ovog člana mogu se priređivati samo uz uslove propisane članom 86. Zakona." Član 8. Član 84. mijewa se i glasi: "Telekomunikacijska oprema iz člana 81. Zakona mora biti on - line, odnosno otvorena mreža. Uplatna mjesta moraju biti uvezana otvorenom on-line vezom putem centralnog servera priređivača sa Poreskom upravom - Centralni ured": Član 9. Član 85. mijewa se i glasi: "Kladioničar je obavezan u svom sjedištu imati sedmične zapise sa servera o uplatama i isplatama, u elektronskoj formi, čiji rok čuvawa ne može biti kraći od dvije godine." Član 10. U članu 87. iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Ako u obavljanju inspekcijskog nadzora ovlašćeni službenik iz stava 1. ovog člana utvrdi da se priređuju igre na sreću iz člana 3. Zakona suprotno odredbama ovog zakona, donijeće rješenje o zabrani priređivawa igara na sreću i privremeno zapečatiti prostor u kome se priređuju igre na sreću, te pokrenuti prekršajni postupak." Član 11. U članu 88. u stavu 1. broj " 2.000,00" zamjenjuje se brojem "3.000,00", a broj "50.000,00" zamjenjuje se brojem "15.000,00". U stavu 1. u tački 1. u zagradi iza riječi "čl." dodaje se broj "9.". Iza tačke 10. dodaje se nova tačka 11. koja glasi: "11. ako dozvoli pristup kasinu, klubovima za igre na sreću na automatima i kladionicama maloljetnim licima, odnosno licima koja nisu dokazala identitet". U stavu 2. broj "100,00" zamjenjuje se brojem "1.500,00", a broj "5.000,00" zamjenjuje se brojem "3.000,00". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: " Pored novčane kazne pravnom licu za učinjene prekršaje iz ovog člana, izreći će se i zaštitna mjera oduzimawa sredstava i predmeta koji su korišćeni za priređivanje igara na sreću." Član 12. Iza člana 88. dodaje se novi član 88a. koji glasi: "Član 88a. Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM biće kažnjen za prekršaj građanin i preduzetnik ako priređuje igre na sreću iz člana 3. Zakona. Pored novčane kazne građaninu i preduzetniku za učinjene prekršaje iz stav 1. ovog člana izreći će se i zaštitna mjera oduzimawa svih sredstava i predmeta koji su korišćeni ili koji se mogu upotrijebiti za priređivanje igara na sreću, kao i zabrana obavljanja djelatnosti priređivawa igara na sreću." Član 13. Iza člana 91. dodaje se novi član 91a. koji glasi: "Član 91a. Svi priređivači igara na sreću dužni su uskladiti svoj rad sa ovim zakonom u roku od tri godine od dana stupawa na snagu ovog zakona." Član 14. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O I GRAMA NA SREĆU Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 8. juna 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 27. maja 2010. godine. Broj 01-02-362/10 8. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Krišto, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKO NA O IGRAMA NA SREĆU Član 1. U Zakonu o igrama na sreću ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/02) u članu 9. u stavu 2. iza riječi "uslugama" stavlja se zarez i dodaju riječi: "da se unaprijed uplati 6% od ukupne vrijednosti nagradnog fonda, i to: ravnomjerno 1,5 % Crvenom krstu, "Caritasu", "Merhametu MDD" i "Dobrotvoru". Član 2. U članu 17. iza stava 2. dodaju se novi st. 3., 4., 5., 6., 7. i 8. koji glase: "Od dijela sredstava koji prema odluci iz stava 1. ovog člana pripadaju Federaciji, 50% sredstava Vlada Federacije raspodijelit će za finansiranje programa koji se odnose na: –prikupljanje sredstava za oboljelu djecu i mlade od teških bolesti čije se liječenje finansira iz Fonda solidarnosti; –zaštitu prava djece koja su žrtve zlostavljanja, pedofilije, prosjačenja; –zadovoljavanje potreba lica sa invaliditetom u smislu poboljšanja životnih uvjeta i njihovih organizacija; –učestvovanje u borbi protiv droga i ovisnosti; –smještaj i utočište žrtvama tor ture i nasilja; –amaterski sport u cilju povećanja sredstava fonda za nagrađivanje pojedinaca za istaknute sportske rezultate u amaterskom sportu; –promovisanje kulture i tehničke kulture i udruženja koja se bave inovacijama za nagradni fond za nagrađivanje inovatora za inovacije od međunarodnog značaja; –aktivnosti u razvoju civilnog društva; –rad javnih kuhinja. Sredstva iz stava 3. ovog člana dodjeljuju se na osnovu programa rada i projekta. Nosioci programa i projekata, odnosno organizacije, udruženja i dr. podnose zahtjeve za dobijanje sredstava iz stava 2. ovog člana nadležnom federalnom ministarstvu najkasnije do kraja tekuće za narednu godinu. Raspodjela sredstava vrši se na osnovu Pravilnika o kriterijima za raspodjelu sredstava koji donosi Ministarstvo. Komisija priprema kriterije i dostavlja ih Vladi Federacije na usvajanje. Nakon što Vlada Federacije usvoji kriterije, Komisija objavljuje javni poziv za prikupljanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava, u kojem navodi i kriterije za raspodjelu. Javni poziv se objavljuje u jednoj od dnevnih novina u Federaciji najkasnije do kraja oktobra tekuće godine. Federalno ministarstvo finansija formira Komisiju koja, do kraja marta tekuće godine, utvrđuje prijedlog raspodjele sredstava iz stava 3. ovog člana i dostavlja Vladi Federacije na usvajanje. Komisija je sastavljena od po jednog predstavnika Federalnog ministarstva finansija, Federalnog ministarstva zdravstva, Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, i po jednog člana Odbora za rad i socijalnu zaštitu, Odbora za boračka i invalidska pitanja, Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i sport i Odbora za zdravstvo Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Odbora za boračka i invalidska pitanja, rad, zdravstvenu i socijalnu zaštitu i Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu, sport i pitanja mladih Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Vlada Federacije posebnom odlukom utvrđuje listu korisnika kojima se raspodjeljuju sredstva iz stava 3.ovog člana u procentualnom iznosu, a Federalno ministarstvo finansija u roku od 30 dana doznačava sredstva u skladu sa odlukom Vlade Federacije nadležnim ministarstvima u roku od 30 dana radi dodjele korisnicima i podnosi informaciju Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine. Korisnici sredstava iz stava 3. ovog člana podnose godišnji izvještaj o utrošku ovih sredstava nadležnom ministarstvu do kraja marta tekuće za prethodnu godinu. Utrošak sredstava suprotno Pravilniku o kriterijima iz stava 5.ovog člana, automatski isključuje korisnika iz raspodjele za naredne dvije godine." Član 3. U članu 26. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Ako se klasične igre na sreću organiziraju na način utvrđen u članu 19. Zakona, a izvlačenje dobitaka obavlja se na teritoriji druge države ili drugog entiteta, sastav komisije i način izvlačenja obavit će se prema propisima koji se primjenjuju na teritoriji na kojoj se vrši izvlačenje dobitaka." Dosadašnji stav 3. postaje stav 4. Član 4. U članu 71. u stavu 2. iza alineje 5. dodaje se nova alineja 6. koja glasi: " - dokaz ovlaštenog pravnog lica o uspostavljenoj otvorenoj on - line mreži povezanoj sa Poreznom upravom - Središnji ured Sarajevo." Član 5. U članu 74. u stavu 4. iza riječi: "radu au tom ata" stavlja se zarez i dodaju riječi: "otvorenu on-line mrežu povezanu putem servera sa Poreznom upravom - Središnji ured Sarajevo,". Iza stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi: "Troškovi telekomunikacijske usluge i uspostava sistema otvorene on-line mreže idu na teret priređivača." Dosadašnji stav 5. postaje stav 6. Član 6. U članu 78. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Priređivač igara na sreću na automatima u posebnim klubovima obavezan je u svom sjedištu imati sedmične zapise sa servera o uplatama i isplatama u elektronskoj formi čiji rok čuvanja ne može biti kraći od dvije godine." Član 7. U članu 80. iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase: " Na uplatnom mjestu ne mogu se priređivati pojedinačna klađenja na automatima i klađenje uživo. Igre na sreću klađenjem iz stava 3. ovog člana mogu se priređivati samo uz uvjete propisane članom 86. Zakona." Član 8. Član 84. mijenja se i glasi: "Telekomunikacijska oprema iz člana 81. Zakona mora biti on - line, odnosno otvorena mreža. Uplatna mjesta moraju biti uvezana otvorenom on-line vezom putem centralnog servera priređivača sa Poreznom upravom - Središnji ured." Član 9. Član 85. mijenja se i glasi: "Kladioničar je obavezan u svom sjedištu imati sedmične zapise sa servera o uplatama i isplatama u elektronskoj formi, čiji rok čuvanja ne može biti kraći od dvije godine." Član 10. U članu 87. iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Ako u vršenju inspekcijskog nadzora ovlašteni službenik iz stava 1. ovog člana utvrdi da se priređuju igre na sreću iz člana 3. Zakona suprotno odredbama ovog zakona, donijet će rješenje o zabrani priređivanja igara na sreću i privremeno zapečatiti prostor u kojem se priređuju igre na sreću, te pokrenuti prekršajni postupak." Član 11. U članu 88. u stavu 1. broj " 2.000,00" zamjenjuje se brojem "3.000,00", a broj "50.000,00" zamjenjuje se brojem "15.000,00". U stavu 1. u tački 1. u zagradi iza riječi "čl." dodaje se broj "9." Iza tačke 10. dodaje se nova tačka 11. koja glasi: "11. ako dozvoli pristup kasinu, klubovima za igre na sreću na automatima i kladionicama maloljetnim licima, odnosno licima koja nisu dokazala identitet." U stavu 2. broj "100,00" zamjenjuje se brojem "1.500,00", a broj "5.000,00" zamjenjuje se brojem "3.000,00". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: " Pored novčane kazne pravnom licu za učinjene prekršaje iz ovog člana izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja sredstava i predmeta koji su korišteni za priređivanje igara na sreću." Član 12. Iza člana 88. dodaje se novi član 88a. koji glasi: "Član 88a. Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM bit će kažnjen za prekršaj građanin i poduzetnik ako priređuje igre na sreću iz člana 3. Zakona. Pored novčane kazne građaninu i poduzetniku za učinjene prekršaje iz stava 1. ovog člana izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja svih sredstava i predmeta koji su korišteni ili koji se mogu upotrijebiti za priređivanje igara na sreću, kao i zabrana obavljanja djelatnosti priređivanja igara na sreću." Član 13. Iza člana 91. dodaje se novi član 91a. koji glasi: "Član 91a. Svi priređivači igara na sreću dužni su uskladiti svoj rad sa ovim zakonom u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona." Član 14. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. 733 Na temelju članka 153. stavak 2. Poslovnika Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i članka 144. stavak 2. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je, na sjednici Zastupničkoga doma od 11. svibnja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 22. lipnja 2010. godine, donio sljedeći ZAKLJUČAK USVOJEN PRILIKOM RAZMATRANJA PROJEKTA "RAZVOJ INDUSTRIJSKE POLITIKE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE" I. Usvaja se Projekt "Razvoj industrijske politike u Federaciji Bosne i Hercegovine", koji je sastavni dio Strategije ekonomskog razvoja Federacije Bosne i Hercegovine. II. Ovaj Zaključak objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". PF broj 01,02-18-411/10 22. lipnja 2010. godine Sarajevo Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, v. r. Na osnovu člana 153. stav 2. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i člana 144. stav 2. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je, na sjednici Predstavničkog doma od 11. maja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 22. juna 2010. godine, donio sljedeći ZAKQUČAK USVOJEN PRILIKOM RAZMATRAWA PROJEKTA "RAZVOJ INDUSTRIJSKE POLITIKE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE" I Usvaja se Projekat "Razvoj industrijske politike u Federaciji Bosne i Hercegovine", koji je sastavni dio Strategije ekonomskog razvoja Federacije Bosne i Hercegovine. II Ovaj Zakqučak objavquje se u "Službenim novinama Federacije BiH". PF broj 01,02-18-411/10 22. juna 2010. godine Sarajevo Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. Na osnovu člana 153. stav 2. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i člana 144. stav 2. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je, na sjednici Predstavničkog doma od 11. maja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 22. juna 2010. godine, donio sljedeći ZAKLJUČAK USVOJEN PRILIKOM RAZMATRANJA PROJEKTA "RAZVOJ INDUSTRIJSKE POLITIKE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE" I. Usvaja se Projekt "Razvoj industrijske politike u Federaciji Bosne i Hercegovine", koji je sastavni dio Strategije ekonomskog razvoja Federacije Bosne i Hercegovine. II. Ovaj Zaključak objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". PF broj 01,02-18-411/10 22. juna 2010. godine Sarajevo Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 734 Na temelju članka 123. stavak 3. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03 i 22/06), na prijedlog Federalne uprave civilne zaštite, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. srpnja 2010. godine, donosi UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O ORGANIZIRANJU SLUŽBI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI NE Članak 1. U Uredbi o organiziranju službi zaštite i spašavanja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 58/06), u članku 4. točka 5) iza riječi "ronilaca" dodaje se riječ "Federacije". Druga rečenica iste točke mijenja se i glasi: "Služba za zaštitu i spašavanje na vodi i pod vodom osniva se od dijelova klubova: ,,EKO SPORTSKA GRUPA" Sarajevo, ,,KPA MOSTAR" Mostar i KK "NERETVA" Mostar". U točki 6) riječi: "Zrakoplovnom savezu Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se riječima: "Savezu aeroklubova Federacije Bosne i Hercegovine". Članak 2. Ova Uredba stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 577/10 1. srpnja 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, v. r. Na osnovu člana 123. stav 3. Zakona o zaštiti i spašavanju qudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03 i 22/06), na prijedlog Federalne uprave civilne zaštite, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O ORGANIZOVAWU SLUŽBI ZAŠT ITE I SPAŠAVAWA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Uredbi o organizovanju službi zaštite i spašavawa Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 58/06), u članu 4. tačka 5) iza riječi "ronilaca" dodaje se riječ "Federacije". Druga rečenica iste tačke mijewa se i glasi: "Služba za zaštitu i spašavanje na vodi i pod vodom osniva se od dijelova klubova: ,,EKO SPORTSKA GRUPA" Sarajevo, ,,KPA MOSTAR" Mostar i KK "NERETVA" Mostar". U tački 6) riječi: "Vazduhoplovnom savezu Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se riječima: "Savezu aeroklubova Federacije Bosne i Hercegovine". Član 2. Ova Uredba stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 577/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. Na osnovu člana 123. stav 3. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03 i 22/06), na prijedlog Federalne uprave civilne zaštite, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O ORGANIZIRANJU SLUŽBI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI NE Član 1. U Uredbi o organiziranju službi zaštite i spašavanja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 58/06), u članu 4. tačka 5) iza riječi "ronilaca" dodaje se riječ "Federacije". Druga rečenica iste tačke mijenja se i glasi: "Služba za zaštitu i spašavanje na vodi i pod vodom osniva se od dijelova klubova: ,,EKO SPORTSKA GRUPA" Sarajevo, ,,KPA MOSTAR" Mostar i KK "NERETVA" Mostar". U tački 6) riječi: "Vazduhoplovnom savezu Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se riječima: "Savezu aeroklubova Federacije Bosne i Hercegovine". Član 2. Ova Uredba stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 577/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. 735 Na temelju članka 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. srpnja 2010. godine, donosi ODLUKU O USVAJANJU PROGRAMA UTROŠKA SREDSTAVA SA KRITERIJIMA RASPODJELE SREDSTAVA "GRANTOVI POJEDINCIMA - POTPORA UDRUŽENJIMA POTROŠAČA" UTVRĐENOG PRORAČUNOM FEDERACIJE BOS NE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODI NU FEDERALNOM MINISTARSTVU TRGOVI NE I. Usvaja se Pro gram utroška sredstava sa kriterijima raspo djele sredstava "Grantovi pojedincima-potpora udruženjima potrošača" Federalnog ministarstva trgovine utvrđenog u razdjelu 22; pozicija 614200 Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/09) u iznosu od 100.000,00 KM (stohiljada KM), kako slijedi: Pro gram utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Grantovi pojedincima-potpora udruženjima potrošača" II. Sredstva iz točke I. ove Odluke će se raspoređivati prema kriterijima utvrđenim u točki I. ove Odluke. III. Izbor korisnika vrši stručna komisija, koju imenuje federalni ministar trgovine na osnovu Javnog poziva koji se objavljuje u sredstvima javnog informiranja i njeb stranici Ministarstva. Javni poziv za grant sredstava iz stavka 1. ove Odluke raspisuje Federalno ministarstvo trgovine. Rezultati javnog poziva iz stavka 1. ove točke objavljuju se u sredstvima javnog informiranja u kojima je ovaj javni poziv i objavljen. IV. Za svaki izdatak sredstava iz granta "Grantovi pojedincima - potpora udruženjima potrošača" prema Programu utroška sredstava iz točke I. ove Odluke, federalni ministar trgovine donosi posebnu odluku. V. Federalno ministarstvo trgovine će podnositi izvješće o utrošenim sredstvima Federalnom ministarstvu financija/ Federalnom ministarstvu finansija i Vladi Federacije Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu. VI. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 561/10 1. srpnja 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, v. r. Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi ODLUKU O USVAJAWU PROGRAMA UTROŠKA SRED STAVA SA KRITERIJIMA RASPODJELE SREDSTAVA "GRANTOVI POJEDINCIMA - POTPORA UDRUŽEWIMA POTROŠAČA" UTVRĐ ENOG BUXETOM FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU FEDERALNOM MINISTARSTV U TRGOVINE I Usvaja se Pro gram utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Grantovi pojedincima-potpora udružewima potrošača" Federalnog ministarstva trgovine utvrđenog u razdjelu 22; pozicija 614200 Buxeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/09) u iznosu od 100.000,00 KM (stohiljada KM), kako slijedi: Pro gram utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Grantovi pojedincima-potpora udružewima potrošača" Red br. Naziv programa - mjere i aktivnosti Cilj programa Kriterij za izbor udruženja Organizacije (primatelji izvršenja) Nadzor nad sredstvimaIznos u KM 1.Podrška radu i jačanju kapaciteta udruženja potrošača. -poboljšanje i stvaranje uslova za uspješan rad udruženja kroz sufinanci - ranje režijskih troškova i troškova PTT i sl. usluga, -tehnička podrška -broj članova udruženja, - osiguran prostor za rad, telefonska linija i E pošta, -realizirane aktivnosti na području zaštite potrošača u prethodne dvije godine -Udruženja potrošača registrirana na području Federacije BiH Nadzor o namjenskom utrošku sredstava vrši Federalno ministarstvo trgovine 27.000,00 2.Informiranje potrošača o osnovnom pravima i zaštiti kroz upoznavanje sa: - zakonodavnim i institucionalnim okvirom za zaštitu potrošača, uključujući moguće načine rješavanja potrošačkih sporova -zaštita potrošača u slijedećim oblastima: kupovina proizvoda i usluga, javne usluge, financijske usluge, telekomunikacijske sluge. Unapređenje informiranosti potrošača putem održavanja stručnih savjetovanja, seminara, skupova, radionica i okruglih stolova, učešća u TV i ra - dio emisijama, izdavanje informativnih letaka, brošura i ostalih informativnih materijala. -precizno definiranje problema i načina njegovog rješavanja - definiranje ciljne grupe - obuhvatnost i efikasnost rezultata projekta, - financijska izvodljivost predloženog projekta - kapaciteti (tehnički i kadrovski) podnosioca prijave za realiziranje predloženih projektnih aktivnosti - suradnja sa drugim organizacija mana realizaciji projekta. -Udruženja potrošača registrovana na području Federacije BiH Nadzor o namjenskom utrošku sredstava vrši Federalno ministarstvo trgovine 53.000,00 3.Savjetovanje potrošača i podrška u rješavanju njihovih problema u oblastima: -kupovina proizvoda i usluge - javne usluge, - finansijske usluge i telekomunikacijske usluge Povećanje nivoa zaštite potrošača putem organiziranog profesionalnog savjetovanja u konkretnim potrošačkim problemima -precizno definisanje problema i načina njegovog rješavanja - definiranje ciljne grupe - obuhvatnost i efikasnost rezultata projekta - financijska izvodljivost predloženog projekta - kapaciteti (tehnički i kadrovski) podnosioca prijave za realiziranje predloženih projektnih aktivnosti, - suradnja sa drugim organizacijama na realizaciji projekta. Udruženja potrošača registrirana na području Federacije BiH Nadzor o namjenskom utrošku sredstava vrši Federalno ministarstvo trgovine 20.000,00 UKUPNO 100.000,00 II Sredstva iz tačke I ove Odluke će se raspoređivati prema kriterijima utvrđenim u tački I ove Odluke. III Izbor korisnika vrši stručna komisija, koju imenuje federalni ministar trgovine na osnovu Javnog poziva koji se objavquje u sredstvima javnog informisanja i njeb stranici Ministarstva. Javni poziv za grant sredstava iz stava 1. ove Odluke raspisuje Federalno ministarstvo trgovine. Rezultati javnog poziva iz stava 1. ove tačke objavquju se u sredstvima javnog informisawa u kojima je ovaj javni poziv i objavljen. IV Za svaki izdatak sredstava iz granta "Grantovi pojedi - ncima - potpora udružewima potrošača" prema Programu utroška sredstava iz tačke I ove Odluke, Federalni ministar trgovine donosi posebnu odluku. V Federalno ministarstvo trgovine će podnositi izvještaj o utrošenim sredstvima Federalnom ministarstvu finansija/ Federalnom ministarstvu financija i Vladi Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom. VI Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 561/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi ODLUKU O USVAJANJU PROGRAMA UTROŠKA SREDSTAVA SA KRITERIJIMA RASPODJELE SREDSTAVA "GRANTOVI POJEDINCIMA - POTPORA UDRUŽENJIMA POTROŠAČA" UTVRĐENOG BUDŽETOM FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU FEDERALNOM MINI STARSTVU TRGOVINE I. Usvaja se Pro gram utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Grantovi pojedincima-potpora udruže - njima potrošača" Federalnog ministarstva trgovine utvrđenog u razdjelu 22; pozicija 614200 Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/09) u iznosu od 100.000,00 KM (stohiljada KM), kako slijedi: Pro gram utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Grantovi pojedincima-potpora udruženjima potrošača" Red br. Naziv programa - mjere i aktivnosti Cilj programa Kriterij za izbor udružewa Organizacije (primateqi izvršewa) Nadzor nad sredstvimaIznos u KM 1.Podrška radu i jačanju kapaciteta udružewa potrošača. -poboqšanje i stvaranje uslova za uspješan rad udružewa kroz sufinanciranje režijskih troškova i troškova PTT i sl. usluga, -tehnička podrška -broj članova udružewa, -osiguran prostor za rad, telefonska linija i E pošta, -realizirane aktivnosti na području zaštite potrošača u prethodne dvije godine -Udružewa potrošača registrirana na području Federacije BiH Nadzor o namjenskom utrošku sredstava vrši Federalno ministarstvo trgovine 27.000,00 2.Informisanje potrošača o osnovnom pravima i zaštiti kroz upoznavanje sa: - zakonodavnim i institucionalnim okvirom za zaštitu potrošača, uključujući moguće načine rješavawa potrošačkih sporova -zaštita potrošača u slijedećim oblastima: kupovina proizvoda i usluga, javne usluge, finansijske usluge, telekomunikacijske sluge. Unapređenje informisanosti potrošača putem održavawa stručnih savjetovawa, seminara, skupova, radionica i okruglih stolova, učešća u TV i ra dio emisijama, izdavanje informativnih letaka, brošura i ostalih informativnih materijala. -precizno definiranje problema i načina njegovog rješavawa - definisanje ciljne grupe - obuhvatnost i efikasnost rezultata projekta, - finansijska izvodqivost predloženog projekta - kapaciteti (tehnički i kadrovski) podnosioca prijave za realiziranje predloženih projektnih aktivnosti - saradwa sa drugim organizacija mana realizaciji projekta. -Udružewa potrošača registrovana na području Federacije BiH Nadzor o namjenskom utrošku sredstava vrši Federalno ministarstvo trgovine 53.000,00 3.Savjetovanje potrošača i podrška u rješavanju wihovih problema u oblastima: -kupovina proizvoda i usluge - javne usluge, - finansijske usluge i telekomunikacijske usluge Povećanje nivoa zaštite potrošača putem organiziranog profesionalnog savjetovawa u konkretnim potrošačkim problemima -precizno definisanje problema i načina njegovog rješavawa - definiranje ciljne grupe - obuhvatnost i efikasnost rezultata projekta - financijska izvodqivost predloženog projekta - kapaciteti (tehnički i kadrovski) podnosioca prijave za realiziranje predloženih projektnih aktivnosti, - suradwa sa drugim organizacija ma na realizaciji projekta. Udružewa potrošača registrirana na području Federacije BiH Nadzor o namjenskom utrošku sredstava vrši Federalno ministarstvo trgovine 20.000,00 UKUPNO: 100.000,00 II. Sredstva iz tačke I. ove Odluke će se raspoređivati prema kriterijima utvrđenim u tački I. ove Odluke. III. Izbor korisnika vrši stručna komisija, koju imenuje Federalni ministar trgovine na osnovu Javnog poziva koji se objavljuje u sredstvima javnog informisanja i njeb stranici Ministarstva. Javni poziv za grant sredstava iz stava 1. ove Odluke raspisuje Federalno ministarstvo trgovine. Rezultati javnog poziva iz stava 1. ove tačke objavljuju se u sredstvima javnog informisanja u kojima je ovaj javni poziv i objavljen. IV. Za svaki izdatak sredstava iz granta "Grantovi pojedincima - potpora udruženjima potrošača" prema Programu utroška sredstava iz tačke I. ove Odluke, federalni ministar trgovine donosi posebnu odluku. V. Federalno ministarstvo trgovine će podnositi izvještaj o utrošenim sredstvima Federalnom ministarstvu finansija/ Federalnom ministarstvu financija i Vladi Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom. VI. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 561/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. 736 Na temelju članka 19. stavak 2. Zakona o Vladi Federacije BiH ( "Službene novine Federacije BiH" broj 1/94, 8/95, 58/02), članka 12. Zakona o cestama Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/10, 16/10) i članka 313. Zakona o gospodarskim društvima ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02 i 29/03, 68/05, 91/07, 84/08 i 7/09), u ime Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. srpnja 2010. godine, donosi ODLUKU O USKLAĐIVANJU NAZI VA FIRME , DJELATNOSTI, NAČINA UPRAVLJANJA I POSLOVANJA I KAPITALA JP DIREKCIJA CESTA FEDERACIJE BiH DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODG OVORNOŠĆU SARAJ EVO I. Ovom Odlukom, usklađuje se naziv firme, djelatnost, način upravljanja i poslovanja i kapital JP Direkcije cesta Federacije BiH društva sa ograničenom odgovornošću Sarajevo. II. Direkcije cesta Federacije BiH Sarajevo formirana je na temelju Zakona o cestama Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/02 i 18/02) i upisana u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu pod brojem UF/I-1528/02 dana 24.10.2002. godine. U Javnom poduzeću Direkcija cesta Federacije BiH d.o.o. Sarajevo izvršeno je usklađivanje na temelju Odluke o usklađivanju oblika organiziranja, naziva firme i djelatnosti Direkcije cesta Federacije BiH broj UP-01-06-2754/05 od Red br. Naziv programa - mjere i aktivnosti Cilj programa Kriterij za izbor udruženja Organizacije (primatelji izvršenja) Nadzor nad sredstvimaIznos u KM 1.Podrška radu i jačanju kapaciteta udruženja potrošača. - poboljšanje i stvaranje uslova za uspješan rad udruženja kroz sufinanciranje režijskih troškova i troškova PTT i sl. usluga, - tehnička podrška -broj članova udruženja, -osiguran prostor za rad, telefonska linija i E pošta, -realizirane aktivnosti na području zaštite potrošača u prethodne dvije godine - Udruženja potrošača registrirana na području Federacije BiH Nadzor o namjenskom utrošku sredstava vrši Federalno ministarstvo trgovine 27.000,00 2.Informisanje potrošača o osnovnom pravima i zaštiti kroz upoznavanje sa: - zakonodavnim i institucionalnim okvirom za zaštitu potrošača, uključujući moguće načine rješavanja potrošačkih sporova -zaštita potrošača u slijedećim oblastima: kupovina proizvoda i usluga, javne usluge, finansijske usluge, telekomunikacijske sluge. Unapređenje informisanosti potrošača putem održavanja stručnih savjetovanja, seminara, skupova, radionica i okruglih stolova, učešća u TV i ra - dio emisijama, izdavanje informativnih letaka, brošura i ostalih informativnih materijala. -precizno definiranje problema i načina njegovog rješavanja - definisanje ciljne grupe - obuhvatnost i efikasnost rezultata projekta, - finansijska izvodljivost predloženog projekta - kapaciteti (tehnički i kadrovski) podnosioca prijave za realiziranje predloženih projektnih aktivnosti - saradnja sa drugim organizacija mana realizaciji projekta. -Udruženja potrošača registrovana na području Federacije BiH Nadzor o namjenskom utrošku sredstava vrši Federalno ministarstvo trgovine 53.000,00 3.Savjetovanje potrošača i podrška u rješavanju njihovih problema u oblastima: -kupovina proizvoda i usluge - javne usluge, - finansijske usluge i telekomunikacijske usluge Povećanje nivoa zaštite potrošača putem organiziranog profesionalnog savjetovanja u konkretnim potrošačkim problemima -precizno definisanje problema i načina njegovog rješavanja - definiranje ciljne grupe - obuhvatnost i efikasnost rezultata projekta - financijska izvodljivost predloženog projekta - kapaciteti (tehnički i kadrovski) podnosioca prijave za realiziranje predloženih projektnih aktivnosti, - suradnja sa drugim organizacija ma na realizaciji projekta. Udruženja potrošača registrirana na području Federacije BiH Nadzor o namjenskom utrošku sredstava vrši Federalno ministarstvo trgovine 20.000,00 UKUPNO: 100.000,00 23.06.2005. godine na koju je Vlada Federacije BiH dala suglasnost svojom odlukom V broj 340/05 od 07.07. 2007. godine a sukladno Zakonu o gospodarskim društvima. Javno poduzeće Direkcija cesta Federacije BiH d.o.o. Sarajevo je pravni sljednik Direkcije cesta Federacije BiH Sarajevo. III. Puni naziv firme glasi: Javno poduzeće Ceste Federacije BiH društvo sa ograničenom odgovornošću, Sarajevo. Skraćeni naziv firme je: JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo. Sjedište JP Cesta Federacije BiH je u Sarajevu, ul. Terezija 54. JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo je pravni sljednik JP Direkcije cesta Federacije BiH Sarajevo. J P Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo će imati Ured u Mostaru. IV. Djelatnost Cesta Federacije BiH na magistralnim cestama u Federaciji su: –priprema dugoročnih, srednjoročnih i godišnjih planova i programa razvitka, rekonstruiranja, obnove, izgradnje i održavanja cesta i objekata na cestama, kao i izvješća o realizaciji tih planova i programa; –investitorski poslovi za studije i projekte, obnovu, izgradnju, rekonstruiranje i održavanje na cestama i objektima; –poslovi održavanja i zaštite cesta, –predlaganje financijskih planova i izvješća te unapređenja načina ubiranja sredstava za financiranje cesta; –ustupanje radova izgradnje, rekonstruiranja, obnove i održavanja cesta, –priprema podloga za dodjelu koncesija; –priprema i praćenje realizacije programa mjera i aktivnosti za unapređenje sigurnosti prometa na cestama kojim upravlja; –vođenje evidencije (baze podataka) cesta, objekata, prometne signalizacije i opreme na cestama i katastra cestovnog zemljišnog pojasa; –priprema potrebne dokumentacije za osiguranje i implementaciju donacija i kreditnih sredstava sukladno propisima i drugim aktima; –poslovi iz imovinsko-pravne oblasti koji se odnose na zaštitu, rekonstruiranje i izgradnju cesta; –prikupljanje podataka i obavješćivanje javnosti o stanju cesta i načinu odvijanja prometa; –poduzimanje potrebnih mjera za očuvanje i zaštitu okolice; –ostale djelatnosti sadržane u aktu o osnivanju Cesta F BiH. Ceste F BiH, pored poslova iz stavka 1. ove točke, obavljaju i slijedeće poslove: –70.110 Stvaranje novih nekretnina za prodaju –70.120 Kupnja i prodaja vlastitih nekretnina –70.200 Iznajmljivanje vlastitih nekretnina –74.140 Savjetovanje u vezi sa poslovanjem i upravljanjem –74.200 Arhitektonske i inženjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje V. JP Ceste Federacije BiH financijska sredstva za održavanje, zaštitu, obnovu, rekonstrukciju i izgradnju cesta i proširenje materijalne osnove rada osigurava iz godišnjih, posebnih i drugih naknada, koji imaju karakter javnih prihoda, iz kredita, donacija/grantova, a sukladno Zakonu o cestama Federacije BiH. Razlika javnih prihoda i javnih rashoda JP Cesta FBiH predstavlja financijski rezultat, koji je neoporeziv. Iskazani financijski rezultat ne može biti predmet ponovne raspodjele na dividendu ili povećanje kapitala. Financijski rezultat se raspoređuje na obveze prema planiranoj namjeni. Ovako stvorene obveze predstavljaju izvor sredstava koji će se utrošiti isključivo za upravljanje, građenje, rekonstruiranje, održavanje i zaštitu magistralnih cesta. Poslovne knjige i druge evidencije JP Cesta FBiH vodiće se sukladno sa Kontnim planom za gospodarska društva. Opseg i način poslovanja i kapital Cesta FBiH utvrditi će se sukladno zakonima i međunarodnim računovodstvenim standardima i međunarodnim standardima financijskog izvješćavanja kojima se uređuju materijalno-financijsko poslovanje i računovodstvene politike. JP Ceste F BiH kao upravitelj vodi evidenciju o sredstvima infrastrukture i ostalim sredstvima u vlasništvu F BiH datim na upravljanje. Upisani kapital JP Ceste F BiH iznosi 2.000,00 KM kao minimalni iznos za upis u registar Društava. VI. Skupština JP Cesta F BiH ima slijedeće nadležnosti: –daje suglasnost na plan poslovanja, odnosno revidirani plan poslovanja; –daje suglasnost na statut; –usvaja godišnje izvješće koje uključuje financijsko izvješće i izvješće revizora, Nadzornog odbora i Odbora za reviziju; –odlučuje o promjeni oblika organiziranja i statusnim promjenama; –odlučuje o povećanju i smanjenju temeljnog kapitala; –imenuje i razrješava Nadzorni odbor na prijedlog Osnivača; –daje upute i smjernice nadzornim odborima javnih poduzeća; –imenuje i razrješava Odbor za reviziju, na prijedlog Nadzornog odbora; –daje suglasnost na imenovanje članova Uprave; –utvrđuje politiku, strategiju i akcijski plan razvitka cestovne infrastrukture; –odlučuje o drugim pitanjima sukladno Zakonu i drugim propisima; –u izvanrednim okolnostima daje obvezne instrukcije tijelima javnih poduzeća. Vlada FBiH, kao Utemeljitelj JP Cesta F BiH, za poslove iz stavka 1. ove točke imenuje punomoćnike na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija koji predstavljaju Skupštinu Društva sukladno sa Uredbom o vršenju ovlašćenja organa Federacije Bosne i Hercegovine u gospodarskim društvima sa učešćem državnog kapitala. Skupština Društva donosi odluke samo uz prethodnu suglasnost Vlade F BiH za nadležnosti navedene u stavku 1. točke VI kao i za ostale nadležnosti Skupštine koje su utvrđene Zakonom o gospodarskim društvima, Zakonom o javnim poduzećima u gospodarskim društvima i Statutom Društva. VII. Nadzorni odbor imenuje i razrješava Skupština Društva na prijedlog Utemeljitelja. Nadzorni odbor ima pet članova i imenuje se na način i po postupku utvrđenim Zakonom o cestama Federacije BiH, Zakonom o gospodarskim društvima i Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji BiH od predstavnika Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, Federalnog ministarstva financija, Federalnog ministarstva unutarnjih poslova i stručnih lica iz oblasti cesta na osnovu kriterija koje će utvrditi Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Predsjednik i članovi Nadzornog odbora imenuju se istovremeno na pe riod od četiri godine. Vlada Federacije će danom stupanja na snagu ove Odluke donijeti Rješenje o razrješenju dosadašnjeg Nadzornog odbora JP Direkcije cesta F BiH, te istovremeno donijeti Rješenje o privremenom imenovanju Nadzornog odbora JP Ceste Federacije BiH na pe riod od 60 dana odnosno do okončanja pro - ce dure imenovanja Nadzornog odbora sukladno zakonu. VIII. Sukladno sa ovom Odlukom JP Ceste Federacije BiH uskladit će Statut i druge opće akte u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke. IX. Ova Odluka je temelj za upis usklađivanja naziva firme, djelatnosti i načina upravljanja i kapitala u registru Društava. Prijavu za usklađivanje iz stavka 1. ovog članka podnosi direktor JP Cesta F BiH. X. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 562/10 1. srpnja 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, v. r. Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95 i 58/02), člana 12. Zakona o cestama Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/10 i 16/10) i člana 313. Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02 i 29/03, 68/05, 91/07, 84/08 i 7/09), u ime Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici 149. održanoj 1. jula 2010. godine, donosi ODLUKU O USKLAĐIVAWU NAZIV A FIRME, DJELATNOSTI, NAČINA UPRAVQAWA I POSLOV AWA I KAPITALA JP DIREKCIJA CESTE FEDERACIJE BiH DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOST I SARAJEVO I Ovom Odlukom, usklađuje se naziv firme, djelatnost, način upravljanja i poslovawa i kapital JP Direkcije cesta Federacije BiH društva sa ograničenom odgovornosti Sarajevo. II Direkcije cesta Federacije BiH Sarajevo formirana je na osnovu Zakona o cestama Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/02 i 18/02) i upisana u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu pod brojem UF/I-1528/02 dana 24.10.2002. godine. U Javnom preduzeću Direkcija cesta Federacije BiH d.o.o. Sarajevo izvršeno je usklađivanje na osnovu Odluke o usklađi - vanju oblika organizovawa, naziva firme i djelatnosti Direkcije cesta Federacije BiH broj UP-01-06-2754/05 od 23.06.2005. god. na koju je Vlada Federacije BiH dala saglasnost svojom odlukom V broj 340/05 od 07.07.2007. godine a u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Javno preduzeće Direkcija cesta Federacije BiH d.o.o. Sarajevo je pravni sljedbenik Direkcije cesta Federacije BiH Sarajevo. III Puni naziv firme glasi: Javno preduzeće Ceste Federacije BiH društvo sa ograničenom odgovornosti, Sarajevo. Skraćeni naziv firme je: J P Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo. Sjedište JP Cesta Federacije BiH je u Sarajevu, ul. Terezija 54. JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo je pravni sljedbenik JP Direkcije cesta Federacije BiH Sarajevo. JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo će imati kancelariju u Mostaru. IV Djelatnost Cesta Federacije BiH na magistralnim cestama u Federaciji su: –priprema dugoročnih, sredworočnih i godišwih planova i programa razvoja, rekonstrukcije, obnove, izgradnje i održavawa cesta i objekata na cestama, kao i izvještaje o realizaciji tih planova i programa; –investitorski poslovi za studije i projekte, obnovu, izgradnju, rekonstrukciju i održavanje na cestama i objektima; –poslovi održavawa i zaštite cesta, –predlaganje finansijskih planova i izvještaja te unapređewa načina ubirawa sredstava za finansiranje cesta; –ustupanje radova izgradnje, rekonstrukcije, obnove i održavawa cesta, –priprema podloga za dodjelu koncesija; –priprema i praćenje realizacije programa mjera i aktivnosti za unapređenje sigurnosti saobraćaja na cestama kojim upravlja; –vođenje evidencije (baze podataka) cesta, objekata, saobraćajne signalizacije i opreme na cestama i katastra cestovnog zemqišnog pojasa; –priprema potrebne dokumentacije za osiguranje i implementaciju donacija i kreditnih sredstava u skladu sa propisima i drugim aktima; –poslovi iz imovinsko-pravne oblasti koji se odnose na zaštitu, rekonstrukciju i izgradnju cesta; –prikupljanje podataka i obavještavanje javnosti o stanju cesta i načinu odvijawa saobraćaja; –preduzimanje potrebnih mjera za očuvanje i zaštitu okoline; –ostale aktivnosti sadržane u aktu o osnivanju Cesta F BiH. Ceste F BiH, pored poslova iz stava 1. ove tačke, obavljaju i slijedeće poslove: –70.110 Stvaranje novih nekretnina za prodaju –70.120 Kupovina i prodaja vlastitih nekretnina –70.200 Iznajmqivanje vlastitih nekretnina –74.140 Savjetovanje u vezi sa poslovanjem i upravljanjem –74.200 Arhitektonske i inžinjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje V JP Ceste Federacije BiH finansijska sredstva za održavanje, zaštitu, obnovu, rekonstrukciju i izgradnju cesta i proširenje materijalne osnove rada osigurava iz godišwih, posebnih i drugih naknada, koji imaju karakter javnih prihoda, iz kredita, donacija/grantova, a u skladu sa Zakonom o cestama Federacije BiH. Razlika javnih prihoda i javnih rashoda JP Cesta FBiH predstavlja finansijski rezultat, koji je neoporeziv. Iskazani finansijski rezultat ne može biti predmet ponovne raspodjele na dividendu ili povećanje kapitala. Finansijski rezultat se raspoređuje na obaveze prema planiranoj namjeni. Ovako stvorene obaveze predstavljaju izvor sredstava koji će se utrošiti iskqučivo za upravljanje, građenje, rekon - strukciju, održavanje i zaštitu magistralnih cesta. Poslovne kwige i druge evidencije JP Cesta FBiH vodiće se u skladu sa Kontnim planom za privredna društva. Obim i način poslovawa i kapital Cesta FBiH utvrdiće se u skladu sa zakonima i međunarodnim računovodstvenim standardima i međunarodnim standardima finansijskog izvještavawa kojima se uređuju materijalno-finansijsko poslovanje i računovodstvene politike. JP Ceste FBiH kao upraviteq vodi evidenciju o sredstvima infrastrukture i ostalim sredstvima u vlasništvu FBiH datim na upravljanje. Upisani kapital JP Ceste FBiH iznosi 2.000,00 KM kao minimalni iznos za upis u registar Društava. VI Skupština JP Cesta FBiH ima slijedeće nadležnosti: –daje saglasnost na plan poslovawa, odnosno revidirani plan poslovawa; –daje saglasnost na statut; –usvaja godišnje izvještaje koje ukqučuje finansijski izvještaj i izvještaj revizora, Nadzornog odbora i Odbora za reviziju; –odlučuje o promjeni oblika organizovawa i statusnim promjenama; –odlučuje o povećanju i smanjenju osnovnog kapitala; –imenuje i razrješava Nadzorni odbor na prijedlog Osnivača; –daje upute i smjernice nadzornim odborima javnih preduzeća; –imenuje i razrješava Odbor za reviziju, na prijedlog Nadzornog odbora; –daje saglasnost na imenovanje članova Uprave; –utvrđuje politiku, strategiju i akcijski plan razvoja cestovne infrastrukture; –odlučuje o drugim pitawima u skladu sa Zakonom i drugim propisima; –u izvanrednim okolnostima daje obavezne instrukcije tijelima javnih preduzeća. Vlada FBiH, kao Osnivač JP Cesta FBiH, za poslove iz stava 1. ove tačke imenuje punomoćnike na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija koji predstavljaju Skupštinu Društva u skladu sa uredbom o vršenju ovlaštewa organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala. Skupština Društva donosi odluke samo uz prethodnu saglasnost Vlade FBiH za nadležnosti navedene u stavu 1. tačke VI kao i za ostale nadležnosti Skupštine koje su utvrđene Zakonom o privrednim društvima, Zakonom o javnim preduzećima u privrednim društvima i Statutom Društva. VII Nadzorni odbor imenuje i razrješava Skupština Društva na prijedlog Osnivača. Nadzorni odbor ima pet članova i imenuje se na način i po postupku utvrđenim Zakonom o cestama Federacije BiH, Zakonom o privrednim društvima i Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima u Federaciji BiH od predsta - vni ka Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, Federalnog ministarstva finansija, Federalnog ministrstva unutrašwih poslova i stručnih lica iz oblasti cesta na osnovu kriterija koje će utvrditi Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Predsjednik i članovi Nadzornog odbora imenuju se istovremeno na pe riod od četiri godine. Vlada Federacije će danom stupawa na snagu ove Odluke donijeti Rješenje o razrješenju dosadašnjeg Nadzornog odbora JP Direkcije cesta F BiH, te istovremeno donijeti Rješenje o privremenom imenovanju Nadzornog odbora JP Ceste Federacije BiH na pe riod od 60 dana odnosno do okončawa pro - ce dure imenovawa Nadzornog odbora u skladu sa zakonom. VIII U skladu sa ovom Odlukom JP Ceste Federacije BiH uskladiće Statut i druge opšte akte u roku od 60 dana od dana stupawa na snagu ove Odluke. IX Ova Odluka je osnov za upis usklađivawa naziva firme, djelatnosti i načina upravljanja i kapitala u registru Društava. Prijavu za usklađivanje iz stava 1. ovog člana podnosi direktor JP Cesta F BiH. X Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 562/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95 i 58/02), člana 12. Zakona o cestama Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/10 i 16/10) i člana 313. Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02 i 29/03, 68/05, 91/07, 84/08 i 7/09), u ime Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici 149. održanoj 1. jula 2010. godine, donosi ODLUKU O USKLAĐIVANJU NAZI VA FIRME, DJELATNOSTI, NAČINA UPRAVLJANJA I POSLOVANJA I KAPITALA JP DIREKCIJA CESTE FEDERACIJE BiH DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGO VORNOSTI SARAJEVO I. Ovom Odlukom, usklađuje se naziv firme, djelatnost, način upravljanja i poslovanja i kapital JP Direkcije cesta Federacije BiH društva sa ograničenom odgovornosti Sarajevo. II. Direkcije cesta Federacije BiH Sarajevo formirana je na osnovu Zakona o cestama Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/02 i 18/02) i upisana u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu pod brojem UF/I-1528/02 dana 24.10.2002. godine. U Javnom preduzeću Direkcija cesta Federacije BiH d.o.o. Sarajevo izvršeno je usklađivanje na osnovu Odluke o usklađivanju oblika organizovanja, naziva firme i djelatnosti Direkcije cesta Federacije BiH broj UP-01-06-2754/05 od 23.06.2005. god. na koju je Vlada Federacije BiH dala saglasnost svojom odlukom V broj 340/05 od 07.07.2007. godine a u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Javno preduzeće Direkcija cesta Federacije BiH d.o.o. Sarajevo je pravni sljedbenik Direkcije cesta Federacije BiH Sarajevo. III. Puni naziv firme glasi: Javno preduzeće Ceste Federacije BiH društvo sa ograničenom odgovornosti, Sarajevo. Skraćeni naziv firme je: JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo. Sjedište JP Cesta Federacije BiH je u Sarajevu, ul. Terezija 54. JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo je pravni sljedbenik JP Direkcije cesta Federacije BiH Sarajevo. JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo će imati kancelariju u Mostaru. IV. Djelatnost Cesta Federacije BiH na magistralnim cestama u Federaciji su: –priprema dugoročnih, srednjoročnih i godišnjih planova i programa razvoja, rekonstrukcije, obnove, izgradnje i održavanja cesta i objekata na cestama, kao i izvještaje o realizaciji tih planova i programa; –investitorski poslovi za studije i projekte, obnovu, izgradnju, rekonstrukciju i održavanje na cestama i objektima; –poslovi održavanja i zaštite cesta, –predlaganje finansijskih planova i izvještaja te unapre - đenja načina prikupljanja sredstava za finansiranje cesta; –ustupanje radova izgradnje, rekonstrukcije, obnove i održavanja cesta, –priprema podloga za dodjelu koncesija; –priprema i praćenje realizacije programa mjera i aktivnosti za unapređenje sigurnosti saobraćaja na cestama kojim upravlja; –vođenje evidencije (baze podataka) cesta, objekata, saobraćajne signalizacije i opreme na cestama i katastra cestovnog zemljišnog pojasa; –priprema potrebne dokumentacije za osiguranje i implementaciju donacija i kreditnih sredstava u skladu sa propisima i drugim aktima; –poslovi iz imovinsko-pravne oblasti koji se odnose na zaštitu, rekonstrukciju i izgradnju cesta; –prikupljanje podataka i obavještavanje javnosti o stanju cesta i načinu odvijanja saobraćaja; –preduzimanje potrebnih mjera za očuvanje i zaštitu okoline; –ostale aktivnosti sadržane u aktu o osnivanju Cesta FBiH. Ceste F BiH, pored poslova iz stava 1. Ove tačke, obavljaju i slijedeće poslove: –70.110 Stvaranje novih nekretnina za prodaju –70.120 Kupovina i prodaja vlastitih nekretnina –70.200 Iznajmljivanje vlastitih nekretnina –74.140 Savjetovanje u vezi sa poslovanjem i upravljanjem –74.200 Arhitektonske i inžinjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje V. JP Ceste Federacije BiH finansijska sredstva za održavanje, zaštitu, obnovu, rekonstrukciju i izgradnju cesta i proširenje materijalne osnove rada osigurava iz godišnjih, posebnih i drugih naknada, koji imaju karakter javnih prihoda, iz kredita, donacija/grantova, a u skladu sa Zakonom o cestama Federacije BiH. Razlika javnih prihoda i javnih rashoda JP Cesta FBiH predstavlja finansijski rezultat, koji je neoporeziv. Iskazani finansijski rezultat ne može biti predmet ponovne raspodjele na dividendu ili povećanje kapitala. Finansijski rezultat se raspoređuje na obaveze prema planiranoj namjeni. Ovako stvorene obaveze predstavljaju izvor sredstava koji će se utrošiti isključivo za upravljanje, građenje, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu magistralnih cesta. Poslovne knjige i druge evidencije JP Cesta FBiH vodiće se u skladu sa Kontnim planom za privredna društva. Obim i način poslovanja i kapital Cesta FBiH utvrdiće se u skladu sa zakonima i međunarodnim računovodstvenim stan - dardi ma i međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja kojima se uređuju materijalno-finansijsko poslovanje i računovodstvene politike. JP Ceste FBiH kao upravitelj vodi evidenciju o sredstvima infrastrukture i ostalim sredstvima u vlasništvu FBiH datim na upravljanje. Upisani kapital JP Ceste FBiH iznosi 2.000,00 KM kao minimalni iznos za upis u registar Društava. VI. Skupština JP Cesta FBiH ima slijedeće nadležnosti: –daje saglasnost na plan poslovanja, odnosno revidirani plan poslovanja; –daje saglasnost na statut; –usvaja godišnje izvještaje koje uključuje finansijski izvještaj i izvještaj revizora, Nadzornog odbora i Odbora za reviziju; –odlučuje o promjeni oblika organizovanja i statusnim promjenama; –odlučuje o povećanju i smanjenju osnovnog kapitala; –imenuje i razrješava Nadzorni odbor na prijedlog Osnivača; –daje upute i smjernice nadzornim odborima javnih preduzeća; –imenuje i razrješava Odbor za reviziju, na prijedlog Nadzornog odbora; –daje saglasnost na imenovanje članova Uprave; –utvrđuje politiku, strategiju i akcijski plan razvoja cestovne infrastrukture; –odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa Zakonom i drugim propisima; –u izvanrednim okolnostima daje obavezne instrukcije tijelima javnih preduzeća. Vlada FBiH, kao Osnivač JP Cesta FBiH, za poslove iz stava 1. ove tačke imenuje punomoćnike na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija koji predstavljaju Skupštinu Društva u skladu sa Uredbom o vršenju ovlaštenja organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala. Skupština Društva donosi odluke samo uz prethodnu saglasnost Vlade FBiH za nadležnosti navedene u stavu 1. tačke VI kao i za ostale nadležnosti Skupštine koje su utvrđene Zakonom o privrednim društvima, Zakonom o javnim preduzećima u privrednim društvima i Statutom Društva. VII. Nadzorni odbor imenuje i razrješava Skupština Društva na prijedlog Osnivača. Nadzorni odbor ima pet članova i imenuje se na način i po postupku utvrđenim Zakonom o cestama Federacije BiH, Zakonom o privrednim društvima i Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji BiH od predstavnika Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, Federalnog ministarstva finansija, Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova i stručnih lica iz oblasti cesta na osnovu kriterija koje će utvrditi Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Predsjednik i članovi Nadzornog odbora imenuju se istovremeno na pe riod od četiri godine. Vlada Federacije će danom stupanja na snagu ove Odluke donijeti Rješenje o razrješenju dosadašnjeg Nadzornog odbora JP Direkcije cesta F BiH, te istovremeno donijeti Rješenje o privremenom imenovanju Nadzornog odbora JP Ceste Federacije BiH na pe riod od 60 dana odnosno do okončanja pro - ce dure imenovanja Nadzornog odbora u skladu sa zakonom. VIII. U skladu sa ovom Odlukom JP Ceste Federacije BiH uskladit će Statut i druge opšte akte u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke. IX. Ova Odluka je osnov za upis usklađivanja naziva firme, djelatnosti i načina upravljanja i kapitala u registru Društava. Prijavu za usklađivanje iz stava 1. ovog člana podnosi direktor JP Cesta FBiH. X. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 562/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. 737 Na temelju članka 19. stavak 2. Zakona o Vladi Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. srpnja 2010. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SUGLASNOS TI ZA ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O STRATEŠKOM P ARTNERSTVU VLADE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI NE SA KOMPANIJOM MICROSOFT B iH I. Daje se suglasnost Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da za - ključi Ugovor o strateškom partnerstvu (Stra te gic Part ner ship Agree ment) sa kompanijom "Microsoft BiH" d.o.o. Sarajevo. II. Ugovor o strateškom partnerstvu je sastavni dio ove Odluke. III. Ovlašćuje se MUSTAFA MUJEZINOVIĆ, premijer Federacije Bosne i Hercegovine, da u ime Vlade Federacije Bosne i Hercegovine potpiše Ugovor iz tačke I. ove Odluke. IV. Za realiziranje Odluke zadužuje se Generalno tajništvo Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. V. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 563/10 1. srpnja 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, v. r. Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi ODLUKU O DAVAWU SAGLASNOSTI ZA ZAKQUČIVAWE UGOVORA O STRATEŠKOM PARTNERSTVU VLADE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE SA KOMPANIJOM MICROSOFT BiH I Daje se saglasnost Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da zakquči Ugovor o strateškom partnerstvu (Stra te gic Part ner - ship Agree ment) sa kompanijom "Microsoft BiH" d.o.o. Sarajevo. II Ugovor o strateškom partnerstvu je sastavni dio ove Odluke III Ovlašćuje se MUSTAFA MUJEZINOVIĆ, premijer Federacije Bosne i Hercegovine, da u ime Vlade Federacije Bosne i Hercegovine potpiše Ugovor iz tačke I ove Odluke. IV Za realizaciju Odluke zadužuje se Generalni sekretarijat Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. V Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 563/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOS TI ZA ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O STRATEŠKOM P ARTNERSTVU VLADE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI NE SA KOMPANIJOM MICROSOFT B iH I. Daje se saglasnost Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da zaključi Ugovor o strateškom partnerstvu (Stra te gic Part ner ship Agree ment) sa kompanijom "Microsoft BiH" d.o.o. Sarajevo. II. Ugovor o strateškom partnerstvu je sastavni dio ove Odluke. III. Ovlašćuje se MUSTAFA MUJEZINOVIĆ, premijer Federa - cije Bosne i Hercegovine, da u ime Vlade Federacije Bosne i Hercegovine potpiše Ugovor iz tačke I. ove Odluke. IV. Za realiziranje Odluke zadužuje se Generalni sekretarijat Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. V. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 563/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. 738 Na temelju članka 19. stavak 2. Zakona o Vladi Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercego - vine, na 149. sjednici održanoj 1. srpnja 2010. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SUGLASNOS TI ZA ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O KOLI ČINSKOM LICENCIRANJU SA KOMPANIJOM MICROSOFT B iH I. Daje se suglasnost Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da zaključi Ugovor o količinskom licenciranju (En ter prise Agree ment) sa kompanijom "Microsoft BiH" d.o.o. Sarajevo. II. Ugovor o količinskom licenciranju (En ter prise Agree ment) je sastavni dio ove Odluke. III. Ovlašćuje se MUSTAFA MUJEZINOVIĆ, premijer Federa cije Bosne i Hercegovine, da u ime Vlade Federacije Bosne i Herce - govine potpiše Ugovor o količinskom licenciranju (En ter prise Agree ment) sa kompanijom "Microsoft BiH" d.o.o. Sarajevo. IV. Za realiziranje Odluke zadužuju se Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija i Generalno tajništvo Vlade Federacije BiH, svako u okviru svoje nadležnosti. V. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 564/10 1. srpnja 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, v. r. Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi ODLUKU O DAVAWU SAGLASNOSTI ZA ZAKQUČIVAWE UGOVORA O KOLIČINSKOM LICENCIRAWU SA KOMPANIJOM MICROSOFT BiH I Daje se saglasnost Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da zakquči Ugovor o količinskom licenciranju (En ter prise Agree ment) sa kompanijom "Microsoft BiH" d.o.o. Sarajevo. II Ugovor o količinskom licenciranju (En ter prise Agree - ment) je sastavni dio ove Odluke. III Ovlašćuje se MUSTAFA MUJEZINOVIĆ, premijer Federacije Bosne i Hercegovine, da u ime Vlade Federacije Bosne i Hercegovine potpiše Ugovor o količinskom licenci - ranju (En ter prise Agree ment) sa kompanijom "Microsoft BiH" d.o.o. Sarajevo. IV Za realizaciju Odluke zadužuju se Federalno ministar - stvo finansija - Federalno ministarstvo financija i Gene - ral ni sekretarijat Vlade Federacije BiH, svako u okviru svoje nadležnosti. V Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 564/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOS TI ZA ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O KOLI ČINSKOM LICENCIRANJU SA KOMPANIJOM MICROSOFT B iH I. Daje se saglasnost Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da zaključi Ugovor o količinskom licenciranju (En ter prise Agree ment) sa kompanijom "Microsoft BiH" d.o.o. Sarajevo. II. Ugovor o količinskom licenciranju (En ter prise Agree ment) je sastavni dio ove Odluke. III. Ovlašćuje se MUSTAFA MUJEZINOVIĆ, premijer Federa cije Bosne i Hercegovine, da u ime Vlade Federacije Bosne i Hercegovine potpiše Ugovor o količinskom licenciranju (En ter prise Agree ment) sa kompanijom "Microsoft BiH" d.o.o. Sarajevo. IV. Za realiziranje Odluke zadužuju se Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija i Generalni sekre - tarijat Vlade Federacije BiH, svako u okviru svoje nadležnosti. V. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 564/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. 739 Na temelju članka 34. stavak 1. točka a) i članka 38. Zakona o javnim nabavama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 49/04, 19/05, 52/05, 92/05, 8/06 i 24/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. srpnja 2010. godine, donosi ODLUKU O DODJELI UGOVORA ZA US LUGE MICROSOFTOVE GLAVNE PODRŠKE I. Nakon provedenog postupka javnih nabavi putem pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavijesti za nabavu usluga Microsoftove glavne podrške (Microsoft Pre mier Sup - port), dodjeljuje se Ugovor najpovoljnijem Ponuđaču - "Microsoft BiH" d.o.o. Sarajevo. II. Ugovor o uslugama Microsoftove glavne podrške je sastavni dio ove Odluke. III. Sredstva za nabavu usluga Microsoftove glavne podrške (Microsoft Pre mier Sup port) u iznosu od 155.610,00 KM (jednastotinapedesetpethiljadašeststotinadeset konvertibilnih maraka) bit će isplaćena sa Razdjela 12 ekonomski kod 613900 - "Ugovorene usluge" Proračuna Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/09). IV. Ovlašćuje se MUSTAFA MUJEZINOVIĆ, premijer Federa cije Bosne i Hercegovine, da u ime Vlade Federacije Bosne i Herce - govine potpiše Ugovor o uslugama Microsoftove glavne podrške (Microsoft Pre mier Sup port) sa kompanijom Microsoft BiH. V. Za realiziranje Odluke zadužuju se Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija i Generalno tajništvo Vlade Federacije BiH, svako u okviru svoje nadležnosti. VI. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 565/10 1. srpnja 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, v. r. Na osnovu člana 34. stav 1. tačka a) i člana 38. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 49/04, 19/05, 52/05, 92/05, 8/06 i 24/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi ODLUKU O DODJELI UGOVORA ZA USLUGE MICROSOFT OVE GLAVNE PODRŠKE I Nakon sprovedenog postupka javnih nabavki putem pregovaračkog postupka bez objavqivawa obavještewa za nabavku usluga Microsoftove glavne podrške (Microsoft Pre - mier Sup port), dodjequje se Ugovor najpovoqnijem Ponuđaču - "Microsoft BiH" d.o.o. Sarajevo. II Ugovor o uslugama Microsoftove glavne podrške je sastavni dio ove Odluke. III Sredstva za nabavku usluga Microsoftove glavne podrške (Microsoft Pre mier Sup port) u iznosu od 155.610,00 KM (jednastotinapedesetpethiljadašeststotinadeset konvertibilnih maraka) biće isplaćena sa Razdjela 12 ekonomski kod 613900 - "Ugovorene usluge" Buxeta Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/09). IV Ovlašćuje se MUSTAFA MUJEZINOVIĆ, premijer Federacije Bosne i Hercegovine, da u ime Vlade Federacije Bosne i Hercegovine potpiše Ugovor o uslugama Micro - softove glavne podrške (Microsoft Pre mier Sup port) sa kompanijom Microsoft BiH. V Za realizaciju Odluke zadužuju se Federalno ministar - stvo finansija - Federalno ministarstvo financija i Generalni sekretarijat Vlade Federacije BiH, svako u okviru svoje nadležnosti. VI Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 565/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. Na osnovu člana 34. stav 1. tačka a) i člana 38. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 49/04, 19/05, 52/05, 92/05, 8/06 i 24/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi ODLUKU O DODJELI UGOVORA ZA US LUGE MICROSOFTOVE GLAVNE PODRŠKE I. Nakon provedenog postupka javnih nabavki putem pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja za nabavku usluga Microsoftove glavne podrške (Microsoft Pre - mier Sup port), dodjeljuje se Ugovor najpovoljnijem Ponuđaču - "Microsoft BiH" d.o.o. Sarajevo. II. Ugovor o uslugama Microsoftove glavne podrške je sastavni dio ove Odluke. III. Sredstva za nabavku usluga Microsoftove glavne podrške (Microsoft Pre mier Sup port) u iznosu od 155.610,00 KM (jedna - stotinapedesetpethiljadašeststotinadeset konvertibilnih maraka) bit će isplaćena sa Razdjela 12 ekonomski kod 613900 - "Ugo - vorene usluge" Budžeta Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/09). IV. Ovlašćuje se MUSTAFA MUJEZINOVIĆ, premijer Federa cije Bosne i Hercegovine, da u ime Vlade Federacije Bosne i Hercego - vine potpiše Ugovor o uslugama Microsoftove glavne podrške (Microsoft Pre mier Sup port) sa kompanijom Microsoft BiH. V. Za realiziranje Odluke zadužuju se Federalno ministarstvo finan sija - Federalno ministarstvo financija i Generalni sekretarijat Vlade Federacije BiH, svako u okviru svoje nadležnosti. VI. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 565/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. 740 Na temelju članka 34. stavak 1. točka a) i članka 39. Zakona o javnim nabavama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 49/04, 19/05, 52/05, 92/05, 8/06 i 24/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. srpnja 2010. godine, donosi ODLUKU O DODJELI UGOVORA ZA NABAVU SO FT WARE AS SUR ANCE PUTEM EN TER PRISE AGREEMENTA I. Nakon provedenog postupka javnih nabavi putem pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja za nabavu softverskog osiguranja (Soft ware As sur ance) putem ugovora o količinskom licenciranju (En ter prise Agree ment), dodjeljuje se Ugovor najpovoljnijem Ponuđaču - "Sys Com - pany" d.o.o. Sarajevo. II. Ugovor o kupoprodaji softverskog osiguranja je sastavni dio ove Odluke. III. Sredstva za nabavu softverskog osiguranja (Soft ware As sur - ance) u iznosu od 204.000,00 USD (dvijestotinečetirihiljade američkih dolara ) bez poreza na dodanu vrijednost bit će isplaćena sa Razdjela 12 ekonomski kod 613600 - "Unajmljivanje imovine i opreme" Proračuna Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/09). IV. Ovlašćuje se MUSTAFA MUJEZINOVIĆ, premijer Federa cije Bosne i Hercegovine, da u ime Vlade Federacije Bosne i Herce - govine potpiše Ugovor o kupoprodaji softverskog osiguranja (Soft - ware As sur ance) sa kompanijom "Sys com pany" d.o.o. Sarajevo. V. Za realiziranje Odluke zadužuju se Federalno ministarstvo financija - Federalno ministarstvo finansija i Generalno tajništvo Vlade Federacije BiH, svako u okviru svoje nadležnosti. VI. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 566/10 1. srpnja 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, v. r. Na osnovu člana 34. stav 1. tačka a) i člana 39. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 49/04, 19/05, 52/05, 92/05, 8/06 i 24/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi ODLUKU O DODJELI UGOVORA ZA NABAVKU SOFT WARE AS SUR ANCE PUTEM EN TER PRISE AGREEMENTA I Nakon sprovedenog postupka javnih nabavki putem pregovaračkog postupka bez objavqivawa obavještewa za nabavku softverskog osigurawa (Soft ware As sur ance) putem ugovora o količinskom licenciranju (En ter prise Agree ment), dodjequje se Ugovor najpovoqnijem Ponuđaču - "Sys Com - pany" d.o.o. Sarajevo. II Ugovor o kupoprodaji softverskog osiguranja je sastavni dio ove Odluke. III Sredstva za nabavku softverskog osigurawa (Soft ware As - sur ance) u iznosu od 204.000,00 USD (dvijestotinečetiri - hiljade američkih dolara ) bez poreza na dodatnu vrijednost biće isplaćena sa Razdjela 12 ekonomski kod 613600 - "Unajmqivanje imovine i opreme" Buxeta Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/09). IV Ovlašćuje se MUSTAFA MUJEZINOVIĆ, premijer Federacije Bosne i Hercegovine, da u ime Vlade Federacije Bosne i Hercegovine potpiše Ugovor o kupoprodaji softverskog osigurawa (Soft ware As sur ance) sa kompanijom "Sys com pany" d.o.o. Sarajevo. V Za realizovanje Odluke zadužuju se Federalno ministar - stvo finansija - Federalno ministarstvo financija i Generalni sekretarijat Vlade Federacije BiH, svako u okviru svoje nadležnosti. VI Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 566/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. Na osnovu člana 34. stav 1. tačka a) i člana 39. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 49/04, 19/05, 52/05, 92/05, 8/06 i 24/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi ODLUKU O DODJELI UGOVORA ZA NABAVKU S OFTWARE AS SUR ANCE PUTEM EN TER PRISE AGREEMENTA I. Nakon sprovedenog postupka javnih nabavki putem pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja za nabavku softverskog osiguranja (Soft ware As sur ance) putem ugovora o količinskom licenciranju (En ter prise Agree ment), dodjeljuje se Ugovor najpovoljnijem Ponuđaču - "Sys Com - pany" d.o.o. Sarajevo. II. Ugovor o kupoprodaji softverskog osiguranja je sastavni dio ove Odluke. III. Sredstva za nabavku softverskog osiguranja (Soft ware As - sur ance) u iznosu od 204.000,00 USD (dvijestotinečetirihiljade američkih dolara ) bez poreza na dodatnu vrijednost bit će isplaćena sa Razdjela 12 ekonomski kod 613600 - "Unajmljivanje imovine i opreme" Budžeta Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/09). IV. Ovlašćuje se MUSTAFA MUJEZINOVIĆ, premijer Federa cije Bosne i Hercegovine, da u ime Vlade Federacije Bosne i Herce - govine potpiše Ugovor o kupoprodaji softverskog osigu ranja (Soft ware As sur ance) sa kompanijom "Sys company" d.o.o. Sarajevo. V. Za realiziranje Odluke zadužuju se Federalno ministarstvo finan sija - Federalno ministarstvo financija i Generalni sekretarijat Vlade Federacije BiH, svako u okviru svoje nadležnosti. VI. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 566/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. 741 Na temelju članka 19. stavak 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalne uprave civilne zaštite, na 149. sjednici održanoj 1. srpnja 2010. godine, donosi ODLUKU O ODOBRAVANJU UTROŠKA S REDSTAVA SA PODRAČUNA BROJ 338-690-22465695-85, POD NAZIVOM FMF-CZ-CARDS 2001 EVIDENTIRANO G NA JEDINSTVENOM RAČUNU RIZNICE F EDERALNOG MINISTARSTVA FINANCIJA - FEDERALNOG MINISTARSTVA FINANSIJA FEDERALNOJ UPRAVI CIVILNE ZAŠTITE I. Na temelju raspoloživih i evidentiranih sredstava na Jedinstvenom računu Riznice odobrava se utrošak sredstava u iznosu od 180.000,00 KM Federalnoj upravi civilne zaštite. II. Sredstva iz točke I. ove Odluke rasporedit će se u Proračun Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/09) za razdjel 46, glavu 4601, Federalna uprava civilne zaštite, na ekonomski kod 821300 - Nabava opreme - Federalne uprave civilne zaštite, subanalitički konto DN 1002, grupa plaćanja 10-2. III. Sredstva će se utrošiti za nabavu deminerske opreme (metal-detektora, ručnih ra dio-stanica, lutke za praktičnu obuku medicinara) sukladno planu opremanja deminerskih timova FUCZ za 2010. godinu. IV. Federalna uprava civilne zaštite će, sukladno odredbi točke 15. Uputstva o otvaranju posebnih transakcijskih računa, načinu planiranja, prikupljanja, evidentiranja i raspolaganja sredstvima s posebnih namjenskih računa otvorenih kao podračuna u okviru Jedinstvenog računa Riznice ("Službene novine Federacije BiH", br. 94/07) i Pravilnika o financijskom izvješćivanju i godišnjem obračunu Proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 17/05, 66/08 i 73/08) sačinjavati i dostavljati periodična i godišnja izvješća o namjenskom utrošku sredstava Federalnom ministarstvu financija - Sektor za Proračun. V. Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Federalno ministar - stvo financija - Federalno ministarstvo finansija i Federalna uprava civilne zaštite, svatko u okviru svoje mjerodavnosti. VI. Ova Odluka stu pa na snagu naradnog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 571/10 1. srpnja 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, v. r. Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalne uprave civilne zaštite, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi ODLUKU O ODOBRAVAWU UTROŠKA S REDSTAVA SA PODRAČUNA BROJ 338-690-22465695-85, POD NAZIVOM FMF-CZ-CARDS 2001 EVIDENTIRANOG NA JEDINSTVENOM RAČUNU TREZORA FED ERALNOG MINISTARSTVA FINANSIJA - FEDERALNOG MINISTARSTVA FINANCIJA FED ERALNOJ UPRAVI CIVILNE ZAŠTITE I Na osnovu raspoloživih i evidentiranih sredstava na Jedinstvenom računu Trezora odobrava se utrošak sredstava u iznosu od 180.000,00 KM Federalnoj upravi civilne zaštite. II Sredstva iz tačke I ove Odluke rasporediće se u Buxet Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/09) za razdjel 46, glavu 4601, Federalna uprava civilne zaštite, na ekonomski kod 821300 - Nabavka opreme - Federalne uprave civilne zaštite, subanalitički konto DN 1002, grupa plaćawa 10-2. III Sredstva će se utrošiti za nabavku deminerske opreme (metal-detektora, ručnih ra dio-stanica, lutke za praktičnu obuku medicinara) u skladu sa planom opremawa deminerskih timova FUCZ za 2010. godinu. IV Federalna uprava civilne zaštite će, u skladu sa odredbom tačke 15. Uputstva o otvaranju posebnih transakcijskih računa, načinu planirawa, prikupljanja, evidentirawa i raspolagawa sredstvima s posebnih namjenskih računa otvorenih kao podračuna u okviru Jedinstvenog računa Trezora ("Službene novine Federacije BiH", br. 94/07) i Pravilnika o finansijskom izvještavanju i godišnjem obračunu Buxeta u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 17/05, 66/08 i 73/08) sačiwavati i dostavljati periodične i godišnje izvještaje o namjenskom utrošku sredstava Federalnom ministarstvu finansija - Sektor za Buxet. V Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija i Federalna uprava civilne zaštite, svako u okviru svoje nadležnosti. VI Ova Odluka stu pa na snagu naradnog dana od dana objavqivaw u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 571/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. 742 Na temelju članka 33. stavak 3. Zakona o proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 51/09 i 9/10), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. srpnja 2010. godine, donosi ODLUKU O PRERASPODJELI SREDSTAVA IZ PRORAČUNA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI NE ZA 2010. GODINU SA FEDERALNOG MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA/FEDERALNOG MINISTARSTVA UNUTRAŠNJ IH POSLOVA NA FEDERALNU UPRAVU POLICI JE I. Odobrava se preraspodjela sredstava predviđenih u Proračunu Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/09) sa Razdjela 14. Glava 1401. Federalno ministarstvo unutarnjih poslova/ Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova na Razdjel 14. Glava 1403 Federalna uprava policije. II. Preraspodjela sredstava iz točke I. ove Odluke vrši se na sljedeći način: 1)Na Razdjelu 14. Glava 1401. Federalno ministarstvo unutarnjih poslova/Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova umanjuje se pozicija: –ek. kod. 821300 -"Nabava opreme" u iznosu od 200.000,00 KM 2)Na Razdjelu 14. Glava 1403. Federalna uprava policije povećava se pozicija: –ek. kod. 821300 -"Nabava opreme" u iznosu od 200.000,00 KM III. Za realiziranje ove Odluke zadužuju se Federalno ministar - stvo financija - Federalno ministarstvo finansija, Federalno ministars tvo unutarnjih poslova/Federalno ministarstvo unutra - šnjih poslova i Federalna uprava policije, svatko u okviru svoje nadležnosti. IV. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 575/10 1. srpnja 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, v. r. Na osnovu člana 33. stav 3. Zakona o buxetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 51/09 i 9/10), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi ODLUKU O PRERASPODJELI SREDSTAVA IZ BUXETA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU SA FEDERALNOG MINISTARS TVA UNUTRAŠWIH POSLOVA/FE DERALNOG MINISTARSTVA UNUTARWIH POSLOVA NA FEDERALNU UPRAVU POLICIJE I Odobrava se preraspodjela sredstava predviđenih u Buxetu Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/09) sa Razdjela 14 Glava 1401. Federalno ministarstvo unutrašwih poslova/Federalno ministarstvo unutarwih poslova na Razdjel 14. Glava 1403 Federalna uprava policije. II Preraspodjela sredstava iz tačke I ove Odluke vrši se na sljedeći način: 1)Na Razdjelu 14. Glava 1401. Federalno ministarstvo unutrašwih poslova/Federalno ministarstvo unutar - wih poslova umanjuje se pozicija: –ek. kod 821300 -"Nabavka opreme" u iznosu od 200.000,00 KM 2)Na Razdjelu 14 Glava 1403. Federalna uprava policije povećava se pozicija: –ek. kod. 821300 -"Nabavka opreme" u iznosu od 200.000,00 KM III Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Federalno ministarstvo finansija-Federalno ministarstvo financija, Federalno ministarstvo unutrašwih poslova/Federalno ministarstvo unutarwih poslova i Federalna uprava policije, svako u okviru svoje nadležnosti. IV Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 575/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. Na osnovu člana 33. stav 3. Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 51/09 i 9/10), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi ODLUKU O PRERASPODJELI SREDSTAVA IZ BUDŽETA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI NE ZA 2010. GODINU SA FEDERALNOG MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA/FEDERALNOG MINISTARSTVA UNUTARNJI H POSLOVA NA FEDERALNU UPRAVU POLICI JE I. Odobrava se preraspodjela sredstava predviđenih u Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službene novi ne Federacije BiH", broj 81/09) sa Razdjela 14 Glava 1401. Federal no ministarstvo unutrašnjih poslova/ Federalno ministar stvo unutarnjih poslova na Razdjel 14. Glava 1403 Federalna uprava policije. II. Preraspodjela sredstava iz tačke I. ove Odluke vrši se na sljedeći način: 1)Na Razdjelu 14. Glava 1401. Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova/ Federalno ministarstvo unutarnjih poslova umanjuje se pozicija: –ek. kod 821300 -"Nabavka opreme" u iznosu od 200.000,00 KM 2)Na Razdjelu 14 Glava 1403. Federalna uprava policije povećava se pozicija: –ek. kod. 821300 -"Nabavka opreme" u iznosu od 200.000,00 KM III. Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Federalno ministar stvo finansija-Federalno ministarstvo financija, Federalno ministar stvo unutrašnjih poslova/Federalno ministarstvo unutar njih poslova i Federalna uprava policije, svako u okviru svoje nadležnosti. IV. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 575/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. 743 Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02,19/03, 2/06 i 8/06) i člana 9. stav 1. Uredbe o vršenju ovlašćenja organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/05, 42/06, 27/07, 28/07, 49/07, 74/07, 15/08, 26/08, 4/09, 10/09, 40/09, 46/09, 52/09 i 3/10), Vlada Federacije BiH, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donijela je ODLUKU O DAVANJU PRETHODNE SAGLASNO STI NA ODLUKU NADZORNOM ODBORU JP D.D. "CESTE" MOSTAR ZA PRIVREMENO IMENOVANJE DIREKTORA JP D.D. "CESTE" MOSTAR I. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu saglas - nost Nadzornom odboru JP D.D. "CESTE" Mostar za privremeno imenovanje gosp. JOZE KRIVIĆA, dosadašnjeg direktora, za direktora JP D.D. "CESTE" Mostar na pe riod do 60 dana. II. Ova Odluka stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 576/10 1. jula/srpnja 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. 744 Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj u Sarajevu 1. jula 2010. godine, donosi ODLUKU O ODOBRAVANJU IZDVAJANJA S REDSTAVA UTVRĐENIH BUDŽETOM FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODI NU ZA FINANSIRANJE FORUMA PARLAMENTARACA I. Odobrava se izdvajanje sredstava utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/09) u iznosu od 19.100,00 KM za finansiranje Foruma parlamentaraca. II. Sredstva iz tačke I. ove Odluke isplatit će se na teret sredstava utvrđenih u razdjelu 12. Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, ekonomski kod 614300, pozicija - "Trans fer za Fo rum parlamentaraca". III. O utrošenim sredstvima iz tačke I. ove Odluke korisnici izvještavaju Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija, a Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija Vladu u skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine. IV. Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Federalno ministar - stvo finansija - Federalno ministarstvo financija i Generalni sekretarijat Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, svako u okviru svoje nadležnosti. V. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 578/10 1. jula/srpnja 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. 745 Na temelju članka 19. stavak 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na XX. vanrednoj sjednici održanoj 9. srpnja 2010. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SUGLASNOS TI ZA PRODUŽENJE MISIJE PRIPADNIKU BOSANSKOH ERCEGOVAČKOG KONTINGENTA CIVI LNE POLICIJE S PODRUČJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI NE U MIROVNOJ MISIJI UN-a U LIBERIJI I. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje suglasnost za produženje misije pripadniku bosanskohercegovačkog konti - ngen ta civilne policije s područja Federacije Bosne i Hercego - vine u Mirovnoj misiji UN-a u Liberiji, za pe riod od 07.07. do 07.08.2010. godine, 1.JOSIP BILANDŽIJA II. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 588/10 9. srpnja 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, v. r. Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na XX vanrednoj sjednici održanoj 9. jula 2010. godine, donosi ODLUKU O DAVAWU SAGLASNOSTI ZA PRODUŽE WE MISIJE PRIPADNIKU BOSANSKOHER CEGOVAČKOG KONTINGENTA CIVILNE POLICIJE S PODRUČJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE U MIROVNOJ MISIJI UN-a U LIBERIJI I Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje saglasnost za produženje misije pripadniku bosanskohercegovačkog kontingenta civilne policije s područja Federacije Bosne i Hercegovine u Mirovnoj misiji UN-a u Liberiji, za pe riod od 07.07. do 07.08.2010. godine. 1.JOSIP BILANXIJA II Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 588/10 9. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na XX. vanrednoj sjednici održanoj 9. jula 2010. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOS TI ZA PRODUŽENJE MISIJE PRIPADNIKU BOSANSKOH ERCEGOVAČKOG KONTINGENTA CIVI LNE POLICIJE S PODRUČJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI NE U MIROVNOJ MISIJI UN-a U LIBERIJI I. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje saglasnost za produženje misije pripadniku bosanskohercegovačkog kontingenta civilne policije s područja Federacije Bosne i Hercegovine u Mirovnoj misiji UN-a u Liberiji, za pe riod od 07.07. do 07.08.2010. godine. 1.JOSIP BILANDŽIJA II. Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 588/10 9. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. 746 Na osnovu člana 19. stav 3. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), člana 264. Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08 i 88/08) i člana 2. Uredbe o vršenju ovlaštenja organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/05, 42/06, 27/07, 28/07, 49/07, 74/07, 15/08, 70/08, 71/08, 4/09, 10/09, 26/09, 29/09, 40/09, 46/09, 52/09 i 3/10), a na prijedlog federalnog ministra prometa i komunikacija, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine vrši nominaciju za razrješenje člana Nadzornog odbora JP Željeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, te na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi RJEŠENJE O NOMINOVANJU ZA RAZRJEŠENJE ČLANA NADZORNOG ODBORA JP ŽELJEZNICE FEDERACIJE BiH D.O.O. SARAJEVO I. Nominuje se za razrješenje sa funkcije člana Nadzornog odbora JP Željeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, na lični zahtjev: 1.IZET DŽANANOVIĆ, član II. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 569/10 1. jula/srpnja 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. 747 Na osnovu člana 19. stav 3. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donijela je RJEŠENJE O IMENOVANJU ČLANOVA EKONOMSKO-S OCIJALNOG VIJEĆA ISPRED VLADE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI NE 1.Za članove Ekonomsko-socijalnog vijeća ispred Vlade Federa cije Bosne i Hercegovine imenuju se: 1.Premijer/predsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine; 2.Zamjenik premijera/predsjednika Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i federalni ministar finansija; 3.Federalni ministar rada i socijalne politike; 4.Federalni ministar energije, rudarstva i industrije; 5.Federalni ministar trgovine; 6.Federalni ministar prometa i komunikacija; 7.Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. 2.Ovo Rješenje stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 570/10 1. jula/srpnja 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. 748 Na osnovu člana 19. stav 3. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU PREDSJ EDNIKA I ČLANOVA KOMISIJE ZA RJEŠAVANJE STATUSNIH PI TANJA ČLANOVA VLADE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I NJIHOVIH SAVJETNIKA I. U Komisiju za rješavanje statusnih pitanja članova Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i njihovih savjetnika imenuju se: 1.EDIN MUŠIĆ, federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice, predsjednik 2.MELIHA ALIĆ, federalna ministrica obrazovanja i nauke, član 3.VELIMIR KUNIĆ, federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta, član 4.ZAHID CRNKIĆ, federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata 5.NEVENKO HERC EG, federalni ministar okoliša i turizma II. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 572/10 1. jula/srpnja 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. 749 Na osnovu člana 19. stav 3. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), člana 4. stav 2. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imanovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03) i člana 2. Uredbe o vršenju ovlaštenja organa Federacije BiH u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/05, 42/06, 27/07, 28/07, 49/07, 74/07, 15/08, 70/08, 71/08, 4/09, 10/09, 26/09, 29/09, 40/09, 46/09, 52/09 i 3/10), na prijedlog federalnog ministra prometa i komunikacija, Vlada Federacije BiH, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi RJEŠENJE O PRIVREMENOM IMENOVANJU ČLANA NADZORNOG ODBORA JP ŽELJEZNICE FEDERACIJE BiH D.O.O. SARAJEVO I. Za člana Nadzornog odbora JP Željeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo imenuje se privremeno: 1.SEAD HODŽIĆ II. Privremeni član Nadzornog odbora JP Željeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, gosp. Sead Hodžić imenuje se na pe riod do 60 dana, odnosno do okončanja postupka kojim će se izvršiti imenovanje na način, po postupku i uz poštivanje i primjenu principa propisanih Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine. III. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 573/10 1. jula/srpnja 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. 750 Na temelju članka 19. stavak 3. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), na prijedlog Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. srpnja 2010. godine, donosi RJEŠENJE O IZMJENAMA RJEŠENJA O IMENOVANJU PREGOVARAČKOG TI MA ZA UTVRĐIVANJE ANEXA UGOVORA O UČEŠĆU BH STELL ŽELJEZARA ZENICA D.O.O. ZENICA PUTEM UVEĆANJA KAPITALA I PRIJENOSA DIJELOVA UDJELA MITTAL STEEL D.O.O. ZENICA 1.U točki I Rješenja o imenovanju Pregovaračkog tima za utvrđivanje Anexa ugovora o učešću BH Steel Željezara Zenica d.o.o. Zenica putem uvećanja kapitala i prijenosa dijelova udjela Mittal Steel d.o.o. Zenica umjesto presjedatelja TATJANE KOSOVIĆ imenuje se HRVOJE BEROŠ. 2.Ostale točke Rješenja ostaju nepromijenjene. 3.Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja i objaviće se u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 574/10 1. srpnja 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, v. r. Na osnovu člana 19. stav 3. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), na prijedlog Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi RJEŠEWE O IZMJENAMA RJEŠEWA O IMENOV AWU PREGOVARAČKOG TIMA ZA UTVRĐIV AWE ANEXA UGOVORA O UČEŠĆU BH STELL ŽEQEZARA ZENICA D.O.O. ZENICA PUTEM UVEĆAWA KAPITALA I PRIJENOSA DIJELOVA UDJELA MITTAL STEEL D.O.O. ZENICA 1.U tački I Rješewa o imenovanju Pregovaračkog tima za utvrđivanje Anexa ugovora o učešću BH Steel Željezara Zenica d.o.o. Zenica putem uvećawa kapitala i prijenosa dijelova udjela Mittal Steel d.o.o. Zenica umjesto predsjednice TATJANE KOSOVIĆ imenuje se HRVOJE BEROŠ. 2.Ostale tačke Rješewa ostaju nepromijenjene. 3.Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošewa i objaviće se u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 574/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. Na osnovu člana 19. stav 3. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), na prijedlog Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi RJEŠENJE O IZMJENAMA RJEŠENJA O IMENOVANJU PREGOVARAČKOG TI MA ZA UTVRĐIVANJE ANEXA UGOVORA O UČEŠĆU BH STELL ŽELJEZARA ZENICA D.O.O. ZENICA PUTEM UVEĆANJA KAPITALA I PRIJENOSA DIJELOVA UDJELA MITTAL STEEL D.O.O. ZENICA 1.U tački I Rješenja o imenovanju Pregovaračkog tima za utvrđivanje Anexa ugovora o učešću BH Steel Željezara Zenica d.o.o. Zenica putem uvećanja kapitala i prijenosa dijelova udjela Mittal Steel d.o.o. Zenica umjesto predsjednice TATJANE KOSOVIĆ imenuje se HRVOJE BEROĆ. 2.Ostale tačke Rješenja ostaju nepromijenjene. 3.Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja i objaviće se u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 574/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. 751 Na osnovi članka 19. stavak 3. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine, Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. srpnja 2010. godine, donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU POVJ ERENSTVA ZA ADMINISTRATIVNA P ITANJA I. Imenuje se Povjerenstvo za administrativna pitanja u sljedećem sastavu: 1.GAVRILO GRAHOVAC, zamjenik premijera i federalni ministar kulture i sporta, predsjednik 2.FELIKS VIDOVIĆ, federalni ministar pravde, član 3.MUHIDIN ALIĆ, federalni ministar unutarnjih poslova/federalni ministar unutrašnjih poslova, član 4.SAFET OMEROVIĆ, federalni ministar zdravstva, član 5.ADNAN EFENDIĆ, sekretar Federalnog ministarstva prostornog uređenja, član 6.ISMET TRUMIĆ, sekretar Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, član 7.HARIS IHTIJAREVIĆ, direktor Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine, član 8.ŽELJKO OBRADOVIĆ, direktor Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, član 9.IBRAHIM TIRAK, direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove, član II. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 587/10 1. srpnja 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, v. r. Na osnovu člana 19. stav 3. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercego - vine, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi RJEŠEWE O IMENOVAWU KOMISIJE ZA ADMINIS TRATIVNA PITAWA I Imenuje se Komisija za administrativna pitawa u sljedećem sastavu: 1.GAVRILO GRAHOVAC, zamjenik premijera i federal ni ministar kulture i sporta, predsjednik 2.FELIKS VIDOVIĆ, federalni ministar pravde, član 3.MUHIDIN ALIĆ, federalni ministar unutrašwih poslova/federalni ministar unutarwih poslova, član 4.SAFET OMEROVIĆ, federalni ministar zdravstva, član 5.ADNAN EFENDIĆ, sekretar Federalnog ministar - stva prostornog uređewa, član 6.ISMET TRUMIĆ, sekretar Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, član 7.HARIS IHTIJAREVIĆ, direktor Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine, član 8.ŽEQKO OBRADOVIĆ, di rektor Federalne uprave za geodetske i imovinsko - pravne poslove, član 9.IBRAHIM TIRAK, direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove, član II Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošewa i objaviće se u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 587/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. Na osnovu člana 19. stav 3. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMI SIJE ZA ADMINISTRATIVNA PITANJA I. Imenuje se Komisija za administrativna pitanja u sljedećem sastavu: 1.GAVRILO GRAHOVAC, zamjenik premijera i federalni ministar kulture i sporta, predsjednik 2.FELIKS VIDOVIĆ, federalni ministar pravde, član 3.MUHIDIN ALIĆ, federalni ministar unutrašnjih poslova/federalni ministar unutarnjih poslova, član 4.SAFET OMEROVIĆ, federalni ministar zdravstva, član 5.ADNAN EFENDIĆ, sekretar Federalnog ministarstva prostornog uređenja, član 6.ISMET TRUMIĆ, sekretar Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, član 7.HARIS IHTIJAREVIĆ, direktor Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine, član 8.ŽELJKO OBRADOVIĆ, direktor Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, član 9.IBRAHIM TIRAK, direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove, član II. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 587/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Premijer Mustafa Mujezinović, s. r. FEDERALNO MINISTARSTVO FINANCIJA/FINANSIJA 752 Na temelju članka 7. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08 i 22/09), federalni ministar financija- federalni ministar finansija donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA P RAVILNIKA O NAČINU UPLATE JAVNIH P RIHODA PRORAČUNA I VANPRORAČUNSKI H FONDOVA NA TERITORI JI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI NE 1.U Pravilniku o načinu uplate javnih prihoda proračuna i vanproračunskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 41/09, 46/09, 56/09, 63/09, 77/09, 2/10, 10/10 i 25/10) u poglavlju IV. NAKNADE I TAKSE, u podtočki 12.1. Naknade i takse, u tabelarnom pregledu, iza rednog broja 24. dodaje se novi redni broj 25. koji glasi: Red. br.NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA 25. Naknade za privremeno obustavljanje održavanja polaska ili reda vožnje 722564 Dosadašnji redni broj 25. postaje redni broj 26. Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "Prihod pod rednim brojem 25. uplaćuje se na Račun javnih prihoda Proračuna Federacije BiH, kantona i jedinica lokalne samouprave, ovisno koji or gan provodi postupak, u skladu s člankom 8. Pravilnika o načinu, uslovima, postupku i kriterijumima utvrđivanja i trajanja privremenog obustavljanja održavanja polaska ili reda vožnje usljed više sile ili vanrednog slučaja ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/10)." 2.U poglavlju IV. NAKNADE I TAKSE, u podtočki 13.3. Cestovne naknade, u tabelarnom pregledu dodaje se novi redni broj 1. koji glasi: Red. br.NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA 1. Naknada za vanrednu upotrebu inozemnih motornih i priključnih vozila 722534 Dosadašnji red.br. od 1. do 5. postaju red.br. od 2. do 6. U istoj podtočki, u tabelarnom pregledu dosadašnji red.br. 2. i 5., koji postaju red. br. 3. i 6. mijenjaju se i glase: Red. br.NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA 3. Naknada za vanrednu upotrebu motornih i priključnih vozila u zemlji 722536 6. Naknada za postavljanje reklamnih panoa 722539 U istoj podtočki u tabelarnom pregledu iza dosadašnjeg rednog broja 5., koji postaje redni broj 6. dodaje se novi redni broj 7. koji i glasi: Red. br.NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA 7. Ostale naknade za ceste po posebnim propisima 722565 3.U poglavlju IV. NAKNADE I TAKSE, u podtočki 13.4. riječi: "pod rednim brojevima od 2. do 5.", mijenjaju se i glase: "pod rednim brojem 1. i pod red. br. od 3. do 7." 4.U točki 20. Računi javnih prihoda, u pregledu DEPOZITNI RAČUNI ZA PRIKUPLJANJE JAVNIH PRIHODA poglav - lje II JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE, u tabelarnom pregledu pod rednim brojem 2. Bosanska Krupa, naziv banke: "Raiffeisen bank d.d. BiH" zamjenjuje se nazi vom: "UniCredit Bank" i broj računa: "161-035-00102700-14", zamjenjuje se brojem: "338-000-22000415-52", pod rednim bro jem 11. Domaljevac-Šamac, broj računa: "338-180- 22002004-45" zamjenjuje se brojem: 338-00022000317-55, pod rednim brojem 42. Bugojno broj računa: "101-130- 00000372-21", zamjenjuje se brojem: "101-130-00007708-32", pod rednim brojem 52. Čapljina, naziv banke: "Raiffeisen bank d.d. BiH" zamjenjuje se nazivom: "UniCredit Bank" i broj računa: "161-020-00382800-81", zamjenjuje se brojem: "338-000-22000157-50", pod rednim brojem 53. Čitluk naziv banke: "HYPO ALPE ADRIA BANK d.d. Mostar " zamjenjuje se nazivom: "UniCredit Bank" i broj računa: "306-002-00001906-71", zamjenjuje se brojem: "338-000- 22000148- 77", pod rednim brojem 55. Konjic broj računa: "160-460-04463315-22", zamjenjuje se brojem: "160-460- 03463315-06". 5.Ovaj pravilnik stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 05-02-3060-8/09 Lipanj 2010. godine Sarajevo Ministar Vjekoslav Bevanda, v. r. Na osnovu člana 7. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federa - cije BiH", br. 22/06, 43/08 i 22/09), federalni ministar finan - sijafederalni ministar financija donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O NAČINU UPLATE JAVNIH PRIHODA B UXETA I VANBUXETSKIH FONDOVA NA TERITORIJI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1.U Pravilniku o načinu uplate javnih prihoda buxeta i vanbuxetskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 41/09, 46/09, 56/09, 63/09, 77/09, 2/10, 10/10 i 25/10) u poglavqu IV. NAKNADE I TAKSE, u podtački 12.1. Naknade i takse, u tabelarnom pregledu, iza rednog broja 24. dodaje se novi redni broj 25. koji glasi: Red. br.NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA 25. Naknade za privremeno obustavljanje održavawa polaska ili reda vožnje 722564 Dosadašwi redni broj 25. postaje redni broj 26. Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Prihod pod rednim brojem 25. uplaćuje se na Račun javnih prihoda Buxeta Federacije BiH, kantona i jedinica lokalne samouprave, zavisno koji or gan provodi postupak, u skladu s članom 8. Pravilnika o načinu, uslovima, postupku i kriterijima utvrđivawa i trajawa privremenog obustavljanja održavawa polaska ili reda vožnje usljed više sile ili vanrednog slučaja ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/10)." 2.U poglavqu IV. NAKNADE I TAKSE, u podtački 13.3. Cestovne naknade, u tabelarnom pregledu dodaje se novi redni broj 1. koji glasi: Red. br.NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA 1. Naknada za vanrednu upotrebu inostranih motornih i prikqučnih vozila 722534 Dosadašwi red.br. od 1. do 5. postaju red.br. od 2. do 6. U istoj podtački, u tabelarnom pregledu dosadašwi red.br. 2. i 5., koji postaju red. br. 3. i 6. mijewaju se i glase: Red. br.NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA 3. Naknada za vanrednu upotrebu motornih i prikqučnih vozila u zemqi 722536 6. Naknada za postavljanje reklamnih panoa 722539 U istoj podtački u tabelarnom pregledu iza dosadašnjeg rednog broja 5., koji postaje redni broj 6. dodaje se novi redni broj 7. koji i glasi: Red. br.NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA 7. Ostale naknade za ceste po posebnim propisima 722565 3.U poglavqu IV. NAKNADE I TAKSE, u podtački 13.4. riječi: "pod rednim brojevima od 2. do 5.", mijewaju se i glase: "pod rednim brojem 1. i pod red. br. od 3. do 7." 4.U tački 20. Računi javnih prihoda, u pregledu DEPOZITNI RAČUNI ZA PR IKUPQAWE JAVNIH PRIHODA poglavlje II JEDINICE LOKALNE SAMO - UPRAVE, u tabelarnom pregledu pod rednim brojem 2. Bosanska Krupa, naziv banke: "Raiffeisen bank d.d. BiH" zamjenjuje se nazivom: "UniCredit Bank" i broj računa: "161-035-00102700-14", zamjenjuje se brojem: "338-000- 22000415-52", pod rednim brojem 11. Domaljevac-Šamac, broj računa: "338-180-22002004-45" zamjenjuje se brojem: 338- 00022000317-55, pod rednim brojem 42. Bugojno broj računa: "101-130-00000372-21", zamjenjuje se brojem: "101-130- 00007708-32", pod rednim brojem 52. Čapqina, naziv banke: "Raiffeisen bank d.d. BiH" zamjenjuje se nazivom: "UniCredit Bank" i broj računa: "161-020-00382800-81", zamjenjuje se brojem: "338-000- 22000157-50", pod rednim brojem 53. Čitluk naziv banke: "HYPO ALPE ADRIA BANK d.d. Mostar" zamjenjuje se nazivom: "UniCredit Bank" i broj računa: "306- 002- 00001906-71", zamjenjuje se brojem: "338-000- 22000148- 77", pod rednim brojem 55. Kowic broj računa: "160-460- 04463315-22", zamjenjuje se brojem: "160-460- 03463315-06". 5.Ovaj pravilnik stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 05-02-3060-8/09 Juni 2010. godine Sarajevo Ministar Vjekoslav Bevanda, s. r. Na osnovu člana 7. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08 i 22/09), federalni ministar finansija- federalni ministar financija donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA P RAVILNIKA O NAČINU UPLATE JAVNIH P RIHODA BUDŽETA I VANBUDŽETSKIH FONDOVA NA TERITORI JI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI NE 1.U Pravilniku o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 41/09, 46/09, 56/09, 63/09, 77/09, 2/10, 10/10 i 25/10) u poglavlju IV. NAKNADE I TAKSE, u podtački 12.1. Naknade i takse, u tabelarnom pregledu, iza rednog broja 24. dodaje se novi redni broj 25. koji glasi: Red. br. NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA 25.Naknade za privremeno obustavljanje održavanja polaska ili reda vožnje 722564 Dosadašnji redni broj 25. postaje redni broj 26. Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Prihod pod rednim brojem 25. uplaćuje se na Račun javnih prihoda Budžeta Federacije BiH, kantona i jedinica lokalne samouprave, zavisno koji or gan provodi postupak, u skladu s članom 8. Pravilnika o načinu, uslovima, postupku i kriterijima utvrđivanja i trajanja privremenog obustavljanja održavanja polaska ili reda vožnje usljed više sile ili vanrednog slučaja ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/10)." 2.U poglavlju IV. NAKNADE I TAKSE, u podtački 13.3. Cestovne naknade, u tabelarnom pregledu dodaje se novi redni broj 1. koji glasi: Red. br. NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA 1.Naknada za vanrednu upotrebu inostranih motornih i priključnih vozila 722534 Dosadašnji red.br. od 1. do 5. postaju red.br. od 2. do 6. U istoj podtački, u tabelarnom pregledu dosadašnji red.br. 2. i 5., koji postaju red. br. 3. i 6. mijenjaju se i glase: Red. br. NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA 3. Naknada za vanrednu upotrebu motornih i priključnih vozila u zemlji 722536 6. Naknada za postavljanje reklamnih panoa 722539 U istoj podtački u tabelarnom pregledu iza dosadašnjeg rednog broja 5., koji postaje redni broj 6. dodaje se novi redni broj 7. koji i glasi: Red. br. NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA 7. Ostale naknade za ceste po posebnim propisima 722565 3.U poglavlju IV. NAKNADE I TAKSE, u podtački 13.4. riječi: "pod rednim brojevima od 2. do 5.", mijenjaju se i glase: "pod rednim brojem 1. i pod red. br. od 3. do 7." 4.U tački 20. Računi javnih prihoda, u pregledu DEPOZITNI RAČUNI ZA PRIKUPL JANJE JAVNIH PRIHODA poglavlje II JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE, u tabelarnom pregledu pod rednim brojem 2. Bosanska Krupa, naziv banke: "Raiffeisen bank d.d. BiH" zamjenjuje se nazivom: "UniCredit Bank" i broj računa: "161-035- 00102700-14", zamjenjuje se brojem: "338-000- 22000415- 52", pod rednim brojem 11. Domaljevac-Šamac, broj računa: "338-180-22002004-45" zamjenjuje se brojem: 338-00022000317- 55, pod rednim brojem 42. Bugojno broj računa: "101-130-00000372-21", zamjenjuje se brojem: "101-130-00007708-32", pod rednim brojem 52. Čapljina, naziv banke: "Raiffeisen bank d.d. BiH" zamjenjuje se nazivom: "UniCredit Bank" i broj računa: "161-020- 00382800-81", zamjenjuje se brojem: "338-000-22000157- 50", pod rednim brojem 53. Čitluk naziv banke: "HYPO ALPE ADRIA BANK d.d. Mostar" zamjenjuje se nazivom: "UniCredit Bank" i broj računa: "306-002-00001906-71", zamjenjuje se brojem: "338-000-22000148-77", pod rednim brojem 55. Konjic broj računa: "160-460-04463315-22", zamjenjuje se brojem: "160-460-03463315-06". 5.Ovaj pravilnik stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 05-02-3060-8/09 Juni 2010. godine Sarajevo Ministar Vjekoslav Bevanda, s. r. FEDERALNO MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA 753 Na osnovu člana 56. i 70. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi RJEŠENJE O IZMJENI RJEŠENJA O IMENOVANJU KOMISI JE Mijenja se Rješenje federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o imenovanju Komisije za utvrđivanje ispunjavanja uvjeta za-izdavanje ovlaštenja propisanih Pravilnikom o uvjetima i kriterijima koje moraju zadovoljavati ovlaštena pravna lica za obavljanje stručno-tehničkih poslova iz nadležnosti agencija za vode broj 10-02-77/10 od 11.02.2010. godine u dijelu tačke 3. tako da se umjesto "ELMA KULDIJA" za privremenog člana Komisije imenuje "VLASTA MEIĆ", do povratka stalnog člana Komisije sa bolovanja. U ostalom dijelu Rješenje ostaje neizmijenjeno. Ovo Rješenje objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 10-02-77-1/10 2. jula/srpnja 2010. godine Sarajevo Ministar Mr. sci. Damir Ljubić, s. r. FEDERALNO MINISTARSTVO ZA PITANJA BRANITELJA/BORACA I INVALIDA DOMOVINSKOG/ ODBRAMBENO-OSLOBODILAČKOG RATA 754 Na osnovu čl. 56. i 66. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), člana 5a. Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/05, 61/06 i 9/10) i člana 6. Uredbe o prihodovnom cenzusu za korisnike prava po osnovu ratnih priznanja i odlikovanja ("Službene novine Federacije BiH", broj 25/10), federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata/federalni ministar za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata, donosi UPUTSTVO O IZMJENAMA I DOPUNAMA UP UTSTVA O UTVRĐIVANJU PRIH ODOVNOG CENZUSA I PRIHODOVNOG PRAGA ZA KORI SNIKE PRAVA PO OSNOVU RATNIH PRIZNANJA I ODLIKOVANJA I. U Uputstvu o utvrđivanju prihodovnog cenzusa i prihodovnog praga za korisnike prava po osnovu ratnih priznanja i odlikovanja ("Službene novine Federacije BiH", broj 28/10) u tački III pod A i B stav 3. u drugom i trećem redu iza riječi "uvjerenje" dodaju se riječi: ,,i plaketu, odluku, ukaz ili rješenje" u odgovarajućem padežu, a ostali dio teksta ostaje isti. II. U tački VII stav 1. mijenja se i glasi: U zavisnosti od utvrđenog činjeničnog stanja kada korisnik prava (na mjesečni novčani dodatak) po Zakonu o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica ima prihode ispod praga utvrđenog cenzusom Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata/Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata stavlja na već postojeće rješenje o priznanju prava na mjesečni novčani dodatak štambilj ovog Ministartsva koji osim punog naziva ovog Ministarstva sadrži tekst:"Privremeno ispunjeni uslovi za dalju isplatu mjesečnog novčanog dodatka po Uredbi o prihodovnom cenzusu za korisnike prava po osnovu ratnih priznanja i odlikovanja ("Službene novine Federacije BiH", broj 25/10) sa oznakom datuma i potpisa ovlaštenog lica". III. Ovo Uputstvo stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-34-2003/10 30. juna/lipnja 2010. godine Sarajevo Ministar Zahid Crnkić, s. r. FEDERALNO MINISTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA 755 Na temelju članka 8. stavka 5., članka 26. stavka 5., članka 31. stavka 4., članka 38. stavka 3. i članka 39. stavka 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/09), federalni ministar okoliša i turizma donosi PRAVILNIK O RAZVRSTAVANJU I MINI MALNIM UVJETIMA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA IZ SKUPINA "RESTORANI", "BAROVI" , "CA TER ING OBJEKTI" I "OBJEKTI JEDNOSTAVNIH USLUGA" I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Pravilnikom uređuje se razvrstavanje i minimalni uvjeti koje moraju ispunjavati ugostiteljski objekti iz skupina "Restorani", "Barovi", "Ca ter ing objekti" i "Objekti jednostavnih usluga" (u daljnjem tekstu: ugostiteljski objekti), ugostiteljske usluge koje se moraju i mogu pružati u pojedinoj vrsti ugostiteljskog objekta, vrste ugostiteljskih objekata koje mogu biti klupskog tipa, način utvrđivanja ispunjavanja minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskog objekta, elementi, mjerila i postupak za kategorizaciju restorana. Članak 2. (1)Ugostiteljski objekt u smislu ovoga Pravilnika je objekt koji u poslovnom i funkcionalnom pogledu čini cjelinu, te građevinsku cjelinu ukoliko je objekt smješten u građevini ili zasebnom dijelu građevine. (2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka ugostiteljski objekt vrste slastičar nica može imati lokacijski odvojene prostorije za pripremanje slastica od prostorija u kojima se gosti uslužuju. (3)Postojećim ugostiteljskim objektom u smislu ovoga Pravilnika smatraju se ugostiteljski objekti koji posluju na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika i ugostiteljski objekti koji nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika započinju poslovati u poslovnom prostoru u kojem je već poslovao ugostiteljski objekt iste vrste. (4)Postojećim ugostiteljskim objektom u smislu ovoga Pravilnika ne smatra se ugostiteljski objekt za koji je nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika zatražena izmjena vrste. (5)Jednostavna jela u smislu ovoga Pravilnika su: naresci, sir, jaja, pržene i slane ribe, pržene lignje, topli i hladni sendviči, hrenovke, kobasice, razne vrste burgera, hot dog, kotleti, ćevapčići, ražnjići, prženi krompir, palačinke i slična jela koja ne zahtijevaju složeniju pripremu. II. RAZVRSTAVANJE SKUPINA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA Članak 3. (1)Svaka skupina ugostiteljskih objekata iz članka 1. ovoga Pravilnika razvrstava se u vrste ugostiteljskih objekata ovisno o pretežitosti ugostiteljskih usluga koje se u njima pružaju i načinu usluživanja. (2)Pojedina vrsta ugostiteljskog objekta, pored navedenog u stavku 1. ovoga članka, određena je i minimumom ugostitelj - skih usluga koje se u njemu obvezno pružaju te minimalnim uvjetima kojima mora udovoljiti ugostiteljski objekt. Skupina "Restorani" Članak 4. (1)Skupina "Restorani" razvrstava se u vrste ugostiteljskih objekata: 1.Restoran - ugostiteljski objekt u kojem se pretežito pripremaju i uslužuju topla i hladna jela koja zahtijevaju složeniju pripremu, te ostala jela i slastice, uslužuju pića i pripremaju i uslužuju napici. Restoran može biti klupskog tipa. 2.Salon za posebne prigode - ugostiteljski objekt u kome se pretežito pripremaju za usluživanje već pripremljena jela,slastice i pića zvanica, a može se vršiti priprema I usluživanje jela i pića vlasnika. Salon za posebne prigode mora imati glazbu koja se izvodi na odgovarajućim uređajima, prostor za izvođenje žive glazbe i prostor za ples 3.Gostionica - ugostiteljski objekt u kojem se pretežito pripremaju i uslužuju gotova uobičajena domaća topla i hladna jela, te uslužuju pića, pripremaju i uslužuju napici. U gostionici gostima se mogu pružati i usluge smještaja u sobama. Gostionica može imati najviše 10 soba. 4.Zdravljak - ugostiteljski objekt u kojem se pretežito pripremaju i uslužuju mliječna topla i hladna jela, te napici i uslužuju bezalkoholna pića, a mogu se pripremati i usluživati slastice i jela koja ne zahtijevaju složeniju pripremu. Iznimno, umjesto naziva vrste "zdravljak" mogu se koristiti i drugi komercijalni nazivi ovisno u pretežitosti jela koja se pripremaju u ugostiteljskom objektu. 5.Zalogajnica - ugostiteljski objekt u kojem se na očigled gostiju pripremaju i uslužuju jela i napici, te uslužuju pića. Iznimno, umjesto naziva vrste "zalogajnica" može se koristiti i komercijalni naziv "snack". 6.Ćevabdžinica -je ugostiteljski objekt u kojem se pretežito pripremaju i uslužuju ćevapi i druga jela od mesa sa roštilja, te uslužuju bezalkoholna pića, a mogu se pripremati i usluživati i napici. 7.Aščinica - je ugostiteljski objekt u kojem se pretežito pripremaju i uslužuju bosanska nacionalna jela (sagan dolma, bosanski lonac, pače, šiš-ćevap, begova čorba, pite i dr.) i slatkiši i napici. 8.Buregdžinica je ugostiteljski objekt u kojem se pretežito pripremaju i uslužuju pite, te uslužuju pića, a mogu se pripremati i usluživati i druga jela od tjestenine i napici. 9.Pečenjarnica - ugostiteljski objekt u kojem se pretežito pripremaju i uslužuju pečena jela, te uslužuju pića, a mogu se pripremati i usluživati i napici. Iznimno, umjesto naziva vrste "pečenjarnica" može se koristiti i komercijalni naziv kao npr. "grill" i sl. 10.Pizzeria - ugostiteljski objekt u kojem se pretežito pripremaju i uslužuju pizze, te uslužuju pića, a mogu se pripremati i usluživati i druga jela od tjestenine i napici. 11.Bistro - ugostiteljski objekt u kojem se pretežito pripremaju i uslužuju jednostavna hladna i topla jela, te uslužuju pića i pripremaju i uslužuju napici. 12.Slastičarnica - ugostiteljski objekt u kojemu se pripremaju i uslužuju slastice (kolači, sladoled i sl.), a mogu se pripremati i usluživati napici, te usluživati bezalkoholna pića. Slastičarnica je i ugostiteljski objekt u kojemu se priprema i uslužuje samo sladoled. Iznimno slastičarnica je i ugostiteljski objekt u kojemu se slastice samo uslužuju gostima, a mogu se pripremati i usluživati napici te usluživati bezalkoholna pića. 13.Objekt brze prehrane (fast food) - ugostiteljski objekt u kojem se pripremaju jednostavna jela koja se pripremaju i uslužuju na jednostavan i brz način, a koriste se za brzu konzumaciju (npr. razne vrste burgera, slane i pržene ribe, pržene lignje, topli i hladni sendviči, salate, prženi krumpir, hot dog i sl.), a mogu se pripremati i usluživati pića i napici te sladoled. (2)Ugostiteljski objekti iz stavka 1. ovoga članka mogu vršiti dostavu jela iz svog asortimana. Skupina "Barovi" Članak 5. (1)Skupina "Barovi" razvrstava se u vrste ugostiteljskih objekata: 1.Kavana - ugostiteljski objekt u kojem se pretežito pripremaju i uslužuju kava, ostali napici i slastice, te uslužuju pića, a mogu se pripremati i usluživati hladna i topla jela. Hladna i topla jela mogu se usluživati u dijelu prostorije za usluživanje ili zasebnoj blagovaonici. 2.Bosanska kafana - je ugostiteljski objekat u kojem se pretežno priprema i uslužuje: kafa-uz koju se posebno servira (šećer u kocki i rahatlokum); napici-topli i hladni (čaj, salep, boza,limunada, smreka, zova i sl. ), te uslužuju bezalkoholna piča, a mogu se pripremati i usluživati razne bosanske poslastice. 3.Ljetna bašta -je sezonski ugostiteljski objekt postavljen na otvorenom prostoru. U ljetnoj bašti se pretežito pripremaju i uslužuju topli i hladni sendvići, naresci i druga jednostavna jela sa roštilja i druge vrste jednostavnih jela, koje se pripremaju pomoću aparata, slastice, te topla i hladna pića i napici. 4.Noćni klub - ugostiteljski objekt u kojem se pretežito uslužuju pića i pripremaju i uslužuju napici, a mogu se pripremati i usluživati jednostavna jela. Noćni klub može biti klupskog tipa. 5.Noćni bar - ugostiteljski objekt u kojem se pretežito uslužuju pića i pripremaju i uslužuju napici, a mogu se pripremati i usluživati jednostavna jela. Noćni bar može biti klupskog tipa. 6.Disco klub - ugostiteljski objekt u kojem se pretežito uslužuju pića i pripremaju i uslužuju napici, a mogu se pripremati i usluživati topli i hladni sendviči i usluživati slastice. Iznimno, umjesto naziva disco klub može se koristiti komercijalni naziv disco bar. 7.Caffe bar - ugostiteljski objekt u kojem se pretežito priprema i uslužuje kava i drugi napici, uslužuju pića, a mogu se pripremati i usluživati ili samo usluživati topli i hladni sendviči, slastice i voće. Caffe bar može biti klupskog tipa. Iznimno, umjesto naziva vrste "caffe bar" mogu se koristiti komercijalni nazivi npr. "coctail bar", "lounge bar", "coffy bar", "caffe bar - pub", "internet bar" i sl. 8.Pivnica - ugostiteljski objekt u kojem se pretežito uslužuje točeno pivo, a mogu se pripremati i usluživati topla i hladna jela uobičajena za tu vrstu ugostiteljskog objekta, usluživati pića i pripremati i usluživati napici. Iznimno, umjesto naziva vrste "pivnica" može se koristiti komercijalni naziv "pub". 9.Buffet - ugostiteljski objekt u kojem se pretežito uslužuju pića i pripremaju i uslužuju napici i hladna jela, a mogu se pripremati i usluživati i jednostavna topla jela. 10.Krčma - ugostiteljski objekt u kojem se pretežito uslužuju pića, pripremaju i uslužuju napici, te hladna jela, a mogu se pripremati i usluživati topla jela uobičajena za kraj u kojem je ugostiteljski objekt. 11.Konoba - ugostiteljski objekt u kojem se pretežito uslužuju vino i rakija iz kraja u kojem je ugostiteljski objekt, te pripremaju i uslužuju karakteristična jela primorskog kraja, a mogu se usluživati i druga pića i pripremati i usluživati napici. 12.Klet - ugostiteljski objekt u kojemu se pretežito uslužuju vino i rakija iz kraja u kojem je ugostiteljski objekt, te pripremaju i uslužuju karakteristična jela prema običajima kraja, a mogu se usluživati i druga pića. (2)Vrste ugostiteljskih objekata: noćni klub, noćni bar i disco klub su, u smislu ovoga Pravilnika, vrste koje rade noću. (3)Ugostiteljski objekti vrste kavana, pivnica, buf fet, krčma, konoba i klet mogu vršiti dostavu jela iz svog asortimana. Skupina "ca ter ing objekti" Članak 6. Skupinu "Ca ter ing objekti" čini vrsta ugostiteljskog objekta: 1.Pripremnica obroka (catering) - ugostiteljski objekt u kojem se pripremaju jela, a mogu se pripremati slastice i napici, koji se dostavljaju ili dostavljaju i uslužuju na drugim mjestima kao što su: prijevozna sredstva, odgovarajuće prostorije za prehranu djelatnika pravnih i fizičkih osoba, stanovi i sl., te prostorije i prostori gdje su organizirane svadbe, prijemi, banketi i drugi slični događaji. Skupina "Objekti jednostavnih usluga" Članak 7. (1)Skupina "Objekti jednostavnih usluga" razvrstava se u vrste: 1.Objekt jednostavnih usluga u kiosku - ugostiteljski objekt u kojem se mogu pripremati i usluživati jednostavna jela, pića i napici, te usluživati jednostavna jela u konfekcioniranom obliku, pića u originalnom pakovanju, te slastice i sladoled. 2.Objekt jednostavnih brzih usluga - ugostiteljski objekt u kojem se mogu pripremati jednostavna jela koja se pripremaju i uslužuju na jednostavan i brz način, a koriste se za brzu konzumaciju i to: razne vrste burgera, topli i hladni sendviči, prženi krumpir i hot dog, a mogu se usluživati bezalkoholna pića i napici, te sladoled u originalnom pakovanju. 3.Objekt jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu (ili priključnom vozilu) - ugostiteljski objekt u kojem se mogu pripremati i usluživati jednostavna jela, pića i napici, usluživati jednostavna jela u konfekcioniranom obliku, pića u originalnom pakovanju, te slastice i sladoled. 4.Objekt jednostavnih usluga u šatoru - ugostiteljski objekt u kojem se mogu pripremati i usluživati jednostavna jela, pića i napici, a mogu se usluživati jela u konfekcioniranom obliku i pića u originalnom pakovanju. 5.Objekt jednostavnih usluga na klupi - ugostiteljski objekt u kojem se mogu pripremati i usluživati slijedeća jednostavna jela: topli i hladni sendviči, hrenovke, kobasice, hot dog, kotleti, ćevapčići, ražnjići, prženi krumpir, palačinke i slična jela, te jednostavna jela u konfekcioniranom stanju i pića u originalnom pakovanju. 6.Objekt jednostavnih usluga na kolicima (ili sličnim napravama) - ugostiteljski objekt u kojem se mogu pripremati i usluživati slijedeća jednostavna jela: hot dog, hrenovke, kobasice, palačinke i slična jela, te usluživati jednostavna jela u konfekcioniranom obliku. (2)U objektima jednostavnih usluga mogu se pripremati i usluživati vrste i količine jednostavnih jela, pića, napitaka, te sladoleda za čiju pripremu i usluživanje objekt ispunjava propisane minimalne uvjete, razmjerno veličini prostora objekta. (3)U objektima jednostavnih usluga usluživanje se u pravilu vrši kroz otvor za usluživanje radi konzumiranja u hodu ili na drugom mjestu. (4)Ugostiteljski objekti iz stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga članka mogu biti opremljeni samo s visokim stolovima bez stolaca, a ugostiteljski objekti iz stavka 1. točke 5. i 6. ne mogu imati stolove i stolce. (5)U objektima jednostavnih usluga jela i pića uslužuju se s priborom za jednokratnu uporabu. III. MINIMALNI UVJETI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI UGOSTITELJSKI OBJEKTI Članak 8. (1)Ugostiteljski objekti moraju ispunjavati minimalne uvjete i to: minimalne uvjete za vrstu ugostiteljskog objekta i opće minimalne uvjete, sukladno ovom Pravilniku. (2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ugostiteljski objekti iz skupina: "Restorani", "Barovi" i "Ca ter ing objekti" te objekt jednostavnih brzih usluga iz skupine "Objekti jednostavnih usluga" ukoliko je u zgradi, mogu odgovarajuće odstupiti od minimalnih uvjeta, ako su smješteni u zgradi koja je registrirana kao povijesno-kulturni objekt ili u objektu od posebne ambijentalne vrijednosti odnosno u zaštićenoj spomeničkoj cjelini, uz prethodno pribavljene dozvole sukladno propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 1. MINIMALNI UVJETI ZA VRSTU UGOSTITELJSKOG OBJEKTA 1.1. Skupina "Restorani" Restoran Članak 9. (1)Restoran mora imati blagovaonicu ili prostoriju za usluži - vanje s namještajem prikladnim za duži boravak gostiju s mogućnošću korištenja visokih stolaca za malu djecu, kuhinju, točionik, te priručni prostor za čuvanje hrane i pića. (2)Restoran kapaciteta većeg od 100 konzumnih mjesta mora imati konobarsku pripremnicu (of fice). Restoran sa samo - poslu živanjem gostiju ne mora imati konobarsku pripremnicu. Sa lon za posebne prigode Članak 10. (1)Sa lon za posebne prigode je ugostiteljski objekt u kome se pretežito pripremaju za usluživanje već pripremljena jela,slastice i pića zvanica, a može se vršiti priprema i usluživanje jela i pića vlasnika. (2)Sa lon za posebne prigode mora imati glazbu koja se izvodi na odgovarajućim uređajima, prostor za izvođenje žive glazbe i prostor za ples. (3)Sa lon za posebne prigode, u pogledu prostorija, mora imati: prostoriju za usluživanje gostiju i ples površine najmanje 150 m 2 , od čega je najmanje 20% predviđeno za ples, a ostali dio predviđen za usluživanje gostiju, točionik u prostoru za usluživanje ili u posebnom prostoru, prostor za prijem i čuvanje pića i namirnica, prostor za pripremu za usluživanje gotovih jela i slastica, prostor za prijem i boravak mladenaca, te garderobu za goste. (4)Prostor za usluživanje mora biti opremljen ugostiteljskim namještajem prikladnim za duži boravak gostiju.Prostor za usluživanje mora imati, sukladno propisima, odgovarajuću izolaciju od buke prema okolišu. (5)Prostor za pripremu za usluživanje gotovih jela mora biti opremljen odgovarajućim vitrinama i uređajima za higijensko čuvanje toplih i hladnih jela, slastica i svježih namirnica. (6)Prostor za pripremu gotovih jela mora imati odgovarajuću kuhinjsku opremu ako se u istom vrši proizvodnja hrane. (7)Točionik mora imati prostor za držanje pića i napitaka, odgovarajuće rashladne uređaje i caffe aparat. (8)Sa lon za posebne prigode mora osigurati u neposrednoj blizini objekta park ing prostor za odgovarajući broj vozila srazmjerno broju stolova u salonu. Gostionica Članak 11. (1)Gostionica mora imati blagovaonicu ili prostoriju za usluži - vanje s namještajem prikladnim za duži boravak gostiju, kuhinju, točionik i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. (2)Gostionica u kojoj se pružaju usluge smještaja mora ispod naziva "gostionica" imati i dodatak "s pružanjem usluga smještaja". (3)Sobe iz članka 4. stavka 3. ovoga Pravilnika moraju na odgovarajući način ispunjavati minimalne uvjete za vrstu ugostiteljskog objekta "Soba za iznajmljivanje" iz skupine "Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj", sukladno posebnom propisu. Zdravljak Članak 12. Zdravljak mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik, rashladnu vitrinu za slastice ako ih uslužuje, kuhinju ili prostor za pripremanje jela i slastica s odgovarajućim termičkim blokom, te priručni prostor za čuvanje hrane i bezalkoholnih pića. Zalogajnica Članak 13. Zalogajnica mora imati prostoriju za usluživanje ili za samoposluživanje gostiju i u toj prostoriji prostor za pripremanje jela, točionik u kojemu se mogu pripremati jela, konzumni pult i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. Ćevabdžinica Članak 14. Ćevabdžinica mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik koji mora biti u toj prostoriji, prostor za pripremanje jela i priručni prostor za čuvanje namirnica i bezalkoholnih pića. Aščinica Članak 15. Aščinica mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik, prostor za pripremanje jela i priručni prostor za čuvanje namirnica i bezalkoholnih pića. Buregdžinica Članak 16. Buregdžinica mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik, prostor za pripremanje jela i priručni prostor za čuvanje namirnica i bezalkoholnih pića. Pečenjarnica Članak 17. (1)Pečenjarnica mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, prostor za pripremanje jela i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. (2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka pečenjarnica ne mora imati prostoriju za usluživanje gostiju ako se usluživanje vrši radi konzumacije izvan ugostiteljskog objekta tj. na drugom mjestu ili u hodu. (3)Ako pečenjarnica ima prostoriju za usluživanje do 15 m 2 ne mora imati zahod, osim ukoliko ima prostor za usluživanje na otvorenom s niskom stolovima i namještajem za sjedenje. (4)Pečenjarnica može biti i u kiosku. Piz ze ria Članak 18. Piz ze ria mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik, prostor za pripremanje jela i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. Bis tro Članak 19. Bis tro mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik, prostor za pripremanje jela i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. Slastičar nica Članak 20. (1)Slastičar nica mora imati prostoriju za usluživanje, s niskim stolovima i namještajem za sjedenje (stolicama ili klupama) ili zasebnim pultovima ili s visokim stolovima sa ili bez visokih barskih stolaca, točionik s rashladnim vitrinama za slastice odnosno sladoled, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, te kuhinju ili prostor za pripremanje slastica s odgovarajućim termičkim blokom. (2)Ukoliko su prostorije za pripremanje slastica lokacijski odvojene od prostorija u kojima se gosti uslužuju trans port slastica mora se vršiti uz ispunjavanje propisanih uvjeta o higijeni hrane. (3)Iznimno od stavka 1 ovoga članka slastičar nica ne mora imati prostoriju za usluživanje ako se usluživanje vrši unutar ugostiteljskog objekta ili preko pulta gostu izvan objekta, radi konzumacije izvan ugostiteljskog objekta tj. na drugom mjestu ili u hodu. (4)Ako slastičar nica ima prostoriju za usluživanje do 15 m 2 ne mora imati zahod, osim ukoliko ima prostor za usluživanje na otvorenom s niskom stolovima i namještaj za sjedenje. (5)Slastičar nica može biti i u kiosku. Objekt brze prehrane Članak 21. (1)Objekt brze prehrane mora imati prostoriju za usluživanje, s niskim stolovima i namještajem za sjedenje (stolcima ili klupama) ili zasebnim pultovima ili s visokim stolovima sa ili bez visokih barskih stolaca, prostor za pripremanje jela, točionik, te priručni prostor za čuvanje hrane i pića. (2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka objekt brze prehrane ne mora imati prostoriju za usluživanje ako se usluživanje vrši unutar ugostiteljskog objekta ili preko pulta gostu izvan objekta, radi konzumacije izvan ugostiteljskog objekta tj. na drugom mjestu ili u hodu. (3)U objektu brze prehrane gosti se u pravilu uslužuju na jednostavan način - samoposluživanjem. (4)Objekt brze prehrane može biti i u kiosku. 1.2. Skupina "Barovi" Kavana Članak 22. Kavana mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, kuhinju ili ukoliko priprema samo slastice, hladna i topla jednostavna jela prostor za pripremanje jela, točionik s izložbenom rashladnom vitrinom za slastice i hladna jela ako se uslužuju, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, te namještaj prilagođen dužem boravku gostiju. Bosanska kafana Članak 23. Bosanska kafana mora imati najmanje jednu prostoriju za usluživanje gostiju i u toj, ili izdvojenoj prostoriji obavljati pripremu kafe i napitaka. Prostorija ili prostor gdje se vrši priprema kafe i napitaka pored propisanih minimalnih uslova uređaja i opreme, mora imati i odgovarajući rashladni uređaj (hladnjak ili rashladnavi - trina), ako se u objektu uslužuju poslastice. Ljetna bašta Članak 24. Ljetna bašta mora imati prostor za usluživanje koji je najmanje 50% natkriven tendom, sa odgovarajućim ugostiteljskim namještajem za duži boravak gostiju. Ljetna bašta mora da ima prostor za pripremu hrane, točionik ispod natkrivenog prostora sa odgovarajućim rashladnim uređajima i prostorom za ostavu pića i namirnica. Ljetna bašta mora osigurati, ovisno od veličine, najmanje jedan zahod za goste, kao privremeni vlastiti objekt ili u nekom stalnom objektu udaljenom najviše 30 m od ljetne bašte. Ljetna bašta se može postaviti na otvorenom prostoru uz suglasnost nadležnog općinskog organa za urbanizam i prostorno uređenje. Noćni klub Članak 25. (1)Noćni klub ima živu glazbu, a u njemu se mogu izvoditi i artistički i slični zabavni programi. (2)Noćni klub mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, a ukoliko se pripremaju i uslužuju jednostavna jela mora imati prostor za pripremanje jela u sklopu točionika i izložbenu rashladnu vitrinu, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, prostor za ples sukladno kapacitetu ugostiteljskog objekta, garderobu za goste, garderobu za izvođače programa s umivaonikom i tuš-kupaonicom ako se u klubu izvode artistički i slični zabavni programi, te namještaj prilagođen dužem boravku gostiju. (3)Noćni klub mora imati površinu najmanje 100 m. Noćni bar Članak 26. (1)Noćni bar ima animir glazbu, koja se može izvoditi i u živo. (2)Noćni bar mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, a ukoliko se pripremaju i uslužuju jednostavna jela mora imati prostor za pripremanje jela u sklopu točionika i izložbenu rashladnu vitrinu, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, garderobu za goste, te namještaj prilagođen dužem boravku gostiju. (3)Noćni bar mora imati površinu najmanje 100 m. Disco klub Članak 27. (1)Disco klub mora imati glazbu koja se izvodi odgovarajućim uređajima, a može povremeno imati i živu glazbu. (2)Disco klub mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, a ukoliko se pripremaju i uslužuju sendviči mora imati prostor za pripremanje jela u sklopu točionika i izložbenu rashladnu vitrinu odnosno rashladnu vitrinu ako se uslužuju samo slastice, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, garderobu za goste, prostor za ples, te namještaj prilagođen dužem boravku gostiju. (3)Disco klub mora imati površinu najmanje 100 m. (4)Izvan naseljenog područja naselja disco klub može biti i na otvorenom prostoru, uz na odgovarajući način ispunjavanje uvjeta iz stavka 2. ovoga članka i ispunjavanje uvjeta zaštite od buke sukladno posebnom propisu. Caffe bar Članak 28. Caffe bar mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, prostor za pripremanje i usluživanje sendviča i usluživanje slastica koji može biti u sklopu točionika ukoliko se takve usluge pružaju u ugostiteljskom objektu, prostor za pripremanje slastica ako se slastice pripremaju u tom ugostiteljskom objektu, izložbenom rashladnom vitrinom za slastice ako se slastice uslužuju, te priručni prostor za čuvanje hrane i pića koji može biti u sklopu točionika. Pivnica Članak 29. Pivnica mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik s uređajem za točenje piva na krigle, prostor za pripremanje jela ako se jela pripremaju i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. Buf fet Članak 30. Buf fet mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, prostor za pripremanje jela ako se jela pripremaju i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. Krčma Članak 31. Krčma mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, prostor za pripremanje jela ako se jela pripremaju i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. Konoba Članak 32. (1)Konoba mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, prostor za pripremanje jela, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, te namještaj uobičajen za primorski kraj. (2)U konobi se jela mogu pripremati i na ognjištu. Klet Članak 33. (1)Klet mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, prostor za pripremanje jela ukoliko se jela pripremaju u ugostiteljskom objektu, te priručni prostor za čuvanje hrane i pića te izvorni namještaj iz kraja u kojem se ugostiteljski objekt nalazi. (2)U kleti se jela mogu pripremati i na ognjištu. 1.3. Skupina "Ca ter ing objekti" Pripremnica obroka (ca ter ing) Članak 34. Pripremnica obroka (ca ter ing) mora imati kuhinju i prostoriju za čuvanje hrane i pića, opremu potrebnu za dostavu i posluživanje jela i pića na mjestu dostave te odgovarajuća vlastita dostavna vozila koja udovoljavaju propisima o higijeni hrane, te osoblje za posluživanje na mjestu dostave. 1.4. Skupina "Objekti jednostavnih usluga" Objekt jednostavnih usluga u kiosku Članak 35. (1)Objekt jednostavnih usluga u kiosku mora imati točionik, prostor za pripremanje jela u točioniku, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, dovoljan broj koševa za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje, a može imati i prostoriju za usluživanje s točionikom sa ili bez visokih stolova bez stolaca. (2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka objekt jednostavnih usluga u kiosku ne mora imati prostor za pripremanje jela u točioniku ukoliko samo priprema i uslužuju pića i napitke. (3)Objekt jednostavnih usluga u kiosku koji nema prostor za usluživanje mora imati nadstrešnicu i otvor za usluživanje sa rubnom daskom. (4)Pod uvjetima za pružanje usluga u kiosku mogu se pružati usluge i iz kontejnera. Objekt jednostavnih brzih usluga Članak 36. Objekt jednostavnih brzih usluga mora imati točionik, prostor za pripremanje jela u točioniku, te priručni prostor za čuvanje hrane i pića, a može imati i prostoriju za usluživanje s točionikom sa ili bez visokih stolova bez stolaca. Objekt jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu (ili priključnom vozilu) Članak 37. (1)Nepokretno vozilo (ili priključno vozilo) u smislu ovoga Pravilnika se smatra vozilo (ili priključno vozilo) koje je zaustavljeno (stoji) na mjestu u svrhu pružanja ugostiteljskih usluga, koje je registrirano i u voznom stanju. (2)Objekt jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu mora imati točionik, prostor za pripremanje jela u točioniku, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, spremnik s dovoljno zdravstveno ispravne vode za piće, te dovoljan broj koševa za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje, a može imati i prostoriju za usluživanje s točionikom sa ili bez visokih stolova bez stolaca. Objekt jednostavnih usluga u šatoru Članak 38. (1)Objekt jednostavnih usluga u šatoru mora u dijelu šatora imati prostor za usluživanje, točionik, prostor za pripremanje jela u točioniku, priručni prostor za čuvanje namirnica i pića, spremnik s dovoljno zdravstveno ispravne vode za piće, te dovoljan broj koševa za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje. (2)Šator treba biti od vodonepropusnog materijala, stabilan i prostran, te mora imati dovoljan broj stabilnih stolova, klupa za sjedenje ili stolaca. Objekt jednostavnih usluga na klupi Članak 39. Objekt jednostavnih usluga na klupi mora imati radnu površinu od nehrđajućeg materijala koji se lako čisti i pere, veličine dovoljne za pripremu vrsta i količina jela i pića koja se uslužuju, odgovarajući termički blok i odgovarajući rashladni uređaj, spremnik s dovoljno zdravstveno ispravne vode za piće, dovoljan broj koševa za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje, te mora biti natkriven nadstrešnicom od lakog materijala. Objekt jednostavnih usluga na kolicima (ili sličnim napravama) Članak 40. Objekt jednostavnih usluga na kolicima mora imati radnu površinu od nehrđajućeg materijala koji se lako čisti i pere veličine dovoljne za vrste i količinu jela koja se uslužuju, odgovarajući termički blok i odgovarajući rashladni uređaj, spremnik s dovoljno zdravstveno ispravne vode za piće, te koš za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje. 2. OPĆI MINIMALNI UVJETI Članak 41. (1)Minimalni uvjeti primjenjuju se na sve vrste ugostiteljskih objekata. (2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ugostiteljski objekti iz skupina: "Restorani", "Barovi" i "Ca ter ing objekti" te objekt jednostavnih brzih usluga iz skupine "Objekti jednostavnih usluga" ukoliko je u zgradi, mogu odgovarajuće odstupiti od minimalnih uvjeta, ako su smješteni u zgradi koja je registrirana kao povijesno-kulturni objekt ili u objektu od posebne ambijentalne vrijednosti odnosno u zaštićenoj spomeničkoj cjelini, uz prethodno pribavljene dozvole sukladno propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Opći minimalni uvjeti uređenja i opremljenosti Članak 42. Ugostiteljski objekti moraju biti uređeni i opremljeni, te imati odgovarajuće osoblje, tako da omogućuju racionalno korištenje prostora, nesmetano i sigurno kretanje i boravak gostiju i zaposlenog osoblja, nesmetan prijenos stvari, odgovarajuće čuvanje robe, hrane i pića, zaštitu zdravlja gostiju i zaposlenog osoblja, te stručno usluživanje gostiju. Označavanje ugostiteljskog objekta Članak 43. (1)Na ulazu u ugostiteljski objekt mora biti vidno istaknut natpis s oznakom vrste ugostiteljskog objekta, nazivom pod kojim posluje ugostiteljski objekt i tvrtkom ugostitelja, prema rješenju nadležnog organa uprave. (2)Iznimno, na ugostiteljske objekte iz skupine "Objekti jednostavnih usluga" na odgovarajući se način primjenjuje odredba stavka 1. ovoga članka. Ispravnost i funkcionalnost uređaja i opreme Članak 44. Uređaji i oprema moraju biti stalno u ispravnom i funkcionalnom stanju. Zaštita od buke Članak 45. U ugostiteljskom objektu moraju biti provedene mjere za zaštitu od buke sukladno posebnim propisima. Opskrba vodom i zbrinjavanje otpadnih tvari Članak 46. (1)Ugostiteljski objekt mora stalno raspolagati dovoljnim količinama zdravstveno ispravne vode za piće koja se osigurava priključkom objekta na javni vodovodni sustav, a gdje te mogućnosti nema na drugi način sukladno posebnim propisima. (2)Odvodnja otpadnih voda iz objekta mora se osigurati priključkom na javnu kanalizacijsku mrežu, a gdje te mogućnosti nema na drugi način sukladno posebnim propisima. (3)Komunalni otpad mora se redovito odlagati u odgovarajuće zatvorene posude za otpatke, te se sukladno posebnim propisima redovito odstranjivati iz ugostiteljskog objekta. (4)Iznimno od stavka 1. ovoga članka ugostiteljski objekt na plovnom ili plutajućem objektu, objekt jednostavnih usluga u nepokretnom, priključnom vozilu, pod šatorom, na klupi, na kolicima i sličnim napravama mora imati spremnik za vodu s dovoljnom količinom zdravstveno ispravne vode za piće. Opskrba električnom energijom Članak 47. (1)Ugostiteljski objekt mora biti priključen na javnu električnu mrežu ili na drugi odgovarajući način biti opskrbljen električnom energijom. (2)Električno osvjetljenje mora biti osigurano u svim prostorijama ugostiteljskog objekta. (3)U ugostiteljskom objektu noću moraju biti osvijetljene, potpuno ili orijentacijskim svjetlom, sve prostorije i prostori gdje se kreću i borave gosti. Telefonski priključak Članak 48. (1)Ugostiteljski objekt smješten u zgradi mora imati osiguranu telefonsku vezu. (2)Ugostiteljski objekt vrste restoran mora imati osiguran najmanje jedan telefonski aparat (fiksni ili mobilni) za potrebe gostiju. Grijanje prostorija Članak 49. (1)U svim zajedničkim prostorijama ugostiteljskog objekta u kojima borave gosti, mora biti osiguran odgovarajući način grijanja prostorija do tem per a ture od najmanje 18,5°C, uz mogućnost prozračivanja. (2)Ugostiteljski objekt koji posluje samo ljeti ne mora imati osigurano grijanje prostorija. Unutarnje visine prostorija Članak 50. (1)U ugostiteljskom objektu visina od poda do stropa (dalje u tekstu: unutarnja visina) u prostorijama za boravak, blagovanje i prostorijama za usluživanje gostiju, mora iznositi najmanje 2,80 m. (2)Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, unutarnja visina u prostorijama za boravak, blagovanje i usluživanje gostiju u ugostiteljskim objektima vrste noćni klub, noćni bar i disco klub može iznositi najmanje 2,60 m, a u ostalim vrstama ugostiteljskih objekata najmanje 2,50 m, ako je u ugostiteljskom objektu ili tim prostorijama objekta ugrađen klima-uređaj koji omogućuje izmjenu zraka. (3)U prostorijama ugostiteljskog objekta s koso izvedenim stropom ili stropom različitih razina, prosječna unutarnja visina mora biti sukladna odredbi stavka 1. ovoga članka. Zaštita od prašine Članak 51. Oprema i pribor za pripremu i usluživanje jela i pića moraju u vrijeme kada nisu u uporabi biti zaštićeni od prašine. Zahod Članak 52. (1)Ugostiteljski objekt mora imati uređen i opremljen zahod za žene i zahod za muškarce, i to: 1.zahod za žene koji se sastoji od prostorije u kojoj je zahodska školjka (zahodska kabina) i pred prostorije u kojoj je umivaonik, 2.zahod za muškarce koji se sastoji od prostorije u kojoj je zahodska školjka (zahodska kabina) i pred prostorije u kojoj je umivaonik i pisoar koji je od zahodske kabine i umivaonika dijelom odvojen odgovarajućom vizualnom pregradom. (2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u postojećem ugostiteljskom objektu u kojem je površina za usluživanje do 50 m, osim u vrstama restoran, gostionica, bis tro, kavana, noćni klub, noćni bar, disco klub, disco bar i pivnica, zahod se može sastojati od jedne zahodske kabine, pred prostora s umivaonikom, te pisoara koji je od zahodske kabine i umivaonika dijelom odvojen odgovarajućom vizualnom pregradom. (3)U zahodima mora biti besprijekoran red i čistoća, prostorije se moraju redovito dezinficirati te se mora osigurati prirodna i/ili umjetna ventilacija koja omogućuje izmjenu zraka. (4)Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka ugostiteljski objekti koji su smješteni na plaži, u zračnoj luci, željezničkom i autobusnom kolodvoru, poslovnom centru, tržnici i sl. ili se nalaze u nepokretnom ili priključnom vozilu ne moraju imati zahod, ako je u neposrednoj blizini takvog ugostiteljskog objekta osigurano korištenje javnog zahoda. (5)Iznimno od stavka 1. ovoga članka ugostiteljski objekti smješteni na plovnom objektu kojim se obavlja prijevoz putnika i u željezničkom vagonu ne mora imati zahod ukoliko je osigurano korištenje zahoda na tom plovnom objektu odnosno u vlaku. (6)Iznimno od stavka 1. ovoga članka zahod ne moraju imati ugostiteljski objekti iz vrste objekt brze prehrane i ugostiteljski objekti iz skupine "Objekti jednostavnih usluga", koji imaju prostoriju za usluživanje do 15 m 2 , a nemaju prostor za usluživanje na otvorenom s niskom stolovima i namještajem za sjedenje. Članak 53. Broj zahodskih kabina i pisoara, mora biti razmjeran broju konzumnih mjesta u blagovaonici i/ili prostoriji za usluživanje (sjedećih i stajaćih) i to: –do 80 mjesta, jedna zahodska kabina u zahodu za žene, te jedna zahodska kabina u zahodu za muškarce i jednim pisoar u zahodu za muškarce, –do 160 mjesta, dvije zahodske kabine u zahodu za žene i jedna zahodska kabina u zahodu za muškarce, s pred prostorom u kojoj su dva pisoara, –do 550 mjesta, tri zahodske kabine u zahodu za žene i dvije zahodske kabine u zahodu za muškarce, s prostorijom u kojoj su tri pisoara, –više od 550 mjesta, četiri zahodske kabine u zahodu za žene i tri zahodske kabine u zahodu za muškarce, s prostorijom u kojoj su četiri pisoara. Članak 54. (1)Na ulazu u zahod moraju biti istaknute oznake kojima se uobičajeno označavaju zahod za žene i zahod za muškarce. (2)Svi zahodi moraju imati visoku zahodsku školjku (školjku sa sjedalom) na ispiranje tekućom vodom. (3)Pisoar u zahodu za muškarce mora biti zidna školjka s ispiranjem tekućom vodom, te treba biti postavljen ili ograđen tako da se ne vidi izvan prostorije u kojoj se nalazi. Članak 55. (1)U pred prostoriji zahoda mora biti umivaonik s tekućom toplom i hladnom vodom. (2)Broj umivaonika iz stavka 1. ovog članka mora biti razmjeran broju konzumnih mjesta u blagovaonici i/ili prostoriji za usluživanje (sjedećih i stajaćih) i to: –do 160 mjesta - jedan umivaonik u svakoj pred prostoriji (posebno za žene i posebno za muškarce), –do 350 mjesta - dva umivaonika u svakoj pred prostoriji (posebno za žene i posebno za muškarce), –od 350 mjesta na više - tri umivaonika u svakoj pred prostoriji (posebno za žene i posebno za muškarce). (3)Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, u postojećim ugostiteljskim objektima može se u zahod za žene i zahod za muškarce ulaziti kroz zajedničku prostoriju. Tada se u toj zajedničkoj prostoriji mogu nalaziti umivaonici. Broj umivaonika mora biti razmjeran broju konzumnih mjesta u blagovaonici i/ili prostoriji za usluživanje (sjedećih i stajaćih) i to: –do 80 mjesta dva umivaonika, –do 170 mjesta tri umivaonika, –do 350 mjesta četiri umivaonika, –od 350 na više pet umivaonika. Članak 56. (1)Podovi u zahodu ne smiju biti klizavi, moraju biti od vodonepropusnog materijala koji se lako čisti i održava. (2)Zidovi u zahodu moraju, do visine 1,60 m od poda, biti obloženi vodonepropusnim materijalom koji se lako se čisti i održava (keramičke i kamene pločice i razne vrste plastičnih i drugih obloga, ali ne i vodonepropusnom bojom oličen zid). (3)Prozori zahoda moraju biti od neprozirnog stakla ili s mogućnošću zaštite od pogleda izvana. Vrata ne smiju biti ostakljena. (4)U zahodskoj kabini mora biti: kuka za vješanje odjeće, naprava za zaključavanje vrata, a u zahodu za žene mora biti i koš za otpatke s poklopcem i polica za odlaganje torbice. (5)U zahodskoj kabini stalno mora biti toaletni papir, četka za čišćenje zahodske školjke i sredstvo za osvježavanje prostora. Članak 57. (1)Zahod, u pravilu, mora biti pod zajedničkim krovom s ugostiteljskim objektom i mora se nalaziti u neposrednoj blizini prostorije ili prostora za usluživanje gostiju. (2)U slučaju kada se zahod nalazi izvan zgrade ugostiteljskog objekta, pristup mora biti betoniran ili popločen, noću osvijetljen i zaštićen od vremenskih oborina. Kuhinja Članak 58. (1)Kuhinja u ugostiteljskom objektu prostorom, uređenjem, opremom i uređajima mora odgovarati potrebama ponude, odnosno asortimana jela, napitaka, pića i slastica, i broju konzumnih mjesta. (2)Kuhinja mora imati: –odgovarajuće uređaje za termičku obradu hrane, pića i napitaka, –odgovarajuće radne površine, prostore i uređaje za pripremu (čišćenje i obradu) hrane zasebno za ribu, meso, povrće i voće, ovisno o ponudi jela, koji se mogu nalaziti i u neposrednoj blizini kuhinje, –rashladne uređaje odgovarajućeg kapaciteta s pokazivačem tem per a ture u kojima se omogućava odvojeno čuvanje različitih vrsta hrane, koji se mogu nalaziti i u neposrednoj blizini kuhinje, –kuhinjsko posuđe odgovarajuće namjene i kvalitete, –odvojene prostore sa sudoperima za pranje crnog i bijelog posuđa, s tekućom toplom i hladnom vodom. Sudoper za pranje bijelog posuđa mora imati trodijelno, a za pranje crnog posuđa dvodijelno korito. Ako se pranje posuđa obavlja strojno dostatni su jednodijelni sudoperi za svaku od navedenih vrsta posuđa. –odvojene manipulativne putove crnog i bijelog posuđa, –uređaje za odvod dima, pare i mirisa koji omogućavaju da se u ostalim prostorijama i prostorima ugostiteljskog objekta ne šire imisije (napa s mehaničkim odsisom), –prirodno ili mehaničko prozračivanje ili klima-uređaj s mogućnošću izmjene zraka, –pisana upozorenja o zabrani konzumiranja hrane i pušenja, izložena na vidljivom mjestu, –vatrootpornu tkaninu za gašenje požara, –koš za otpatke pokraj svake radne površine s poklopcem za nožno otvaranje, –kutiju za prvu pomoć na vidnom i lako dostupnom mjestu. (3)Sve radne površine u kuhinji moraju imati gornju plohu od materijala koji se lako čisti, a površine koje su u dodiru s vodom moraju biti od nehrđajućeg materijala. (4)Za potrebe osoblja u kuhinji mora biti poseban umivaonik s tekućom hladnom i toplom vodom, tekući sapun, papirnati ručnici ili aparat za sušenje ruku. (5)U kuhinji mora biti besprijekoran red i čistoća, otpaci se moraju redovito odstranjivati. (6)Pod u kuhinji mora biti od vodonepropusnog i neklizajućeg materijala koji se lako čisti i održava. U podu moraju biti izljevi sa sifonom i zaštitnom rešetkom. (7)Unutarnja visina u kuhinji mora iznositi najmanje 2,80 m, a ukoliko je ugrađen klima-uređaj koji ima mogućnost izmjene zraka unutarnja visina kuhinje može iznositi najmanje 2,50 m. (8)Zidovi kuhinje i prostora za pripremanje i obradu hrane i pranje posuđa, do visine l,80 m od poda, moraju biti obloženi vodonepropusnim materijalom koji se lako čisti i održava (keramičke i kamene pločice i razne vrste plastičnih i drugih obloga, ali ne i vodonepropusnom bojom oličen zid). (9)Prozori i otvori u kuhinji moraju biti zaštićeni od ulaska insekata. Prostor za pripremanje jela Članak 59. (1)Ugostiteljski objekt koji nema kuhinju, a goste uslužuje toplim jelima, mora imati prostor za pripremanje jela. (2)Prostor za pripremanje jela mora imati: –odgovarajući termički blok, –radnu površinu za pripremu (čišćenje i obradu) hrane zasebno za ribu, meso, povrće i voće, ovisno o ponudi jela, –dvodijelni sudoper za pranje posuđa, s tekućom toplom i hladnom vodom. Ako se pranje posuđa obavlja strojno dostatan je jednodijelni sudoper za pranje posuđa s toplom i hladnom vodom, –kuhinjsko posuđe odgovarajuće namjene i kvalitete, –odvod dima, pare i mirisa dovoljnog kapaciteta ozračivanja (napa s mehaničkim odsisom) izveden iznad termičkog bloka, –prirodno ili mehaničko prozračivanje ili klima-uređaj s mogućnošću izmjene zraka, –pisana upozorenja o zabrani konzumiranja hrane i pušenja, izložena na vidljivom mjestu, –vatrootpornu tkaninu za gašenje požara, –koš za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje kod svake radne površine, –kutiju za prvu pomoć na vidnom i lako dostupnom mjestu. (3)Za potrebe osoblja u prostoru za pripremanje jela mora biti poseban umivaonik s tekućom hladnom i toplom vodom, tekući sapun, papirnati ručnici ili aparat za sušenje ruku. (4)Radne površine moraju imati gornju plohu od materijala koji se lako čisti, a površine koje su u dodiru s vodom moraju biti od nehrđajućeg materijala. (5)U prostoru za pripremu jela mora biti besprijekoran red i čistoća, otpaci se moraju redovito odstranjivati. (6)Pod u prostoru za pripremanje jela mora biti od vodonepropusnog i neklizajućeg materijala koji lako se čisti i održava. U podu moraju biti izljevi sa sifonom i zaštitnom rešetkom. (7)Unutarnja visina u prostoru za pripremu jela mora iznositi najmanje 2,80 m, a ukoliko je ugrađen klima-uređaj koji ima mogućnost izmjene zraka unutarnja visina u prostoru za pripremanje jela može iznositi najmanje 2,50 m. (8)Zidovi prostora za pripremanje i obradu hrane i pranje posuđa, do visine l,80 m od poda, moraju biti obloženi vodonepropusnim materijalom koji se lako čisti i održava (keramičke i kamene pločice i razne vrste plastičnih i drugih obloga, ali ne i vodonepropusnom bojom oličen zid). (9)Na prostor za pripremanje slastica na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga članka. Prostorije i prostori za usluživanje gostiju Članak 60. (1)U ugostiteljskom objektu usluživanje gostiju jelom, napicima i pićem obavlja se u blagovaonici, prostoriji za usluživanje i prostoru za usluživanje na otvorenom. (2)Blagovaonica je prostorija koja služi samo za blagovanje, a opremljena je namještajem prikladnim za blagovanje. (3)Prostorija za usluživanje je prostorija u kojoj se uslužuju gosti, a u dijelu te prostorije mogu se naočigled gostiju pripremati napici, hladna i topla jela. (4)Prostorija za usluživanje mora imati namještaj prikladan za duži ili kraći boravak gostiju, može imati točionik sa šankom, te prostor za pripremanje jela. (5)Ako se u prostoriji za usluživanje obavlja pripremanje jela prostor za pripremanje mora biti opremljen opremom sukladno složenosti pripremanja jela. U prostoriji za usluživanje ne može se obavljati čišćenje i obrada namirnica. (6)Prostor za usluživanje na otvorenom je dio prostora vrta, terase i sl. ili javna površina kojom upravlja jedinica lokalne samouprave, u kojem se uslužuju gosti, a u jednom dijelu tog prostora, mogu se naočigled gostiju pripremati napici, hladna i topla jela. Na prostor za usluživanje na otvorenom odgovarajuće se primjenjuju odredbe stavka 4. i 5. ovoga članka. (7)Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u ugostiteljskim objektima koji posluju sezonski ili povremeno (na plaži, kupalištu, na mjestima prigodnih priredbi, na sajmovima, izletištima i sl.), a nemaju prostoriju za usluživanje, prostorijom za usluživanje smatra se i natkriven prostor na otvorenom. Članak 61. (1)Blagovaonica mora biti dovoljno prostrana i imati potreban broj stolova i stolaca. (2)Prostorija za usluživanje gostiju i prostor za usluživanje na otvorenom, moraju biti dovoljno prostrani i imati potreban broj stolova (niskih ili visokih), stolaca (niskih ili visokih) ili klupa ili konzumnih pultova, ovisno o vrsti ugostiteljskog objekta. (3)Blagovaonica i prostorija za usluživanje gostiju mora imati dobro prozračivanje i osvjetljenje. (4)Blagovaonica i prostorija za usluživanje gostiju moraju imati dovoljan broj vješalica za odlaganje težih odjevnih predmeta gostiju prema broju konzumnih mjesta. Garderoba smještena izvan tih prostorija mora biti odgovarajuće čuvana ili u njoj istaknuta obavijest gostima da se stvari odložene u garderobi ne čuvaju. (5)Odredba stavka 4. ovoga članka ne primjenjuje se na prostor za usluživanje na otvorenom. (6)Pod u blagovaonici i prostoriji za usluživanje gostiju mora biti od neklizajućeg materijala koji se lako se čisti i održava. Članak 62. (1)Stol na kojem se uslužuju gosti mora imati površinu koja se lako čisti i dezinficira, a ako se uslužuju jela stol mora biti prekriven neoštećenim, čistim stolnjakom ili podloškom za posluživanje ispred svakog konzumnog mjesta. (2)Kada se uslužuju jela na stolu mora biti papirnati ili platneni ubrus. Papirnati ubrus mora biti od upijajućeg materijala. (3)Pribor za jelo (žlice, noževi, vilice i dr.) moraju biti od nehrđajućeg materijala. Prostorija i priručni prostor za čuvanje hrane i pića Članak 63. (1)U ugostiteljskom objektu prostorija za čuvanje hrane i pića mora biti odvojena od kuhinje ili prostora za pripremanje jela, dovoljno zračna i mora biti opremljena odgovarajućim ormarima s pretincima ili policama za smještaj hrane i pića. (2)Prostorija iz stavka 1. ovoga članka za čuvanje i održavanje lako pokvarljive hrane i pića mora biti opremljena rashladnim komorama ili hladnjacima odgovarajućeg kapaciteta, kojima se omogućava odvojeno čuvanje različitih vrsta hrane (meso, riba, povrće i voće, mliječni proizvodi i dr.). (3)Prozori prostorije za čuvanje hrane i pića moraju biti zaštićeni od mogućnosti ulaska insekata. (4)Priručni prostor za čuvanje hrane i pića smješten je neposredno uz prostoriju za pripremanje jela i napitaka ili prostoriju za usluživanje gostiju, a može biti odvojen prostor u tim prostorijama. Na priručni prostor za čuvanje hrane i pića odgovarajuće se primjenjuju odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka. (5)Na priručni prostor za čuvanje hrane i pića odnosno odgovarajući rashladni uređaj u ugostiteljskim objektima iz skupine "Objekti jednostavnih usluga" na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavka 4. ovoga članka. Točionik Članak 64. (1)Ugostiteljski objekt u kojem se uslužuju pića i napici mora imati točionik odgovarajuće površine. (2)Točionikom se smatra uređen i opremljen prostor u kojem se pripremaju, izdaju ili uslužuju napici i izdaju ili uslužuju pića, a mogu se pripremati, izdavati ili usluživati i hladna i topla jednostavna jela i slastice. (3)Točionik je funkcionalna cjelina u zasebnoj prostoriji ili prostoru u neposrednoj blizini blagovaonice, prostorije ili prostora za usluživanje gostiju na otvorenom. Točionik može biti i samostalna funkcionalna cjelina u prostoriji, prostoru za usluživanje gostiju ili prostoru za usluživanje gostiju na otvorenom. (4)Točionik mora imati mješalicu s toplom i hladnom vodom i odvodom, uređaje i opremu za odlaganje pića i napitaka, rashladne uređaje za pića, odgovarajući šank s radnom plohom od nehrđajućeg materijala koji se lako čisti i dvodijelni sudoper ili jednodijelni sudoper i stroj za pranje čaša. (5)Sudoperi i stroj za pranje čaša mogu biti smješteni i izvan točionika u neposrednoj blizini koja s točionikom čini funkcionalnu cjelinu. (6)Ako se u točioniku pripremaju i uslužuju samo hladna jednostavna jela točionik mora imati radnu površinu za obradu hrane, dvodijelni sudoper za pranje posuđa s tekućom toplom i hladnom vodom, rashladni uređaj za hladna jela i slastice, za potrebe osoblja poseban umivaonik s tekućom hladnom i toplom vodom, tekući sapun, papirnati ručnici ili aparat za sušenje ruku, a ako se pripremaju i uslužuju i topla jednostavna jela točionik mora imati i termički blok i uređaj za odvođenje pare, dima i mirisa (napa) dovoljnog kapaciteta prozračivanja ili djelotvorno prirodno prozračivanje. (7)Ako se iz točionika neposredno uslužuju gosti točionik mora imati šank sa ili bez visokih stolica. (8)Šank mora biti od materijala koji se lako čisti. (9)Ako se u ugostiteljskom objektu uslužuju napici točionik mora imati espresso aparat. Jelovnik i karta pića Članak 65. (1)Ugostiteljski objekti iz skupina "Restorani", "Barovi" i "Objekti jednostavnih usluga" moraju na svakom stolu imati jelovnik i kartu pića ako se gosti uslužuju za stolom. (2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka ugostiteljski objekt vrsta restoran i gostionica može imati dovoljan broj jelovnika i karti pića, sukladan učestalosti narudžbi ili na svakom stolu mora biti jelovnik i karta pića. (3)Ugostiteljski objekti u kojima se gosti uslužuju za šankom točionika, moraju imati istaknut jelovnik i kartu pića na šanku. (4)Ugostiteljskim objektima iz skupine "Restorani" i "Barovi" u kojima se gostima nude topla i hladna jela, jelovnici i karte pića moraju biti izloženi na ulazu ugostiteljskog objekta na prikladan način. (5)U jelovniku se navode jela i slastice, a u karti pića, pića i napici, te njihove cijene s porezom. (6)Jelovnik i karta pića ispisuju se na službenim jezima Federacije BiH i najmanje jednom svjetskom jeziku. (7)Jelovnik i karta pića obvezno se stavljaju na uvid gostu prije preuzimanja narudžbe. (8)Jela, slastice, pića i napici navedeni u jelovniku i karti pića moraju se uslužiti ako ih gost zahtijeva. (9)Primjerak normativa jela, pića i napitaka obvezno se stavljaju na uvid gostu na njegov zahtjev. Uvjeti za dostavu jela Članak 66. Dostava jela iz ugostiteljskog objekta može se vršiti vlastitim dostavnim vozilima koja moraju udovoljavati propisima o higijeni hrane. Uvjeti glede osoblja zaposlenog u ugostiteljskom objektu Članak 67. (1)Osoblje zaposleno u ugostiteljskom objektu mora se prema gostu odnositi profesionalno. (2)Osoblje zaposleno na poslovima usluživanja u ugostiteljskim objektima iz skupina "Restorani" i "Barovi" mora poznavati najmanje jedan strani jezik. (3)Osoblje mora biti uredno, čisto i primjereno odjeveno. Članak 68. (1)Ugostiteljski objekt mora za zaposleno osoblje imati: garderobu, odgovarajući broj prostorija za osobnu higijenu osoblja (zahoda, tuš-kupaonica). (2)U garderobi ili odgovarajućoj prostoriji, za svaku zaposlenu osobu mora biti garderobni ormarić s ključem. Za osoblje koje radi na pripremanju i usluživanju jela mora biti osiguran dvodijelni garderobni ormarić. (3)Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka ugostiteljski objekti iz skupine "Objekti jednostavnih usluga" ne moraju imati tuš-kupaonicu, a ugostiteljski objekt vrste objekt jednostavnih usluga na klupi i vrste objekt jednostavnih usluga na kolicima ili sličnim napravama ne moraju imati garderobni ormarić. (4)Ugostiteljski objekt u kojem je zaposleno do pet osoba mora imati zahod za zaposleno osoblje s jednom zahodskom kabinom i pred prostorom s umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom. (5)Ugostiteljski objekt u kojem u jednoj smjeni radi 6 do 15 osoba mora imati jedan zahod za žene s pred prostorom s umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom i jedan zahod za muškarce s pisoarom i pred prostorom s umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom, te jednu tuš-kupaonicu. (6)Ugostiteljski objekt u kojem u jednoj smjeni radi više od 15 osoba mora imati zahode sukladno stavku 4. ovoga članka, te jednu tuš-kupaonicu za žene i jednu tuš-kupaonicu za muškarce. (7)Zahodi za zaposleno osoblje moraju biti smješteni tako da im osoblje može priči ne prolazeći prostorijama i prostorima namijenjenim gostima ugostiteljskog objekta. (8)Ugostiteljski objekt u kojem u jednoj smjeni radi više od 20 osoba mora imati blagovaonicu ili poseban prostor za blagovanje zaposlenog osoblja. (9)Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, zahod za zaposleno osoblje s jednom zahodskom kabinom i pred prostorom s umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom ne moraju imati ugostiteljski objekti ako imaju do pet zaposlenih osoba i ako je korištenje zahoda za zaposleno osoblje osigurano sukladno drugim propisom, sljedeći ugostiteljski objekti: –postojeći ugostiteljski objekti koji nemaju zahod za zaposleno osoblje sukladno ranijim propisima, –ugostiteljski objekti vrste: zdravljak, zalogajnica, pečenjarnica, piz ze ria, slastičar nica, objekt brze prehrane, caffe bar, buf fet, krčma, konoba i klet, ako imaju površinu prostorije za usluživanje gostiju do 15 m, –ugostiteljski objekti iz skupine "Objekti jednostavnih usluga" koji nemaju prostoriju za usluživanje, odnosno imaju prostoriju za usluživanje do 15 m 2 . IV. POSTUPAK UTVRĐIVANJA M INIMALNIH UVJETA I KATEGORIJE Članak 69. (1)Postupak kojim se utvrđuje da li su ispunjeni minimalni uvjeti propisani ovim Pravilnikom provodi povjerenstvo općinskog, odnosno gradskog organa uprave nadležnog za poslove ugostiteljstva, prema mjestu sjedišta objekta (u daljnjem tekstu: nadležni or gan) koje se sastoji od najmanje dva člana koji su stručni djelatnici nadležnog organa, a imenuje ih rukovodilac nadležnog organa. (2)Postupak kojim se utvrđuje da li su ispunjeni minimalni uvjeti i kategorija restorana koji se kategorija označava zlatnom kuharskom kapom provodi Povjerenstvo Federalnog ministarstva okoliša i turizma, (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) koje se sastoji od najmanje 3 člana, a imenuje je Ministar. (3)Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka čine stručnjaci Ministarstva. (4)Zapisnik Povjerenstva o obavljenom očevidu u ugostitelj - skom objektu mora sadržavati i opće podatke o ugostitelju i ugostiteljskom objektu: –tvrtku i sjedište ugostitelja –vrstu naziv i adresu ugostiteljskog objekta –usluge koje će se pružati u ugostiteljskom objektu –kapacitet ugostiteljskog objekta (broj sjedećih i broj stajaćih konzumnih mjesta u blagovaonici, prostoriji za usluživanje i na prostoru za usluživanje na otvorenom, broj soba i postelja u gostionici ukoliko se u gostionici pružaju usluge smještaja –opis prostorija i prostora ugostiteljskog objekta (broj, vrsta, kvadratura, namještaj za boravak gostiju i dr.) (5)Minimalni uvjeti ugostiteljskih objekata iz skupina "Restorani", "Barovi", "Ca ter ing objekti" i "Objekti jednostavnih usluga" prikazani su i u tabeli, koja je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog I.). (6)Minimalni uvjeti ugostiteljskih objekata iz skupina "Restorani" i uvjeti za kategoriju prikazani su i u tabeli, koja je sastavni je dio ovog Pravilnika (Prilog II.). V. NAČIN OZNAČAVANJA KATEGORIJE UGOSTITELJSKOG OBJEKTA RESTORAN Članak 70. (1)Kategorija ugostiteljskog objekta RESTORAN čije su oznake za kategoriju brončana, srebrena ili zlatna kuharska kapa označavaju se standardiziranom pločom. (2)Grafička rješenja za standardizirane ploče iz stavka 1. ovog članka prikazana su u prilogu koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. (Prilog III). (3)Standardizirane ploče iz stavka 1. ovog članka, mogu proizvoditi sve fizičke i pravne osobe - proizvođači (obrtnici, tvrtke), koji za tu proizvodnju pribave prethodnu suglasnost Ministarstva. (4)Ministarstvo će suglasnost iz prethodnog stavka izdati proizvođaču koji uz zahtjev za izdavanje suglasnosti dostavi primjerak standardizirane ploče atestiran od akreditiranog laboratorija u pogledu istovjetnosti s grafičkim rješenjima i tehničkim uvjetima propisanim u Prilogu III. ovog Pravilnika. Primjerak standardizirane ploče potrebno je dostaviti za svaku kategoriju Restorana koju proizvođač želi proizvoditi. (5)Iznimno, suglasnost iz stavka 4. ovog članka, nije dužan pribaviti proizvođač standardiziranih ploča koji ploče proizvodi temeljem ranije sklopljenih ugovora sa Ministarstvom. (6)Nadležnost nad izdavanjem standardiziranih ploča iz stavka 1. ovoga članka ima Ministarstvo. Zahtjev za izdavanje standardizirane ploče ugostitelj podnosi Ministarstvu. Uz zahtjev ugostitelj prilaže kopiju rješenja kojim je utvrđena kategorija objekta. Ministarstvo na osnovu zaprimljenog zahtjeva obavještava ugostitelja o odabranom proizvođaču standardizirane ploče, te troškovima izrade i dostave naručene ploče. Ugostitelj standardiziranu ploču naručuje izravno od proizvođača, te snosi troškove izrade i dostave naručene ploče. Članak 71. (1)Ugostititelj snosi troškove postupka iz članka 69. stavak 2. ovog Pravilnika, koje čine: dnevnica, troškovi prijevoza, troškovi smještaja i naknada za rad, koja pripada članovima Povjerenstva. (2)Članu Povjerenstva dnevno pripada naknada za rad u visini iznosa dnevnice. (3)Ugostitelj je dužan izmiriti troškove postupka, na način što će ukupne troškove iz stavka 1. ovog članka uplatiti na depozitni račun Budžeta Federacije BiH. VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 72. Ugostitelji koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u objektima iz skupine Restorani, obavezni su u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika, uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Pravilnika. Članak 73. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe: Pravilnika o razvrstavanju minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/96, 46/98, 27/00 i 36/02), kojima su propisane vrste ugostiteljskih objekata iz skupine Restorani, minimalni uvjeti za te vrste objekata, te elementi i mjerila za kategorizaciju Restorana. Članak 74. Zahtjevi ugostitelja za utvrđivanje minimalnih uvjeta i uvjeta za kategoriju, te upis u Upisnik ugostiteljskih objekata, koji su u postupku upravnog rješavanja na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika, riješit će se u skladu s ovim Pravilnikom. Članak 75. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06/1-22-4-1119/10 21. lipnja 2010. godine Sarajevo Ministar Dr. sc. Nevenko Herceg, v. r. Na osnovu člana 8. stava 5., člana 26. stava 5., člana 31. stava 4., člana 38.stava 3. i člana 39. stava 2. Zakona o ugostiteqskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/09), federalni ministar okoliša i turizma donosi PRAVILNIK O RAZVRSTAVAWU I MINIMALNIM USLOVIMA UGOSTITEQSKIH OBJE KATA IZ SKUPINA "RESTORANI", "BAROVI", "CA TER ING OBJEKTI" I "OBJEKTI JEDNOSTAVNIH USLUGA" I. OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim Pravilnikom uređuje se razvrstavanje i minimalni uslovi koje moraju ispuwavati ugostiteqski objekti iz skupina "Restorani", "Barovi", "Ca ter ing objekti" i "Objekti jednostavnih usluga" (u daqnjem tekstu: ugostiteqski objekti), ugostiteqske usluge koje se moraju i mogu pružati u pojedinoj vrsti ugostiteqskog objekta, vrste ugostiteqskih objekata koje mogu biti klupskog tipa, način utvrđivawa ispuwavawa minimalnih uslova za vrstu ugostiteqskog objekta, elementi, mjerila i postupak za kategorizaciju restorana. Član 2. (1)Ugostiteqski objekt u smislu ovoga Pravilnika je objekt koji u poslovnom i funkcionalnom pogledu čini cjelinu, te građevinsku cjelinu ukoliko je objekt smješten u građevini ili zasebnom dijelu građevine. (2)Iznimno od stava 1. ovoga člana ugostiteqski objekt vrste slastičar nica može imati lokacijski odvojene prostorije za pripremanje slastica od prostorija u kojima se gosti uslužuju. (3)Postojećim ugostiteqskim objektom u smislu ovoga Pravilnika smatraju se ugostiteqski objekti koji posluju na dan stupawa na snagu ovoga Pravilnika i ugostiteqski objekti koji nakon stupawa na snagu ovoga Pravilnika započinju poslovati u poslovnom prostoru u kojem je već poslovao ugostiteqski objekt iste vrste. (4)Postojećim ugostiteqskim objektom u smislu ovoga Pravilnika ne smatra se ugostiteqski objekt za koji je nakon stupawa na snagu ovoga Pravilnika zatražena izmjena vrste. (5)Jednostavna jela u smislu ovoga Pravilnika su: naresci, sir, jaja, pržene i slane ribe, pržene lignje, topli i hladni sendviči, hrenovke, kobasice, razne vrste burgera, hot dog, kotleti, ćevapčići, ražwići, prženi krompir, palačinke i slična jela koja ne zahtijevaju složeniju pripremu. II. RAZVRSTAVAWE SKUPINA UGOSTITEQSKIH OBJEKATA Član 3. (1)Svaka skupina ugostiteqskih objekata iz člana 1. ovoga Pravilnika razvrstava se u vrste ugostiteqskih objekata ovisno o pretežitosti ugostiteqskih usluga koje se u wima pružaju i načinu usluživawa. (2)Pojedina vrsta ugostiteqskog objekta, pored navedenog u stavu 1. ovoga člana, određena je i minimumom ugostiteq - skih usluga koje se u njemu obvezno pružaju te minimalnim uslovima kojima mora udovoqiti ugostiteqski objekt. Skupina "Restorani" Član 4. (1)Skupina " Restorani" razvrstava se u vrste ugostiteqskih objekata: 1.Restoran - ugostiteqski objekt u kojem se pretežno pripremaju i uslužuju topla i hladna jela koja zahtijevaju složeniju pripremu, te ostala jela i slastice, uslužuju pića i pripremaju i uslužuju napici. Restoran može biti klupskog tipa. 2.Salon za posebne prilike - ugostiteqski objekt u kome se pretežno pripremaju za usluživanje već pripre mlje - na jela,slastice i pića zvanica, a može se vršiti priprema i usluživanje jela i pića vlasnika. Salon za posebne prilike mora imati muziku koja se izvodi na odgovarajućim uređajima, prostor za izvođenje žive muzike i prostor za ples 3.Gostionica - ugostiteqski objekt u kojem se pretežno pripremaju i uslužuju gotova uobičajena domaća topla i hladna jela, te uslužuju pića, pripremaju i uslužuju napici. U gostionici gostima se mogu pružati i usluge smještaja u sobama. Gostionica može imati najviše 10 soba. 4.Zdravljak - ugostiteqski objekt u kojem se pretežno pripremaju i uslužuju mliječna topla i hladna jela, te napici i uslužuju bezalkoholna pića, a mogu se pripremati i usluživati slastice i jela koja ne zahtijevaju složeniju pripremu. Iznimno, umjesto naziva vrste "zdravljak" mogu se koristiti i drugi komercijalni nazivi ovisno u pretežitosti jela koja se pripremaju u ugostiteqskom objektu. 5.Zalogajnica - ugostiteqski objekt u kojem se na očigled gostiju pripremaju i uslužuju jela i napici, te uslužuju pića. Iznimno, umjesto naziva vrste "zalogajnica" može se koristiti i komercijalni naziv "snack". 6.Ćevabxinica -je ugostiteqski objekt u kojem se pretežno pripremaju i uslužuju ćevapi i druga jela od mesa sa roštilja , te uslužuju bezalkoholna pića, a mogu se pripremati i usluživati i napici. 7.Aščinica -je ugostiteqski objekt u kojem se pretežito pripremaju i uslužuju bosanska nacionalna jela (sagan dolma, bosanski lonac, pače, šiš-ćevap, begova čorba, pite i dr.) i slatkiši i napici. 8.Buregxinica je ugostiteqski objekt u kojem se pretežno pripremaju i uslužuju pite, te uslužuju pića, a mogu se pripremati i usluživati i druga jela od tjestenine i napici. 9.Pečewarnica - ugostiteqski objekt u kojem se pretežno pripremaju i uslužuju pečena jela, te uslužuju pića, a mogu se pripremati i usluživati i napici. Iznimno, umjesto naziva vrste "pečewarnica" može se koristiti i komercijalni naziv kao npr. "grill" i sl. 10.Pizzeria - ugostiteqski objekt u kojem se pretežno pripremaju i uslužuju pizze, te uslužuju pića, a mogu se pripremati i usluživati i druga jela od tjestenine i napici. 11.Bistro - ugostiteqski objekt u kojem se pretežno pripremaju i uslužuju jednostavna hladna i topla jela, te uslužuju pića i pripremaju i uslužuju napici. 12.Slastičarnica - ugostiteqski objekt u kojemu se pripremaju i uslužuju slastice (kolači, sladoled i sl.), a mogu se pripremati i usluživati napici, te usluživati bezalkoholna pića. Slastičarnica je i ugostiteqski objekt u kojemu se priprema i uslužuje samo sladoled. Iznimno slastičarnica je i ugostiteqski objekt u kojemu se slastice samo uslužuju gostima, a mogu se pripremati i usluživati napici te usluživati bezalkoholna pića. 13.Objekt brze prehrane (fast food) - ugostiteqski objekt u kojem se pripremaju jednostavna jela koja se pripremaju i uslužuju na jednostavan i brz način, a koriste se za brzu konzumaciju (npr. razne vrste burgera, slane i pržene ribe, pržene lignje, topli i hladni sendviči, salate, prženi krumpir, hot dog i sl.), a mogu se pripremati i usluživati pića i napici te sladoled. (2)Ugostiteqski objekti iz stava 1. ovoga člana mogu vršiti dostavu jela iz svog asortimana. Skupina "Barovi" Član 5. (1)Skupina "Barovi" razvrstava se u vrste ugostiteqskih objekata: 1.Kafana - ugostiteqski objekt u kojem se pretežno pripremaju i uslužuju kahva, ostali napici i slastice, te uslužuju pića, a mogu se pripremati i usluživati hladna i topla jela. Hladna i topla jela mogu se usluživati u dijelu prostorije za usluživanje ili posebnoj prostoriji. 2.Bosanska kafana -je ugostiteqski objekat u kojem se pretežno priprema i uslužuje: kahva-uz koju se posebno servira (šečer u kocki i rahatlokum); napici-topli i hladni (čaj, salep, boza,limunada, smreka, zova i sl. ), te uslužuju bezalkoholna piča, a mogu se pripremati i usluživati razne bosanske poslastice. 3.Qetna bašta -je sezonski ugostiteqski objekt postavljen na otvorenom prostoru. U ljetnoj bašti se pretežno pripremaju i uslužuju topli i hladni sendvići, naresci i druga jednostavna jela sa roštilja i druge vrste jednostavnih jela, koje se pripremaju pomoću aparata, slastice, te topla i hladna pića i napici. 4.Noćni klub - ugostiteqski objekt u kojem se pretežno uslužuju pića i pripremaju i uslužuju napici, a mogu se pripremati i usluživati jednostavna jela. Noćni klub može biti klupskog tipa. 5.Noćni bar - ugostiteqski objekt u kojem se pretežno uslužuju pića i pripremaju i uslužuju napici, a mogu se pripremati i usluživati jednostavna jela. Noćni bar može biti klupskog tipa. 6.Disko klub - ugostiteqski objekt u kojem se pretežno uslužuju pića i pripremaju i uslužuju napici, a mogu se pripremati i usluživati topli i hladni sendviči i usluživati slastice. Iznimno, umjesto naziva disko klub može se koristiti komercijalni naziv disko bar. 7.Caffe bar - ugostiteqski objekt u kojem se pretežno priprema i uslužuje kafa i drugi napici, uslužuju pića, a mogu se pripremati i usluživati ili samo usluživati topli i hladni sendviči, slastice i voće. Caffe bar može biti klupskog tipa. Iznimno, umjesto naziva vrste "caffe bar" mogu se koristiti komercijalni nazivi npr. "coctail bar", "lounge bar", "coffy bar", "caffe bar - pub", "internet bar" i sl. 8.Pivnica - ugostiteqski objekt u kojem se pretežno uslužuje točeno pivo, a mogu se pripremati i usluživati topla i hladna jela uobičajena za tu vrstu ugostiteqskog objekta, usluživati pića i pripremati i usluživati napici. Iznimno, umjesto naziva vrste "pivnica" može se koristiti komercijalni naziv "pub". 9.Buffet - ugostiteqski objekt u kojem se pretežno uslužuju pića i pripremaju i uslužuju napici i hladna jela, a mogu se pripremati i usluživati i jednostavna topla jela. 10.Krčma - ugostiteqski objekt u kojem se pretežno uslužuju pića, pripremaju i uslužuju napici, te hladna jela, a mogu se pripremati i usluživati topla jela uobičajena za kraj u kojem je ugostiteqski objekt. 11.Konoba - ugostiteqski objekt u kojem se pretežito uslužuju vino i rakija iz kraja u kojem je ugostiteqski objekt, te pripremaju i uslužuju karakteristična jela primorskog kraja, a mogu se usluživati i druga pića i pripremati i usluživati napici. 12.Klet - ugostiteqski objekt u kojemu se pretežito uslužuju vino i rakija iz kraja u kojem je ugostiteqski objekt, te pripremaju i uslužuju karakteristična jela prema običajima kraja, a mogu se usluživati i druga pića. (2)Vrste ugostiteqskih objekata: noćni klub, noćni bar i disko klub su, u smislu ovoga Pravilnika, vrste koje rade noću. (3)Ugostiteqski objekti vrste kafana, pivnica, buf fet, krčma, konoba i klet mogu vršiti dostavu jela iz svog asortimana. Skupina "ca ter ing objekti" Član 6. Skupinu "Ca ter ing objekti" čini vrsta ugostiteqskog objekta: 1.Pripremnica obroka (catering) - ugostiteqski objekt u kojem se pripremaju jela, a mogu se pripremati slastice i napici, koji se dostavljaju ili dostavljaju i uslužuju na drugim mjestima kao što su: prevozna sredstva, odgovarajuće prostorije za prehranu uposlenika pravnih i fizičkih lica, stanovi i sl., te prostorije i prostori gdje su organizirane svadbe, prijemi, banketi i drugi slični događaji. Skupina "Objekti jednostavnih usluga" Član 7. (1)Skupina "Objekti jednostavnih usluga" razvrstava se u vrste: 1.Objekt jednostavnih usluga u kiosku - ugostiteqski objekt u kojem se mogu pripremati i usluživati jednostavna jela, pića i napici, te usluživati jednostavna jela u konfekcioniranom obliku, pića u originalnom pakovanju, te slastice i sladoled. 2.Objekt jednostavnih brzih usluga - ugostiteqski objekt u kojem se mogu pripremati jednostavna jela koja se pripremaju i uslužuju na jednostavan i brz način, a koriste se za brzu konzumaciju i to: razne vrste burgera, topli i hladni sendviči, prženi krumpir i hot dog, a mogu se usluživati bezalkoholna pića i napici, te sladoled u originalnom pakovanju. 3.Objekt jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu (ili prikqučnom vozilu) - ugostiteqski objekt u kojem se mogu pripremati i usluživati jednostavna jela, pića i napici, usluživati jednostavna jela u konfekcioni - ranom obliku, pića u originalnom pakovanju, te slastice i sladoled. 4.Objekt jednostavnih usluga u šatoru - ugostiteqski objekt u kojem se mogu pripremati i usluživati jednostavna jela, pića i napici, a mogu se usluživati jela u konfekcioniranom obliku i pića u originalnom pakovanju. 5.Objekt jednostavnih usluga na klupi - ugostiteqski objekt u kojem se mogu pripremati i usluživati slijedeća jednostavna jela: topli i hladni sendviči, hrenovke, kobasice, hot dog, kotleti, ćevapčići, ražwići, prženi krumpir, palačinke i slična jela, te jednostavna jela u konfekcioniranom stanju i pića u originalnom pakovanju. 6.Objekt jednostavnih usluga na kolicima (ili sličnim napravama) - ugostiteqski objekt u kojem se mogu pripremati i usluživati slijedeća jednostavna jela: hot dog, hrenovke, kobasice, palačinke i slična jela, te usluživati jednostavna jela u konfekcioniranom obliku. (2)U objektima jednostavnih usluga mogu se pripremati i usluživati vrste i količine jednostavnih jela, pića, napitaka, te sladoleda za čiju pripremu i usluživanje objekt ispuwava propisane minimalne uslove, razmjerno veličini prostora objekta. (3)U objektima jednostavnih usluga usluživanje se u pravilu vrši kroz otvor za usluživanje radi konzumirawa u hodu ili na drugom mjestu. (4)Ugostiteqski objekti iz stava 1. tačke 1., 2. i 3. ovoga člana mogu biti opremljeni samo s visokim stolovima bez stolaca, a ugostiteqski objekti iz stava 1. tačke 5. i 6. ne mogu imati stolove i stolce. (5)U objektima jednostavnih usluga jela i pića uslužuju se s priborom za jednokratnu upotrebu. III. MINIMALNI USLOVI KOJE MOR AJU ISPUWAVATI UGOSTITEQSKI OBJEKTI Član 8. (1)Ugostiteqski objekti moraju ispuwavati minimalne uslove i to: minimalne uslove za vrstu ugostiteqskog objekta i opće minimalne uslove, u skladu sa ovim Pravilnikom. (2)Iznimno od stava 1. ovoga člana, ugostiteqski objekti iz skupina: "Restorani", "Barovi" i "Ca ter ing objekti" te objekt jednostavnih brzih usluga iz skupine "Objekti jednostavnih usluga" ukoliko je u zgradi, mogu odgovarajuće odstupiti od minimalnih uslova, ako su smješteni u zgradi koja je registrovana kao historijsko-kulturni objekt ili u objektu od posebne ambijentalne vrijednosti odnosno u zaštićenoj spomeničkoj cjelini, uz prethodno pribavljene dozvole u skladu sa propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 1. MINIMALNI USLOVI ZA VRSTU UGOSTITEQSKOG OBJEKTA 1.1. Skupina "Restorani" Restoran Član 9. (1)Restoran mora imati restoran ili prostoriju za usluživanje s namještajem prikladnim za duži boravak gostiju s mogućnošću korištewa visokih stolaca za malu djecu, kuhinju, točionik, te priručni prostor za čuvanje hrane i pića. (2)Restoran kapaciteta većeg od 100 konzumnih mjesta mora imati konobarsku pripremnicu (of fice). Restoran sa samoposluživanjem gostiju ne mora imati konobarsku pripremnicu. Sa lon za posebne prilike Član 10. (1)Sa lon za posebne prilike je ugostiteqski objekt u kome se pretežno pripremaju za usluživanje već pripremljena jela,slastice i pića zvanica, a može se vršiti priprema i usluživanje jela i pića vlasnika. (2)Sa lon za posebne prilike mora imati muziku koja se izvodi na odgovarajućim uređajima, prostor za izvođenje žive muzike i prostor za ples. (3)Sa lon za posebne prilike, u pogledu prostorija, mora imati: prostoriju za usluživanje gostiju i ples površine najmanje 150 m 2, od čega je najmanje 20% predviđeno za ples, a ostali dio predviđen za usluživanje gostiju, točionik u prostoru za usluživanje ili u posebnom prostoru, prostor za prijem i čuvanje pića i namirnica, prostor za pripremu za usluživanje gotovih jela i slastica, prostor za prijem i boravak mladenaca, te garderobu za goste. (4)Prostor za usluživanje mora biti opremljen ugostiteq - skim namještajem prikladnim za duži boravak gostiju. Prostor za usluživanje mora imati, u skladu sa propisima, odgovarajuću izolaciju od buke prema okolišu. (5)Prostor za pripremu za usluživanje gotovih jela mora biti opremljen odgovarajućim vitrinama i uređajima za higijensko čuvanje toplih i hladnih jela, slastica i svježih namirnica. (6)Prostor za pripremu gotovih jela mora imati odgovarajuću kuhiwsku opremu ako se u istom vrši proizvodwa hrane. (7)Točionik mora imati prostor za držanje pića i napitaka,odgovarajuće rashladne uređaje i caffe aparat. (8)Sa lon za posebne prilike mora osigurati u neposrednoj blizini objekta park ing prostor za odgovarajući broj vozila srazmjerno broju stolova u salonu. Gostionica Član 11. (1)Gostionica mora imati restoran ili prostoriju za usluživanje s namještajem prikladnim za duži boravak gostiju, kuhinju, točionik i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. (2)Gostionica u kojoj se pružaju usluge smještaja mora ispod naziva "gostionica" imati i dodatak "s pružanjem usluga smještaja" (3)Sobe iz člana 4. stava 3. ovoga Pravilnika moraju na odgovarajući način ispuwavati minimalne uslove za vrstu ugostiteqskog objekta "Soba za iznajmqivanje" iz skupine "Kampovi i druge vrste ugostiteqskih objekata za smještaj", u skladu sa posebnom propisima. Zdravljak Član 12. Zdravljak mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik, rashladnu vitrinu za slastice ako ih uslužuje, kuhinju ili prostor za pripremanje jela i slastica s odgovarajućim termičkim blokom, te priručni prostor za čuvanje hrane i bezalkoholnih pića. Zalogajnica Član 13. Zalogajnica mora imati prostoriju za usluživanje ili za samoposluživanje gostiju i u toj prostoriji prostor za pripremanje jela, točionik u kojemu se mogu pripremati jela, konzumni pult i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. Ćevabxinica Član 14. Ćevabxinica mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik koji mora biti u toj prostoriji, prostor za pripremanje jela i priručni prostor za čuvanje namirnica i bezalkoholnih pića. Aščinica Član 15. Aščinica mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik, prostor za pripremanje jela i priručni prostor za čuvanje namirnica i bezalkoholnih pića. Buregxinica Član 16. Buregxinica mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik, prostor za pripremanje jela i priručni prostor za čuvanje namirnica i bezalkoholnih pića. Pečewarnica Član 17. (1)Pečewarnica mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točioničkom, prostor za pripremanje jela i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. (2)Iznimno od stava 1. ovoga člana pečewarnica ne mora imati prostoriju za usluživanje gostiju ako se usluživanje vrši radi konzumacije izvan ugostiteqskog objekta tj. na drugom mjestu ili u hodu. (3)Ako pečewarnica ima prostoriju za usluživanje do 15 m? ne mora imati zahod, osim ukoliko ima prostor za usluživanje na otvorenom s niskom stolovima i namještajem za sjedenje. (4)Pečewarnica može biti i u kiosku. Piz ze ria Član 18. Piz ze ria mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik, prostor za pripremanje jela i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. Bis tro Član 19. Bis tro mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik, prostor za pripremanje jela i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. Slastičar nica Član 20. (1)Slastičar nica mora imati prostoriju za usluživanje, s niskim stolovima i namještajem za sjedenje (stolicama ili klupama) ili zasebnim pultovima ili s visokim stolovima sa ili bez visokih barskih stolaca, točionik s rashladnim vitrinama za slastice odnosno sladoled, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, te kuhinju ili prostor za pripremanje slastica s odgovarajućim termičkim blokom. (2)Ukoliko su prostorije za pripremanje slastica lokacijski odvojene od prostorija u kojima se gosti uslužuju trans port slastica mora se vršiti uz ispuwavanje propisanih uslova o higijeni hrane. (3)(Iznimno od stava 1 ovoga člana slastičar nica ne mora imati prostoriju za usluživanje ako se usluživanje vrši unutar ugostiteqskog objekta ili preko pulta gostu izvan objekta, radi konzumacije izvan ugostiteqskog objekta tj. na drugom mjestu ili u hodu. (4)Ako slastičar nica ima prostoriju za usluživanje do 15 m 2 ne mora imati zahod, osim ukoliko ima prostor za usluživanje na otvorenom s niskom stolovima i namještaj za sjedenje. (5)Slastičar nica može biti i u kiosku. Objekt brze prehrane Član 21. (1)Objekt brze prehrane mora imati prostoriju za usluživanje, s niskim stolovima i namještajem za sjedenje (stolcima ili klupama) ili zasebnim pultovima ili s visokim stolovima sa ili bez visokih barskih stolaca, prostor za pripremanje jela, točionik, te priručni prostor za čuvanje hrane i pića. (2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka objekt brze prehrane ne mora imati prostoriju za usluživanje ako se usluživanje vrši unutar ugostiteqskog objekta ili preko pulta gostu izvan objekta, radi konzumacije izvan ugostiteqskog objekta tj. na drugom mjestu ili u hodu. (3)U objektu brze prehrane gosti se u pravilu uslužuju na jednostavan način - samoposluživanjem. (4)Objekt brze prehrane može biti i u kiosku. 1.2. Skupina "Barovi" Kafana Član 22. Kafana mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, kuhinju ili ukoliko priprema samo slastice, hladna i topla jednostavna jela prostor za pripremanje jela, točionik s izložbenom rashladnom vitrinom za slastice i hladna jela ako se uslužuju, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, te namještaj prilagođen dužem boravku gostiju. Bosanska kafana Član 23. Bosanska kafana mora imati najmanje jednu prostoriju za usluživanje gostiju i u toj, ili izdvojenoj prostoriji obavljati pripremu kafe i napitaka. Prostorija ili prostor gdje se vrši priprema kafe i napitaka pored propisanih minimalnih uslova uređaja i opreme, mora imati i odgovarajuči rashladni uređaj (hladwak ili rashladna vitrina), ako se u objektu uslužuju poslastice Qetna bašta Član 24. Qetna bašta mora imati prostor za usluživanje koji je najmanje 50% natkriven tendom, sa odgovarajućim ugostiteqskim namještajem za duži boravak gostiju. Qetna bašta mora da ima prostor za pripremu hrane, toćionik ispod natkrivenog prostora sa odgovarajućim rashladnim uređajima i prostorom za ostavu pića i namirnica. Qetna bašta mora obezbijediti, ovisno od velićine, najmanje jedan zahod za goste, kao privremeni vlastiti objekt ili u nekom stalnom objektu udaljenom najviše 30 m od ljetne bašte. Qetna bašta se može postaviti na otvorenom prostoru uz suglasnost nadležnog općinskog organa za urbanizam i prostorno uređenje. Noćni klub Član 25. (1)Noćni klub ima živu muziku, a u njemu se mogu izvoditi i artistički i slični zabavni programi. (2)Noćni klub mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, a ukoliko se pripremaju i uslužuju jednostavna jela mora imati prostor za pripremanje jela u sklopu točionika i izložbenu rashladnu vitrinu, priru čni prostor za čuvanje hrane i pića, prostor za ples u skladu sa kapacitetom ugostiteqskog objekta, garderobu za goste, garderobu za izvođače programa s umivaonikom i tuš- kupaonicom ako se u klubu izvode artistički i slični zabav - ni programi, te namještaj prilagođen dužem boravku gostiju. (3)Noćni klub mora imati površinu najmanje 100 m. Noćni bar Član 26. (1)Noćni bar ima animir muziku, koja se može izvoditi i u živo. (2)Noćni bar mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, a ukoliko se pripremaju i uslužuju jednostavna jela mora imati prostor za pripremanje jela u sklopu točionika i izložbenu rashladnu vitrinu, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, garderobu za goste, te namještaj prilagođen dužem boravku gostiju. (3)Noćni bar mora imati površinu najmanje 100 m. Disko klub Član 27. (1)Disko klub mora imati muziku koja se izvodi odgovarajućim uređajima, a može povremeno imati i živu muziku. (2)Disko klub mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, a ukoliko se pripremaju i uslužuju sendviči mora imati prostor za pripremanje jela u sklopu točionika i izložbenu rashladnu vitrinu odnosno rashladnu vitrinu ako se uslužuju samo slastice, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, garderobu za goste, prostor za ples, te namještaj prilagođen dužem boravku gostiju. (3)Disko klub mora imati površinu najmanje 100 m. (4)Izvan naseljenog područja naselja disko klub može biti i na otvorenom prostoru, uz na odgovarajući način ispuwavanje uslova iz stava 2. ovoga člana i ispuwavanje uslove zaštite od buke u skladu sa posebnim propisom. Caffe bar Član 28. Caffe bar mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, prostor za pripremanje i usluživanje sendviča i usluživanje slastica koji može biti u sklopu točionika ukoliko se takve usluge pružaju u ugostiteqskom objektu, prostor za pripremanje slastica ako se slastice pripremaju u tom ugostiteqskom objektu, izložbenom rashladnom vitrinom za slastice ako se slastice uslužuju, te priručni prostor za čuvanje hrane i pića koji može biti u sklopu točionika. Pivnica Član 29. Pivnica mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik s uređajem za točenje piva na krigle, prostor za pripremanje jela ako se jela pripremaju i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. Buf fet Član 30. Buf fet mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, prostor za pripremanje jela ako se jela pripremaju i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. Krčma Član 31. Krčma mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, prostor za pripremanje jela ako se jela pripremaju i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. Konoba Član 32. (1)Konoba mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, prostor za pripremanje jela, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, te namještaj uobičajen za primorski kraj. (2)U konobi se jela mogu pripremati i na ogwištu. Klet Član 33. (1)Klet mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, prostor za pripremanje jela ukoliko se jela pripremaju u ugostiteqskom objektu, te priručni prostor za čuvanje hrane i pića te izvorni namještaj iz kraja u kojem se ugostiteqski objekt nalazi. (2)U kleti se jela mogu pripremati i na ogwištu. 1. 3. Skupina "Ca ter ing objekti" Pripremnica obroka (ca ter ing) Član 34. Pripremnica obroka (ca ter ing) mora imati kuhinju i prostoriju za čuvanje hrane i pića, opremu potrebnu za dostavu i posluživanje jela i pića na mjestu dostave te odgovarajuća vlastita dostavna vozila koja udovoljavaju propisima o higijeni hrane, te osoblje za posluživanje na mjestu dostave. 1.4. Skupina "Objekti jednostavnih usluga" Objekt jednostavnih usluga u kiosku Član 35. (1)Objekt jednostavnih usluga u kiosku mora imati točionik, prostor za pripremanje jela u točioniku, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, dovoljan broj koševa za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje, a može imati i prostoriju za usluživanje s točionikom sa ili bez visokih stolova bez stolaca. (2)Iznimno od stava 1. ovoga člana objekt jednostavnih usluga u kiosku ne mora imati prostor za pripremanje jela u točioniku ukoliko samo priprema i uslužuju pića i napitke. (3)Objekt jednostavnih usluga u kiosku koji nema prostor za usluživanje mora imati nadstrešnicu i otvor za usluživanje sa rubnom daskom. (4)Pod uslovima za pružanje usluga u kiosku mogu se pružati usluge i iz kontejnera. Objekt jednostavnih brzih usluga Član 36. Objekt jednostavnih brzih usluga mora imati točionik, prostor za pripremanje jela u točioniku, te priručni prostor za čuvanje hrane i pića, a može imati i prostoriju za usluživanje s točionikom sa ili bez visokih stolova bez stolaca. Objekt jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu (ili prikqučnom vozilu) Član 37. (1)Nepokretno vozilo (ili prikqučno vozilo) u smislu ovoga Pravilnika se smatra vozilo (ili prikqučno vozilo) koje je zaustavljeno (stoji) na mjestu u svrhu pružawa ugostiteqskih usluga, koje je registrovano i u voznom stanju. (2)Objekt jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu mora imati točionik, prostor za pripremanje jela u točioniku, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, spremnik s dovoqno zdravstveno ispravne vode za piće, te dovoljan broj koševa za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje, a može imati i prostoriju za usluživanje s točionikom sa ili bez visokih stolova bez stolaca. Objekt jednostavnih usluga u šatoru Član 38. (1)Objekt jednostavnih usluga u šatoru mora u dijelu šatora imati prostor za usluživanje, točionik, prostor za pripremanje jela u točioniku, priručni prostor za čuvanje namirnica i pića, spremnik s dovoqno zdravstveno ispravne vode za piće, te dovoljan broj koševa za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje. (2)Šator treba biti od vodonepropusnog materijala, stabilan i prostran, te mora imati dovoljan broj stabilnih stolova, klupa za sjedenje ili stolaca. Objekt jednostavnih usluga na klupi Član 39. Objekt jednostavnih usluga na klupi mora imati radnu površinu od nehrđajućeg materijala koji se lako čisti i pere, veličine dovoqne za pripremu vrsta i količina jela i pića koja se uslužuju, odgovarajući termički blok i odgovarajući rashladni uređaj, spremnik s dovoqno zdravstveno ispravne vode za piće, dovoljan broj koševa za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje, te mora biti natkriven nadstrešnicom od lakog materijala. Objekt jednostavnih usluga na kolicima (ili sličnim napravama) Član 40. Objekt jednostavnih usluga na kolicima mora imati radnu površinu od nehrđajućeg materijala koji se lako čisti i pere veličine dovoqne za vrste i količinu jela koja se uslužuju, odgovarajući termički blok i odgovarajući rashladni uređaj, spremnik s dovoqno zdravstveno ispravne vode za piće, te koš za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje. 2. OPŠTI MINIMALNI U SLOVI Član 41. (1)Minimalni uslovi primjenjuju se na sve vrste ugostiteqskih objekata. (2)Iznimno od stava 1. ovoga člana, ugostiteqski objekti iz skupina: "Restorani", "Barovi" i "Ca ter ing objekti" te objekt jednostavnih brzih usluga iz skupine "Objekti jednostavnih usluga" ukoliko je u zgradi, mogu odgovarajuće odstupiti od minimalnih uslova, ako su smješteni u zgradi koja je registrovana kao historijsko-kulturni objekt ili u objektu od posebne ambijentalne vrijednosti odnosno u zaštićenoj spomeničkoj cjelini, uz prethodno pribavljene dozvole u skladu sa propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Opšti minimalni uvjeti uređewa i opremljenosti Član 42. Ugostiteqski objekti moraju biti uređeni i opremljeni, te imati odgovarajuće osoblje, tako da omogućuju racionalno korištenje prostora, nesmetano i sigurno kretanje i boravak gostiju i zaposlenog osoblja, nesmetan prijenos stvari, odgovarajuće čuvanje robe, hrane i pića, zaštitu zdravlja gostiju i zaposlenog osoblja, te stručno usluživanje gostiju. Označavanje ugostiteqskog objekta Član 43. (1)Na ulazu u ugostiteqski objekt mora biti vidno istaknut natpis s oznakom vrste ugostiteqskog objekta, nazivom pod kojim posluje ugostiteqski objekt i firmom ugostitelja, prema rješenju nadležnog organa uprave. (2)Iznimno, na ugostiteqske objekte iz skupine "Objekti jednostavnih usluga" na odgovarajući se način primjenjuje odredba stava 1. ovoga člana. Ispravnost i funkcionalnost uređaja i opreme Član 44. Uređaji i oprema moraju biti stalno u ispravnom i funkcionalnom stanju. Zaštita od buke Član 45. U ugostiteqskom objektu moraju biti provedene mjere za zaštitu od buke u skladu sa posebnim propisima. Snabdijevanje vodom i zbriwavanje otpadnih tvari Član 46. (1)Ugostiteqski objekt mora stalno raspolagati dovoqnim količinama zdravstveno ispravne vode za piće koja se osigurava prikqučkom objekta na javni vodovodni sistem, a gdje te mogućnosti nema na drugi način u skladu sa posebnim propisima. (2)Odvodwa otpadnih voda iz objekta mora se osigurati prikqučkom na javnu kanalizacijsku mrežu, a gdje te mogućnosti nema na drugi način u skladu sa posebnim propisima. (3)Komunalni otpad mora se redovito odlagati u odgovarajuće zatvorene posude za otpatke, te se u skladu sa posebnim propisima redovno odstrawivati iz ugostiteqskog objekta. (4)Iznimno od stava 1. ovoga člana ugostiteqski objekt na plovnom ili plutajućem objektu, objekt jednostavnih usluga u nepokretnom, prikqučnom vozilu, pod šatorom, na klupi, na kolicima i sličnim napravama mora imati spremnik za vodu s dovoqnom količinom zdravstveno ispravne vode za piće. Snabdijevanje električnom energijom Član 47. (1)Ugostiteqski objekt mora biti prikqučen na javnu električnu mrežu ili na drugi odgovarajući način biti snabdjeven električnom energijom. (2)Električno osvjetljenje mora biti obezbjeđeno u svim prostorijama ugostiteqskog objekta. (3)U ugostiteqskom objektu noću moraju biti osvijetljene, potpuno ili orijentacijskim svjetlom, sve prostorije i prostori gdje se kreću i borave gosti. Telefonski prikqučak Član 48. (1)Ugostiteqski objekt smješten u zgradi mora imati osiguranu telefonsku vezu. (2)Ugostiteqski objekt vrste restoran mora imati osiguran najmanje jedan telefonski aparat (fiksni ili mobilni) za potrebe gostiju. Grijanje prostorija Član 49. (1)U svim zajedničkim prostorijama ugostiteqskog objekta u kojima borave gosti, mora biti osiguran odgovarajući način grijawa prostorija do tem per a ture od najmanje 18,5°C, uz mogućnost prozračivawa. (2)Ugostiteqski objekt koji posluje samo ljeti ne mora imati osigurano grijanje prostorija. Unutrašnje visine prostorija Član 50. (1)U ugostiteqskom objektu visina od poda do stropa (dalje u tekstu: unutrašwa visina) u prostorijama za boravak, restoranu, prostorijama za usluživanje gostiju, mora iznositi najmanje 2,80m. (2)Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana, unutrašwa visina u prostorijama za boravak, restoran i usluživanje gostiju u ugostiteqskim objektima vrste noćni klub, noćni bar i disco klub može iznositi najmanje 2,60 m, a u ostalim vrstama ugostiteqskih objekata najmanje 2,50 m, ako je u ugostiteqskom objektu ili tim prostorijama objekta ugrađen klima-uređaj koji omogućuje izmjenu zraka. (3)U prostorijama ugostiteqskog objekta s koso izvedenim stropom ili stropom različitih razina, prosječna unutarwa visina mora biti u skladu sa odredbama stava 1. ovoga člana. Zaštita od prašine Član 51. Oprema i pribor za pripremu i usluživanje jela i pića moraju u vrijeme kada nisu u uporabi biti zaštićeni od prašine. Zahod Član 52. (1)Ugostiteqski objekt mora imati uređen i opremljen zahod za žene i zahod za muškarce, i to: 1.zahod za žene koji se sastoji od prostorije u kojoj je zahodska škoqka (zahodska kabina) i pred prostorije u kojoj je umivaonik, 2.zahod za muškarce koji se sastoji od prostorije u kojoj je zahodska škoqka (zahodska kabina) i pred prostorije u kojoj je umivaonik i pisoar koji je od zahodske kabine i umivaonika dijelom odvojen odgovarajućom vizualnom pregradom. (2)Iznimno od stava 1. ovoga člana, u postojećem ugostiteqskom objektu u kojem je površina za usluživanje do 50 m, osim u vrstama restoran, gostionica, bis tro, kafana, noćni klub, noćni bar, disko klub, disko bar i pivnica, zahod se može sastojati od jedne zahodske kabine, pred prostora s umivaonikom, te pisoara koji je od zahodske kabine i umivaonika dijelom odvojen odgovarajućom vizualnom pregradom. (3)U zahodima mora biti besprijekoran red i čistoća, prostorije se moraju redovito dezinficirati te se mora osigurati prirodna i/ili umjetna ventilacija koja omogućuje izmjenu zraka. (4)Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana ugostiteqski objekti koji su smješteni na plaži, u zračnoj luci, željezničkom i autobusnom kolodvoru, poslovnom centru, tržnici i sl. ili se nalaze u nepokretnom ili prikqučnom vozilu ne moraju imati zahod, ako je u neposrednoj blizini takvog ugostiteqskog objekta osigurano korištenje javnog zahoda. (5)Iznimno od stava 1. ovoga člana ugostiteqski objekti smješteni na plovnom objektu kojim se obavlja prijevoz putnika i u željezničkom vagonu ne mora imati zahod ukoliko je osigurano korištenje zahoda na tom plovnom objektu odnosno u vozu. (6)Iznimno od stava 1. ovoga člana zahod ne moraju imati ugostiteqski objekti iz vrste objekt brze prehrane i ugostiteqski objekti iz skupine "Objekti jednostavnih usluga", koji imaju prostoriju za usluživanje do 15 m 2, a nemaju prostor za usluživanje na otvorenom s niskom stolovima i namještajem za sjedenje. Član 53. Broj zahodskih kabina i pisoara, mora biti razmjeran broju konzumnih mjesta u restoranu i/ili prostoriji za usluživanje (sjedećih i stajaćih) i to: –do 80 mjesta, jedna zahodska kabina u zahodu za žene, te jedna zahodska kabina u zahodu za muškarce i jednim pisoar u zahodu za muškarce, –do 160 mjesta, dvije zahodske kabine u zahodu za žene i jedna zahodska kabina u zahodu za muškarce, s pred prostorom u kojoj su dva pisoara, –do 550 mjesta, tri zahodske kabine u zahodu za žene i dvije zahodske kabine u zahodu za muškarce, s prostorijom u kojoj su tri pisoara, –više od 550 mjesta, četiri zahodske kabine u zahodu za žene i tri zahodske kabine u zahodu za muškarce, s prostorijom u kojoj su četiri pisoara. Član 54. (1)Na ulazu u zahod moraju biti istaknute oznake kojima se uobičajeno označavaju zahod za žene i zahod za muškarce. (2)Svi zahodi moraju imati visoku zahodsku škoqku (škoqku sa sjedalom) na ispiranje tekućom vodom. (3)Pisoar u zahodu za muškarce mora biti zidna škoqka s ispiranjem tekućom vodom, te treba biti postavljen ili ograđen tako da se ne vidi izvan prostorije u kojoj se nalazi. Član 55. (1)U pred prostoriji zahoda mora biti umivaonik s tekućom toplom i hladnom vodom. (2)Broj umivaonika iz stava 1. ovog člana mora biti razmjeran broju konzumnih mjesta u restoranu i/ili prostoriji za usluživanje (sjedećih i stajaćih) i to: –do 160 mjesta - jedan umivaonik u svakoj pred prostoriji (posebno za žene i posebno za muškarce), –do 350 mjesta - dva umivaonika u svakoj pred prostoriji (posebno za žene i posebno za muškarce), –od 350 mjesta na više - tri umivaonika u svakoj pred prostoriji (posebno za žene i posebno za muškarce). (3)Iznimno od odredbe stava 2. ovoga člana, u postojećim ugostiteqskim objektima može se u zahod za žene i zahod za muškarce ulaziti kroz zajedničku prostoriju. Tada se u toj zajedničkoj prostoriji mogu nalaziti umivaonici. Broj umivaonika mora biti razmjeran broju konzumnih mjesta u blagovaonici i/ili prostoriji za usluživanje (sjedećih i stajaćih) i to: –do 80 mjesta dva umivaonika, –do 170 mjesta tri umivaonika, –do 350 mjesta četiri umivaonika, –od 350 na više pet umivaonika. Član 56. (1)Podovi u zahodu ne smiju biti klizavi, moraju biti od vodonepropusnog materijala koji se lako čisti i održava. (2)Zidovi u zahodu moraju, do visine 1,60 m od poda, biti obloženi vodonepropusnim materijalom koji se lako se čisti i održava (keramičke i kamene pločice i razne vrste plastičnih i drugih obloga, ali ne i vodonepropusnom bojom oličen zid). (3)Prozori zahoda moraju biti od neprozirnog stakla ili s mogućnošću zaštite od pogleda izvana. Vrata ne smiju biti ostakljena. (4)U zahodskoj kabini mora biti: kuka za vješanje odjeće, naprava za zakqučavanje vrata, a u zahodu za žene mora biti i koš za otpatke s poklopcem i polica za odlaganje torbice. (5)U zahodskoj kabini stalno mora biti toaletni papir, četka za čišćenje zahodske škoqke i sredstvo za osvježavanje prostora. Član 57. (1)Zahod, u pravilu, mora biti pod zajedničkim krovom s ugostiteqskim objektom i mora se nalaziti u neposrednoj blizini prostorije ili prostora za usluživanje gostiju. (2)U slučaju kada se zahod nalazi izvan zgrade ugostiteqskog objekta, pristup mora biti betoniran ili popločen, noću osvijetljen i zaštićen od vremenskih oborina. Kuhiwa Član 58. (1)Kuhiwa u ugostiteqskom objektu prostorom, uređenjem, opremom i uređajima mora odgovarati potrebama ponude, odnosno asortimana jela, napitaka, pića i slastica, i broju konzumnih mjesta. (2)Kuhiwa mora imati: –odgovarajuće uređaje za termičku obradu hrane, pića i napitaka, –odgovarajuće radne površine, prostore i uređaje za pripremu (čišćenje i obradu) hrane zasebno za ribu, meso, povrće i voće, ovisno o ponudi jela, koji se mogu nalaziti i u neposrednoj blizini kuhinje, –rashladne uređaje odgovarajućeg kapaciteta s pokazivačem tem per a ture u kojima se omogućava odvojeno čuvanje različitih vrsta hrane, koji se mogu nalaziti i u neposrednoj blizini kuhinje, –kuhiwsko posuđe odgovarajuće namjene i kvalitete, –odvojene prostore sa sudoperima za pranje crnog i bijelog posuđa, s tekućom toplom i hladnom vodom. Sudoper za pranje bijelog posuđa mora imati trodijel - no, a za pranje crnog posuđa dvodijelno korito. Ako se pranje posuđa obavlja strojno dostatni su jednodijelni sudoperi za svaku od navedenih vrsta posuđa. –odvojene manipulativne putove crnog i bijelog posuđa, –uređaje za odvod dima, pare i mirisa koji omogućavaju da se u ostalim prostorijama i prostorima ugostiteqskog objekta ne šire imisije (napa s mehaničkim odsisom), –prirodno ili mehaničko prozračivanje ili klima-uređaj s mogućnošću izmjene zraka, –pisana upozorewa o zabrani konzumirawa hrane i pušewa, izložena na vidqivom mjestu, –vatrootpornu tkaninu za gašenje požara, –koš za otpatke pokraj svake radne površine s poklopcem za nožno otvaranje, –kutiju za prvu pomoć na vidnom i lako dostupnom mjestu. (3)Sve radne površine u kuhiwi moraju imati gornju plohu od materijala koji se lako čisti, a površine koje su u dodiru s vodom moraju biti od nehrđajućeg materijala. (4)Za potrebe osoblja u kuhiwi mora biti poseban umivaonik s tekućom hladnom i toplom vodom, tekući sapun, papirnati ručnici ili aparat za sušenje ruku. (5)U kuhiwi mora biti besprijekoran red i čistoća, otpaci se moraju redovito odstrawivati. (6)Pod u kuhiwi mora biti od vodonepropusnog i neklizajućeg materijala koji se lako čisti i održava. U podu moraju biti izljevi sa sifonom i zaštitnom rešetkom. (7)Unutarwa visina u kuhiwi mora iznositi najmanje 2,80 m, a ukoliko je ugrađen klima-uređaj koji ima mogućnost izmjene zraka unutrašwa visina kuhinje može iznositi najmanje 2,50 m. (8)Zidovi kuhinje i prostora za pripremanje i obradu hrane i pranje posuđa, do visine l,80m od poda, moraju biti obloženi vodonepropusnim materijalom koji se lako čisti i održava (keramičke i kamene pločice i razne vrste plastičnih i drugih obloga, ali ne i vodonepropusnom bojom oličen zid). (9)Prozori i otvori u kuhiwi moraju biti zaštićeni od ulaska insekata. Prostor za pripremanje jela Član 59. (1)Ugostiteqski objekt koji nema kuhinju, a goste uslužuje toplim jelima, mora imati prostor za pripremanje jela. (2)Prostor za pripremanje jela mora imati: –odgovarajući termički blok, –radnu površinu za pripremu (čišćenje i obradu) hrane zasebno za ribu, meso, povrće i voće, ovisno o ponudi jela, –dvodijelni sudoper za pranje posuđa, s tekućom toplom i hladnom vodom. Ako se pranje posuđa obavlja strojno dostatan je jednodijelni sudoper za pranje posuđa s toplom i hladnom vodom, –kuhiwsko posuđe odgovarajuće namjene i kvalitete, –odvod dima, pare i mirisa dovoqnog kapaciteta ozračivawa (napa s mehaničkim odsisom) izveden iznad termičkog bloka, –prirodno ili mehaničko prozračivanje ili klima-uređaj s mogućnošću izmjene zraka, –pisana upozorewa o zabrani konzumirawa hrane i pušewa, izložena na vidqivom mjestu, –vatrootpornu tkaninu za gašenje požara, –koš za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje kod svake radne površine, –kutiju za prvu pomoć na vidnom i lako dostupnom mjestu. (3)Za potrebe osoblja u prostoru za pripremanje jela mora biti poseban umivaonik s tekućom hladnom i toplom vodom, tekući sapun, papirnati ručnici ili aparat za sušenje ruku. (4)Radne površine moraju imati gornju plohu od materijala koji se lako čisti, a površine koje su u dodiru s vodom moraju biti od nehrđajućeg materijala. (5)U prostoru za pripremu jela mora biti besprijekoran red i čistoća, otpaci se moraju redovito odstrawivati. (6)Pod u prostoru za pripremanje jela mora biti od vodonepropusnog i neklizajućeg materijala koji lako se čisti i održava. U podu moraju biti izljevi sa sifonom i zaštitnom rešetkom. (7)Unutrašwa visina u prostoru za pripremu jela mora iznositi najmanje 2,80 m, a ukoliko je ugrađen klima-uređaj koji ima mogućnost izmjene zraka unutrašwa visina u prostoru za pripremanje jela može iznositi najmanje 2,50 m. (8)Zidovi prostora za pripremanje i obradu hrane i pranje posuđa, do visine l,80 m od poda, moraju biti obloženi vodonepropusnim materijalom koji se lako čisti i održava (keramičke i kamene pločice i razne vrste plastičnih i drugih obloga, ali ne i vodonepropusnom bojom oličen zid). (9)Na prostor za pripremanje slastica na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga članka. Prostorije i prostori za usluživanje gostiju Član 60. (1)U ugostiteqskom objektu usluživanje gostiju jelom, napicima i pićem obavlja se u blagovaonici, prostoriji za usluživanje i prostoru za usluživanje na otvorenom. (2)Blagovaonica je prostorija koja služi samo za blagovanje, a opremljena je namještajem prikladnim za blagovanje. (3)Prostorija za usluživanje je prostorija u kojoj se uslužuju gosti, a u dijelu te prostorije mogu se naočigled gostiju pripremati napici, hladna i topla jela. (4)Prostorija za usluživanje mora imati namještaj prikladan za duži ili kraći boravak gostiju, može imati točionik sa šankom, te prostor za pripremanje jela. (5)Ako se u prostoriji za usluživanje obavlja pripremanje jela prostor za pripremanje mora biti opremljen opremom u skladu sa složenosti pripremawa jela. U prostoriji za usluživanje ne može se obavljati čišćenje i obrada namirnica. (6)Prostor za usluživanje na otvorenom je dio prostora vrta, terase i sl. ili javna površina kojom upravlja jedinica lokalne samouprave, u kojem se uslužuju gosti, a u jednom dijelu tog prostora, mogu se naočigled gostiju pripremati napici, hladna i topla jela. Na prostor za usluživanje na otvorenom odgovarajuće se primjenjuju odredbe stava 4. i 5. ovoga člana. (7)Iznimno od stava 3. ovoga člana, u ugostiteqskim objektima koji posluju sezonski ili povremeno (na plaži, kupalištu, na mjestima prigodnih priredbi, na sajmovima, izletištima i sl.), a nemaju prostoriju za usluživanje, prostorijom za usluživanje smatra se i natkriven prostor na otvorenom. Član 61. (1)Restoran mora biti dovoqno prostran i imati potreban broj stolova i stolaca. (2)Prostorija za usluživanje gostiju i prostor za usluživanje na otvorenom, moraju biti dovoqno prostrani i imati potreban broj stolova (niskih ili visokih), stolaca (niskih ili visokih) ili klupa ili konzumnih pultova, ovisno o vrsti ugostiteqskog objekta. (3)Restoran i prostorija za usluživanje gostiju mora imati dobro prozračivanje i osvjetljenje. (4)Restoran i prostorija za usluživanje gostiju moraju imati dovoljan broj vješalica za odlaganje težih odjevnih predmeta gostiju prema broju konzumnih mjesta. Garderoba smještena izvan tih prostorija mora biti odgovarajuće čuvana ili u woj istaknuta obavijest gostima da se stvari odložene u garderobi ne čuvaju. (5)Odredba stava 4. ovoga člana ne primjenjuje se na prostor za usluživanje na otvorenom. (6)Pod u blagovaonici i prostoriji za usluživanje gostiju mora biti od neklizajućeg materijala koji se lako se čisti i održava. Član 62. (1)Stol na kojem se uslužuju gosti mora imati površinu koja se lako čisti i dezinficira, a ako se uslužuju jela stol mora biti prekriven neoštećenim, čistim stolwakom ili podloškom za posluživanje ispred svakog konzumnog mjesta. (2)Kada se uslužuju jela na stolu mora biti papirnati ili platneni ubrus. Papirnati ubrus mora biti od upijajućeg materijala. (3)Pribor za jelo (žlice, noževi, vilice i dr.) moraju biti od nehrđajućeg materijala. Prostorija i priručni prostor za čuvanje hrane i pića Član 63. (1)U ugostiteqskom objektu prostorija za čuvanje hrane i pića mora biti odvojena od kuhinje ili prostora za pripremanje jela, dovoqno zračna i mora biti opremljena odgovarajućim ormarima s pretincima ili policama za smještaj hrane i pića. (2)Prostorija iz stavka 1. ovoga člana za čuvanje i održavanje lako pokvarqive hrane i pića mora biti opremljena rashlad nim komorama ili hladwacima odgovarajućeg kapaciteta, kojima se omogućava odvojeno čuvanje različitih vrsta hrane (meso, riba, povrće i voće, mliječni proizvodi i dr.). (3)Prozori prostorije za čuvanje hrane i pića moraju biti zaštićeni od mogućnosti ulaska insekata. (4)Priručni prostor za čuvanje hrane i pića smješten je neposredno uz prostoriju za pripremanje jela i napitaka ili prostoriju za usluživanje gostiju, a može biti odvojen prostor u tim prostorijama. Na priručni prostor za čuvanje hrane i pića odgovarajuće se primjenjuju odredbe stava 1., 2. i 3. ovoga člana. (5)Na priručni prostor za čuvanje hrane i pića odnosno odgovarajući rashladni uređaj u ugostiteqskim objektima iz skupine "Objekti jednostavnih usluga" na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stava 4. ovoga člana. Točionik Član 64. (1)Ugostiteqski objekt u kojem se uslužuju pića i napici mora imati točionik odgovarajuće površine. (2)Točionikom se smatra uređen i opremljen prostor u kojem se pripremaju, izdaju ili uslužuju napici i izdaju ili uslužuju pića, a mogu se pripremati, izdavati ili usluživati i hladna i topla jednostavna jela i slastice. (3)Točionik je funkcionalna cjelina u zasebnoj prostoriji ili prostoru u neposrednoj blizini restorana, prostorije ili prostora za usluživanje gostiju na otvorenom. Točionik može biti i samostalna funkcionalna cjelina u prostoriji, prostoru za usluživanje gostiju ili prostoru za usluživanje gostiju na otvorenom. (4)Točionik mora imati mješalicu s toplom i hladnom vodom i odvodom, uređaje i opremu za odlaganje pića i napitaka, rashladne uređaje za pića, odgovarajući šank s radnom plohom od nehrđajućeg materijala koji se lako čisti i dvodijelni sudoper ili jednodijelni sudoper i stroj za pranje čaša. (5)Sudoperi i stroj za pranje čaša mogu biti smješteni i izvan točionika u neposrednoj blizini koja s točionikom čini funkcionalnu cjelinu. (6)Ako se u točioniku pripremaju i uslužuju samo hladna jednostavna jela točionik mora imati radnu površinu za obradu hrane, dvodijelni sudoper za pranje posuđa s tekućom toplom i hladnom vodom, rashladni uređaj za hladna jela i slastice, za potrebe osoblja poseban umivaonik s tekućom hladnom i toplom vodom, tekući sapun, papirnati ručnici ili aparat za sušenje ruku, a ako se pripremaju i uslužuju i topla jednostavna jela točionik mora imati i termički blok i uređaj za odvođenje pare, dima i mirisa (napa) dovoqnog kapaciteta prozračivawa ili djelotvorno prirodno prozračivanje. (7)Ako se iz točionika neposredno uslužuju gosti točionik mora imati šank sa ili bez visokih stolica. (8)Šank mora biti od materijala koji se lako čisti. (9)Ako se u ugostiteqskom objektu uslužuju napici točionik mora imati espresso aparat. Jelovnik i karta pića Član 65. (1)Ugostiteqski objekti iz skupina "Restorani", "Barovi" i "Objekti jednostavnih usluga" moraju na svakom stolu imati jelovnik i kartu pića ako se gosti uslužuju za stolom. (2)Iznimno od stava 1. ovoga člana ugostiteqski objekt vrsta restoran i gostionica može imati dovoljan broj jelovnika i karti pića, u skladu sa učestalosti naruxbi ili na svakom stolu mora biti jelovnik i karta pića. (3)Ugostiteqski objekti u kojima se gosti uslužuju za šankom točionika, moraju imati istaknut jelovnik i kartu pića na šanku. (4)Ugostiteqskim objektima iz skupine "Restorani" i "Barovi" u kojima se gostima nude topla i hladna jela, jelovnici i karte pića moraju biti izloženi na ulazu ugostiteqskog objekta na prikladan način. (5)U jelovniku se navode jela i slastice, a u karti pića, pića i napici, te wihove cijene s porezom. (6)Jelovnik i karta pića ispisuju se na službenim jezima Federacije BiH i najmanje jednom svjetskom jeziku. (7)Jelovnik i karta pića obvezno se stavljaju na uvid gostu prije preuzimawa naruxbe. (8)Jela, slastice, pića i napici navedeni u jelovniku i karti pića moraju se uslužiti ako ih gost zahtijeva. (9)Primjerak normativa jela, pića i napitaka obvezno se stavljaju na uvid gostu na njegov zahtjev. Uslovi za dostavu jela Član 66. Dostava jela iz ugostiteqskog objekta može se vršiti vlastitim dostavnim vozilima koja moraju udovoljavati propisima o higijeni hrane. Uslovi u pogledu osoblja zaposlenog u ugostiteqskom objektu Član 67. (1)Osoblje zaposleno u ugostiteqskom objektu mora se prema gostu odnositi profesionalno. (2)Osoblje zaposleno na poslovima usluživawa u ugostiteqskim objektima iz skupina "Restorani" i "Barovi" mora poznavati najmanje jedan strani jezik. (3)Osoblje mora biti uredno, čisto i primjereno odjeveno. Član 68. (1)Ugostiteqski objekt mora za zaposleno osoblje imati: garderobu, odgovarajući broj prostorija za osobnu higijenu osoblja (zahoda, tuš-kupaonica). (2)U garderobi ili odgovarajućoj prostoriji, za svaku zaposlenu osobu mora biti garderobni ormarić s kqučem. Za osoblje koje radi na pripremanju i usluživanju jela mora biti obezbjeđen dvodijelni garderobni ormarić. (3)Iznimno od stava 1. i 2. ovoga člana ugostiteqski objekti iz skupine "Objekti jednostavnih usluga" ne moraju imati tuš-kupaonicu, a ugostiteqski objekt vrste objekt jednostavnih usluga na klupi i vrste objekt jednostavnih usluga na kolicima ili sličnim napravama ne moraju imati garderobni ormarić. (4)Ugostiteqski objekt u kojem je zaposleno do pet osoba mora imati zahod za zaposleno osoblje s jednom zahodskom kabinom i pred prostorom s umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom. (5)Ugostiteqski objekt u kojem u jednoj smjeni radi 6 do 15 osoba mora imati jedan zahod za žene s pred prostorom s umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom i jedan zahod za muškarce s pisoarom i pred prostorom s umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom, te jednu tuš-kupaonicu. (6)Ugostiteqski objekt u kojem u jednoj smjeni radi više od 15 osoba mora imati zahode u skladu sa stavom 4. ovoga člana, te jednu tuš-kupaonicu za žene i jednu tuš-kupaonicu za muškarce. (7)Zahodi za zaposleno osoblje moraju biti smješteni tako da im osoblje može priči ne prolazeći prostorijama i prostorima namijenjenim gostima ugostiteqskog objekta. (8)Ugostiteqski objekt u kojem u jednoj smjeni radi više od 20 lica mora imati restoran ili poseban prostor za ishranu zaposlenog osoblja. (9)Iznimno od odredbe stava 3. ovoga člana, zahod za zaposleno osoblje s jednom zahodskom kabinom i pred prostorom s umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom ne moraju imati ugostiteqski objekti ako imaju do pet zaposlenih lica ii ako je korištenje zahoda za zaposleno osoblje osigurano u skladu sa drugim propisom, sljedeći ugostiteqski objekti: –postojeći ugostiteqski objekti koji nemaju zahod za zaposleno osoblje u skladu sa ranijim propisima, –ugostiteqski objekti vrste: zdravljak, zalogajnica, pečewarnica, piz ze ria, slastičar nica, objekt brze prehrane, caffe bar, buf fet, krčma, konoba i klet, ako imaju površinu prostorije za usluživanje gostiju do 15 m, –ugostiteqski objekti iz skupine "Objekti jednostav - nih usluga" koji nemaju prostoriju za usluživanje, odnosno imaju prostoriju za usluživanje do 15 m 2 . IV. POSTUPAK UTVRĐIVAWA MINIMALNIH USLOVA I KATEGORIJE Član 69. (1)Postupak kojim se utvrđuje da li su ispunjeni minimalni uslovi propisani ovim Pravilnikom provodi komisija općinskog, odnosno gradskog organa uprave nadležnog za poslove ugostiteqstva, prema mjestu sjedišta objekta (u daqnjem tekstu: nadležni or gan) koja se sastoji od najmanje dva člana koji su stručni uposlenici nadležnog organa, a imenuje ih rukovodilac nadležnog organa. (2)Postupak kojim se utvrđuje da li su ispunjeni minimalni uslovi i kategorija restorana kojeg se kategorija označava zlatnom kuharskom kapom provodi Komisija Federalnog mini - starstva okoliša i turizma, (u daqnjem tekstu: Ministar - stvo) koja se sastoji od najmanje 3 člana, a imenuje je ministar. (3)Komisiju iz stava 2. ovoga člana čine stručwaci Ministarstva. (4)Zapisnik Komisije o obavljenom očevidu u ugostiteqskom objektu mora sadržavati i opće podatke o ugostitequ i ugostiteqskom objektu: –firmu i sjedište ugostitelja –vrstu naziv i adresu ugostiteqskog objekta –usluge koje će se pružati u ugostiteqskom objektu –kapacitet ugostiteqskog objekta (broj sjedećih i broj stajaćih konzumnih mjesta u blagovaonici, prostoriji za usluživanje i na prostoru za usluživanje na otvorenom, broj soba i postelja u gostionici ukoliko se u gostionici pružaju usluge smještaja –opis prostorija i prostora ugostiteqskog objekta (broj, vrsta, kvadratura, namještaj za boravak gostiju i dr.) (5)Minimalni uslovi ugostiteqskih objekata iz skupina "Restorani", "Barovi", "Ca ter ing objekti" i "Objekti jednostavnih usluga" prikazani su i u tabeli, koja je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog I.). (6)Minimalni uslovi ugostiteqskih objekata iz skupina "Restorani" i uslovi za kategoriju prikazani su i u tabeli, koja je sastavni je dio ovog Pravilnika (Prilog II.). V. NAČIN OZNAČAVAWA KATEGORIJE UGOSTITEQSKOG OBJEKTA RESTORAN Član 70. (1)Kategorija ugostiteqskog objekta RESTORAN čije su oznake za kategoriju brončana, srebrena ili zlatna kuharska kapa označavaju se standardiziranom pločom. (2)Grafička rješewa za standardizirane ploče iz stava 1. ovog člana prikazana su u prilogu koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. (Prilog III). (3)Standardizirane ploče iz stava 1. ovog člana, mogu proizvoditi sva fizička i pravna lica - proizvođači (obrtnici, firme), koji za tu proizvodnju pribave prethodnu saglasnost Ministarstva. (4)Ministarstvo će saglasnost iz prethodnog stava izdati proizvođaču koji uz zahtjev za izdavanje saglasnosti dostavi primjerak standardizirane ploče atestiran od akreditiranog laboratorija u pogledu istovjetnosti s grafičkim rješewima i tehničkim uslovima propisanim u Prilogu III. ovog Pravilnika. Primjerak standardizirane ploče potrebno je dostaviti za svaku kategoriju Restorana koju proizvođač želi proizvoditi. (5)Iznimno, saglasnost iz stava 4. ovog člana, nije dužan priba - viti proizvođač standardiziranih ploča koji ploče proizvo - di na osnovu ranije sklopljenih ugovora sa Ministarstvom. (6)Nadležnost nad izdavanjem standardiziranih ploča iz stava 1. ovoga člana ima Ministarstvo. Zahtjev za izdavanje standardizirane ploče ugostiteq podnosi Ministarstvu. Uz zahtjev ugostiteq prilaže kopiju rješewa kojim je utvrđena kategorija objekta. Ministarstvo na osnovu zaprimljenog zahtjeva obavje - štava ugostitelja o odabranom proizvođaču standardizirane ploče, te troškovima izrade i dostave naručene ploče. Ugostiteq standardiziranu ploču naručuje izravno od proizvođača, te snosi troškove izrade i dostave naručene ploče. Član 71. (1)Ugostititeq snosi troškove postupka iz člana 69. stav 2. ovog Pravilnika, koje čine: dnevnica, troškovi prijevoza, troškovi smještaja i naknada za rad, koja pripada članovima Komisije . (2)Članu Komisije dnevno pripada naknada za rad u visini iznosa dnevnice. (3)Ugostiteq je dužan izmiriti troškove postupka, na način što će ukupne troškove iz stava 1. ovog člana uplatiti na depozitni račun Buxeta Federacije BiH. VI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 72. Ugostiteqi koji obavljaju ugostiteqsku djelatnost u objektima iz skupine Restorani, obavezni su u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog pravilnika, uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Pravilnika. Član 73. Danom stupawa na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o razvrstavanju minimalnim uslovima i kategorizaciji ugostiteqskih objekata ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/96, 46/98, 27/00 i 36/02), kojima su propisane vrste ugostiteqskih objekata iz skupine Restorani, minimalni uslovi za te vrste objekata, te elementi i mjerila za kategorizaciju Restorana. Član 74. Zahtjevi ugostitelja za utvrđivanje minimalnih uslova i uslova za kategoriju, te upis u Upisnik ugostiteqskih objekata, koji su u postupku upravnog rješavawa na dan stupawa na snagu ovog Pravilnika, riješiće se u skladu s ovim Pravilnikom. Član 75. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06/1-22-4-1119/10 21. juna 2010. godine Sarajevo Ministar Dr sc. Nevenko Herceg, s. r. Na osnovu člana 8. stava 5., člana 26. stava 5., člana 31. stava 4., člana 38.stava 3. i člana 39. stava 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/09) federalni ministar okoliša i turizma, donosi PRAVILNIK O RAZVRSTAVANJU I MINI MALNIM USLOVIMA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA IZ SKUPINA "RESTORANI", "BAROVI" , "CA TER ING OBJEKTI" I "OBJEKTI JEDNOSTAVNIH USLUGA" I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim Pravilnikom uređuje se razvrstavanje i minimalni uslovi koje moraju ispunjavati ugostiteljski objekti iz skupina "Restorani", "Barovi", "Ca ter ing objekti" i "Objekti jednostav - nih usluga" (u daljnjem tekstu: ugostiteljski objekti), ugostitelj - ske usluge koje se moraju i mogu pružati u pojedinoj vrsti ugostiteljskog objekta, vrste ugostiteljskih objekata koje mogu biti klupskog tipa, način utvrđivanja ispunjavanja minimalnih uslova za vrstu ugostiteljskog objekta, elementi, mjerila i postupak za kategorizaciju restorana. Član 2. (1)Ugostiteljski objekt u smislu ovoga Pravilnika je objekt koji u poslovnom i funkcionalnom pogledu čini cjelinu, te građevinsku cjelinu ukoliko je objekt smješten u građevini ili zasebnom dijelu građevine. (2)Iznimno od stava 1. ovoga člana ugostiteljski objekt vrste slastičar nica može imati lokacijski odvojene prostorije za pripremanje slastica od prostorija u kojima se gosti uslužuju. (3)Postojećim ugostiteljskim objektom u smislu ovoga Pravilnika smatraju se ugostiteljski objekti koji posluju na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika i ugostiteljski objekti koji nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika započinju poslovati u poslovnom prostoru u kojem je već poslovao ugostiteljski objekt iste vrste. (4)Postojećim ugostiteljskim objektom u smislu ovoga Pravilnika ne smatra se ugostiteljski objekt za koji je nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika zatražena izmjena vrste. (5)Jednostavna jela u smislu ovoga Pravilnika su: naresci, sir, jaja, pržene i slane ribe, pržene lignje, topli i hladni sendviči, hrenovke, kobasice, razne vrste burgera, hot dog, kotleti, ćevapčići, ražnjići, prženi krompir, palačinke i slična jela koja ne zahtijevaju složeniju pripremu. II. RAZVRSTAVANJE SKUPINA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA Član 3. (1)Svaka skupina ugostiteljskih objekata iz člana 1. ovoga Pravilnika razvrstava se u vrste ugostiteljskih objekata ovisno o pretežitosti ugostiteljskih usluga koje se u njima pružaju i načinu usluživanja. (2)Pojedina vrsta ugostiteljskog objekta, pored navedenog u stavu 1. ovoga člana, određena je i minimumom ugostitelj - skih usluga koje se u njemu obvezno pružaju te minimalnim uslovima kojima mora udovoljiti ugostiteljski objekt. Skupina "Restorani" Član 4. (1)Skupina "Restorani" razvrstava se u vrste ugostiteljskih objekata: 1.Restoran - ugostiteljski objekt u kojem se pretežno pri pre - maju i uslužuju topla i hladna jela koja zahtijevaju složeniju pripremu, te ostala jela i slastice, uslužuju pića i pripremaju i uslužuju napici. Restoran može biti klupskog tipa. 2.Salon za posebne prilike - ugostiteljski objekt u kome se pretežno pripremaju za usluživanje već pripremljena jela, slastice i pića zvanica, a može se vršiti priprema I usluži - vanje jela i pića vlasnika. Salon za posebne prilike mora imati muziku koja se izvodi na odgovarajućim uređajima, prostor za izvođenje žive muzike i prostor za ples 3.Gostionica - ugostiteljski objekt u kojem se pretežno pripremaju i uslužuju gotova uobičajena domaća topla i hladna jela, te uslužuju pića, pripremaju i uslužuju napici. U gostionici gostima se mogu pružati i usluge smještaja u sobama. Gostionica može imati najviše 10 soba. 4.Zdravljak - ugostiteljski objekt u kojem se pretežno pripremaju i uslužuju mliječna topla i hladna jela, te napici i uslužuju bezalkoholna pića, a mogu se pripremati i usluživati slastice i jela koja ne zahtijevaju složeniju pripremu. Iznimno, umjesto naziva vrste "zdravljak" mogu se koristiti i drugi komercijalni nazivi ovisno u pretežitosti jela koja se pripremaju u ugostiteljskom objektu. 5.Zalogajnica - ugostiteljski objekt u kojem se na očigled gostiju pripremaju i uslužuju jela i napici, te uslužuju pića. Iznimno, umjesto naziva vrste "zalogajnica" može se koristiti i komercijalni naziv "snack". 6.Ćevabdžinica -je ugostiteljski objekt u kojem se pretežno pripremaju i uslužuju ćevapi i druga jela od mesa sa roštilja, te uslužuju bezalkoholna pića, a mogu se pripremati i usluživati i napici. 7.Aščinica -je ugostiteljski objekt u kojem se pretežito pripremaju i uslužuju bosanska nacionalna jela (sagan dolma, bosanski lonac, pače, šiš-ćevap, begova čorba, pite i dr.) i slatkiši i napici. 8.Buregdžinica je ugostiteljski objekt u kojem se pretežno pripremaju i uslužuju pite, te uslužuju pića, a mogu se pripremati i usluživati i druga jela od tjestenine i napici. 9.Pečenjarnica - ugostiteljski objekt u kojem se pretežno pripremaju i uslužuju pečena jela, te uslužuju pića, a mogu se pripremati i usluživati i napici. Iznimno, umjesto naziva vrste "pečenjarnica" može se koristiti i komercijalni naziv kao npr. "grill" i sl. 10.Pizzeria - ugostiteljski objekt u kojem se pretežno pripremaju i uslužuju pizze, te uslužuju pića, a mogu se pripremati i usluživati i druga jela od tjestenine i napici. 11.Bistro - ugostiteljski objekt u kojem se pretežno pripremaju i uslužuju jednostavna hladna i topla jela, te uslužuju pića i pripremaju i uslužuju napici. 12.Slastičarnica - ugostiteljski objekt u kojemu se pripremaju i uslužuju slastice (kolači, sladoled i sl.), a mogu se pripremati i usluživati napici, te usluživati bezalkoholna pića. Slastičarnica je i ugostiteljski objekt u kojemu se priprema i uslužuje samo sladoled. Iznimno slastičarnica je i ugostiteljski objekt u kojemu se slastice samo uslužuju gostima, a mogu se pripremati i usluživati napici te usluživati bezalkoholna pića. 13.Objekt brze prehrane (fast food) - ugostiteljski objekt u kojem se pripremaju jednostavna jela koja se pripremaju i uslužuju na jednostavan i brz način, a koriste se za brzu konzumaciju (npr. razne vrste burgera, slane i pržene ribe, pržene lignje, topli i hladni sendviči, salate, prženi krumpir, hot dog i sl.), a mogu se pripremati i usluživati pića i napici te sladoled. (2)Ugostiteljski objekti iz stava 1. ovoga člana mogu vršiti dostavu jela iz svog asortimana. Skupina "Barovi" Član 5. (1)Skupina "Barovi" razvrstava se u vrste ugostiteljskih objekata: 1.Kafana - ugostiteljski objekt u kojem se pretežno pripremaju i uslužuju kahva, ostali napici i slastice, te uslužuju pića, a mogu se pripremati i usluživati hladna i topla jela. Hladna i topla jela mogu se usluživati u dijelu prostorije za usluživanje ili posebnoj prostoriji. 2.Bosanska kafana -je ugostiteljski objekat u kojem se pretežno priprema i uslužuje: kahva-uz koju se posebno servira (šećer u kocki i rahatlokum); napici-topli i hladni (čaj, salep, boza,limunada, smreka, zova i sl. ), te uslužuju bezalkoholna pića, a mogu se pripremati i usluživati razne bosanske poslastice. 3.Ljetna bašta -je sezonski ugostiteljski objekt postavljen na otvorenom prostoru. U ljetnoj bašti se pretežno pripremaju i uslužuju topli i hladni sendviči, naresci i druga jednostavna jela sa roštilja i druge vrste jednostavnih jela, koje se pripremaju pomoću aparata, slastice, te topla i hladna pića i napici. 4.Noćni klub - ugostiteljski objekt u kojem se pretežno uslužuju pića i pripremaju i uslužuju napici, a mogu se pripremati i usluživati jednostavna jela. Noćni klub može biti klupskog tipa. 5.Noćni bar - ugostiteljski objekt u kojem se pretežno uslužuju pića i pripremaju i uslužuju napici, a mogu se pripremati i usluživati jednostavna jela. Noćni bar može biti klupskog tipa. 6.Disco klub - ugostiteljski objekt u kojem se pretežno uslužuju pića i pripremaju i uslužuju napici, a mogu se pripremati i usluživati topli i hladni sendviči i usluživati slastice. Iznimno, umjesto naziva disco klub može se koristiti komercijalni naziv disco bar. 7.Caffe bar - ugostiteljski objekt u kojem se pretežno priprema i uslužuje kafa i drugi napici, uslužuju pića, a mogu se pripremati i usluživati ili samo usluživati topli i hladni sendviči, slastice i voće. Caffe bar može biti klupskog tipa. Iznimno, umjesto naziva vrste "caffe bar" mogu se koristiti komercijalni nazivi npr. "coctail bar", "lounge bar", "coffy bar", "caffe bar - pub", "internet bar" i sl. 8.Pivnica - ugostiteljski objekt u kojem se pretežno uslužuje točeno pivo, a mogu se pripremati i usluživati topla i hladna jela uobičajena za tu vrstu ugostiteljskog objekta, usluživati pića i pripremati i usluživati napici. Iznimno, umjesto naziva vrste "pivnica" može se koristiti komercijalni naziv "pub". 9.Buffet - ugostiteljski objekt u kojem se pretežno uslužuju pića i pripremaju i uslužuju napici i hladna jela, a mogu se pripremati i usluživati i jednostavna topla jela. 10.Krčma - ugostiteljski objekt u kojem se pretežno uslužuju pića, pripremaju i uslužuju napici, te hladna jela, a mogu se pripremati i usluživati topla jela uobičajena za kraj u kojem je ugostiteljski objekt. 11.Konoba - ugostiteljski objekt u kojem se pretežito uslužuju vino i rakija iz kraja u kojem je ugostiteljski objekt, te pripremaju i uslužuju karakteristična jela primorskog kraja, a mogu se usluživati i druga pića i pripremati i usluživati napici. 12.Klet - ugostiteljski objekt u kojemu se pretežito uslužuju vino i rakija iz kraja u kojem je ugostiteljski objekt, te pripremaju i uslužuju karakteristična jela prema običajima kraja, a mogu se usluživati i druga pića. (2)Vrste ugostiteljskih objekata: noćni klub, noćni bar i disco klub su, u smislu ovoga Pravilnika, vrste koje rade noću. (3)Ugostiteljski objekti vrste kafana, pivnica, buf fet, krčma, konoba i klet mogu vršiti dostavu jela iz svog asortimana. Skupina "ca ter ing objekti" Član 6. Skupinu "Ca ter ing objekti" čini vrsta ugostiteljskog objekta: 1.Pripremnica obroka (catering) - ugostiteljski objekt u kojem se pripremaju jela, a mogu se pripremati slastice i napici, koji se dostavljaju ili dostavljaju i uslužuju na drugim mjestima kao što su: prijevozna sredstva, odgovarajuće prostorije za prehranu uposlenika pravnih i fizičkih lica, stanovi i sl., te prostorije i prostori gdje su organizirane svadbe, prijemi, banketi i drugi slični događaji. Skupina "Objekti jednostavnih usluga" Član 7. (1)Skupina "Objekti jednostavnih usluga" razvrstava se u vrste: 1.Objekt jednostavnih usluga u kiosku - ugostiteljski objekt u kojem se mogu pripremati i usluživati jednostavna jela, pića i napici, te usluživati jednostavna jela u konfekcioniranom obliku, pića u originalnom pakovanju, te slastice i sladoled. 2.Objekt jednostavnih brzih usluga - ugostiteljski objekt u kojem se mogu pripremati jednostavna jela koja se pripremaju i uslužuju na jednostavan i brz način, a koriste se za brzu konzumaciju i to: razne vrste burgera, topli i hladni sendviči, prženi krompir i hot dog, a mogu se usluživati bezalkoholna pića i napici, te sladoled u originalnom pakovanju. 3.Objekt jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu (ili priključnom vozilu) - ugostiteljski objekt u kojem se mogu pripremati i usluživati jednostavna jela, pića i napici, usluživati jednostavna jela u konfekcioniranom obliku, pića u originalnom pakovanju, te slastice i sladoled. 4.Objekt jednostavnih usluga u šatoru - ugostiteljski objekt u kojem se mogu pripremati i usluživati jednostavna jela, pića i napici, a mogu se usluživati jela u konfekcioni - ranom obliku i pića u originalnom pakovanju. 5.Objekt jednostavnih usluga na klupi - ugostiteljski objekt u kojem se mogu pripremati i usluživati slijedeća jednostavna jela: topli i hladni sendviči, hrenovke, kobasice, hot dog, kotleti, ćevapčići, ražnjići, prženi krompir, palačinke i slična jela, te jednostavna jela u konfekcioniranom stanju i pića u originalnom pakovanju. 6.Objekt jednostavnih usluga na kolicima (ili sličnim napravama) - ugostiteljski objekt u kojem se mogu pripremati i usluživati slijedeća jednostavna jela: hot dog, hrenovke, kobasice, palačinke i slična jela, te usluživati jednostavna jela u konfekcioniranom obliku. (2)U objektima jednostavnih usluga mogu se pripremati i usluživati vrste i količine jednostavnih jela, pića, napitaka, te sladoleda za čiju pripremu i usluživanje objekt ispunjava propisane minimalne uslove, razmjerno veličini prostora objekta. (3)U objektima jednostavnih usluga usluživanje se u pravilu vrši kroz otvor za usluživanje radi konzumiranja u hodu ili na drugom mjestu. (4)Ugostiteljski objekti iz stava 1. tačke 1., 2. i 3. ovoga člana mogu biti opremljeni samo s visokim stolovima bez stolaca, a ugostiteljski objekti iz stava 1. tačke 5. i 6. ne mogu imati stolove i stolce. (5)U objektima jednostavnih usluga jela i pića uslužuju se s priborom za jednokratnu upotrebu. III. MINIMALNI USLOVI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI UGOSTITELJSKI OBJEKTI Član 8. (1)Ugostiteljski objekti moraju ispunjavati minimalne uslove i to: minimalne uslove za vrstu ugostiteljskog objekta i opće minimalne uslove, u skladu sa ovim Pravilnikom. (2)Iznimno od stava 1. ovoga člana, ugostiteljski objekti iz skupina: "Restorani", "Barovi" i "Ca ter ing objekti" te objekt jednostavnih brzih usluga iz skupine "Objekti jednostavnih usluga" ukoliko je u zgradi, mogu odgovarajuće odstupiti od minimalnih uslova, ako su smješteni u zgradi koja je registrovana kao historijsko-kulturni objekt ili u objektu od posebne ambijentalne vrijednosti odnosno u zaštićenoj spomeničkoj cjelini, uz prethodno pribavljene dozvole u skladu sa propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 1. MINIMALNI USLOVI ZA VRSTU UGOSTITELJSKOG OBJEKTA 1.1. Skupina "Restorani" Restoran Član 9. (1)Restoran mora imati restoran ili prostoriju za usluživanje s namještajem prikladnim za duži boravak gostiju s mogućnošću korištenja visokih stolaca za malu djecu, kuhinju, točionik, te priručni prostor za čuvanje hrane i pića. (2)Restoran kapaciteta većeg od 100 konzumnih mjesta mora imati konobarsku pripremnicu (of fice). Restoran sa samoposluživanjem gostiju ne mora imati konobarsku pripremnicu. Sa lon za posebne prilike Član 10 (1)Sa lon za posebne prilike je ugostiteljski objekt u kome se pretežno pripremaju za usluživanje već pripremljena jela,slastice i pića zvanica, a može se vršiti priprema i usluživanje jela i pića vlasnika. (2)Sa lon za posebne prilike mora imati muziku koja se izvodi na odgovarajućim uređajima, prostor za izvođenje žive muzike i prostor za ples. (3)Sa lon za posebne prilike, u pogledu prostorija, mora imati: prostoriju za usluživanje gostiju i ples površine najmanje 150 m 2 , od čega je najmanje 20% predviđeno za ples, a ostali dio predviđen za usluživanje gostiju, točionik u prostoru za usluživanje ili u posebnom prostoru, prostor za prijem i čuvanje pića i namirnica, prostor za pripremu za usluživanje gotovih jela i slastica, prostor za prijem i boravak mladenaca, te garderobu za goste. (4)Prostor za usluživanje mora biti opremljen ugostiteljskim namještajem prikladnim za duži boravak gostiju. Prostor za usluživanje mora imati, u skladu sa propisima, odgovarajuću izolaciju od buke prema okolišu. (5)Prostor za pripremu za usluživanje gotovih jela mora biti opremljen odgovarajućim vitrinama i uređajima za higijensko čuvanje toplih i hladnih jela, slastica i svježih namirnica. (6)Prostor za pripremu gotovih jela mora imati odgovarajuću kuhinjsku opremu ako se u istom vrši proizvodnja hrane. (7)Točionik mora imati prostor za držanje pića i napita ka, odgovarajuće rashladne uređaje i caffe aparat. (8)Sa lon za posebne prilike mora osigurati u neposrednoj blizini objekta park ing prostor za odgovarajući broj vozila srazmjerno broju stolova u salonu. Gostionica Član 11. (1)Gostionica mora imati restoran ili prostoriju za usluživanje s namještajem prikladnim za duži boravak gostiju, kuhinju, točionik i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. (2)Gostionica u kojoj se pružaju usluge smještaja mora ispod naziva "gostionica" imati i dodatak "s pružanjem usluga smještaja" (3)Sobe iz člana 4. stava 3. ovoga Pravilnika moraju na odgovarajući način ispunjavati minimalne uslove za vrstu ugostiteljskog objekta "Soba za iznajmljivanje" iz skupine "Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj", u skladu sa posebnom propisima. Zdravljak Član 12. Zdravljak mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik, rashladnu vitrinu za slastice ako ih uslužuje, kuhinju ili prostor za pripremanje jela i slastica s odgovarajućim termičkim blokom, te priručni prostor za čuvanje hrane i bezalkoholnih pića. Zalogajnica Član 13. Zalogajnica mora imati prostoriju za usluživanje ili za samoposluživanje gostiju i u toj prostoriji prostor za pripremanje jela, točionik u kojemu se mogu pripremati jela, konzumni pult i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. Ćevabdžinica Član 14. Ćevabdžinica mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik koji mora biti u toj prostoriji, prostor za pripremanje jela i priručni prostor za čuvanje namirnica i bezalkoholnih pića. Aščinica Član 15. Aščinica mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik, prostor za pripremanje jela i priručni prostor za čuvanje namirnica i bezalkoholnih pića. Buregdžinica Član 16. Buregdžinica mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik, prostor za pripremanje jela i priručni prostor za čuvanje namirnica i bezalkoholnih pića. Pečenjarnica Član 17. (1)Pečenjarnica mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, prostor za pripremanje jela i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. (2)Iznimno od stava 1. ovoga člana pečenjarnica ne mora imati prostoriju za usluživanje gostiju ako se usluživanje vrši radi konzumacije izvan ugostiteljskog objekta tj. na drugom mjestu ili u hodu. (3)Ako pečenjarnica ima prostoriju za usluživanje do 15 m 2 ne mora imati zahod, osim ukoliko ima prostor za usluživanje na otvorenom s niskom stolovima i namještajem za sjedenje. (4)Pečenjarnica može biti i u kiosku. Piz ze ria Član 18. Piz ze ria mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik, prostor za pripremanje jela i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. Bis tro Član 19. Bis tro mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik, prostor za pripremanje jela i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. Slastičar nica Član 20. (1)Slastičar nica mora imati prostoriju za usluživanje, s niskim stolovima i namještajem za sjedenje (stolicama ili klupama) ili zasebnim pultovima ili s visokim stolovima sa ili bez visokih barskih stolica, točionik s rashladnim vitrinama za slastice odnosno sladoled, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, te kuhinju ili prostor za pripremanje slastica s odgovarajućim termičkim blokom. (2)Ukoliko su prostorije za pripremanje slastica lokacijski odvojene od prostorija u kojima se gosti uslužuju trans port slastica mora se vršiti uz ispunjavanje propisanih uslova o higijeni hrane. (3)(Iznimno od stava 1 ovoga člana slastičar nica ne mora imati prostoriju za usluživanje ako se usluživanje vrši unutar ugostiteljskog objekta ili preko pulta gostu izvan objekta, radi konzumacije izvan ugostiteljskog objekta tj. na drugom mjestu ili u hodu. (4)Ako slastičar nica ima prostoriju za usluživanje do 15 m 2 ne mora imati zahod, osim ukoliko ima prostor za usluživanje na otvorenom s niskom stolovima i namještaj za sjedenje. (5)Slastičar nica može biti i u kiosku. Objekt brze prehrane Član 21. (1)Objekt brze prehrane mora imati prostoriju za usluživanje, s niskim stolovima i namještajem za sjedenje (stolcima ili klupama) ili zasebnim pultovima ili s visokim stolovima sa ili bez visokih barskih stolica, prostor za pripremanje jela, točionik, te priručni prostor za čuvanje hrane i pića. (2)Iznimno od stavka 1. ovoga člana objekt brze prehrane ne mora imati prostoriju za usluživanje ako se usluživanje vrši unutar ugostiteljskog objekta ili preko pulta gostu izvan objekta, radi konzumacije izvan ugostiteljskog objekta tj. na drugom mjestu ili u hodu. (3)U objektu brze prehrane gosti se u pravilu uslužuju na jednostavan način - samoposluživanjem. (4)Objekt brze prehrane može biti i u kiosku. 1.2. Skupina "Barovi" Kafana Član 22. Kafana mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, kuhinju ili ukoliko priprema samo slastice, hladna i topla jednostavna jela prostor za pripremanje jela, točionik s izložbenom rashladnom vitrinom za slastice i hladna jela ako se uslužuju, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, te namještaj prilagođen dužem boravku gostiju. Bosanska kafana Član 23. Bosanska kafana mora imati najmanje jednu prostoriju za usluživanje gostiju i u toj, ili izdvojenoj prostoriji obavljati pripremu kafe i napitaka. Prostorija ili prostor gdje se vrši priprema kafe i napitaka pored propisanih minimalnih uslova uređaja i opreme, mora imati i odgovarajući rashladni uređaj (hladnjak ili rashladna vitrina), ako se u objektu uslužuju poslastice Ljetna bašta Član 24. Ljetna bašta mora imati prostor za usluživanje koji je najmanje 50% natkriven tendom, sa odgovarajućim ugostitelj - skim namještajem za duži boravak gostiju. Ljetna bašta mora da ima prostor za pripremu hrane, točionik ispod natkrivenog prostora sa odgovarajućim rashladnim uređajima i prostorom za ostavu pića i namirnica. Ljetna bašta mora obezbijediti, ovisno od veličine, najmanje jedan zahod za goste, kao privremeni vlastiti objekt ili u nekom stalnom objektu udaljenom najviše 30 m od ljetne bašte. Ljetna bašta se može postaviti na otvorenom prostoru uz suglasnost nadležnog općinskog organa za urbanizam i prostorno uređenje. Noćni klub Član 25. (1)Noćni klub ima živu muziku, a u njemu se mogu izvoditi i artistički i slični zabavni programi. (2)Noćni klub mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, a ukoliko se pripremaju i uslužuju jednostavna jela mora imati prostor za pripremanje jela u sklopu točionika i izložbenu rashladnu vitrinu, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, prostor za ples u skladu sa kapacitetom ugostiteljskog objekta, garderobu za goste, garderobu za izvođače programa s umivaonikom i tuš-kupaonicom ako se u klubu izvode artistički i slični zabavni programi, te namještaj prilagođen dužem boravku gostiju. (3)Noćni klub mora imati površinu najmanje 100 m. Noćni bar Član 26. (1)Noćni bar ima animir muziku, koja se može izvoditi i u živo. (2)Noćni bar mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, a ukoliko se pripremaju i uslužuju jednostavna jela mora imati prostor za pripremanje jela u sklopu točionika i izložbenu rashladnu vitrinu, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, garderobu za goste, te namještaj prilagođen dužem boravku gostiju. (3)Noćni bar mora imati površinu najmanje 100 m. Disco klub Član 27. (1)Disco klub mora imati muziku koja se izvodi odgovarajućim uređajima, a može povremeno imati i živu muziku. (2)Disco klub mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, a ukoliko se pripremaju i uslužuju sendviči mora imati prostor za pripremanje jela u sklopu točionika i izložbenu rashladnu vitrinu odnosno rashladnu vitrinu ako se uslužuju samo slastice, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, garderobu za goste, prostor za ples, te namještaj prilagođen dužem boravku gostiju. (3)Disco klub mora imati površinu najmanje 100 m. (4)Izvan naseljenog područja naselja disco klub može biti i na otvorenom prostoru, uz na odgovarajući način ispunjavanje uslova iz stava 2. ovoga člana i ispunjavanje uslove zaštite od buke u skladu sa posebnim propisom. Caffe bar Član 28. Caffe bar mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, prostor za pripremanje i usluživanje sendviča i usluživanje slastica koji može biti u sklopu točionika ukoliko se takve usluge pružaju u ugostiteljskom objektu, prostor za pripremanje slastica ako se slastice pripremaju u tom ugostiteljskom objektu, izložbenom rashladnom vitrinom za slastice ako se slastice uslužuju, te priručni prostor za čuvanje hrane i pića koji može biti u sklopu točionika. Pivnica Član 29. Pivnica mora imati prostoriju za usluživanje gostiju, točionik s uređajem za točenje piva na krigle, prostor za pripremanje jela ako se jela pripremaju i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. Buf fet Član 30. Buf fet mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, prostor za pripremanje jela ako se jela pripremaju i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. Krčma Član 31. Krčma mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, prostor za pripremanje jela ako se jela pripremaju i priručni prostor za čuvanje hrane i pića. Konoba Član 32. (1)Konoba mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom, prostor za pripremanje jela, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, te namještaj uobičajen za primorski kraj. (2)U konobi se jela mogu pripremati i na ognjištu. Klet Član 33. (1)Klet mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točioni kom, prostor za pripremanje jela ukoliko se jela pripremaju u ugosti - teljskom objektu, te priručni prostor za čuvanje hrane i pića te izvorni namještaj iz kraja u kojem se ugostiteljski objekt nalazi. (2)U kleti se jela mogu pripremati i na ognjištu. 1.3. Skupina "Ca ter ing objekti" Pripremnica obroka (ca ter ing) Član 34. Pripremnica obroka (ca ter ing) mora imati kuhinju i prostoriju za čuvanje hrane i pića, opremu potrebnu za dostavu i posluživanje jela i pića na mjestu dostave te odgovarajuća vlastita dostavna vozila koja udovoljavaju propisima o higijeni hrane, te osoblje za posluživanje na mjestu dostave. 1.4. Skupina "Objekti jednostavnih usluga" Objekt jednostavnih usluga u kiosku Član 35. (1)Objekt jednostavnih usluga u kiosku mora imati točionik, prostor za pripremanje jela u točioniku, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, dovoljan broj koševa za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje, a može imati i prostoriju za usluživanje s točionikom sa ili bez visokih stolova bez stolaca. (2)Iznimno od stava 1. ovoga člana objekt jednostavnih usluga u kiosku ne mora imati prostor za pripremanje jela u točioniku ukoliko samo priprema i uslužuju pića i napitke. (3)Objekt jednostavnih usluga u kiosku koji nema prostor za usluživanje mora imati nadstrešnicu i otvor za usluživanje sa rubnom daskom. (4)Pod uslovima za pružanje usluga u kiosku mogu se pružati usluge i iz kontejnera. Objekt jednostavnih brzih usluga Član 36. Objekt jednostavnih brzih usluga mora imati točionik, prostor za pripremanje jela u točioniku, te priručni prostor za čuvanje hrane i pića, a može imati i prostoriju za usluživanje s točionikom sa ili bez visokih stolova bez stolica. Objekt jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu (ili priključnom vozilu) Član 37. (1)Nepokretno vozilo (ili priključno vozilo) u smislu ovoga Pravilnika se smatra vozilo (ili priključno vozilo) koje je zaustavljeno (stoji) na mjestu u svrhu pružanja ugostiteljskih usluga, koje je registrovano i u voznom stanju. (2)(2)Objekt jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu mora imati točionik, prostor za pripremanje jela u točioniku, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, spremnik s dovoljno zdravstveno ispravne vode za piće, te dovoljan broj koševa za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje, a može imati i prostoriju za usluživanje s točionikom sa ili bez visokih stolova bez stolaca. Objekt jednostavnih usluga u šatoru Član 38. (1)Objekt jednostavnih usluga u šatoru mora u dijelu šatora imati prostor za usluživanje, točionik, prostor za pripremanje jela u točioniku, priručni prostor za čuvanje namirnica i pića, spremnik s dovoljno zdravstveno ispravne vode za piće, te dovoljan broj koševa za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje. (2)Šator treba biti od vodonepropusnog materijala, stabilan i prostran, te mora imati dovoljan broj stabilnih stolova, klupa za sjedenje ili stolica. Objekt jednostavnih usluga na klupi Član 39. Objekt jednostavnih usluga na klupi mora imati radnu površinu od nehrđajućeg materijala koji se lako čisti i pere, veličine dovoljne za pripremu vrsta i količina jela i pića koja se uslužuju, odgovarajući termički blok i odgovarajući rashladni uređaj, spremnik s dovoljno zdravstveno ispravne vode za piće, dovoljan broj koševa za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje, te mora biti natkriven nadstrešnicom od lakog materijala. Objekt jednostavnih usluga na kolicima (ili sličnim napravama) Član 40. Objekt jednostavnih usluga na kolicima mora imati radnu površinu od nehrđajućeg materijala koji se lako čisti i pere veličine dovoljne za vrste i količinu jela koja se uslužuju, odgovarajući termički blok i odgovarajući rashladni uređaj, spremnik s dovoljno zdravstveno ispravne vode za piće, te koš za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje. 2. OPĆI MINIMALNI USLOVI Član 41. (1)Minimalni uslovi primjenjuju se na sve vrste ugostiteljskih objekata. (2)Iznimno od stava 1. ovoga člana, ugostiteljski objekti iz skupina: "Restorani", "Barovi" i "Ca ter ing objekti" te objekt jednostavnih brzih usluga iz skupine "Objekti jednostavnih usluga" ukoliko je u zgradi, mogu odgovarajuće odstupiti od minimalnih uslova, ako su smješteni u zgradi koja je registrovana kao historijsko-kulturni objekt ili u objektu od posebne ambijentalne vrijednosti odnosno u zaštićenoj spomeničkoj cjelini, uz prethodno pribavljene dozvole u skladu sa propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Opći minimalni uvjeti uređenja i opremljenosti Član 42. Ugostiteljski objekti moraju biti uređeni i opremljeni, te imati odgovarajuće osoblje, tako da omogućuju racionalno korištenje prostora, nesmetano i sigurno kretanje i boravak gostiju i zaposlenog osoblja, nesmetan prijenos stvari, odgovarajuće čuvanje robe, hrane i pića, zaštitu zdravlja gostiju i zaposlenog osoblja, te stručno usluživanje gostiju. Označavanje ugostiteljskog objekta Član 43. (1)Na ulazu u ugostiteljski objekt mora biti vidno istaknut natpis s oznakom vrste ugostiteljskog objekta, nazivom pod kojim posluje ugostiteljski objekt i firmom ugostitelja, prema rješenju nadležnog organa uprave. (2)Iznimno, na ugostiteljske objekte iz skupine "Objekti jednostavnih usluga" na odgovarajući se način primjenjuje odredba stava 1. ovoga člana. Ispravnost i funkcionalnost uređaja i opreme Član 44. Uređaji i oprema moraju biti stalno u ispravnom i funkcionalnom stanju. Zaštita od buke Član 45. U ugostiteljskom objektu moraju biti provedene mjere za zaštitu od buke u skladu sa posebnim propisima. Snabdijevanje vodom i zbrinjavanje otpadnih tvari Član 46. (1)Ugostiteljski objekt mora stalno raspolagati dovoljnim količinama zdravstveno ispravne vode za piće koja se osigurava priključkom objekta na javni vodovodni sistem, a gdje te mogućnosti nema na drugi način u skladu sa posebnim propisima. (2)Odvodnja otpadnih voda iz objekta mora se osigurati priključkom na javnu kanalizacijsku mrežu, a gdje te mogućnosti nema na drugi način u skladu sa posebnim propisima. (3)Komunalni otpad mora se redovito odlagati u odgovarajuće zatvorene posude za otpatke, te se u skladu sa posebnim propisima redovno odstranjivati iz ugostiteljskog objekta. (4)Iznimno od stava 1. ovoga člana ugostiteljski objekt na plovnom ili plutajućem objektu, objekt jednostavnih usluga u nepokretnom, priključnom vozilu, pod šatorom, na klupi, na kolicima i sličnim napravama mora imati spremnik za vodu s dovoljnom količinom zdravstveno ispravne vode za piće. Snabdijevanje električnom energijom Član 47. (1)Ugostiteljski objekt mora biti priključen na javnu električnu mrežu ili na drugi odgovarajući način biti snabdjeven električnom energijom. (2)Električno osvjetljenje mora biti obezbjeđeno u svim prostorijama ugostiteljskog objekta. (3)U ugostiteljskom objektu noću moraju biti osvijetljene, potpuno ili orijentacijskim svjetlom, sve prostorije i prostori gdje se kreću i borave gosti. Telefonski priključak Član 48. (1)Ugostiteljski objekt smješten u zgradi mora imati osiguranu telefonsku vezu. (2)Ugostiteljski objekt vrste restoran mora imati osiguran najmanje jedan telefonski aparat (fiksni ili mobilni) za potrebe gostiju. Grijanje prostorija Član 49. (1)U svim zajedničkim prostorijama ugostiteljskog objekta u kojima borave gosti, mora biti osiguran odgovarajući način grijanja prostorija do tem per a ture od najmanje 18,5°C, uz mogućnost prozračivanja. (2)Ugostiteljski objekt koji posluje samo ljeti ne mora imati osigurano grijanje prostorija. Unutrašnje visine prostorija Član 50. (1)U ugostiteljskom objektu visina od poda do stropa (dalje u tekstu: unutrašnja visina) u prostorijama za boravak, restoranu, prostorijama za usluživanje gostiju, mora iznositi najmanje 2,80 m. (2)Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana, unutrašnja visina u prostorijama za boravak, restoran i usluživanje gostiju u ugostiteljskim objektima vrste noćni klub, noćni bar i disco klub može iznositi najmanje 2,60 m, a u ostalim vrstama ugostiteljskih objekata najmanje 2,50 m, ako je u ugostiteljskom objektu ili tim prostorijama objekta ugrađen klima-uređaj koji omogućuje izmjenu zraka. (3)U prostorijama ugostiteljskog objekta s koso izvedenim stropom ili stropom različitih razina, prosječna unutarnja visina mora biti u skladu sa odredbama stava 1. ovoga člana. Zaštita od prašine Član 51. Oprema i pribor za pripremu i usluživanje jela i pića moraju u vrijeme kada nisu u uporabi biti zaštićeni od prašine. Zahod Član 52. (1)Ugostiteljski objekt mora imati uređen i opremljen zahod za žene i zahod za muškarce, i to: 1.zahod za žene koji se sastoji od prostorije u kojoj je zahodska školjka (zahodska kabina) i pred prostorije u kojoj je umivaonik, 2.zahod za muškarce koji se sastoji od prostorije u kojoj je zahodska školjka (zahodska kabina) i pred prostorije u kojoj je umivaonik i pisoar koji je od zahodske kabine i umivaonika dijelom odvojen odgovarajućom vizualnom pregradom. (2)Iznimno od stava 1. ovoga člana, u postojećem ugostitelj skom objektu u kojem je površina za usluživanje do 50 m, osim u vrstama restoran, gostionica, bis tro, kafana, noćni klub, noćni bar, disco klub, disco bar i pivnica, zahod se može sastojati od jedne zahodske kabine, pred prostora s umivaonikom, te pisoara koji je od zahodske kabine i umivaonika dijelom odvojen odgovarajućom vizualnom pregradom. (3)U zahodima mora biti besprijekoran red i čistoća, prostorije se moraju redovito dezinficirati te se mora osigurati prirodna i/ili umjetna ventilacija koja omogućuje izmjenu zraka. (4)Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana ugostiteljski objekti koji su smješteni na plaži, u zračnoj luci, željezničkom i autobusnom kolodvoru, poslovnom centru, tržnici i sl. ili se nalaze u nepokretnom ili priključnom vozilu ne moraju imati zahod, ako je u neposrednoj blizini takvog ugostiteljskog objekta osigurano korištenje javnog zahoda. (5)Iznimno od stava 1. ovoga člana ugostiteljski objekti smješteni na plovnom objektu kojim se obavlja prijevoz putnika i u željezničkom vagonu ne mora imati zahod ukoliko je osigurano korištenje zahoda na tom plovnom objektu odnosno u vozu. (6)Iznimno od stava 1. ovoga člana zahod ne moraju imati ugostiteljski objekti iz vrste objekt brze prehrane i ugostiteljski objekti iz skupine "Objekti jednostavnih usluga", koji imaju prostoriju za usluživanje do 15 m 2 , a nemaju prostor za usluživanje na otvorenom s niskom stolovima i namještajem za sjedenje. Član 53. Broj zahodskih kabina i pisoara, mora biti razmjeran broju konzumnih mjesta u restoranu i/ili prostoriji za usluživanje (sjedećih i stajaćih) i to: –do 80 mjesta, jedna zahodska kabina u zahodu za žene, te jedna zahodska kabina u zahodu za muškarce i jednim pisoar u zahodu za muškarce, –do 160 mjesta, dvije zahodske kabine u zahodu za žene i jedna zahodska kabina u zahodu za muškarce, s pred prostorom u kojoj su dva pisoara, –do 550 mjesta, tri zahodske kabine u zahodu za žene i dvije zahodske kabine u zahodu za muškarce, s prostorijom u kojoj su tri pisoara, –više od 550 mjesta, četiri zahodske kabine u zahodu za žene i tri zahodske kabine u zahodu za muškarce, s prostorijom u kojoj su četiri pisoara. Član 54. (1)Na ulazu u zahod moraju biti istaknute oznake kojima se uobičajeno označavaju zahod za žene i zahod za muškarce. (2)Svi zahodi moraju imati visoku zahodsku školjku (školjku sa sjedalom) na ispiranje tekućom vodom. (3)Pisoar u zahodu za muškarce mora biti zidna školjka s ispiranjem tekućom vodom, te treba biti postavljen ili ograđen tako da se ne vidi izvan prostorije u kojoj se nalazi. Član 55. (1)U pred prostoriji zahoda mora biti umivaonik s tekućom toplom i hladnom vodom. (2)Broj umivaonika iz stava 1. ovog člana mora biti razmjeran broju konzumnih mjesta u restoranu i/ili prostoriji za usluživanje (sjedećih i stajaćih) i to: –do 160 mjesta - jedan umivaonik u svakoj pred prostoriji (posebno za žene i posebno za muškarce), –do 350 mjesta - dva umivaonika u svakoj pred prostoriji (posebno za žene i posebno za muškarce), –od 350 mjesta na više - tri umivaonika u svakoj pred prostoriji (posebno za žene i posebno za muškarce). (3)Iznimno od odredbe stava 2. ovoga člana, u postojećim ugosti - teljskim objektima može se u zahod za žene i zahod za muškar - ce ulaziti kroz zajedničku prostoriju. Tada se u toj zajedničkoj prostoriji mogu nalaziti umivaonici. Broj umivaonika mora biti razmjeran broju konzumnih mjesta u blagovaonici i/ili prostoriji za usluživanje (sjedećih i stajaćih) i to: –do 80 mjesta dva umivaonika, –do 170 mjesta tri umivaonika, –do 350 mjesta četiri umivaonika, –do 350 na više pet umivaonika. Član 56. (1)Podovi u zahodu ne smiju biti klizavi, moraju biti od vodonepropusnog materijala koji se lako čisti i održava. (2)Zidovi u zahodu moraju, do visine 1,60 m od poda, biti obloženi vodonepropusnim materijalom koji se lako se čisti i održava (keramičke i kamene pločice i razne vrste plastičnih i drugih obloga, ali ne i vodonepropusnom bojom oličen zid). (3)Prozori zahoda moraju biti od neprozirnog stakla ili s mogućnošću zaštite od pogleda izvana. Vrata ne smiju biti ostakljena. (4)U zahodskoj kabini mora biti: kuka za vješanje odjeće, naprava za zaključavanje vrata, a u zahodu za žene mora biti i koš za otpatke s poklopcem i polica za odlaganje torbice. (5)U zahodskoj kabini stalno mora biti toaletni papir, četka za čišćenje zahodske školjke i sredstvo za osvježavanje prostora. Član 57. (1)Zahod, u pravilu, mora biti pod zajedničkim krovom s ugostiteljskim objektom i mora se nalaziti u neposrednoj blizini prostorije ili prostora za usluživanje gostiju. (2)U slučaju kada se zahod nalazi izvan zgrade ugostiteljskog objekta, pristup mora biti betoniran ili popločen, noću osvijetljen i zaštićen od vremenskih oborina. Kuhinja Član 58. (1)Kuhinja u ugostiteljskom objektu prostorom, uređenjem, opremom i uređajima mora odgovarati potrebama ponude, odnosno asortimana jela, napitaka, pića i slastica, i broju konzumnih mjesta. (2)Kuhinja mora imati: –odgovarajuće uređaje za termičku obradu hrane, pića i napitaka, –odgovarajuće radne površine, prostore i uređaje za pripremu (čišćenje i obradu) hrane zasebno za ribu, meso, povrće i voće, ovisno o ponudi jela, koji se mogu nalaziti i u neposrednoj blizini kuhinje, –rashladne uređaje odgovarajućeg kapaciteta s pokazivačem tem per a ture u kojima se omogućava odvojeno čuvanje različitih vrsta hrane, koji se mogu nalaziti i u neposrednoj blizini kuhinje, –kuhinjsko posuđe odgovarajuće namjene i kvalitete, –odvojene prostore sa sudoperima za pranje crnog i bijelog posuđa, s tekućom toplom i hladnom vodom. Sudoper za pranje bijelog posuđa mora imati trodijelno, a za pranje crnog posuđa dvodijelno korito. Ako se pranje posuđa obavlja strojno dostatni su jednodijelni sudoperi za svaku od navedenih vrsta posuđa. –odvojene manipulativne putove crnog i bijelog posuđa, –uređaje za odvod dima, pare i mirisa koji omogućavaju da se u ostalim prostorijama i prostorima ugostiteljskog objekta ne šire imisije (napa s mehaničkim odsisom), –prirodno ili mehaničko prozračivanje ili klima-uređaj s mogućnošću izmjene zraka, –pisana upozorenja o zabrani konzumiranja hrane i pušenja, izložena na vidljivom mjestu, –vatrootpornu tkaninu za gašenje požara, –koš za otpatke pokraj svake radne površine s poklopcem za nožno otvaranje, –kutiju za prvu pomoć na vidnom i lako dostupnom mjestu. (3)Sve radne površine u kuhinji moraju imati gornju plohu od materijala koji se lako čisti, a površine koje su u dodiru s vodom moraju biti od nehrđajućeg materijala. (4)Za potrebe osoblja u kuhinji mora biti poseban umivaonik s tekućom hladnom i toplom vodom, tekući sapun, papirnati ručnici ili aparat za sušenje ruku. (5)U kuhinji mora biti besprijekoran red i čistoća, otpaci se moraju redovito odstranjivati. (6)Pod u kuhinji mora biti od vodonepropusnog i neklizajućeg materijala koji se lako čisti i održava. U podu moraju biti izljevi sa sifonom i zaštitnom rešetkom. (7)Unutarnja visina u kuhinji mora iznositi najmanje 2,80 m, a ukoliko je ugrađen klima-uređaj koji ima mogućnost izmjene zraka unutrašnja visina kuhinje može iznositi najmanje 2,50 m. (8)Zidovi kuhinje i prostora za pripremanje i obradu hrane i pranje posuđa, do visine l,80m od poda, moraju biti obloženi vodonepropusnim materijalom koji se lako čisti i održava (keramičke i kamene pločice i razne vrste plastičnih i drugih obloga, ali ne i vodonepropusnom bojom oličen zid). (9)Prozori i otvori u kuhinji moraju biti zaštićeni od ulaska insekata. Prostor za pripremanje jela Član 59. (1)Ugostiteljski objekt koji nema kuhinju, a goste uslužuje toplim jelima, mora imati prostor za pripremanje jela. (2)Prostor za pripremanje jela mora imati: –odgovarajući termički blok, –radnu površinu za pripremu (čišćenje i obradu) hrane zasebno za ribu, meso, povrće i voće, ovisno o ponudi jela, –dvodijelni sudoper za pranje posuđa, s tekućom toplom i hladnom vodom. Ako se pranje posuđa obavlja strojno dostatan je jednodijelni sudoper za pranje posuđa s toplom i hladnom vodom, –kuhinjsko posuđe odgovarajuće namjene i kvalitete, –odvod dima, pare i mirisa dovoljnog kapaciteta ozračivanja (napa s mehaničkim odsisom) izveden iznad termičkog bloka, –prirodno ili mehaničko prozračivanje ili klima-uređaj s mogućnošću izmjene zraka, –pisana upozorenja o zabrani konzumiranja hrane i pušenja, izložena na vidljivom mjestu, –vatrootpornu tkaninu za gašenje požara, –koš za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje kod svake radne površine, –kutiju za prvu pomoć na vidnom i lako dostupnom mjestu. (3)Za potrebe osoblja u prostoru za pripremanje jela mora biti poseban umivaonik s tekućom hladnom i toplom vodom, tekući sapun, papirnati ručnici ili aparat za sušenje ruku. (4)Radne površine moraju imati gornju plohu od materijala koji se lako čisti, a površine koje su u dodiru s vodom moraju biti od nehrđajućeg materijala. (5)U prostoru za pripremu jela mora biti besprijekoran red i čistoća, otpaci se moraju redovito odstranjivati. (6)Pod u prostoru za pripremanje jela mora biti od vodonepropusnog i neklizajućeg materijala koji lako se čisti i održava. U podu moraju biti izljevi sa sifonom i zaštitnom rešetkom. (7)Unutrašnja visina u prostoru za pripremu jela mora iznositi najmanje 2,80 m, a ukoliko je ugrađen klima-uređaj koji ima mogućnost izmjene zraka unutrašnja visina u prostoru za pripremanje jela može iznositi najmanje 2,50 m. (8)Zidovi prostora za pripremanje i obradu hrane i pranje posuđa, do visine l,80 m od poda, moraju biti obloženi vodonepropusnim materijalom koji se lako čisti i održava (keramičke i kamene pločice i razne vrste plastičnih i drugih obloga, ali ne i vodonepropusnom bojom oličen zid). (9)Na prostor za pripremanje slastica na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga članka. Prostorije i prostori za usluživanje gostiju Član 60. (1)U ugostiteljskom objektu usluživanje gostiju jelom, napicima i pićem obavlja se u blagovaonici, prostoriji za usluživanje i prostoru za usluživanje na otvorenom. (2)Blagovaonica je prostorija koja služi samo za blagovanje, a opremljena je namještajem prikladnim za blagovanje. (3)Prostorija za usluživanje je prostorija u kojoj se uslužuju gosti, a u dijelu te prostorije mogu se naočigled gostiju pripremati napici, hladna i topla jela. (4)Prostorija za usluživanje mora imati namještaj prikladan za duži ili kraći boravak gostiju, može imati točionik sa šankom, te prostor za pripremanje jela. (5)Ako se u prostoriji za usluživanje obavlja pripremanje jela prostor za pripremanje mora biti opremljen opremom u skladu sa složenosti pripremanja jela. U prostoriji za usluživanje ne može se obavljati čišćenje i obrada namirnica. (6)Prostor za usluživanje na otvorenom je dio prostora vrta, terase i sl. ili javna površina kojom upravlja jedinica lokalne samouprave, u kojem se uslužuju gosti, a u jednom dijelu tog prostora, mogu se naočigled gostiju pripremati napici, hladna i topla jela. Na prostor za usluživanje na otvorenom odgovarajuće se primjenjuju odredbe stava 4. i 5. ovoga člana. (7)Iznimno od stava 3. ovoga člana, u ugostiteljskim objektima koji posluju sezonski ili povremeno (na plaži, kupalištu, na mjestima prigodnih priredbi, na sajmovima, izletištima i sl.), a nemaju prostoriju za usluživanje, prostorijom za usluživanje smatra se i natkriven prostor na otvorenom. Član 61. (1)Restoran mora biti dovoljno prostran i imati potreban broj stolova i stolaca. (2)Prostorija za usluživanje gostiju i prostor za usluživanje na otvorenom, moraju biti dovoljno prostrani i imati potreban broj stolova (niskih ili visokih), stolaca (niskih ili visokih) ili klupa ili konzumnih pultova, ovisno o vrsti ugostiteljskog objekta. (3)Restoran i prostorija za usluživanje gostiju mora imati dobro prozračivanje i osvjetljenje. (4)Restoran i prostorija za usluživanje gostiju moraju imati dovoljan broj vješalica za odlaganje težih odjevnih predmeta gostiju prema broju konzumnih mjesta. Garderoba smještena izvan tih prostorija mora biti odgovarajuće čuvana ili u njoj istaknuta obavijest gostima da se stvari odložene u garderobi ne čuvaju. (5)Odredba stava 4. ovoga člana ne primjenjuje se na prostor za usluživanje na otvorenom. (6)Pod u blagovaonici i prostoriji za usluživanje gostiju mora biti od neklizajućeg materijala koji se lako se čisti i održava. Član 62. (1)Stol na kojem se uslužuju gosti mora imati površinu koja se lako čisti i dezinficira, a ako se uslužuju jela stol mora biti prekriven neoštećenim, čistim stolnjakom ili podloškom za posluživanje ispred svakog konzumnog mjesta. (2)Kada se uslužuju jela na stolu mora biti papirnati ili platneni ubrus. Papirnati ubrus mora biti od upijajućeg materijala. (3)Pribor za jelo (žlice, noževi, vilice i dr.) moraju biti od nehrđajućeg materijala. Prostorija i priručni prostor za čuvanje hrane i pića Član 63. (1)U ugostiteljskom objektu prostorija za čuvanje hrane i pića mora biti odvojena od kuhinje ili prostora za pripremanje jela, dovoljno zračna i mora biti opremljena odgovarajućim ormarima s pretincima ili policama za smještaj hrane i pića. (2)Prostorija iz stavka 1. ovoga člana za čuvanje i održavanje lako pokvarljive hrane i pića mora biti opremljena rashlad - nim komorama ili hladnjacima odgovarajućeg kapaciteta, kojima se omogućava odvojeno čuvanje različitih vrsta hrane (meso, riba, povrće i voće, mliječni proizvodi i dr.). (3)Prozori prostorije za čuvanje hrane i pića moraju biti zaštićeni od mogućnosti ulaska insekata. (4)Priručni prostor za čuvanje hrane i pića smješten je neposredno uz prostoriju za pripremanje jela i napitaka ili prostoriju za usluživanje gostiju, a može biti odvojen prostor u tim prostorijama. Na priručni prostor za čuvanje hrane i pića odgovarajuće se primjenjuju odredbe stava 1., 2. i 3. ovoga člana. (5)Na priručni prostor za čuvanje hrane i pića odnosno odgovarajući rashladni uređaj u ugostiteljskim objektima iz skupine "Objekti jednostavnih usluga" na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stava 4. ovoga člana. Točionik Član 64. (1)Ugostiteljski objekt u kojem se uslužuju pića i napici mora imati točionik odgovarajuće površine. (2)Točionikom se smatra uređen i opremljen prostor u kojem se pripremaju, izdaju ili uslužuju napici i izdaju ili uslužuju pića, a mogu se pripremati, izdavati ili usluživati i hladna i topla jednostavna jela i slastice. (3)Točionik je funkcionalna cjelina u zasebnoj prostoriji ili prostoru u neposrednoj blizini restorana, prostorije ili prostora za usluživanje gostiju na otvorenom. Točionik može biti i samostalna funkcionalna cjelina u prostoriji, prostoru za usluživanje gostiju ili prostoru za usluživanje gostiju na otvorenom. (4)Točionik mora imati mješalicu s toplom i hladnom vodom i odvodom, uređaje i opremu za odlaganje pića i napitaka, rashladne uređaje za pića, odgovarajući šank s radnom plohom od nehrđajućeg materijala koji se lako čisti i dvodijelni sudoper ili jednodijelni sudoper i stroj za pranje čaša. (5)Sudoperi i stroj za pranje čaša mogu biti smješteni i izvan točionika u neposrednoj blizini koja s točionikom čini funkcionalnu cjelinu. (6)Ako se u točioniku pripremaju i uslužuju samo hladna jednostavna jela točionik mora imati radnu površinu za obradu hrane, dvodijelni sudoper za pranje posuđa s tekućom toplom i hladnom vodom, rashladni uređaj za hladna jela i slastice, za potrebe osoblja poseban umivaonik s tekućom hladnom i toplom vodom, tekući sapun, papirnati ručnici ili aparat za sušenje ruku, a ako se pripremaju i uslužuju i topla jednostavna jela točionik mora imati i termički blok i uređaj za odvođenje pare, dima i mirisa (napa) dovoljnog kapaciteta prozračivanja ili djelotvorno prirodno prozračivanje. (7)Ako se iz točionika neposredno uslužuju gosti točionik mora imati šank sa ili bez visokih stolica. (8)Šank mora biti od materijala koji se lako čisti. (9)Ako se u ugostiteljskom objektu uslužuju napici točionik mora imati espresso aparat. Jelovnik i karta pića Član 65. (1)Ugostiteljski objekti iz skupina "Restorani", "Barovi" i "Objekti jednostavnih usluga" moraju na svakom stolu imati jelovnik i kartu pića ako se gosti uslužuju za stolom. (2)Iznimno od stava 1. ovoga člana ugostiteljski objekt vrsta restoran i gostionica može imati dovoljan broj jelovnika i karti pića, u skladu sa učestalosti narudžbi ili na svakom stolu mora biti jelovnik i karta pića. (3)Ugostiteljski objekti u kojima se gosti uslužuju za šankom točionika, moraju imati istaknut jelovnik i kartu pića na šanku. (4)Ugostiteljskim objektima iz skupine "Restorani" i "Barovi" u kojima se gostima nude topla i hladna jela, jelovnici i karte pića moraju biti izloženi na ulazu ugostiteljskog objekta na prikladan način. (5)U jelovniku se navode jela i slastice, a u karti pića, pića i napici, te njihove cijene s porezom. (6)Jelovnik i karta pića ispisuju se na službenim jezima Federacije BiH i najmanje jednom svjetskom jeziku. (7)Jelovnik i karta pića obvezno se stavljaju na uvid gostu prije preuzimanja narudžbe. (8)Jela, slastice, pića i napici navedeni u jelovniku i karti pića moraju se uslužiti ako ih gost zahtijeva. (9)Primjerak normativa jela, pića i napitaka obvezno se stavljaju na uvid gostu na njegov zahtjev. Uslovi za dostavu jela Član 66. Dostava jela iz ugostiteljskog objekta može se vršiti vlastitim dostavnim vozilima koja moraju udovoljavati propisima o higijeni hrane. Uslovi u pogledu osoblja zaposlenog u ugostiteljskom objektu Član 67. (1)Osoblje zaposleno u ugostiteljskom objektu mora se prema gostu odnositi profesionalno. (2)Osoblje zaposleno na poslovima usluživanja u ugostiteljskim objektima iz skupina "Restorani" i "Barovi" mora poznavati najmanje jedan strani jezik. (3)Osoblje mora biti uredno, čisto i primjereno odjeveno. Član 68. (1)Ugostiteljski objekt mora za zaposleno osoblje imati: garderobu, odgovarajući broj prostorija za osobnu higijenu osoblja (zahoda, tuš-kupaonica). (2)U garderobi ili odgovarajućoj prostoriji, za svaku zaposlenu osobu mora biti garderobni ormarić s ključem. Za osoblje koje radi na pripremanju i usluživanju jela mora biti obezbijeđen dvodijelni garderobni ormarić. (3)Iznimno od stava 1. i 2. ovoga člana ugostiteljski objekti iz skupine "Objekti jednostavnih usluga" ne moraju imati tuš-kupaonicu, a ugostiteljski objekt vrste objekt jednostavnih usluga na klupi i vrste objekt jednostavnih usluga na kolicima ili sličnim napravama ne moraju imati garderobni ormarić. (4)Ugostiteljski objekt u kojem je zaposleno do pet osoba mora imati zahod za zaposleno osoblje s jednom zahodskom kabinom i pred prostorom s umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom. (5)Ugostiteljski objekt u kojem u jednoj smjeni radi 6 do 15 osoba mora imati jedan zahod za žene s pred prostorom s umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom i jedan zahod za muškarce s pisoarom i pred prostorom s umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom, te jednu tuš-kupaonicu. (6)Ugostiteljski objekt u kojem u jednoj smjeni radi više od 15 osoba mora imati zahode u skladu sa stavom 4. ovoga člana, te jednu tuš-kupaonicu za žene i jednu tuš-kupaonicu za muškarce. (7)Zahodi za zaposleno osoblje moraju biti smješteni tako da im osoblje može priči ne prolazeći prostorijama i prostorima namijenjenim gostima ugostiteljskog objekta. (8)Ugostiteljski objekt u kojem u jednoj smjeni radi više od 20 lica mora imati restoran ili poseban prostor za ishranu zaposlenog osoblja. (9)Iznimno od odredbe stava 3. ovoga člana, zahod za zaposleno osoblje s jednom zahodskom kabinom i pred prostorom s umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom ne moraju imati ugostiteljski objekti ako imaju do pet zaposlenih lica ii ako je korištenje zahoda za zaposleno osoblje osigurano u skladu sa drugim propisom, sljedeći ugostiteljski objekti: –postojeći ugostiteljski objekti koji nemaju zahod za zaposleno osoblje u skladu sa ranijim propisima, –ugostiteljski objekti vrste: zdravljak, zalogajnica, pečenjarnica, piz ze ria, slastičar nica, objekt brze prehrane, caffe bar, buf fet, krčma, konoba i klet, ako imaju površinu prostorije za usluživanje gostiju do 15 m, –ugostiteljski objekti iz skupine "Objekti jednostavnih usluga" koji nemaju prostoriju za usluživanje, odnosno imaju prostoriju za usluživanje do 15 m 2 . IV. POSTUPAK UTVRĐIVANJA MINIMALNIH USLOVA I KATEGORIJE Član 69. (1)Postupak kojim se utvrđuje da li su ispunjeni minimalni uslovi propisani ovim Pravilnikom provodi komisija općinskog, odnosno gradskog organa uprave nadležnog za poslove ugostiteljstva, prema mjestu sjedišta objekta (u daljnjem tekstu: nadležni or gan) koja se sastoji od najmanje dva člana koji su stručni uposlenici nadležnog organa, a imenuje ih rukovodilac nadležnog organa. (2)Postupak kojim se utvrđuje da li su ispunjeni minimalni uslovi i kategorija restorana kojeg se kategorija označava zlatnom kuharskom kapom provodi Komisija Federalnog ministarstva okoliša i turizma, (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) koja se sastoji od najmanje 3 člana, a imenuje je ministar. (3)Komisiju iz stava 2. ovoga člana čine stručnjaci Ministarstva. (4)Zapisnik Komisije o obavljenom očevidu u ugostiteljskom objektu mora sadržavati i opće podatke o ugostitelju i ugostiteljskom objektu: –firmu i sjedište ugostitelja –vrstu naziv i adresu ugostiteljskog objekta –usluge koje će se pružati u ugostiteljskom objektu –kapacitet ugostiteljskog objekta (broj sjedećih i broj stajaćih konzumnih mjesta u blagovaonici, prostoriji za usluživanje i na prostoru za usluživanje na otvorenom, broj soba i postelja u gostionici ukoliko se u gostionici pružaju usluge smještaja –opis prostorija i prostora ugostiteljskog objekta (broj, vrsta, kvadratura, namještaj za boravak gostiju i dr.) (5)Minimalni uslovi ugostiteljskih objekata iz skupina "Restorani", "Barovi", "Ca ter ing objekti" i "Objekti jednostavnih usluga" prikazani su i u tabeli, koja je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog I.). (6)Minimalni uslovi ugostiteljskih objekata iz skupina "Restorani" i uslovi za kategoriju prikazani su i u tabeli, koja je sastavni je dio ovog Pravilnika (Prilog II.). V. NAČIN OZNAČAVANJA KATEGORIJE UGOSTITELJSKOG OBJEKTA RESTORAN Član 70. (1)Kategorija ugostiteljskog objekta RESTORAN čije su oznake za kategoriju brončana, srebrena ili zlatna kuharska kapa označavaju se standardiziranom pločom. (2)Grafička rješenja za standardizirane ploče iz stava 1. ovog člana prikazana su u prilogu koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. (Prilog III). (3)Standardizirane ploče iz stava 1. ovog člana, mogu proizvoditi sva fizička i pravna lica - proizvođači (obrtnici, firme), koji za tu proizvodnju pribave prethodnu saglasnost Ministarstva. (4)Ministarstvo će saglasnost iz prethodnog stava izdati proizvođaču koji uz zahtjev za izdavanje saglasnosti dostavi primjerak standardizirane ploče atestiran od akreditiranog laboratorija u pogledu istovjetnosti s grafičkim rješenjima i tehničkim uslovima propisanim u Prilogu III. ovog Pravilnika. Primjerak standardizirane ploče potrebno je dostaviti za svaku kategoriju Restorana koju proizvođač želi proizvoditi. (5)Iznimno, saglasnost iz stava 4. ovog člana, nije dužan pribaviti proizvođač standardiziranih ploča koji ploče proizvodi na osnovu ranije sklopljenih ugovora sa Ministarstvom. (6)Nadležnost nad izdavanjem standardiziranih ploča iz stava 1. ovoga člana ima Ministarstvo. Zahtjev za izdavanje standardizirane ploče ugostitelj podnosi Ministarstvu. Uz zahtjev ugostitelj prilaže kopiju rješenja kojim je utvrđena kategorija objekta. Ministarstvo na osnovu zaprimljenog zahtjeva obavještava ugostitelja o odabranom proizvođaču standardizirane ploče, te troškovima izrade i dostave naručene ploče. Ugostitelj standardiziranu ploču naručuje izravno od proizvođača, te snosi troškove izrade i dostave naručene ploče. Član 71. (1)Ugostititelj snosi troškove postupka iz člana 69. stav 2. ovog Pravilnika, koje čine: dnevnica, troškovi prijevoza, troškovi smještaja i naknada za rad, koja pripada članovima Komisije. (2)Članu Komisije dnevno pripada naknada za rad u visini iznosa dnevnice. (3)Ugostitelj je dužan izmiriti troškove postupka, na način što će ukupne troškove iz stava 1. ovog člana uplatiti na depozitni račun Budžeta Federacije BiH. VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 72. Ugostitelji koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u objektima iz skupine Restorani, obavezni su u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika, uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Pravilnika. Član 73. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o razvrstavanju minimalnim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata ("Službene novine Federacije BiH" br. 23/96, 46/98, 27/00 i 36/02), kojima su propisane vrste ugostiteljskih objekata iz skupine Restorani, minimalni uslovi za te vrste objekata, te elementi i mjerila za kategorizaciju Restorana. Član 74. Zahtjevi ugostitelja za utvrđivanje minimalnih uslova i uslova za kategoriju, te upis u Upisnik ugostiteljskih objekata, koji su u postupku upravnog rješavanja na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika, riješit će se u skladu s ovim Pravilnikom. Član 75. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06/1-22-4-1119/10 21. juna 2010. godine Sarajevo Ministar Dr. sc. Nevenko Herceg, s. r. PRILOG I MINIMALNI UVJETI UGOSTITELJSKIH OBJEKATA IZ SKUPINA "RESTORANI", "BAROVI" ", "CA TER ING OBJEKTI" I "OBJEKTI JEDNOSTAVNIH USLUGA" Tablica 1 2 3 Članak Pravilnika Minimalni uvjeti Nalaz povjerenstva* 1. Minimalni uvjeti za vrstuutvrđenoprimjedbe 9. Restoran blagovaonica prostorija za usluživanje s namještajem prikladnim za duži boravak gostiju s mogućnošću korištenja visokih stolaca za malu djecu kuhinja točionik priručni prostor za čuvanje hrane i pića konobarska pripremnica (of fice) vlastito dostavno vozilo 10. Sa lon za posebne prigode prostorija za usluživanje gostiju, opremljen ugostiteljskim namještajem prikladnim za duži boravak gostiju i ples površine, najmanje 150 m², od čega je najmanje 20% predviđeno za ples, a ostali dio predviđen za usluživanje gostiju točionik u prostoru za usluživanje ili u posebnom prostoru točionik mora imati prostor za držanje pića i napitaka odgovarajuće rashladne uređaje i kafe aparat Prostor za usluživanje mora imati u skladu sa propisima, odgovarajuću izolaciju od buke prema okolini prostor za prijem i čuvanje pića i namirnica prostor za pripremu za usluživanje gotovih jela mora biti opremljen odgovarajućim vitrinama i uređajima za higijensko čuvanje toplih i hladnih jela, poslastica i svježih namirnica Prostor za pripremu gotovih jela mora imati odgovarajuću kuhinjsku opremu, ako se u istom vrši proizvodnja hrane prostor za prijem i boravak mladenaca garderoba za goste park ing prostor, osiguran u neposrednoj blizini objekta za odgovarajući broj vozila, srazmjerno broju stolova 11. Gostionica blagovaonica prostorija za usluživanje s namještajem prikladnim za duži boravak gostiju kuhinja točionik priručni prostor za čuvanje hrane i pića sobe ispunjavaju propisane minimalne uvjete vlastito dostavno vozilo 12. Zdravljak prostorija za usluživanje gostiju točionik rashladna vitrina za slastice kuhinja prostor za pripremanje jela i slastica s odgovarajućim termičkim blokom priručni prostor za čuvanje hrane i bezalkoholnih pića vlastito dostavno vozilo 13. Zalogajnica prostorija za usluživanje gostiju i u toj prostoriji prostor za pripremanje jela prostorija za samoposluživanje gostiju i u toj prostoriji prostor za pripremanje jela točionik u kojemu se mogu pripremati jela konzumni pult priručni prostor za čuvanje hrane i pića vlastito dostavno vozilo 14. Ćevabdžinica prostorija za usluživanje gostiju točionik koji mora biti u toj prostoriji, prostor za pripremanje jela priručni prostor za čuvanje namirnica i bezalkoholnih pića. 15. Aščinica prostorija za usluživanje gostiju točionik koji mora biti u toj prostoriji, prostor za pripremanje jela priručni prostor za čuvanje namirnica i bezalkoholnih pića. 16. Buregdžinica prostorija za usluživanje gostiju točionik koji mora biti u toj prostoriji, prostor za pripremanje jela priručni prostor za čuvanje namirnica i bezalkoholnih pića. 17. Pečenjarnica prostorija za usluživanje gostiju s točionikom prostor za pripremanje jela priručni prostor za čuvanje hrane i pića vlastito dostavno vozilo 18. Piz ze ria prostorija za usluživanje gostiju točionik prostor za pripremanje jela priručni prostor za čuvanje namirnica i pića vlastito dostavno vozilo 19. Bis tro prostorija za usluživanje gostiju točionik prostor za pripremanje jela priručni prostor za čuvanje hrane i pića vlastito dostavno vozilo prostorija za usluživanje, s niskim stolovima i namještajem za sjedenje (stolicama) prostorija za usluživanje, s niskim stolovima i namještajem za sjedenje (klupama) prostorija za usluživanje sa zasebnim pultovima prostorija za usluživanje s visokim stolovima, s visokim barskim stolcima 20. Slastičar - nica prostorija za usluživanje s visokim stolovima, bez visokih barskih stolaca točionik s rashladnim vitrinama za slastice odnosno sladoled priručni prostor za čuvanje hrane, slastica i bezalkoholnih pića kuhinja prostor za pripremanje slastica s odgovarajućim termičkim blokom trans port slastica se vrši uz ispunjavanje uvjeta o higijeni hrane vlastito dostavno vozilo prostorija za usluživanje, s niskim stolovima i namještajem za sjedenje (stolicama) prostorija za usluživanje, s niskim stolovima i namještajem za sjedenje (klupama) 21. Objekt brze prehrane prostorija za usluživanje, sa zasebnim pultovima, s visokim barskim stolcima prostorija za usluživanje, sa zasebnim pultovima, bez visokih barskih stolaca prostorija za usluživanje s visokim stolovima, s visokim barskim stolcima prostorija za usluživanje s visokim stolovima, bez visokih barskih stolaca prostor za pripremanje jela točionik priručni prostor za čuvanje hrane i pića vlastito dostavno vozilo prostorija za usluživanje gostiju kuhinja prostor za pripremanje jela 22. Kavanatočionik s izložbenom rashladnom vitrinom za slastice i hladna jela priručni prostor za čuvanje hrane i pića namještaj prilagođen dužem boravku gostiju vlastito dostavno vozilo 23. Bosanska kafana najmanje jedna prostorija za usluživanje gostiju i u toj, ili izdvojenoj prostoriji obavljati pripremu kafe i napitaka. prostorija ili prostor gdje se vrši priprema kafe i napitaka odgovarajuči rashladni uređaj (hladnjak ili rashladnavitrina), ako se u objektu uslužuju poslastice 24. Ljetna bašta prostor za usluživanje koji je najmanje 50% natkriven tendom, sa odgovarajućim ugostiteljskim namještajem za duži boravak gostiju prostor za pripremu hrane, točionik ispod natkrivenog prostora sa odgovarajućim rashladnim uređajima i prostorom za ostavu pića i namirnica najmanje jedan zahod za goste, kao privremeni vlastiti objekt ili u nekom stalnom objektu udaljenom najviše 30 m od ljetne bašte. 25. Noćni klub prostorija za usluživanje gostiju s točionikom prostor za pripremanje jela u sklopu točionika izložbena rashladna vitrina priručni prostor za čuvanje jela i pića prostor za ples sukladno kapacitetu ugostiteljskog objekta garderoba za goste garderoba za izvođače programa s umivaonikom i tuš-kupaonicom namještaj prilagođen dužem boravku gostiju ugostiteljski objekt ima površinu najmanje 100 m² 26. Noćni bar prostorija za usluživanje gostiju s točionikom prostor za pripremanje jela u sklopu točionika izložbena rashladna vitrina priručni prostor za čuvanje jela i pića garderoba za goste namještaj prilagođen dužem boravku gostiju ugostiteljski objekt ima površinu najmanje 100 m² 27. Dico klub prostorija za usluživanje gostiju s točionikom prostor za pripremanje jela u sklopu točionika izložbena rashladna vitrina priručni prostor za čuvanje jela i pića garderoba za goste prostor za ples namještaj prilagođen dužem boravku gostiju ugostiteljski objekt ima površinu najmanje 100 m² 28. Caffe bar prostorija za usluživanje gostiju s točionikom prostor za pripremanje i usluživanje sendviča i usluživanje slastica prostor za pripremanje i usluživanje sendviča i usluživanje slastica u sklopu točionika prostor za pripremanje slastica izložbena rashladna vitrina za slastice priručni prostor za čuvanje hrane i pića priručni prostor za čuvanje hrane i pića u sklopu točionika 29. Pivnica prostorija za usluživanje gostiju točionik s uređajem za točenje piva na krigle prostor za pripremanje jela priručni prostor za čuvanje hrane i pića vlastito dostavno vozilo 30. Buf fet prostorija za usluživanje gostiju s točionikom prostor za pripremanje jela priručni prostor za čuvanje hrane i pića vlastito dostavno vozilo 31. Krčma prostorija za usluživanje gostiju s točionikom prostor za pripremanje jela priručni prostor za čuvanje hrane i pića vlastito dostavno vozilo 32. Konoba prostorija za usluživanje gostiju s točionikom prostor za pripremanje jela priručni prostor za čuvanje hrane i pića namještaj uobičajen za primorski kraj ognjište vlastito dostavno vozilo 33. Klet prostorija za usluživanje gostiju s točionikom prostor za pripremanje jela priručni prostor za čuvanje hrane i pića izvorni namještaj iz kraja u kojem se ugostiteljski objekt nalazi ognjište vlastito dostavno vozilo 34. Pripremnica obroka (ca ter ing) kuhinja prostorija za čuvanje namirnica i pića odgovarajuće vlastito dostavno vozilo 35. Objekt jednostavnih usluga u kiosku (ili kontejneru) točionik prostor za pripremanje jela u točioniku priručni prostor za čuvanje hrane i pića dovoljan broj koševa za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje prostorija za usluživanje sa ili bez visokih stolova bez stolaca. prostorija za usluživanje s točionikom sa ili bez visokih stolova bez stolaca nadstrešnica otvor za usluživanje s rubnom daskom 36. Objekt jednostavnih brzih usluga točionik prostor za pripremanje jela u točioniku priručni prostor za čuvanje hrane i pića prostorija za usluživanje sa ili bez visokih stolova bez stolaca 37. Objekt jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu (ili priključnom vozilu) točionik prostor za pripremanje jela u točioniku priručni prostor za čuvanje hrane i pića spremnik s dovoljno zdravstvene ispravne vode za piće dovoljan broj koševa za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje prostorija za usluživanje sa ili bez visokih stolova bez stolaca 38. Objekt jednostavnih usluga u šatoru prostor za usluživanje točionik prostor za pripremanje jela u točioniku priručni prostor za čuvanje hrane i pića spremnik s dovoljno zdravstveno ispravne vode za piće dovoljan broj koševa za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje šator je od vodonepropusnog materijala, stabilan i prostran dovoljan broj stabilnih stolova i klupa za sjedenje ili stolica 39. Objekt jednostavnih usluga na klupi radna površina od nehrđajućeg materijala koji se lako čisti i pere, te veličine dovoljne za vrste i količinu jela koja se uslužuju odgovarajući termički blok odgovarajući rashladni uređaj spremnik s dovoljno zdravstveno ispravne vode za piće dovoljan broj koševa za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje natkriven nadstrešnicom od lakog materijala 40. Objekt jednostavnih usluga na kolicima (ili sličnim napravama) radna površina od nehrđajućeg materijala koji se lako čisti i pere, veličine dovoljne za vrste i količinu jela koja se uslužuju odgovarajući termički blok odgovarajući rashladni uređaj spremnik s dovoljno zdravstveno ispravne vode za piće koš za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje 2. Opći minimalni uvjeti 41. ugostiteljski objekt je uređen i opremljen, te ima odgovarajuće osoblje, tako da omogućuje racionalno korištenje prostora, nesmetano kretanje gostiju i zaposlenog osoblja, nesmetan prijenos stvari, odgovarajuće čuvanje robe, hrane i pića, zaštitu zdravlja gostiju i zaposlenog osoblja, te stručno usluživanje gostiju 42. ugostiteljski objekt ima vidno istaknut natpis s oznakom vrste ugostiteljskog objekta, nazivom pod kojim posluje i tvrtkom ugostitelja 43. uređaji i oprema ugostiteljskog objekta su u ispravnom i funkcionalnom stanju 44. u ugostiteljskom objektu provedene su mjere za zaštitu od buke sukladno posebnim propisima ugostiteljski objekt stalno raspolaže dovoljnim količinama zdravstveno ispravne vode za piće koja se osigurava priključkom na javni vodovodni sustav ugostiteljski objekt raspolaže dovoljnim količinama zdravstveno ispravne vode za piće koja se osigurava na drugi način sukladno posebnim propisima 45. ugostiteljski objekt raspolaže dovoljnom količinom zdravstveno ispravne vode za piće koja se osigurava putem spremnika za vodu odvodnja otpadnih voda iz ugostiteljskog objekta osigurana je priključkom na javnu kanalizacijsku mrežu odvodnja otpadnih voda osigurana je na drugi način sukladno posebnim propisima komunalni otpad odlaže se u odgovarajuće zatvorene posude za otpatke, te je osigurano redovito odstranjivanje tog otpada iz ugostiteljskog objekta 46. ugostiteljski objekt je priključen na javnu električnu mrežu ugostiteljski objekt je opskrbljen električnom energijom na drugi odgovarajući način električno osvjetljenje osigurano je u svim prostorijama ugostiteljskog objekta u ugostiteljskom objektu noću su osvijetljene, potpuno ili orijentacijskim svjetlom, sve prostorije i prostori gdje se kreću i borave gosti 47. ugostiteljski objekt ima osiguranu telefonsku vezu ugostiteljski objekt ima osiguran telefonski aparat za potrebe gostiju (fiksni ili mobilni) 48. u svim zajedničkim prostorijama ugostiteljskog objekta u kojima borave gosti osiguran je odgovarajući način grijanja prostorija do tem per a ture od najmanje 18,5°C, uz mogućnost prozračivanja unutarnja visina, odnosno prosječna unutarnja visina, u prostorijama za boravak, blagovanje i prostorijama za usluživanje gostiju iznosi najmanje 2,80 m 49. unutarnja visina, odnosno prosječna unutarnja visina, u prostorijama za boravak, blagovanje i prostorijama za usluživanje gostiju iznosi najmanje 2,60 m i ima ugrađen klima-uređaj koji omogućuje izmjenu zraka unutarnja visina, odnosno prosječna unutarnja visina, u prostorijama za boravak, blagovanje i prostorijama za usluživanje gostiju iznosi najmanje 2,50 m i ima ugrađen klima-uređaj koji omogućuje izmjenu zraka 50. oprema i pribor za pripremu i usluživanje jela i pića su u vrijeme kada nisu u uporabi zaštićeni od prašine ugostiteljski objekt ima uređen i opremljen zahod za žene i zahod za muškarce i to: - zahod za žene koji se sastoji od prostorije u kojoj je zahodska školjka (zahodska kabina) i predprostorija u kojoj je umivaonik, - zahod za muškarce koji se sastoji od prostorije u kojoj je zahodska školjka (zahodska kabina) i predprostorije u kojoj je umivaonik i pisoar koji je od zahodske kabine i umivaonika dijelom odvojen odgovarajućom vizualnom pregradom. zahod se sastoji od jedne zahodske kabine, pretprostora s umivaonikom, te pisoara koji je od zahodske kabine i umivaonika dijelom odvojen odgovarajućom vizualnom pregradom 51. u zahodima je besprijekoran red i čistoća, a prostorije su dezinficirane uz mogućnost dobrog prozračivanja prirodnim putem u zahodima je besprijekoran red i čistoća, a prostorije su dezinficirane uz mogućnost dobrog prozračivanja mehaničkim uređajima u neposrednoj blizini ugostiteljskog objekta je osigurano korištenje javnog zahoda osigurano korištenje zahoda (na plovnom objektu ili u vlaku) ugostiteljski objekt ne mora imati zahod broj zahodskih kabina i pisoara razmjeran je broju konzumnih mjesta u blagovaonici i/ili prostoriji za usluživanje (sjedećih i stajaćih) i to: do 80 mjesta, jedna zahodska kabina u zahodu za žene, te jedna zahodska kabina u zahodu za muškarce i jedan pisoar u zahodu za muškarce 52. do 160 mjesta, dvije zahodske kabine u zahodu za žene i jedna zahodska kabina u zahodu za muškarce, s predprostorom, u kojoj su dva pisoara do 550 mjesta, tri zahodske kabine u zahodu za žene i dvije zahodske kabine u zahodu za muškarce, s prostorijom u kojoj su tri pisoara više od 550 mjesta, četiri zahodske kabine u zahodu za žene i tri zahodske kabine u zahodu za muškarce, s prostorijom u kojoj su četiri pisoara 53. na ulazu u zahod su istaknute oznake kojima se uobičajeno označavaju zahod za žene i zahod za muškarce zahodi imaju visoku zahodsku školjku (školjku sa sjedalom) na ispiranje tekućom vodom. pisoar u zahodu za muškarce je zidna školjka s ispiranjem tekućom vodom, postavljen ili ograđen tako da se ne vidi izvan prostorije u kojoj se nalazi. u pretprostoriji zahoda je umivaonik s tekućom toplom i hladnom vodom broj umivaonika razmjeran je broju konzumnih mjesta u blagovaonici i/ili prostoriji za usluživanje (sjedećih i stajaćih) i to: - do 160 mjesta - jedan umivaonik u svakoj pretprostoriji (posebno za žene i posebno za muškarce) - do 350 mjesta - dva umivaonika u svakoj pretprostoriji (posebno za žene i posebno za muškarce) 54. - od 350 mjesta na više - tri umivaonika u svakoj pretprostoriji (posebno za žene i posebno za muškarce) u zahod za žene i muškarce ulazi se kroz zajedničku prostoriju u kojoj se nalaze umivaonici razmjerno broju konzumnih mjesta i to: - do 80 mjesta dva umivaonika - do 170 mjesta tri umivaonika - do 350 mjesta četiri umivaonika - od 350 mjesta na više pet umivaonika podovi u zahodu nisu klizavi, od vodonepropusnog su materijala koji se lako čisti i održava zidovi u zahodu su do visine l,60 m od poda obloženi propisanim vodonepropusnim materijalom koji se lako se čisti i održava 55. prozori zahoda su od neprozirnog stakla ili s mogućnošću zaštite od pogleda izvana, a vrata nisu ostakljena u zahodskoj kabini su kuka za vješanje odjeće, naprava za zaključavanje ili zasunjivanje vrata, a u zahodu za žene je koš za otpatke s poklopcem i polica za odlaganje torbice u zahodskoj kabini je osiguran toaletni papir, četka za čišćenje zahodske školjke i sredstvo za osvježavanje prostora 56. zahod je pod zajedničkim krovom s ugostiteljskim objektom i nalazi se u neposrednoj blizini prostorije ili prostora za usluživanje gostiju. 57. zahod se nalazi izvan zgrade ugostiteljskog objekta, pristup je betoniran ili popločen, noću osvijetljen i zaštićen od vremenskih oborina kuhinja ugostiteljskog objekta kapacitetom odgovara potrebama ponude, odnosno asortimana jela, napitaka, pića i slastica, i broju konzumnih mjesta kuhinja ima odgovarajuće uređaje za termičku obradu hrane, pića i napitaka 58. kuhinja ima odgovarajuće radne površine, prostore i uređaje za pripremu (čišćenje i obradu) hrane zasebno za ribu, meso, povrće i voće ovisno o ponudi jela kuhinja ima rashladne uređaje odgovarajućeg kapaciteta s pokazivačem tem per a ture u kojima je omogućeno odvojeno čuvanje različitih vrsta hrane kuhinja ima kuhinjsko posuđe odgovarajuće namjene i kvalitete kuhinja ima odvojene prostore sa sudoperima za pranje crnog i bijelog posuđa s tekućom toplom i hladnom vodom, sudoper za pranje bijelog posuđa ima trodijelno, a za pranje crnog posuđa dvodijelno korito pranje posuđa obavlja se strojno pa kuhinja ima jednodijelni sudoper za svaku od navedenih vrsta posuđa kuhinja ima odvojene manipulativne putove crnog i bijelog posuđa kuhinja ima uređaje za odvod dima, pare i mirisa koji omogućavaju da se u ostalim prostorijama i prostorima ugostiteljskog objekta ne šire imisije (napa s mehaničkim odsisom) kuhinja ima prirodno prozračivanje kuhinja ima mehaničko prozračivanje kuhinja ima klima-uređaj s mogućnošću izmjene zraka u kuhinji su pisana upozorenja o zabrani konzumiranja hrane i pušenja, izložena na vidljivom mjestu u kuhinji ima vatrootporna tkanina za gašenje požara u kuhinji ima koš za otpatke pokraj svake radne površine, s poklopcem za nožno otvaranje u kuhinji ima kutija za prvu pomoć na vidnom i lako dostupnom mjestu radne površine u kuhinji imaju gornju plohu od materijala koji se lako čisti, a površine koje su u dodiru s vodom su od nehrđajućeg materijala umivaonik s tekućom hladnom i toplom vodom, tekući sapun, papirnate ručnike ili aparat za sušenje ruku za potrebe osoblja u kuhinji u kuhinji je besprijekoran red i čistoća osigurani su uvjeti za redovito odstranjivanje otpadaka pod u kuhinji je od vodonepropusnog i neklizajućeg materijala koji se lako čisti i održava, a izljevi u podu su sa sifonom i zaštitnom rešetkom unutarnja visina u kuhinji iznosi najmanje 2,80 m unutarnja visina u kuhinji iznosi najmanje 2,50 m uz klima-uređaj s mogućnošću izmjene zraka zidovi kuhinje i prostora za pripremanje i obradu hrane i pranje posuđa, do visine l,80 m od poda, obloženi su vodonepropusnim materijalom koji se lako čisti i održava prozori i otvori u kuhinji zaštićeni su od ulaska insekata prostor za pripremanje jela ima odgovarajući termički blok prostor za pripremanje jela ima radnu površinu za pripremu (čišćenje i obradu) hrane zasebno za ribu, meso, povrće i voće, ovisno o ponudi jela 59. prostor za pripremanje jela ima dvodijelni sudoper za pranje posuđa, s tekućom toplom i hladnom vodom u prostoru za pripremanje jela pranje posuđa obavlja se strojno pa je osiguran jednodijelni sudoper s tekućom toplom i hladnom vodom u prostoru za pripremanje jela kuhinjsko posuđe je odgovarajuće namjene i kvalitete u prostoru za pripremanje jela osiguran je odvod dima, pare i mirisa dovoljnog kapaciteta odzračivanja (napa s mehaničkim odsisom) izveden iznad termičkog bloka u prostoru za pripremanje jela osigurano je prirodno prozračivanje u prostoru za pripremanje jela osigurano je mehaničko prozračivanje u prostoru za pripremanje jela osiguran je klima-uređaj s mogućnošću izmjene zraka u prostoru za pripremanje jela su pisana upozorenja o zabrani konzumiranja hrane i pušenja, izložena na vidljivom mjestu u prostoru za pripremanje jela ima vatrootporna tkanina za gašenje požara u prostoru za pripremanje jela ima koš za otpatke pokraj svake radne površine, s poklopcem za nožno otvaranje u prostoru za pripremanje jela ima kutija za prvu pomoć na vidnom i lako dostupnom mjestu pod je od vodonepropusnog i neklizajućeg materijala koji se lako čisti i održava, a izljevi su sa sifonom i zaštitnom rešetkom unutarnja visina u prostoru za pripremanje jela iznosi 2,80 m unutarnja visina u prostoru za pripremanje jela iznosi 2,50 m uz klima-uređaj s mogućnošću izmjene zraka zidovi prostora za pripremanje i obradu namirnica i pranje posuđa, do visine l,80 m od poda, obloženi su propisanim vodonepropusnim materijalom koji se lako se čisti i održava blagovaonica je opremljena namještajem prikladnim za blagovanje 60. prostorija za usluživanje ima namještaj prikladan za duži ili kraći boravak gostiju prostorija za usluživanje ima točionik sa šankom, te prostor za pripremanje jela prostor za pripremanje jela u prostoriji za usluživanje opremljen je opremom sukladno složenosti pripremanja jela prostor za usluživanje na otvorenom ima namještaj prikladan za duži ili kraći boravak gostiju prostor za usluživanje na otvorenom ima točionik sa šankom, te prostor za pripremanje jela prostor za usluživanje na otvorenom opremljen je opremom sukladno složenosti pripremanja jela blagovaonica je dovoljno prostrana i ima potreban broj stolova i stolaca blagovaonica ima dobro prozračivanje i osvjetljenje blagovaonica ima dovoljan broj vješalica za odlaganje težih odjevnih predmeta gostiju prema broju konzumnih mjesta garderoba je odgovarajuće je čuvana 61. u garderobi je istaknuta obavijest gostima da se stvari odložene u garderobi ne čuvaju pod u blagovaonici je od neklizajućeg materijala koji se lako se čisti i održava prostorija za usluživanje gostiju je dovoljno prostrana i ima potreban broj stolova (niskih ili visokih) i stolaca (niskih ili visokih) ili klupa ili konzumnih pultova, ovisno o vrsti ugostiteljskog objekta prostorija za usluživanje gostiju ima dobro ozračivanje i osvjetljenje pod u prostoriji za usluživanje gostiju je i neklizajućeg materijala koji se lako se čisti i održava prostorija za usluživanje ima dovoljan broj vješalica za odlaganje težih odjevnih predmeta gostiju prema broju konzumnih mjesta prostorija za usluživanje na otvorenom je dovoljno prostran i ima potreban broj stolova (niskih ili visokih) i stolaca (niskih ili visokih) ili klupa ili konzumnih pultova, ovisno o vrsti ugostiteljskog objekta stol na kojem se uslužuju gosti ima površinu koja se lako čisti i dezinficira, a stol na kojem se uslužuju jela ima neoštećen, čist stolnjak ili podložak za posluživanje ispred svakog konzumnog mjesta 62. ugostiteljski objekt ima papirnate (od upijajućeg materijala) ili platneni ubruse pribor za jelo (žlice, noževi, vilice i dr.) su od nehrđajućeg materijala 63. prostorija za čuvanje hrane i pića je odvojena od kuhinje ili prostora za pripremanje jela, dovoljno je zračna i opremljena je odgovarajućim ormarima s pretincima ili policama za smještaj hrane i pića prostorija za čuvanje hrane i pića je opremljena rashladnim komorama i hladnjacima odgovarajućeg kapaciteta, kojima se omogućava odvojeno čuvanje različitih vrsta hrane prozori prostorije za čuvanje hrane i pića zaštićeni su od mogućnosti ulaska insekata priručni prostor za čuvanje hrane i pića smješten je neposredno uz prostoriju za pripremanje jela i napitaka ili prostoriju za usluživanje gostiju, ili je odvojen prostor u tim prostorijama priručni prostor za čuvanje hrane i pića na odgovarajući način ispunjava uvjete za prostoriju za čuvanje hrane i pića priručni prostor za čuvanje hrane i pića odnosno odgovarajući rashladni uređaj u ugostiteljskim objektima iz skupine "Objekti jednostavnih usluga" na odgovarajući način ispunjava uvjete za priručni prostor za čuvanje hrane i pića ugostiteljski objekt ima točionik odgovarajuće površine 64. točionik je funkcionalna cjelina u zasebnoj prostoriji ili prostoru u neposrednoj blizini blagovaonice, prostorije ili prostora za usluživanje gostiju na otvorenom točionik je samostalna funkcionalna cjelina u prostoriji, prostoru za usluživanje gostiju ili prostoru za usluživanje gostiju na otvorenom točionik ima mješalicu s toplom i hladnom vodom i odvodom, uređaje i opremu za odlaganje pića i napitaka, rashladne uređaje za pića, odgovarajući šank s radnom plohom od nehrđajućeg materijala koji se lako čisti i dvodijelni sudoper ili jednodijelni sudoper i stroj za pranje čaša sudoper i stroj za pranje čaša su smješteni izvan točionika u neposrednoj blizini koja s točionikom čini funkcionalnu cjelinu točionik ima radnu površinu za obradu hrane, dvodijelni sudoper za pranje posuđa s tekućom toplom i hladnom vodom, rashladni uređaj za hladna jela i slastice, za zaposleno osoblje poseban umivaonik s tekućom hladnom i toplom vodom, tekući sapun, papirnate ručnike ili aparat za sušenje ruku, termički blok, uređaj za odvođenje pare, dima i mirisa, dovoljnog kapaciteta prozračivanja ili djelotvorno prirodno odzračivanje, Točionik ima termički blok i uređaj za odvođenje pare, dima i mirisa (napa) dovoljnog kapaciteta prozračivanja ili djelotvorno prirodno prozračivanje točionik ima šank sa ili bez visokih stolica šank je od materijala koji se lako čisti točionik ima espresso aparat ugostiteljski objekt na svakom stolu ima jelovnik i kartu pića ugostiteljski objekt ima dovoljan broj jelovnika i karti pića, sukladan učestalosti narudžbi 65. ugostiteljski objekt ima istaknut jelovnik i kartu pića na šanku jelovnik i karta pića izloženi su na ulazu ugostiteljskog objekta na prikladan način u jelovniku su navedena jela i slastice, a u karti pića, pića i napici, te njihove cijene s porezom jelovnik i karta pića ispisani su na hrvatskom i najmanje jednom svjetskom jeziku 66. ugostiteljski objekt ima vlastita dostavna vozila koja udovoljavaju propisima o higijeni hrane Osoblje zaposleno u ugostiteljskom objektu je prema gostu profesionalno 67. osoblje ugostiteljskog objekta je uredno, čisto i primjereno odjeveno osoblje zaposleno na poslovima usluživanja u ugostiteljskim objektima iz skupina "Restorani" i "Barovi" poznaje najmanje jedan strani jezik ugostiteljski objekt za zaposleno osoblje ima: garderobu te odgovarajući broj prostorija za osobnu higijenu osoblja (zahoda, tuš-kupaonica). 68. u garderobi ili odgovarajućoj prostoriji za svaku zaposlenu osobu ima garderobni ormarić s ključem za osoblje koje radi na pripremanju i usluživanju jela osiguran je dvodijelni garderobni ormarić ugostiteljski objekt ima zahod za zaposleno osoblje s jednom zahodskom kabinom i predprostorom s umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom (5 zaposlenih osoba) ugostiteljski objekt ima jedan zahod za žene s predprostorom s umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom i jedan zahod za muškarce s pisoarom i predpro - storom s umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom, te jednu tuš-kupaonicu (6-15 zaposlenih osoba u jednoj smjeni) ugostiteljski objekt ima jedan zahod za žene s predprostorom s umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom i jedan zahod za muškarce s pisoarom i predprostorom s umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom, te jednu tuš-kupaonicu za žene i jednu tuš-kupaonicu za muškarce (više od 15 zaposlenih osoba u jednoj smjeni) zahodi za zaposleno osoblje su smješteni tako da im osoblje može prići ne prolazeći prostorijama i prostorima namijenjenim gostima ugostiteljskog objekta ugostiteljski objekt ima blagovaonicu za blagovanje zaposlenog osoblja (preko 20 zaposlenih osoba u jednoj smjeni) korištenje zahoda za zaposleno osoblje osigurano sukladno posebnom propisu · Rubrike se ispunjavaju ovisno o vrsti ugostiteljskog objekta i uslugama koje se u njemu pružaju, rubrika "utvrđeno" ispunjava se s DA ili NE, a ako se minimalni uvjet ne odnosi na ugostiteljski objekt upisuje se znak " / " , a u rubriku "primjedbe" može se ukratko precizirati utvrđeno stanje, odnosno osoblje ugostiteljskog objekta je uredno, čisto i primjereno odjeveno što je potrebno za ispunjavanje pojedinog minimalnog uvjeta. PRILOG II ELEMENTI I MJERILA ZA KATEGORIZACIJU RESTORANA Analogno se primjenjuju elementi i mjerila za kategorizaciju hotela. i to: 1.Zlatna kapa iz kriterija 5 zvjezdica; 2.Srebrna kapa iz kriterija 4 zvjezdice i 3.Brončana kapa iz kriterija 3 zvjezdice. I UREĐENJE I OPREMA 1.Ulaz, 2.Prostorije za zajedički boravak (salon) i blagovaonice; 3.Prostorije za osobnu higijenu gostiju u neposredoj blizini sadržaja; 4.Grijanje; 5.Kondicioniranje zraka; 6.Prozračenje zajedničkih prostorija za goste; 7.Električna rasvjeta zajedničkih prostorija; 8.Telefonski standard; 9.Parkiralište ili garaže; 10.Prostori za osoblje; 11.Kvaliteta uređenja i opreme; II USLUGE 1.Usluživanje glavih obroka; 2.Usluživanje pića i napitaka; 3.Vinska karta; 4.Jelovnici - ponuda jela; 5.Usluge aperitiv bara; 6.Izgled osoblja; 7.Poznavanje stranih jezika; 8.Usluge telefona; 9.Stolnog rublja (stolnjaci i ubrusi); III KVALITETA ODRŽAVANJA 1.Kvaliteta održavanja objekta; 2.Kvaliteta održavanja vanjskih prostora; IV POLOŽAJ I IZGLED OBJEKTA 1.Pogodnost položaja u odnosu na vrstu objekta; 2.Pristup i prometna povezanost; 3.Vanjski izgled objekta; 4.Individualnost, prepoznatljivost i ugođaj u objektu i pojedinim njegovim dijelovima Grafička rješenja standardiziranih ploča za označavanje vrste i kategorije restorana, čije se kategorije označavaju sa zlat - nom, srebrenom i bronzanom kuharskom kapom dizajniraniraju se na metalnoj ploči (podlozi) plave boje. Na sredini ploče povučena je crta bijele boje, ispod koje je bijelim slovima ispisano: BOSNA I HERCEGOVINA , FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE Na ploči je iscrtana kuharska kapa u zlatnoj, srebrenoj i brončanoj boji. Dimenzije standardizirane ploče su: 25 x 25 cm. Ploče su oivičene unutrašnjim rubom zlatnom bordurom debljine 5 mm. Tehnički uvjeti Tehničke karakteristike ploča –dimenzije 25 x 25 cm, debljine 1 mm, –materijal INOX 18/10, obrada površine scotchbrightom –boja otporna na UV zračenja, površina zaštićena lakom –natpis BOSNA I HERCEGOVINA, FEDE RACIJA BOSNE I HERCEGOVINE u bijeloj boji, a oznake kategorije kape u zlatnoj, srebrenoj i brončanoj boji –perforacija za vijke Ambalaža –kutija s bijelom presvlakom iz mikrovala BS/E (sa odvojivim dijelom za dodatnu opremu) –uložak iz valovite ljepenke PK2S Dodatna oprema –Set za montažu ploča u PVC vrećici: –PVC tipla - 4 komada –PVC podložna pločica 7/32" - 4 komada –vijak s dvostrukim navojem iz mesinga 7/32" x 55 - 4 komada –šesterokutna matica iz mesinga - površina presvučena niklom (DIN 1587) –ključ za montažu iz nehrđajućeg čelika - 1 komad –uputa za montažu –jamstveni list s rokom jamstva od osam godina 756 Na temelju članka 38. stavka 3. i članka 51. stavka 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/09), federalni ministar okoliša i turizma donosi PRAVILNIK O PRUŽANJU UGOSTI TELJSKIH USLUGA U POKRETNIM OBJEKTIMA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim pravilnikom propisuju se minimalno-tehnički uvjeti koje trebaju ispunjavati pokretni objekti u kojima se pružaju ugostiteljske usluge, način utvrđivanja tih uvjeti te vrste i način pružanja ugostiteljskih usluga u tim objektima. Članak 2. Pokretnim objektima, prema ovom Pravilniku, smatraju se: vozila i priključna vozila koja se kreću po cestama, željeznički vagoni, plovni objekti i plutajući objekti. Članak 3. Prostorije, uređaji, oprema, posuđe i pribor za usluživanje korisnika ugostiteljske usluge u pokretnim objektima moraju biti uredni, čisti i zdravstveno ispravni. Članak 4. Osoblje koje pruža ugostiteljske usluge u pokretnim objektima mora se prema korisniku usluga odnositi gostoljubivo, profesionalno i korektno, te biti uredno, čisto i primjereno odjeveno. II. MINIMALNO-TEHNIČKI UVJETI KOJE TREBAJU ISPUNJAVATI POKRETNI OBJEKTI U KOJIMA SE PRUŽAJU UGOSTITELJSKE USLUGE TE VRSTE I NAČIN PRUŽANJA UGOSTITELJSKIH USLUGA U TIM OBJEKTIMA 1. VOZILA I PRIKLJUČNA VOZILA KOJA SE KREĆU PO CESTAMA Članak 5. Za pružanje ugostiteljskih usluga iz ili u vozilu ili priključnom vozilu (u daljnjem tekstu: vozila) trebaju imati: –spremnik sa dovoljno zdravstveno ispravne tekuće vode, –spremnik za otpadnu vodu odgovarajućeg kapaciteta, ako nije osiguran odvod otpadnih voda na drugi način, –vlastiti bešumni energetski izvor za rasvjetu i rashladni prostor, –rashladni uređaj odgovarajuće veličine za čuvanje namirnica, pića i napitaka, –radni stol, odnosno pult od nehrđajućeg materijala, –dovoljan broj posuda za smeće na nožno otvaranje poklopca, ili na drugi odgovarajući način, –osigurano korištenje zahoda u blizini, ako se ugostiteljske usluge pružaju korisnicima usluga na način da im je za konzumiranje usluga osigurano korištenje stola i stolice, –garderobni ormarić za zaposleno osoblje koje pruža ugostiteljske usluge, –sredstva za protupožarnu zaštitu. Članak 6. U vozilima mogu se pripremati jednostavna topla i hladna jela, pića i napici, te usluživati korisnicima usluga koji se nalaze u ili izvan vozila. Za pružanje usluga iz stavka 1. ovoga članka, treba biti osiguran pribor za jednokratnu upotrebu (plastične čaše, tanjurići i sl.), ili sudoper s najmanje dva korita sa zdravstveno ispravnom toplom i hladnom vodom, ako se uslužuje posuđem i priborom za višekratnu uporabu. 2. ŽELJEZNIČKI VAGONI Članak 7. U željezničkim vagonima, u kojima se pružaju ugostiteljske usluge prehrane i smještaja, trebaju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: –uređaji i oprema trebaju odgovarati predmetu poslovanja, tj. ugostiteljskim uslugama koje se pružaju u tim objektima, –za očuvanje zdravstvene ispravnosti namirnica, pića i napitaka trebaju imati rashladni uređaj i vitrinu, –za pripremu hrane trebaju imati radne površine koje se lako čiste i održavaju, –trebaju imati spremnike sa zdravstveno ispravnom vodom za piće, –sudoper s najmanje dva korita sa zdravstveno ispravnom toplom i hladnom vodom za pranje posuđa, ako se uslužuje s priborom i posuđem za višekratnu uporabu, –otpadne vode trebaju sakupljati u spremnike, a iste prazniti na higijenski način kod vagona starije izvedbe u kojima se ne može ugraditi spremnik za otpadne vode iste se mogu prazniti kao do sada, –za zaposlene djelatnike, koji pružaju ugostiteljske usluge, trebaju imati zahod s predprostorom, umivaonikom i garderobnim prostorom, –podovi i pregradne plohe trebaju biti od glatkih površina da je moguće čišćenje i dezinfekcija. Podovi mogu biti prekriveni i tepisima ili tapisonima koji se mogu lako čistiti i održavati. Članak 8. U željezničkim vagonima mogu se pripremati i usluživati topla i hladna jela, te pića i napici. 3. PLOVNI OBJEKTI Članak 9. Plovni objekti, prema ovom pravilniku, su brod i brodica registrirana za gospodarske svrhe prijevoza putnika. Gost, prema ovom pravilniku, je putnik koji koristi ugostiteljske usluge na plovnom objektu. a) Opći uvjeti za pružanje ugostiteljskih usluga Članak 10. U plovnom objektu, u kojem se pružaju ugostiteljske usluge, trebaju biti ispunjeni sljedeći opći uvjeti: –uređaji i oprema trebaju biti u ispravnom i funkcionalnom stanju, –da je uređen i opremljen tako da je omogućeno racionalno korištenje prostora, i nesmetano kretanje gostiju, nesmetan prijenos roba, higijensko manipuliranje namirnicama, čuvanje robe od kvarenja i zaštita zdravlja gostiju, –opremljen spremnikom sa zdravstveno ispravnom vodom , –opremljen s dovoljno posuda za otpatke i smeće na nožno otvaranje poklopca ili na drugi odgovarajući način, s tim da se otpad i smeće s plovnog objekta obvezno deponira na kopnu na za to propisanim mjestima, –osigurano sjedeće mjesto za svakog gosta, prema kapacitetu blagovaonice, odnosno prostorije za usluživanje gostiju, ako se pružaju usluge prehrane, –-osoblje na plovnom objektu koje radi sa živežnim namirnicama treba imati propisanu radnu odjeću; –-garderobne ormariće za osoblje koje pruža ugostiteljske usluge, –na svim vratima ugostiteljskog sadržaja, trebaju se nalaziti natpisi koji pokazuju namjenu prostorije, Zahod treba imati: zahodsku školjku, toaletnu četku sa stalkom, kutiju s toaletnim papirom, umivaonik s tekućom vodom i sredstvom za pranje ruku, ubrus za brisanje ruku, te košaru za otpadke. Umivaonik može biti smješten i u prostoru ispred zahoda. Zahod treba biti besprijekorno čist, dezinficiran i ne smije širiti neugodne mirise, a preko noći treba biti osvijetljen. b) Posebni uvjeti za pružanje ugostiteljskih usluga Usluge pića i napitaka Članak 11. Za pružanje usluga pića i napitaka, plovni objekt, treba imati: –rashladni uređaj odgovarajuće veličine, –priručno skladište ili prostor za čuvanje pića i napitaka, –sudoper sa zdravstveno ispravnom toplom i hladnom vodom, ako se na plovnom objektu uslužuje posuđem i priborom za višekratnu uporabu. Usluge prehrane Članak 12. Za pružanje usluga prehrane, plovni objekt, treba imati: –poseban prostor za pripremanje jela, –rashladni uređaj odgovarajuće veličine za čuvanje namirnica, –priručno skladište ili prostor za čuvanje namirnica, –termički uređaj i odgovarajući pult za pripremanje jela, –sudoper sa zdravstveno ispravnom toplom i hladnom vodom s najmanje dva korita za pranje posuđa, ako se uslužuje priborom i posuđem za višekratnu uporabu. Usluge smještaja (noćenja) Članak 13. Za pružanje usluga smještaja (noćenja), plovni objekt, treba imati: –uređaj za pripremanje tople vode, –na svakih 20 postelja najmanje jedan zahod, ukoliko nisu predviđeni zahodi u sklopu kabina, –kabine za noćenje gostiju s najviše četiri postelje u kabini, –na svakih 30 postelja najmanje jedan tuš. Tuš treba biti u tuš kabini s vratima ili zastorom. U prostoriji s tušem treba se nalaziti: kutija za sapun, rešetka na podu, kuke za vješanje ručnika i rublja. Članak 14. U kabinama za noćenje gostiju, osim postelje, treba biti: –garderobni prostor s vješalicama, –stolić, –ogledalo s policom, –košara za otpatke, –noćna svjetiljka, –posteljina za postelju, –dva ručnika i jedna čaša po postelji. Članak 15. Svi zatvoreni prostori na plovnom objektu u kojima borave gosti trebaju imati osigurano prirodno ili mehaničko prozračivanje koje omogućava dovod svježeg zraka. Članak 16. Prostori i prostorije na plovnom objektu, u kojima je nemoguće osigurati prirodnu rasvjetu, trebaju biti na odgovarajući način umjetno osvijetljeni. Članak 17. Izloženi dijelovi palube plovnog objekta, gdje se pružaju ugostiteljske usluge, trebaju biti opremljeni platnenim ili plastificiranim zaštitnim krovom ili drugom odgovarajućom zaštitom od sunca. Usluge pansiona Članak 18. Za pružanje usluga pansiona, plovni objekt treba imati: –blagovaonicu odnosno prostoriju za usluživanje gostiju, –kuhinju kapaciteta koji odgovara kapacitetu blagovaonice odnosno prostoriji za usluživanje gostiju, koji se izražava brojem sjedećih mjesta, –spremište za hranu kapaciteta kuhinje, –rashladni uređaj za čuvanje namirnica, pića i napitaka, –točionik. U pogledu pružanja usluga smještaja (noćenja) u okviru pansionskih usluga, primjenjuju se odredbe članka 13. do 17. ovoga pravilnika. Članak 19. Kuhinja treba imati: –termički uređaj za pripremanje jela i napu odgovarajućeg kapaciteta odzračivanja iznad termičkog uređaja ili prirodnu ventilaciju, –sudoper s dva korita za pranje posuđa i pribora za jelo s mješalicom za toplu i hladnu vodu, –po lice ili ormare za sušenje ili smještaj posuđa i pribora za jelo, –hladnjak odgovarajućih dimenzija za kapacitet kuhinje, –zračenje kuhinje treba biti izvedeno tako da zrak iz kuhinje ne ulazi u blagovaonicu. Članak 20. Blagovaonica, odnosno prostorija za usluživanje gostiju, treba imati odgovarajući broj stolova, stolica ili klupa i dobro ozračenje i osvjetljenje. Pod u blagovaonici ne smije biti klizav, mora biti od materijala koji ne propušta vodu i lako se čisti i održava. Gostima se kod usluživanja hrane treba staviti na raspolaganje papirnati ili platneni ubrus. Pribor za jelo (žlice, vilice, noževi i dr.) treba biti od nehrđajućeg materijala. Stolovi u blagovaonici, odnosno prostoriji za usluživanje gostiju trebaju biti pokriveni tekstilnim, papirnatim ili plastičnim stolnjacima ili podlošcima ispod pribora i posuđa za jelo. Ako se točionik nalazi u blagovanici ili prostoriji za usluživanje gostiju, iz njega se mogu neposredno usluživati gosti, pod uvjetom da točionik ima plohu za posluživanje s ili bez visokih stolica. Članak 21. Spremište za hranu treba biti odvojeno od kuhinje i dovoljno zračno, te treba imati odgovarajuće po lice odnosno re gale za smještaj namirnica i pića. Za održavanje lako pokvarljivih namirnica i pića trebaju se postaviti rashladne komore ili hladnjaci odgovarajućeg kapaciteta i broja, da bi se zadovoljilo uvjete nemiješanja namirnica različitog porijekla. Članak 22. Točionik je uređen i opremljen prostor da se u njemu mogu pripremati i usluživati pića i napici. Točionik treba imati korito za pranje čaša s mješalicom za toplu i hladnu vodu ili odgovarajući uređaj za pranje čaša, rashladni uređaj, te odgovarajajuću opremu za odlaganje pića i napitaka. Rashladni uređaj može biti smješten i izvan točionika. Ako se iz točionika neposredno uslužuju gosti, točionik treba imati odgovarajuću plohu za posluživanje. Točionik treba biti od nehrđajućeg materijala koji se lako čisti. 4. PLUTAJUĆI OBJEKTI Članak 23. Plutajući objekti, prema ovom pravilniku, su naprave na vodi stalno privezane ili usidrene koje nisu osposobljene za plovidbu, a registrirane su za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Članak 24. Za pružanje ugostiteljskih usluga na plutajućim objektima, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 10. do 22. ovoga Pravilnika. III. NAČIN UTVRĐIVANJA UVJETA U POKRETNIM OBJEKTIMA Članak 25. Postupak kojim se utvrđuje da li su is punjeni minimalno-tehnički uvjeti propisani ovim pravilnikom provodi povjerenstvo općinskog, odnosno gradskog organa uprave nadležnog za poslove ugostiteljstva, prema mjestu sjedišta objekta (u daljnjem tekstu: nadležni or gan). Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka se sastoji od najmanje dva člana koji su stručni djelatnici nadležnog organa, a imenuje ih rukovodilac nadležnog organa. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 26. Ugostitelji koji pružaju ugostiteljske usluge u pokretnim ugostiteljskim objektima obavezni su uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog pravilnika u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Članak 27. Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje važiti Pravilnik o minimalno-tehničkim i posebnim uvjetima pokretnih ugostiteljskih objekata ("Službene novine Federacije BiH", broj:23/96). Članak 28. Ovaj pravilnik stu pa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06/1-22-1-1120/10 14. lipnja 2010. godine Sarajevo Ministar Dr. sc. Nevenko Herceg, v. r. Na osnovu člana 38. stav 3. i člana 51. stav 2. Zakona o ugostiteqskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/09), federalni ministar okoliša i turizma donosi PRAVILNIK O PRUŽAWU UGOSTITEQSKIH USLUGA U POKRETNIM OBJEKTIMA I. OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se minimalno-tehnički uslovi koje trebaju ispuwavati pokretni objekti u kojima se pružaju ugostiteqske usluge, način utvrđivawa tih uslovi te vrste i način pružawa ugostiteqskih usluga u tim objektima. Član 2. Pokretnim objektima, prema ovom Pravilniku, smatraju se: vozila i prikqučna vozila koja se kreću po cestama, željeznički vagoni, plovni objekti i plutajući objekti. Član 3. Prostorije, uređaji, oprema, posuđe i pribor za usluživanje korisnika ugostiteqske usluge u pokretnim objektima moraju biti uredni, čisti i zdravstveno ispravni. Član 4. Osoblje koje pruža ugostiteqske usluge u pokretnim objektima mora se prema korisniku usluga odnositi gostoqubivo, profesionalno i korektno, te biti uredno, čisto i primjereno odjeveno. II. MINIMALNO-TEHNIČ KI USLOVI KOJE TREBAJU ISPUWA VATI POKRETNI OBJEKTI U KOJIMA SE PRUŽAJU UGOSTITEQSKE USLUGE TE VRSTE I NAČIN PRUŽA WA UGOSTITEQSKIH USLUGA U TIM OBJEKTIMA 1. VOZILA I PRIKQUČ NA VOZILA KOJA SE KREĆU PO CESTAMA Član 5. Za pružanje ugostiteqskih usluga iz ili u vozilu ili prikqučnom vozilu (u daqnjem tekstu: vozila) trebaju imati: –spremnik sa dovoqno zdravstveno ispravne tekuće vode, –spremnik za otpadnu vodu odgovarajućeg kapaciteta, ako nije osiguran odvod otpadnih voda na drugi način, –vlastiti bešumni energetski izvor za rasvjetu i rashladni prostor, –rashladni uređaj odgovarajuće veličine za čuvanje namirnica, pića i napitaka, –radni stol, odnosno pult od nehrđajućeg materijala, –dovoljan broj posuda za smeće na nožno otvaranje poklopca, ili na drugi odgovarajući način, –osigurano korištenje zahoda u blizini, ako se ugostiteqske usluge pružaju korisnicima usluga na način da im je za konzumiranje usluga osigurano korištenje stola i stolice, –garderobni ormarić za zaposleno osoblje koje pruža ugostiteqske usluge, –sredstva za protupožarnu zaštitu. Član 6. U vozilima mogu se pripremati jednostavna topla i hladna jela, pića i napici, te usluživati korisnicima usluga koji se nalaze u ili izvan vozila. Za pružanje usluga iz stava 1. ovoga člana, treba biti osiguran pribor za jednokratnu upotrebu (plastične čaše, tanjurići i sl.), ili sudoper s najmanje dva korita sa zdravstveno ispravnom toplom i hladnom vodom, ako se uslužuje posuđem i priborom za višekratnu uporabu. 2. ŽEQEZNIČKI VAGONI Član 7. U željezničkim vagonima, u kojima se pružaju ugostiteqske usluge prehrane i smještaja, trebaju biti ispunjeni sljedeći uslovi: –uređaji i oprema trebaju odgovarati predmetu poslovawa, tj. ugostiteqskim uslugama koje se pružaju u tim objektima, –za očuvanje zdravstvene ispravnosti namirnica, pića i napitaka trebaju imati rashladni uređaj i vitrinu, –za pripremu hrane trebaju imati radne površine koje se lako čiste i održavaju, –trebaju imati spremnike sa zdravstveno ispravnom vodom za piće, –sudoper s najmanje dva korita sa zdravstveno ispravnom toplom i hladnom vodom za pranje posuđa, ako se uslužuje s priborom i posuđem za višekratnu upotrebu, –otpadne vode trebaju sakupljati u spremnike, a iste prazniti na higijenski način kod vagona starije izvedbe u kojima se ne može ugraditi spremnik za otpadne vode iste se mogu prazniti kao do sada, –za zaposlene djelatnike, koji pružaju ugostiteqske usluge, trebaju imati zahod s predprostorom, umivaonikom i garderobnim prostorom, –podovi i pregradne plohe trebaju biti od glatkih površina da je moguće čišćenje i dezinfekcija. Podovi mogu biti prekriveni i tepisima ili tapisonima koji se mogu lako čistiti i održavati. Član 8. U željezničkim vagonima mogu se pripremati i usluživati topla i hladna jela, te pića i napici. 3. PLOVNI OBJEKTI Član 9. Plovni objekti, prema ovom pravilniku, su brod i brodica registrovana za privredne svrhe prijevoza putnika. Gost, prema ovom pravilniku, je putnik koji koristi ugostiteqske usluge na plovnom objektu. a) Opšti uslovi za pružanje ugostiteqskih usluga Član 10. U plovnom objektu, u kojem se pružaju ugostiteqske usluge, trebaju biti ispunjeni sljedeći opšti uslovi: –uređaji i oprema trebaju biti u ispravnom i funkcionalnom stanju, –da je uređen i opremljen tako da je omogućeno racionalno korištenje prostora, i nesmetano kretanje gostiju, nesmetan prenos roba, higijensko manipuliranje namirnicama, čuvanje robe od kvarewa i zaštita zdravlja gostiju, –opremljen spremnikom sa zdravstveno ispravnom vodom , –opremljen s dovoqno posuda za otpatke i smeće na nožno otvaranje poklopca ili na drugi odgovarajući način, s tim da se otpad i smeće s plovnog objekta obvezno deponira na kopnu na za to propisanim mjestima, –osigurano sjedeće mjesto za svakog gosta, prema kapacitetu blagovaonice, odnosno prostorije za usluživanje gostiju, ako se pružaju usluge prehrane, –osoblje na plovnom objektu koje radi sa živežnim namirnicama treba imati propisanu radnu odjeću; –garderobne ormariće za osoblje koje pruža ugostiteqske usluge, –na svim vratima ugostiteqskog sadržaja, trebaju se nalaziti natpisi koji pokazuju namjenu prostorije, - Zahod treba imati: zahodsku škoqku, toaletnu četku sa stalkom, kutiju s toaletnim papirom, umivaonik s tekućom vodom i sredstvom za pranje ruku, ubrus za brisanje ruku, te košaru za otpadke. Umivaonik može biti smješten i u prostoru ispred zahoda. Zahod treba biti besprijekorno čist, dezinficiran i ne smije širiti neugodne mirise, a preko noći treba biti osvijetljen. b) Posebni uslovi za pružanje ugostiteqskih usluga Usluge pića i napitaka Član 11. Za pružanje usluga pića i napitaka, plovni objekt, treba imati: –rashladni uređaj odgovarajuće veličine, –priručno skladište ili prostor za čuvanje pića i napitaka, –sudoper sa zdravstveno ispravnom toplom i hladnom vodom, ako se na plovnom objektu uslužuje posuđem i priborom za višekratnu upotrebu. Usluge prehrane Član 12. Za pružanje usluga prehrane, plovni objekt, treba imati: –poseban prostor za pripremanje jela, –rashladni uređaj odgovarajuće veličine za čuvanje namirnica, –priručno skladište ili prostor za čuvanje namirnica, –termički uređaj i odgovarajući pult za pripremanje jela, –sudoper sa zdravstveno ispravnom toplom i hladnom vodom s najmanje dva korita za pranje posuđa, ako se uslužuje priborom i posuđem za višekratnu upotrebu. Usluge smještaja (noćewa) Član 13. Za pružanje usluga smještaja (noćewa), plovni objekt, treba imati: –uređaj za pripremanje tople vode, –na svakih 20 postelja najmanje jedan zahod, ukoliko nisu predviđeni zahodi u sklopu kabina, –kabine za noćenje gostiju s najviše četiri postelje u kabini, –na svakih 30 postelja najmanje jedan tuš. Tuš treba biti u tuš kabini s vratima ili zastorom. U prostoriji s tušem treba se nalaziti: kutija za sapun, rešetka na podu, kuke za vješanje ručnika i rublja. Član 14. U kabinama za noćenje gostiju, osim postelje, treba biti: –garderobni prostor s vješalicama, –stolić, –ogledalo s policom, –košara za otpatke, –noćna svjetiqka, –posteqina za postequ, –dva ručnika i jedna čaša po posteqi. Član 15. Svi zatvoreni prostori na plovnom objektu u kojima borave gosti trebaju imati osigurano prirodno ili mehaničko prozračivanje koje omogućava dovod svježeg zraka. Član 16. Prostori i prostorije na plovnom objektu, u kojima je nemoguće osigurati prirodnu rasvjetu, trebaju biti na odgovarajući način umjetno osvijetljeni. Član 17. Izloženi dijelovi palube plovnog objekta, gdje se pružaju ugostiteqske usluge, trebaju biti opremljeni platnenim ili plastificiranim zaštitnim krovom ili drugom odgovaraju - ćom zaštitom od sunca. Usluge pansiona Član 18. Za pružanje usluga pansiona, plovni objekt treba imati: –blagovaonicu odnosno prostoriju za usluživanje gostiju, –kuhinju kapaciteta koji odgovara kapacitetu blagovaonice odnosno prostoriji za usluživanje gostiju, koji se izražava brojem sjedećih mjesta, –spremište za hranu kapaciteta kuhinje, –rashladni uređaj za čuvanje namirnica, pića i napitaka, –točionik. U pogledu pružawa usluga smještaja (noćewa) u okviru pansionskih usluga, primjenjuju se odredbe člana 13. do 17. ovoga pravilnika. Član 19. Kuhiwa treba imati: –termički uređaj za pripremanje jela i napu odgova - rajućeg kapaciteta odzračivawa iznad termičkog uređaja ili prirodnu ventilaciju, –sudoper s dva korita za pranje posuđa i pribora za jelo s mješalicom za toplu i hladnu vodu, –po lice ili ormare za sušenje ili smještaj posuđa i pribora za jelo, –hladwak odgovarajućih dimenzija za kapacitet kuhinje, –zračenje kuhinje treba biti izvedeno tako da zrak iz kuhinje ne ulazi u blagovaonicu. Član 20. Blagovaonica, odnosno prostorija za usluživanje gostiju, treba imati odgovarajući broj stolova, stolica ili klupa i dobro ozračenje i osvjetljenje. Pod u blagovaonici ne smije biti klizav, mora biti od materijala koji ne propušta vodu i lako se čisti i održava. Gostima se kod usluživawa hrane treba staviti na raspolaganje papirnati ili platneni ubrus. Pribor za jelo (žlice, vilice, noževi i dr.) treba biti od nehrđajućeg materijala. Stolovi u blagovaonici, odnosno prostoriji za usluživanje gostiju trebaju biti pokriveni tekstilnim, papirnatim ili plastičnim stolwacima ili podlošcima ispod pribora i posuđa za jelo. Ako se točionik nalazi u blagovanici ili prostoriji za usluživanje gostiju, iz njega se mogu neposredno usluživati gosti, pod uvjetom da točionik ima plohu za posluživanje s ili bez visokih stolica. Član 21. Spremište za hranu treba biti odvojeno od kuhinje i dovoqno zračno, te treba imati odgovarajuće po lice odnosno re gale za smještaj namirnica i pića. Za održavanje lako pokvarqivih namirnica i pića trebaju se postaviti rashladne komore ili hladwaci odgovarajućeg kapaciteta i broja, da bi se zadovoqilo uslove nemiješawa namirnica različitog porijekla. Član 22. Točionik je uređen i opremljen prostor da se u njemu mogu pripremati i usluživati pića i napici. Točionik treba imati korito za pranje čaša s mješalicom za toplu i hladnu vodu ili odgovarajući uređaj za pranje čaša, rashladni uređaj, te odgovarajajuću opremu za odlaganje pića i napitaka. Rashladni uređaj može biti smješten i izvan točionika. Ako se iz točionika neposredno uslužuju gosti, točionik treba imati odgovarajuću plohu za posluživanje. Točionik treba biti od nehrđajućeg materijala koji se lako čisti. 4. PLUTAJUĆI OBJEKTI Član 23. Plutajući objekti, prema ovom pravilniku, su naprave na vodi stalno privezane ili usidrene koje nisu osposobljene za plovidbu, a registrovane su za obavljanje ugostiteqske djelatnosti. Član 24. Za pružanje ugostiteqskih usluga na plutajućim objektima, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe člana 10. do 22. ovoga Pravilnika . III. NAČIN UTVRĐIVAW A USLOVA U POKRETNIM OBJEKTIMA Član 25. Postupak kojim se utvrđuje da li su ispunjeni minimalno-tehnički uslovi propisani ovim pravilnikom provodi komisija općinskog, odnosno gradskog organa uprave nadležnog za poslove ugostiteqstva, prema mjestu sjedišta objekta (u daqnjem tekstu: nadležni or gan). Komisija iz stava 1. ovoga člana se sastoji od najmanje dva člana koji su stručni djelatnici nadležnog organa, a imenuje ih rukovodilac nadležnog organa. IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 26. Ugostiteqi koji pružaju ugostiteqske usluge u pokretnim ugostiteqskim objektima obavezni su uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog pravilnika u roku od godinu dana od dana stupawa na snagu ovog pravilnika. Član 27. Danom stupawa na snagu ovoga pravilnika prestaje važiti Pravilnik o minimalno-tehničkim i posebnim uvjetima pokretnih ugostiteqskih objekata ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/96). Član 28. Ovaj pravilnik stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06/1-22-1-1120/10 14. juna 2010. godine Sarajevo Ministar Dr sc. Nevenko Herceg, s. r. Na osnovu člana 38. stav 3. i člana 51. stav 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/09), federalni ministar okoliša i turizma donosi PRAVILNIK O PRUŽANJU UGOSTI TELJSKIH USLUGA U POKRETNIM OBJEKTIMA I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se minimalno-tehnički uslovi koje trebaju ispunjavati pokretni objekti u kojima se pružaju ugostiteljske usluge, način utvrđivanja tih uslovi te vrste i način pružanja ugostiteljskih usluga u tim objektima. Član 2. Pokretnim objektima, prema ovom Pravilniku, smatraju se: vozila i priključna vozila koja se kreću po cestama, željeznički vagoni, plovni objekti i plutajući objekti. Član 3. Prostorije, uređaji, oprema, posuđe i pribor za usluživanje korisnika ugostiteljske usluge u pokretnim objektima moraju biti uredni, čisti i zdravstveno ispravni. Član 4. Osoblje koje pruža ugostiteljske usluge u pokretnim objektima mora se prema korisniku usluga odnositi gostoljubivo, profesionalno i korektno, te biti uredno, čisto i primjereno odjeveno. II. MINIMALNO-TEHNIČKI USLOVI KOJE TREBAJU ISPUNJAVATI POKRETNI OBJEKTI U KOJIMA SE PRUŽAJU UGOSTITELJSKE USLUGE TE VRSTE I NAČIN PRUŽANJA UGOSTITELJSKIH USLUGA U TIM OBJEKTIMA 1. VOZILA I PRIKLJUČNA VOZILA KOJA SE KREĆU PO CESTAMA Član 5. Za pružanje ugostiteljskih usluga iz ili u vozilu ili priključnom vozilu (u daljnjem tekstu: vozila) trebaju imati: –spremnik sa dovoljno zdravstveno ispravne tekuće vode, –spremnik za otpadnu vodu odgovarajućeg kapaciteta, ako nije osiguran odvod otpadnih voda na drugi način, –vlastiti bešumni energetski izvor za rasvjetu i rashladni prostor, –rashladni uređaj odgovarajuće veličine za čuvanje namirnica, pića i napitaka, –radni stol, odnosno pult od nehrđajućeg materijala, –dovoljan broj posuda za smeće na nožno otvaranje poklopca, ili na drugi odgovarajući način, –osigurano korištenje zahoda u blizini, ako se ugostiteljske usluge pružaju korisnicima usluga na način da im je za konzumiranje usluga osigurano korištenje stola i stolice, –garderobni ormarić za zaposleno osoblje koje pruža ugostiteljske usluge, –sredstva za protupožarnu zaštitu. Član 6. U vozilima mogu se pripremati jednostavna topla i hladna jela, pića i napici, te usluživati korisnicima usluga koji se nalaze u ili izvan vozila. Za pružanje usluga iz stava 1. ovoga člana, treba biti osiguran pribor za jednokratnu upotrebu (plastične čaše, tanjurići i sl.), ili sudoper s najmanje dva korita sa zdravstveno ispravnom toplom i hladnom vodom, ako se uslužuje posuđem i priborom za višekratnu uporabu. 2. ŽELJEZNIČKI VAGONI Član 7. U željezničkim vagonima, u kojima se pružaju ugostiteljske usluge prehrane i smještaja, trebaju biti ispunjeni sljedeći uslovi: –uređaji i oprema trebaju odgovarati predmetu poslovanja, tj. ugostiteljskim uslugama koje se pružaju u tim objektima, –za očuvanje zdravstvene ispravnosti namirnica, pića i napitaka trebaju imati rashladni uređaj i vitrinu, –za pripremu hrane trebaju imati radne površine koje se lako čiste i održavaju, –trebaju imati spremnike sa zdravstveno ispravnom vodom za piće, –sudoper s najmanje dva korita sa zdravstveno ispravnom toplom i hladnom vodom za pranje posuđa, ako se uslužuje s priborom i posuđem za višekratnu upotrebu, –otpadne vode trebaju sakupljati u spremnike, a iste prazniti na higijenski način kod vagona starije izvedbe u kojima se ne može ugraditi spremnik za otpadne vode iste se mogu prazniti kao do sada, –za zaposlene djelatnike, koji pružaju ugostiteljske usluge, trebaju imati zahod s predprostorom, umivaonikom i garderobnim prostorom, –podovi i pregradne plohe trebaju biti od glatkih površina da je moguće čišćenje i dezinfekcija. Podovi mogu biti prekriveni i tepisima ili tapisonima koji se mogu lako čistiti i održavati. Član 8. U željezničkim vagonima mogu se pripremati i usluživati topla i hladna jela, te pića i napici. 3. PLOVNI OBJEKTI Član 9. Plovni objekti, prema ovom pravilniku, su brod i brodica registrovana za privredne svrhe prijevoza putnika. Gost, prema ovom pravilniku, je putnik koji koristi ugostiteljske usluge na plovnom objektu. a) Opći uslovi za pružanje ugostiteljskih usluga Član 10. U plovnom objektu, u kojem se pružaju ugostiteljske usluge, trebaju biti ispunjeni sljedeći opći uslovi: –uređaji i oprema trebaju biti u ispravnom i funkcionalnom stanju, –da je uređen i opremljen tako da je omogućeno racionalno korištenje prostora, i nesmetano kretanje gostiju, nesmetan prijenos roba, higijensko manipuliranje namirnicama, čuvanje robe od kvarenja i zaštita zdravlja gostiju, –opremljen spremnikom sa zdravstveno ispravnom vodom , –opremljen s dovoljno posuda za otpatke i smeće na nožno otvaranje poklopca ili na drugi odgovarajući način, s tim da se otpad i smeće s plovnog objekta obvezno deponira na kopnu na za to propisanim mjestima, –osigurano sjedeće mjesto za svakog gosta, prema kapacitetu blagovaonice, odnosno prostorije za usluživanje gostiju, ako se pružaju usluge prehrane, –osoblje na plovnom objektu koje radi sa živežnim namirnicama treba imati propisanu radnu odjeću; –garderobne ormariće za osoblje koje pruža ugostiteljske usluge, –na svim vratima ugostiteljskog sadržaja, trebaju se nalaziti natpisi koji pokazuju namjenu prostorije, Zahod treba imati: zahodsku školjku, toaletnu četku sa stalkom, kutiju s toaletnim papirom, umivaonik s tekućom vodom i sredstvom za pranje ruku, ubrus za brisanje ruku, te košaru za otpadke. Umivaonik može biti smješten i u prostoru ispred zahoda. Zahod treba biti besprijekorno čist, dezinficiran i ne smije širiti neugodne mirise, a preko noći treba biti osvijetljen. b) Posebni uslovi za pružanje ugostiteljskih usluga Usluge pića i napitaka Član 11. Za pružanje usluga pića i napitaka, plovni objekt, treba imati: –rashladni uređaj odgovarajuće veličine, –priručno skladište ili prostor za čuvanje pića i napitaka, –sudoper sa zdravstveno ispravnom toplom i hladnom vodom, ako se na plovnom objektu uslužuje posuđem i priborom za višekratnu upotrebu. Usluge prehrane Član 12. Za pružanje usluga prehrane, plovni objekt, treba imati: –poseban prostor za pripremanje jela, –rashladni uređaj odgovarajuće veličine za čuvanje namirnica, –priručno skladište ili prostor za čuvanje namirnica, –termički uređaj i odgovarajući pult za pripremanje jela, –sudoper sa zdravstveno ispravnom toplom i hladnom vodom s najmanje dva korita za pranje posuđa, ako se uslužuje priborom i posuđem za višekratnu upotrebu. Usluge smještaja (noćenja) Član 13. Za pružanje usluga smještaja (noćenja), plovni objekt, treba imati: –uređaj za pripremanje tople vode, –na svakih 20 postelja najmanje jedan zahod, ukoliko nisu predviđeni zahodi u sklopu kabina, –kabine za noćenje gostiju s najviše četiri postelje u kabini, –na svakih 30 postelja najmanje jedan tuš. Tuš treba biti u tuš kabini s vratima ili zastorom. U prostoriji s tušem treba se nalaziti: kutija za sapun, rešetka na podu, kuke za vješanje ručnika i rublja. Član 14. U kabinama za noćenje gostiju, osim postelje, treba biti: –garderobni prostor s vješalicama, –stolić, –ogledalo s policom, –košara za otpatke, –noćna svjetiljka, –posteljina za postelju, –dva ručnika i jedna čaša po postelji. Član 15. Svi zatvoreni prostori na plovnom objektu u kojima borave gosti trebaju imati osigurano prirodno ili mehaničko prozračivanje koje omogućava dovod svježeg zraka. Član 16. Prostori i prostorije na plovnom objektu, u kojima je nemoguće osigurati prirodnu rasvjetu, trebaju biti na odgovarajući način umjetno osvijetljeni. Član 17. Izloženi dijelovi palube plovnog objekta, gdje se pružaju ugostiteljske usluge, trebaju biti opremljeni platnenim ili plastificiranim zaštitnim krovom ili drugom odgovarajućom zaštitom od sunca. Usluge pansiona Član 18. Za pružanje usluga pansiona, plovni objekt treba imati: –blagovaonicu odnosno prostoriju za usluživanje gostiju, –kuhinju kapaciteta koji odgovara kapacitetu blagovaonice odnosno prostoriji za usluživanje gostiju, koji se izražava brojem sjedećih mjesta, –spremište za hranu kapaciteta kuhinje, –rashladni uređaj za čuvanje namirnica, pića i napitaka, –točionik. U pogledu pružanja usluga smještaja (noćenja) u okviru pansionskih usluga, primjenjuju se odredbe člana 13. do 17. ovoga pravilnika. Član 19. Kuhinja treba imati: –termički uređaj za pripremanje jela i napu odgovarajućeg kapaciteta odzračivanja iznad termičkog uređaja ili prirodnu ventilaciju, –sudoper s dva korita za pranje posuđa i pribora za jelo s mješalicom za toplu i hladnu vodu, –po lice ili ormare za sušenje ili smještaj posuđa i pribora za jelo, –hladnjak odgovarajućih dimenzija za kapacitet kuhinje, –zračenje kuhinje treba biti izvedeno tako da zrak iz kuhinje ne ulazi u blagovaonicu. Član 20. Blagovaonica, odnosno prostorija za usluživanje gostiju, treba imati odgovarajući broj stolova, stolica ili klupa i dobro ozračenje i osvjetljenje. Pod u blagovaonici ne smije biti klizav, mora biti od materijala koji ne propušta vodu i lako se čisti i održava. Gostima se kod usluživanja hrane treba staviti na raspolaganje papirnati ili platneni ubrus. Pribor za jelo (žlice, vilice, noževi i dr.) treba biti od nehrđajućeg materijala. Stolovi u blagovaonici, odnosno prostoriji za usluživanje gostiju trebaju biti pokriveni tekstilnim, papirnatim ili plastičnim stolnjacima ili podlošcima ispod pribora i posuđa za jelo. Ako se točionik nalazi u blagovanici ili prostoriji za usluživanje gostiju, iz njega se mogu neposredno usluživati gosti, pod uvjetom da točionik ima plohu za posluživanje s ili bez visokih stolica. Član 21. Spremište za hranu treba biti odvojeno od kuhinje i dovoljno zračno, te treba imati odgovarajuće po lice odnosno re gale za smještaj namirnica i pića. Za održavanje lako pokvarljivih namirnica i pića trebaju se postaviti rashladne komore ili hladnjaci odgovarajućeg kapaciteta i broja, da bi se zadovoljilo uslove nemiješanja namirnica različitog porijekla. Član 22. Točionik je uređen i opremljen prostor da se u njemu mogu pripremati i usluživati pića i napici. Točionik treba imati korito za pranje čaša s mješalicom za toplu i hladnu vodu ili odgovarajući uređaj za pranje čaša, rashladni uređaj, te odgovarajajuću opremu za odlaganje pića i napitaka. Rashladni uređaj može biti smješten i izvan točionika. Ako se iz točionika neposredno uslužuju gosti, točionik treba imati odgovarajuću plohu za posluživanje. Točionik treba biti od nehrđajućeg materijala koji se lako čisti. 4. PLUTAJUĆI OBJEKTI Član 23. Plutajući objekti, prema ovom pravilniku, su naprave na vodi stalno privezane ili usidrene koje nisu osposobljene za plovidbu, a registrovane su za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Član 24. Za pružanje ugostiteljskih usluga na plutajućim objektima, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe člana 10. do 22. ovoga Pravilnika. III. NAČIN UTVRĐIVANJA USLOVA U POKRETNIM OBJEKTIMA Član 25. Postupak kojim se utvrđuje da li su is punjeni minimalno-tehnički uslovi propisani ovim pravilnikom provodi komisija općinskog, odnosno gradskog organa uprave nadležnog za poslove ugostiteljstva, prema mjestu sjedišta objekta (u daljnjem tekstu: nadležni or gan). Komisija iz stava 1. ovoga člana se sastoji od najmanje dva člana koji su stručni djelatnici nadležnog organa, a imenuje ih rukovodilac nadležnog organa. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 26. Ugostitelji koji pružaju ugostiteljske usluge u pokretnim ugostiteljskim objektima obavezni su uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog pravilnika u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Član 27. Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje važiti Pravilnik o minimalno-tehničkim i posebnim uvjetima pokretnih ugostiteljskih objekata ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/96). Član 28. Ovaj pravilnik stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06/1-22-1-1120/10 14. juna 2010. godine Sarajevo Ministar Dr. sc. Nevenko Herceg, s. r. 757 Na temelju članka 11. stavka 4. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/09), federalni ministar okoliša i turizma donosi PRAVILNIK O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA KNJIGE ŽALBI I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim pravilnikom propisuje se oblik, sadržaj i način vođenja knjige žalbi koju su dužne voditi pravne i fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti. II. OBLIK I SADRŽAJ KNJIGE ŽALBI Članak 2. Knjiga žalbi mora imati tvrde korice tamnoplave boje. Na vanjskoj strani prednje korice moraju biti zlatnom folijom otiskane riječi "KNJIGA ŽALBI" na službenim jezicima Federacije BiH, te na engleskom, njemačkom, talijanskom i francuskom jeziku. Knjiga žalbi mora imati najmanje 3x50 samopreslikajućih listova (ne računajući prvi i posljednji list), veličine 30 cm x 22 cm, koji moraju biti označeni rednim brojevima. Prvi i posljednji list knjige čije stranice nisu označene rednim brojevima moraju biti od debljeg papira. Prva dva lista pod istim rednim brojem moraju biti perforirana, a treći čvrst (bez perforacije). Članak 3. Stranice knjige žalbi, koje su označene rednim brojevima, moraju imati dvije okomite kolone. Prva kolona (širine 10 cm) nosi naziv "Prigovor", a druga (širine 5 cm) naziv "Primjedba". Nazivi kolona moraju biti otiskani na jezicima iz članka 2. stavka 1. ovoga pravilnika. U gornjem lijevom uglu prve stranice (koja nije označena rednim brojem) mora biti istaknuta tvrtka odnosno naziv i adresa pružatelja ugostiteljskih usluga. Članak 4. Na prvom listu knjige žalbi (čije stranice nisu označene rednim brojevima) mora biti otiskana uputa o korištenju knjige žalbi na jezicima iz članka 2. stavka 1. ovoga pravilnika, koja glasi: "1.korisnik usluge ima pravo upisati u knjigu žalbi prigovor u slučaju kada smatra da je oštećen u odnosu na traženu odnosno dobivenu uslugu, 2.korisnik usluge može prigovor u knjigu žalbi napisati jezikom kojim se služi, 3.korisnik usluge dužan je napisani prigovor potpisati i navesti datum upisanog prigovora u knjigu žalbi, te navesti svoju punu adresu. Odgovor korisniku usluge na stavljeni prigovor pružatelj usluga dat će odmah, a najkasnije u roku od 15 dana od dana upisanog prigovora u knjigu žalbi." Iza otiskane upute stavlja se pečat pravne odnosno fizičke osobe koja pruža ugostiteljske usluge i potpis odgovorne osobe. U gornjem lijevom uglu trebaju stajati oznake: prvi list "za gosta", drugi list "za inspekciju" i treći list "ostaje u knjizi". III. NAČIN VOĐENJA KNJIGE ŽALBI I POSTUPAK U SVEZI S PRIGOVORIMA Članak 5. Knjiga žalbi mora se voditi u svim objektima, prostorijama i na prostorima u kojima i na kojima se pružaju ugostiteljske usluge. Iznimno od stavka 1. ovoga članka jednu knjigu žalbi može voditi ugostitelj za više ugostiteljskih objekata vrste soba i/ili apartman, odnosno fizička osoba u domačinstvu ili član seoskog domaćinstva za više smještajnih objekata vrste soba, apartman, kuća za odmor i kamp, koji su u istoj građevini ili neposrednoj blizini. Članak 6. Knjiga žalbi se mora nalaziti na mjestu pristupačnom korisnicima ugostiteljskih usluga. Na istaknutom mjestu u prostorijama i prostorima u kojima se pružaju ugostiteljske usluge mora se staviti obavijest, na jezicima iz članka 2. stavka 1. ovoga pravilnika, da se vodi knjiga žalbi i gdje se nalazi. Obavijest o vođenju knjige žalbi i o mjestu gdje se nalazi, mora se istaknuti i na cjenicima odnosno jelovnicima, te u "kućnom redu" na jezicima na kojima su sastavljeni. Članak 7. Knjiga žalbi mora se čuvati najmanje godinu dana nakon njenog popunjenja. Članak 8. Pravne i fizičke osobe iz članka 1. ovoga pravilnika dužne su odmah po stavljanju prigovora dati prvu kopiju prigovora iz knjige žalbi osobi koja je stavila prigovor, a drugu kopiju u roku od tri dana od dana izjavljenog prigovora dostaviti nadležnoj turističko-ugostiteljskoj inspekciji. Pravne i fizičke osobe iz članka 1. ovoga pravilnika dužne su odgovoriti na prigovor u roku od 15 dana od dana unošenja prigovora u knjigu žalbi, a kopiju odgovora istovremeno dostaviti nadležnoj turističko-ugostiteljskoj inspekciji. Ako se u roku iz stavka 2. ovoga članka ne odgovori na stavljeni prigovor, mora se najkasnije u roku od pet dana od dana isteka toga roka o tome izvijestiti nadležnu turističko- ugostiteljsku inspekciju s obrazloženjem zbog čega nije u roku odgovoreno. Članak 9. Na stavljeni prigovor odgovorna osoba može odgovoriti podnositelju prigovora i usmeno. Ako podnositelj prigovora prihvati usmeni odgovor, to će se zabilježiti i potvrditi potpisima odgovorne osobe i podnosioca prigovora u rubrici "Primjedba" knjige žalbi, a preslik zabilješke dostavit će nadležnoj turističko-ugostiteljskoj inspekciji. Ako se prigovor ne može riješiti na način propisan stavkom 1. ovoga članka, podnositelju prigovora mora se dopisom odgovoriti na način propisan člankom 8. stavkom 2. ovoga pravilnika. U rubrici "Primjedba" knjige žalbi upisuje se kratak sadržaj odgovora s oznakom broja i datuma dopisa. Članak 10. Pismeni odgovor na podneseni prigovor sastavlja se na jeziku na kojem je napisan prigovor u knjizi žalbi, ili na engleskom, njemačkom, talijanskom i francuskom jeziku. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 11. Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje da važi Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige žalbe ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/96). Članak 12. Ovaj pravilnik stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06/1-22-1-1121/10 14. lipnja 2010. godine Sarajevo Ministar Dr. sc. Nevenko Herceg, v. r. Na osnovu člana 11. stava 4. Zakona o ugostiteqskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/09), federalni ministar okoliša i turizma donosi PRAVILNIK O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU VOĐEWA KWIGE ŽALBI I. OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuje se oblik, sadržaj i način vođewa kwige žalbi koju su dužna voditi pravna i fizička lica koja pružaju ugostiteqske usluge u skladu sa Zakonom o ugostiteqskoj djelatnosti. II. OBLIK I SADRŽAJ KWIGE ŽALBI Član 2. Kwiga žalbi mora imati tvrde korice tamnoplave boje. Na vawskoj strani prednje korice moraju biti zlatnom folijom otiskane riječi "KWIGA ŽALBI" na službenim jezicima Federacije BiH, te na engleskom, njemačkom,talijanskom i francuskom jeziku. Kwiga žalbi mora imati najmanje 3x50 samopreslikajućih listova (ne računajući prvi i posljedwi list), veličine 30 cm x 22 cm, koji moraju biti označeni rednim brojevima. Prvi i posljedwi list kwige čije stranice nisu označene rednim brojevima moraju biti od debljeg papira. Prva dva lista pod istim rednim brojem moraju biti perforirana, a treći čvrst (bez perforacije). Član 3. Stranice kwige žalbi, koje su označene rednim brojevima, moraju imati dvije okomite kolone. Prva kolona (širine 10 cm) nosi naziv "Prigovor", a druga (širine 5 cm) naziv "Primjedba". Nazivi kolona moraju biti otiskani na jezicima iz člana 2. stava 1. ovoga pravilnika. U gornjem lijevom uglu prve stranice (koja nije označena rednim brojem) mora biti istaknuta firma odnosno naziv i adresa pružatelja ugostiteqskih usluga. Član 4. Na prvom listu kwige žalbi (čije stranice nisu označene rednim brojevima) mora biti odštampano uputstvo o korištenju kwige žalbi na jezicima iz člana 2. stava 1. ovoga pravilnika, koje glasi: "1.korisnik usluge ima pravo upisati u kwigu žalbi prigovor u slučaju kada smatra da je oštećen u odnosu na traženu odnosno dobivenu uslugu, 2.korisnik usluge može prigovor u kwigu žalbi napisati jezikom kojim se služi, 3.korisnik usluge dužan je napisani prigovor potpisati i navesti datum upisanog prigovora u kwigu žalbi, te navesti svoju punu adresu. Odgovor korisniku usluge na stavljeni prigovor pružateq usluga daće odmah, a najkasnije u roku od 15 dana od dana upisanog prigovora u kwigu žalbi." Iza odštampanog uputstva stavlja se pečat pravnog odnosno fizičkog lica koje pruža ugostiteqske usluge i potpis odgovornog lica. U gornjem lijevom uglu trebaju stajati oznake: prvi list "za gosta", drugi list "za inspekciju" i treći list "ostaje u kwizi". III. NAČIN VOĐEWA KWIG E ŽALBI I POSTUPAK U VEZI S PRIGOVORIMA Član 5. Kwiga žalbi mora se voditi u svim objektima, prostorijama i na prostorima u kojima i na kojima se pružaju ugostiteqske usluge. Iznimno od stava 1. ovoga člana jednu kwigu žalbi može voditi ugostiteq za više ugostiteqskih objekata vrste soba i/ili apartman, odnosno fizičko lice u domačinstvu ili član seoskog domaćinstva za više smještajnih objekata vrste soba, apartman, kuća za odmor i kamp, koji su u istoj građevini ili neposrednoj blizini. Član 6. Kwiga žalbi se mora nalaziti na mjestu pristupačnom korisnicima ugostiteqskih usluga. Na istaknutom mjestu u prostorijama i prostorima u kojima se pružaju ugostiteqske usluge mora se staviti obavijest, na jezicima iz člana 2. stava 1. ovoga pravilnika, da se vodi kwiga žalbi i gdje se nalazi. Obavijest o vođenju kwige žalbi i o mjestu gdje se nalazi, mora se istaknuti i na cjenicima odnosno jelovnicima, te u "kućnom redu" na jezicima na kojima su sastavljeni. Član 7. Kwiga žalbi mora se čuvati najmanje godinu dana nakon njenog popunjenja. Član 8. Pravna i fizička lica iz člana 1. ovoga pravilnika dužna su odmah po stavljanju prigovora dati prvu kopiju prigovora iz kwige žalbi licu koje je stavilo prigovor, a drugu kopiju u roku od tri dana od dana izjavljenog prigovora dostaviti nadležnoj turističko-ugostiteqskoj inspekciji. Pravna i fizička lica iz člana 1. ovoga pravilnika dužna su odgovoriti na prigovor u roku od 15 dana od dana unošewa prigovora u kwigu žalbi, a kopiju odgovora istovremeno dostaviti nadležnoj turističko-ugostiteqskoj inspekciji. Ako se u roku iz stava 2. ovoga člana ne odgovori na stavljeni prigovor, mora se najkasnije u roku od pet dana od dana isteka toga roka o tome izvijestiti nadležnu turističko- ugostiteqsku inspekciju s obrazloženjem zbog čega nije u roku odgovoreno. Član 9. Na stavljeni prigovor odgovorno lice može odgovoriti podnositequ prigovora i usmeno. Ako podnositeq prigovora prihvati usmeni odgovor, to će se zabilježiti i potvrditi potpisima odgovornog lica i podnosioca prigovora u rubrici "Primjedba" kwige žalbi, a kopiju zabilješke dostaviće nadležnoj turističko-ugostiteqskoj inspekciji. Ako se prigovor ne može riješiti na način propisan stavom 1. ovoga člana, podnositequ prigovora mora se dopisom odgovoriti na način propisan članom 8. stavom 2. ovoga pravilnika U rubrici "Primjedba" kwige žalbi upisuje se kratak sadržaj odgovora s oznakom broja i datuma dopisa. Član 10. Pismeni odgovor na podneseni prigovor sastavlja se na jeziku na kojem je napisan prigovor u kwizi žalbi, ili na engleskom, njemačkom, talijanskom i francuskom jeziku. IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 11. Danom stupawa na snagu ovoga pravilnika prestaje da važi Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođewa kwige žalbe ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/96). Član 12. Ovaj pravilnik stu pa na snagu osmoga dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06/1-22-1-1121/10 14. juna 2010. godine Sarajevo Ministar Dr sc. Nevenko Herceg, s. r. Na osnovu člana 11. stava 4. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/09), federalni ministar okoliša i turizma donosi PRAVILNIK O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA KNJIGE ŽALBI I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuje se oblik, sadržaj i način vođenja knjige žalbi koju su dužna voditi pravna i fizička lica koja pružaju ugostiteljske usluge u skladu sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. II. OBLIK I SADRŽAJ KNJIGE ŽALBI Član 2. Knjiga žalbi mora imati tvrde korice tamnoplave boje. Na vanjskoj strani prednje korice moraju biti zlatnom folijom otiskane riječi "KNJIGA ŽALBI" na službenim jezicima Federacije BiH, te na engleskom, njemačkom,talijanskom i francuskom jeziku. Knjiga žalbi mora imati najmanje 3x50 samopreslikajućih listova (ne računajući prvi i posljednji list), veličine 30 cm x 22 cm, koji moraju biti označeni rednim brojevima. Prvi i posljednji list knjige čije stranice nisu označene rednim brojevima moraju biti od debljeg papira. Prva dva lista pod istim rednim brojem moraju biti perforirana, a treći čvrst (bez perforacije). Član 3. Stranice knjige žalbi, koje su označene rednim brojevima, moraju imati dvije okomite kolone. Prva kolona (širine 10 cm) nosi naziv "Prigovor", a druga (širine 5 cm) naziv "Primjedba". Nazivi kolona moraju biti otiskani na jezicima iz člana 2. stava 1. ovoga pravilnika. U gornjem lijevom uglu prve stranice (koja nije označena rednim brojem) mora biti istaknuta firma odnosno naziv i adresa pružatelja ugostiteljskih usluga. Član 4. Na prvom listu knjige žalbi (čije stranice nisu označene rednim brojevima) mora biti odštampano uputstvo o korištenju knjige žalbi na jezicima iz člana 2. stava 1. ovoga pravilnika, koje glasi: "1.korisnik usluge ima pravo upisati u knjigu žalbi prigovor u slučaju kada smatra da je oštećen u odnosu na traženu odnosno dobivenu uslugu, 2.korisnik usluge može prigovor u knjigu žalbi napisati jezikom kojim se služi, 3.korisnik usluge dužan je napisani prigovor potpisati i navesti datum upisanog prigovora u knjigu žalbi, te navesti svoju punu adresu. Odgovor korisniku usluge na stavljeni prigovor pružatelj usluga dat će odmah, a najkasnije u roku od 15 dana od dana upisanog prigovora u knjigu žalbi." Iza odštampanog uputstva stavlja se pečat pravnog odnosno fizičkog lica koja pruža ugostiteljske usluge i potpis odgovornog lica. U gornjem lijevom uglu trebaju stajati oznake: prvi list "za gosta", drugi list "za inspekciju" i treći list "ostaje u knjizi". II. NAČIN VOĐENJA KNJIGE ŽALBI I POSTUPAK U VEZI S PRIGOVORIMA Član 5. Knjiga žalbi mora se voditi u svim objektima, prostorijama i na prostorima u kojima i na kojima se pružaju ugostiteljske usluge. Iznimno od stava 1. ovoga člana jednu knjigu žalbi može voditi ugostitelj za više ugostiteljskih objekata vrste soba i/ili apartman, odnosno fizičko lice u domačinstvu ili član seoskog domaćinstva za više smještajnih objekata vrste soba, apartman, kuća za odmor i kamp, koji su u istoj građevini ili neposrednoj blizini. Član 6. Knjiga žalbi se mora nalaziti na mjestu pristupačnom korisnicima ugostiteljskih usluga. Na istaknutom mjestu u prostorijama i prostorima u kojima se pružaju ugostiteljske usluge mora se staviti obavijest, na jezicima iz člana 2. stava 1. ovoga pravilnika, da se vodi knjiga žalbi i gdje se nalazi. Obavijest o vođenju knjige žalbi i o mjestu gdje se nalazi, mora se istaknuti i na cjenicima odnosno jelovnicima, te u "kućnom redu" na jezicima na kojima su sastavljeni. Član 7. Knjiga žalbi mora se čuvati najmanje godinu dana nakon njenog popunjenja. Član 8. Pravna i fizička lica iz člana 1. ovoga pravilnika dužna su odmah po stavljanju prigovora dati prvu kopiju prigovora iz knjige žalbi licu koje je stavilo prigovor, a drugu kopiju u roku od tri dana od dana izjavljenog prigovora dostaviti nadležnoj turističko-ugostiteljskoj inspekciji. Pravna i fizička lica iz člana 1. ovoga pravilnika dužna su odgovoriti na prigovor u roku od 15 dana od dana unošenja prigovora u knjigu žalbi, a kopiju odgovora istovremeno dostaviti nadležnoj turističko-ugostiteljskoj inspekciji. Ako se u roku iz stava 2. ovoga člana ne odgovori na stavljeni prigovor, mora se najkasnije u roku od pet dana od dana isteka toga roka o tome izvijestiti nadležnu turističko-ugostiteljsku inspekciju s obrazloženjem zbog čega nije u roku odgovoreno. Član 9. Na stavljeni prigovor odgovorno lice može odgovoriti podnositelju prigovora i usmeno. Ako podnositelj prigovora prihvati usmeni odgovor, to će se zabilježiti i potvrditi potpisima odgovornog lica i podnosioca prigovora u rubrici "Primjedba" knjige žalbi, a kopiju zabilješke dostavit će nadležnoj turističko-ugostiteljskoj inspekciji. Ako se prigovor ne može riješiti na način propisan stavom 1. ovoga člana, podnositelju prigovora mora se dopisom odgovoriti na način propisan članom 8. stavom 2. ovoga pravilnika U rubrici "Primjedba" knjige žalbi upisuje se kratak sadržaj odgovora s oznakom broja i datuma dopisa. Član 10. Pismeni odgovor na podneseni prigovor sastavlja se na jeziku na kojem je napisan prigovor u knjizi žalbi, ili na engleskom, njemačkom, talijanskom i francuskom jeziku. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 11. Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje da važi Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige žalbe ("Službene novine Federacije BiH" broj: 23/96). Član 12. Ovaj pravilnik stu pa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06/1-22-1-1121/10 14. juna 2010. godine Sarajevo Ministar Dr. sc. Nevenko Herceg, s. r. 758 Na temelju članka 11. stavka 4. i članka 43. stavka 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/09), federalni ministar okoliša i turizma donosi PRAVILNIK O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA KNJIGE GOSTIJU I POPISA GOSTIJU I. OPĆA ODREDBA Članak 1. Ovim pravilnikom propisuje se oblik, sadržaj i način vođenja knjige gostiju, koju su dužni voditi ugostitelji u ugostiteljskom objektu za smještaj, kao i oblik i sadržaj obrasca i način vođenja popisa gostiju koji su dužni voditi fizičke osobe koje pružaju ugostiteljsku uslugu smještaja u domaćinstvu, te članovi seljačkog domaćinstva koji pružaju ugostiteljske usluge smještaja u seljačkom domaćinstvu. II. OBLIK, SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA KNJIGE GOSTIJU Članak 2. (1)Knjiga gostiju vodi se u obliku uvezane knjige ili u elektroničkom obliku. (2)Knjiga gostiju može se voditi za domaće i strane goste zajedno ili odvojeno. (3)U knjigu gostiju upisuju se sljedeći podaci: –redni broj prijave, –prezime i ime, –spol, –da tum i mjesto rođenja, –adresa, –da tum i vrijeme dolaska, –da tum i vrijeme odlaska i –primjedba. (4)Za domaće goste upisuje se još i broj osobne iskaznice. (5)Za strane goste upisuju se još sljedeći podaci: –državljanstvo, –vrsta i broj putne isprave, –vrsta i broj vize, –da tum dozvole boravka i –da tum i mjesto ulaska u BiH. Članak 3. (1)Knjiga gostiju koja se vodi u obliku uvezane knjige treba se čuvati najmanje dvije godine nakon što je popunjena. (2)Kad se knjiga gostiju vodi elektronički na osobnom računalu, po isteku kalendarske godine potrebno ju je ispisati i/ili pohraniti na odgovarajućem mediju i čuvati najmanje dvije godine. III. OBLIK I SADRŽAJ OBRASCA I NAČIN VOĐENJA POPISA GOSTIJU Članak 4. (1)Popis gostiju vodi se u obliku uvezane knjige ili u elektroničkom obliku. (2)U popis gostiju upisuju se sljedeći podaci: –redni broj prijave, –prezime i ime, –broj osobne iskaznice ili putne isprave, –vrsta pružene usluge, –da tum početka pružanja usluga, –da tum prestanka pružanja usluga i –primjedba. (3)Kad se popis gostiju vodi u obliku uvezane knjige, na prednjoj stranici korica treba biti naziv "Popis gostiju", a na prvoj unutarnjoj stranici, na kojoj se ne upisuju podaci, treba biti upisano ime i prezime osobe na koju glasi rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu odnosno seljačkom domaćinstvu. Članak 5. (1)Popis gostiju koji se vodi u obliku uvezane knjige mora se čuvati najmanje dvije godine nakon što je knjiga popunjena. (2)Kad se popis gostiju vodi elektronički na osobnom računalu, po isteku kalendarske godine potrebno ga je ispisati i/ili pohraniti na odgovarajućem mediju i čuvati najmanje dvije godine. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 6. Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje važiti Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige gostiju i popisa gostiju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/96). Članak 7. Ovaj pravilnik stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06/1-22-1-1122/10 14. lipnja 2010. godine Sarajevo Ministar Dr. sc. Nevenko Herceg, v. r. Na osnovu člana 11. stava 4. i člana 43. stava 2. Zakona o ugostiteqskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/09), federalni ministar okoliša i turizma donosi PRAVILNIK O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU VOĐEWA KWIGE GOSTIJU I POPISA GOSTIJU I. OPŠTA ODREDBA Član 1. Ovim pravilnikom propisuje se oblik, sadržaj i način vođewa kwige gostiju, koju su dužni voditi ugostiteqi u ugostiteqskom objektu za smještaj, kao i oblik i sadržaj obrasca i način vođewa popisa gostiju koji su dužni voditi fizička lica koja pružaju ugostiteqsku uslugu smještaja u domaćinstvu, te članovi seljačkog domaćinstva koji pružaju ugostiteqske usluge smještaja u seljačkom domaćinstvu. II. OBLIK, SADRŽAJ I NAČIN VOĐEWA KWIGE GOSTIJU Član 2. (1)Kwiga gostiju vodi se u obliku uvezane kwige ili u elektroničkom obliku. (2)Kwiga gostiju može se voditi za domaće i strane goste zajedno ili odvojeno. (3)U kwigu gostiju upisuju se sljedeći podaci: –redni broj prijave, –prezime i ime, –pol, –da tum i mjesto rođewa, –adresa, –da tum i vrijeme dolaska, –da tum i vrijeme odlaska i –primjedba. (4)Za domaće goste upisuje se još i broj osobne iskaznice. (5)Za strane goste upisuju se još sljedeći podaci: –državljanstvo, –vrsta i broj putne isprave, –vrsta i broj vize, –da tum dozvole boravka i –da tum i mjesto ulaska u BiH. Član 3. (1)Kwiga gostiju koja se vodi u obliku uvezane kwige treba se čuvati najmanje dvije godine nakon što je popunjena. (2)Kad se kwiga gostiju vodi elektronički na ličnom računaru, po isteku kalendarske godine potrebno ju je ispisati i/ili pohraniti na odgovarajućem mediju i čuvati najmanje dvije godine. III. OBLIK I SADRŽAJ OBRASCA I NAČIN VOĐEWA POPISA GOSTIJU Član 4. (1)Popis gostiju vodi se u obliku uvezane kwige ili u elektroničkom obliku. (2)U popis gostiju upisuju se sljedeći podaci: –redni broj prijave, –prezime i ime, –broj lične karte ili putne isprave, –vrsta pružene usluge, –da tum početka pružawa usluga, –da tum prestanka pružawa usluga i –primjedba. (3)Kad se popis gostiju vodi u obliku uvezane kwige, na predwoj stranici korica treba biti naziv "Popis gostiju", a na prvoj unutašwoj stranici, na kojoj se ne upisuju podaci, treba biti upisano ime i prezime lica na koje glasi rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteqskih usluga u domaćinstvu odnosno seljačkom domaćinstvu. Član 5. (1)Popis gostiju koji se vodi u obliku uvezane kwige mora se čuvati najmanje dvije godine nakon što je kwiga popunjena. (2)Kad se popis gostiju vodi elektronički na ličnom računaru, po isteku kalendarske godine potrebno ga je ispisati i/ili pohraniti na odgovarajućem mediju i čuvati najmanje dvije godine. IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 6. Danom stupawa na snagu ovoga pravilnika prestaje važiti Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođewa kwige gostiju i popisa gostiju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/96). Član 7. Ovaj pravilnik stu pa na snagu osmoga dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06/1-22-1-1122/10 14. juna 2010. godine Sarajevo Ministar Dr sc. Nevenko Herceg, s. r. Na osnovu člana 11. stava 4. i člana 43. stava 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/09), federalni ministar okoliša i turizma donosi PRAVILNIK O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA KNJIGE GOSTIJU I POPISA GOSTIJU I. OPĆA ODREDBA Član 1. Ovim pravilnikom propisuje se oblik, sadržaj i način vođenja knjige gostiju, koju su dužni voditi ugostitelji u ugostiteljskom objektu za smještaj, kao i oblik i sadržaj obrasca i način vođenja popisa gostiju koji su dužni voditi fizička lica koja pružaju ugostiteljsku uslugu smještaja u domaćinstvu, te članovi seljačkog domaćinstva koji pružaju ugostiteljske usluge smještaja u seljačkom domaćinstvu. II. OBLIK, SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA KNJIGE GOSTIJU Član 2. (1)Knjiga gostiju vodi se u obliku uvezane knjige ili u elektroničkom obliku. (2)Knjiga gostiju može se voditi za domaće i strane goste zajedno ili odvojeno. (3)U knjigu gostiju upisuju se sljedeći podaci: –redni broj prijave, –prezime i ime, –spol, –da tum i mjesto rođenja, –adresa, –da tum i vrijeme dolaska, –da tum i vrijeme odlaska i –primjedba. (4)Za domaće goste upisuje se još i broj osobne iskaznice. (5)Za strane goste upisuju se još sljedeći podaci: –državljanstvo, –vrsta i broj putne isprave, –vrsta i broj vize, –da tum dozvole boravka i –da tum i mjesto ulaska u BiH. Član 3. (1)Knjiga gostiju koja se vodi u obliku uvezane knjige treba se čuvati najmanje dvije godine nakon što je popunjena. (2)Kad se knjiga gostiju vodi elektronički na ličnom računaru, po isteku kalendarske godine potrebno ju je ispisati i/ili pohraniti na odgovarajućem mediju i čuvati najmanje dvije godine. III. OBLIK I SADRŽAJ OBRASCA I NAČIN VOĐENJA POPISA GOSTIJU Član 4. (1)Popis gostiju vodi se u obliku uvezane knjige ili u elektroničkom obliku. (2)U popis gostiju upisuju se sljedeći podaci: –redni broj prijave, –prezime i ime, –broj lične karte ili putne isprave, –vrsta pružene usluge, –da tum početka pružanja usluga, –da tum prestanka pružanja usluga i –primjedba. (3)Kad se popis gostiju vodi u obliku uvezane knjige, na prednjoj stranici korica treba biti naziv "Popis gostiju", a na prvoj unutašnjoj stranici, na kojoj se ne upisuju podaci, treba biti upisano ime i prezime lica na koje glasi rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu odnosno seljačkom domaćinstvu. Član 5. (1)Popis gostiju koji se vodi u obliku uvezane knjige mora se čuvati najmanje dvije godine nakon što je knjiga popunjena. (2)Kad se popis gostiju vodi elektronički na ličnom računaru, po isteku kalendarske godine potrebno ga je ispisati i/ili pohraniti na odgovarajućem mediju i čuvati najmanje dvije godine. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 6. Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje važiti Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige gostiju i popisa gostiju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/96). Član 7. Ovaj pravilnik stu pa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06/1-22-1-1122/10 14. juna 2010. godine Sarajevo Ministar Dr. sc. Nevenko Herceg, s. r. 759 Na temelju članka 4. stavka 6., članka 32. stavka 5. i članka 48. stavka 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/09), federalni ministar okoliša i turizma donosi PRAVILNIK O UPISNICIMA UGOSTITELJ SKIH OBJEKATA I O UPISNICIMA O PRUŽANJU UGOS TITELJSKIH USLUGA U DOMAĆINSTVU I SELJAČKOM DOMAĆINSTVU I. OPĆA ODREDBA Članak 1. Ovim pravilnikom propisuje se oblik, sadržaj i način vođenja Upisnika ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju, Upisnika ugostiteljskih objekata koji se kategoriziraju, Upisnika o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, Upisnika o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu i Upisnika objekata zatvorenog tipa (u daljnjem tekstu: upisnici). II. OBLIK, SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA UPISNIKA Članak 2. (1)Upisnici se vode u elektroničkom obliku. (2)Iznimno, upisnici koje vodi Federalno ministarstvo okoliša i turizma (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i općinsko, odnosno gradsko tijelo uprave nadležno za poslove ugostiteljstva, (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo) ukoliko nisu osigurani uvjeti za vođenje upisnika u elektroničkom obliku, mogu se voditi u obliku uvezane knjige. (3)Upis u upisnike obavlja se po službenoj dužnosti temeljem rješenja Ministarstva odnosno nadležnog tijela . (4)U upisnik se upisuju podaci o ugostitelju, odnosno pružatelju ugostiteljskih usluga i podaci o ugostiteljskom objektu, odnosno objektu u domaćinstvu ili seljačkom domaćinstvu, navedeni u rješenju Ministarstva, odnosno nadležnog tijela, te broj i da tum izdavanja rješenja. (5)Upisnik vode i u njega unose podatke službenici koje ovlasti rukovodilac Ministarstva odnosno nadležnog tijela (u daljnjem tekstu: ovlaštene osobe). (6)Upisnici su javne knjige. Članak 3. (1)Kada se upisnik vodi u elektroničkom obliku, na odgovarajući medij pohranjuje se sigurnosna kopija upisnika, koja služi kao pričuvna kopija u slučaju oštećenja podataka iz upisa obrađenih u računalu. (2)Pričuvna kopija upisnika čuva se na odvojenom mjestu osiguranom od neovlaštenog pristupa i štetnih utjecaja (topline, vode i sl.). (3)Pričuvna kopija iz stavka 2. ovoga članka stvara se najmanje jednom tjedno za nove upise u upisnik i čuva se trajno. Članak 4. (1)Ako se upisnik vodi u obliku uvezane knjige, listovi moraju biti numerirani. (2)Na naslovnoj stranici upisnika iz stavka 1. ovoga članka ispod naslova upisuje se broj knjige. (3)Odgovorna osoba Ministarstva odnosno nadležnog tijela prije prvog upisa ovjerava upisnik iz stavka 1. ovoga članka svojim potpisom i pečatom Ministarstva, odnosno nadležnog tijela. Ovjera se obavlja na način da se na unutarnjoj stranici korica upisnika upiše tekst koji glasi: "Ovaj Upisnik sadrži ukupno ______ stranica". Članak 5. Na svakoj stranici upisnika, u gornjem desnom uglu u odjeljak "upisni broj" upisuje se brojčana oznaka pod kojom se obavlja upis. Članak 6. (1)Podaci upisani u upisniku ne smiju se brisati niti ispravljati. (2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ukoliko se upisnik vodi u elektroničkom obliku, manje pogreške ispravljaju se uz naznaku datuma i imena ovlaštene osobe, a ako se radi o većim pogreškama cijeli upis se poništava upisivanjem na stranici upisa naznake "upis se poništava", uz da tum ispravka i imenom ovlaštene osobe, a ponovni se upis vrši na prvoj slobodnoj stranici upisnika. (3)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ukoliko se upisnik vodi u obliku uvezane knjige, manje pogreške ispravljaju se uz naznaku datuma i potpisa ovlaštene osobe, te precrtavanjem pogreške vodoravnom crvenom crtom, a ako se radi o većim pogreškama cijeli upis se poništava upisivanjem na stranici upisa naznake "upis se poništava", uz da tum ispravka i potpis ovlaštene osobe, te precrtavanjem stranice kosom crvenom crtom, a ponovni se upis vrši na prvoj slobodnoj stranici upisnika. Članak 7. (1)Podaci o izmjenama koje su nastale nakon prvog upisa, a koje su utvrđene rješenjem Ministarstva, odnosno nadležnog tijela, upisuju se u upisnik u odjeljak "naknadni upisi" s naznakom da ranije upisani podaci prestaju važiti. (2)Kada se upisnik vodi u obliku uvezane knjige, a odjeljak naknadnih upisa je popunjen, upis se nastavlja na prvoj slobodnoj stranici upisnika na način da se prepišu svi važeći podaci iz odgovarajućih odjeljaka ranijeg upisa. Na obje stranice upisa upiše se sveza prijenosa upisom broja knjige i odgovarajuće stranice. Stranica s koje su podaci prepisani na novu stranicu upisnika precrtava se kosom crvenom crtom. (3)Prestanak važenja rješenja upisanog u upisnik upisuje se u odjeljak naknadnih upisa, s naznakom datuma upisa i imena ovlaštene osobe, ukoliko se upisnik vodi u elektroničkom obliku, a ukoliko se vodi u obliku uvezane knjige s naznakom datuma i potpisom ovlaštene osobe te precrtavanjem stranice s dvije kose crvene crte. Članak 8. U slučaju kada upisani ugostiteljski objekt promjeni vrstu temeljem rješenja Ministarstva odnosno nadležnog tijela, upis toga ugostiteljskog objekta obavlja se pod novim upisnim brojem. III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 9. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti: 1.Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja upisnika o minimalnim uvjetima i uvjetima za kategoriju ugostiteljskih objekata, te o obrascima zahtjeva ugostitelja i obliku, sadržaju i načinu vođenja upisnika o minimalnim uvjetima i uvjetima za kategoriju objekata za pružanje ugostiteljskih usluga građana u domaćinstvu, te o obrascima zahtjeva građana ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/96) 2.Pravilnik o obrascu prijave i Upisniku o pružanju ugostiteljskih usluga u objektima zatvorenog tipa ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/96). Članak 10. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06/1-22-1-1123/10 14. lipnja 2010. godine Sarajevo Ministar Dr. sc. Nevenko Herceg, v. r. Na osnovu člana 4. stava 6., člana 32. stava 5. i člana 48. stava 2. Zakona o ugostiteqskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/09), federalni ministar okoliša i turizma donosi PRAVILNIK O UPISNICIMA UGOSTITEQSKIH OBJE KATA I O UPISNICIMA O PRUŽAWU UGOSTITEQSKIH USLUGA U DOMAĆINSTV U I SEQAČKOM DOMAĆINSTV U I. OPŠTA ODREDBA Član 1. Ovim Pravilnikom propisuje se oblik, sadržaj i način vođewa Upisnika ugostiteqskih objekata koji se ne kategoriziraju, Upisnika ugostiteqskih objekata koji se kategoriziraju, Upisnika o pružanju ugostiteqskih usluga u domaćinstvu, Upisnika o pružanju ugostiteqskih usluga u seljačkom domaćinstvu i Upisnika objekata zatvorenog tipa (u daqnjem tekstu: upisnici). II. OBLIK, SADRŽAJ I NAČIN VOĐEWA UPISNIKA Član 2. (1)Upisnici se vode u elektroničkom obliku. (2)Iznimno, upisnici koje vodi Federalno ministarstvo okoliša i turizma (u daqnjem tekstu: Ministarstvo) i općinski, odnosno gradski or gan uprave nadležan za poslove ugostiteqstva, (u daqnjem tekstu: nadležni or gan) ukoliko nisu osigurani uslovi za vođenje upisnika u elektroničkom obliku, mogu se voditi u obliku uvezane kwige. (3)Upis u upisnike obavlja se po službenoj dužnosti na osnovu rješewa Ministarstva odnosno nadležnog organa. (4)U upisnik se upisuju podaci o ugostitequ, odnosno pružatequ ugostiteqskih usluga i podaci o ugostiteqskom objektu, odnosno objektu u domaćinstvu ili seljačkom domaćinstvu, navedeni u rješenju Ministarstva, odnosno nadležnog organa te broj i da tum izdavawa rješewa. (5)Upisnik vode i u njega unose podatke službenici koje ovlasti rukovodilac Ministarstva odnosno nadležnog organa (u daqnjem tekstu: ovlaštena lica). (6)Upisnici su javne kwige. Član 3. (1)Kada se upisnik vodi u elektroničkom obliku, na odgo va - rajući medij pohranjuje se sigurnosna kopija upisnika, koja služi kao rezervna kopija u slučaju oštećewa podataka iz upisa obrađenih u računaru. (2)Arhivirana kopija upisnika čuva se na odvojenom mjestu osiguranom od neovlaštenog pristupa i štetnih utjecaja (topline, vode i sl.). (3)Arhivirana kopija iz stava 2. ovoga člana stvara se najmanje jednom tjedno za nove upise u upisnik i čuva se trajno. Član 4. (1)Ako se upisnik vodi u obliku uvezane kwige, listovi moraju biti numerirani. (2)Na naslovnoj stranici upisnika iz stava 1. ovoga člana ispod naslova upisuje se broj kwige. (3)Odgovorno lice Ministarstva odnosno nadležnog organa prije prvog upisa ovjerava upisnik iz stava 1. ovoga člana svojim potpisom i pečatom Ministarstva, odnosno nadležnog organa. Ovjera se obavlja na način da se na unutašwoj stranici korica upisnika upiše tekst koji glasi: "Ovaj Upisnik sadrži ukupno ______ stranica". Član 5. Na svakoj stranici upisnika, u gornjem desnom uglu u odjeljak "upisni broj" upisuje se brojčana oznaka pod kojom se obavlja upis. Član 6. (1)Podaci upisani u upisniku ne smiju se brisati niti ispravljati. (2)Iznimno od stava 1. ovoga člana, ukoliko se upisnik vodi u elektroničkom obliku, manje pogreške ispravljaju se uz naznaku datuma i imena ovlaštenih lica, a ako se radi o većim pogreškama cijeli upis se poništava upisivanjem na stranici upisa naznake "upis se poništava", uz da tum ispravka i imenom ovlaštenog lica, a ponovni se upis vrši na prvoj slobodnoj stranici upisnika. (3)Iznimno od stava 1. ovoga člana, ukoliko se upisnik vodi u obliku uvezane kwige, manje pogreške ispravljaju se uz naznaku datuma i potpisa ovlaštenog lica, te precrtavanjem pogreške vodoravnom crvenom crtom, a ako se radi o većim pogreškama cijeli upis se poništava upisivanjem na stranici upisa naznake "upis se poništava", uz da tum ispravka i potpis ovlaštenog lica, te precrtavanjem stranice kosom crvenom crtom, a ponovni se upis vrši na prvoj slobodnoj stranici upisnika. Član 7. (1)Podaci o izmjenama koje su nastale nakon prvog upisa, a koje su utvrđene rješenjem Ministarstva, odnosno nadle - ž nog organa, upisuju se u upisnik u odjeljak "naknadni upisi" s naznakom da ranije upisani podaci prestaju važiti. (2)Kada se upisnik vodi u obliku uvezane kwige, a odjeljak naknadnih upisa je popunjen, upis se nastavlja na prvoj slobodnoj stranici upisnika na način da se prepišu svi važeći podaci iz odgovarajućih odjeljaka ranijeg upisa. Na obje stranice upisa upiše se veza prijenosa upisom broja kwige i odgovarajuće stranice. Stranica s koje su podaci prepisani na novu stranicu upisnika precrtava se kosom crvenom crtom. (3)Prestanak važewa rješewa upisanog u upisnik upisuje se u odjeljak naknadnih upisa, s naznakom datuma upisa i imena ovlaštenih lica, ukoliko se upisnik vodi u elektroničkom obliku, a ukoliko se vodi u obliku uvezane kwige s naznakom datuma i potpisom ovlaštenog lica te precrtavanjem stranice s dvije kose crvene crte. Član 8. U slučaju kada upisani ugostiteqski objekt promjeni vrstu na osnovu rješewa Ministarstva odnosno nadležnog organa, upis toga ugostiteqskog objekta obavlja se pod novim upisnim brojem. III. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 9. Danom stupawa na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti: 1.Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođewa upi - snika o minimalnim uvjetima i uvjetima za kategoriju ugostiteqskih objekata, te o obrascima zahtjeva ugo - stitelja i obliku, sadržaju i načinu vođewa upisnika o minimalnim uvjetima i uvjetima za kategoriju objekata za pružanje ugostiteqskih usluga građana u domaćin - stvu, te o obrascima zahtjeva građana ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/96) 2.Pravilnik o obrascu prijave i Upisniku o pružanju ugostiteqskih usluga u objektima zatvorenog tipa ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/96). Član 10. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmoga dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06/1-22-1-1123/10 14. juna 2010. godine Sarajevo Ministar Dr sc. Nevenko Herceg, s. r. Na osnovu člana 4. stava 6., člana 32. stava 5. i člana 48. stava 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ("Službene novine Federa - cije BiH", broj 32/09), federalni ministar okoliša i turizma, donosi PRAVILNIK O UPISNICIMA UGOSTITELJ SKIH OBJEKATA I O UPISNICIMA O PRUŽANJU UGOS TITELJSKIH USLUGA U DOMAĆINSTVU I SELJAČKOM DOMAĆINSTVU I. OPĆA ODREDBA Član 1. Ovim Pravilnikom propisuje se oblik, sadržaj i način vođenja Upisnika ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju, Upisnika ugostiteljskih objekata koji se kategoriziraju, Upisnika o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, Upisnika o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu i Upisnika objekata zatvorenog tipa (u daljnjem tekstu: upisnici). II. OBLIK, SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA UPISNIKA Član 2. (1)Upisnici se vode u elektroničkom obliku. (2)Iznimno, upisnici koje vodi Federalno ministarstvo okoliša i turizma (u daljem tekstu: Ministarstvo) i općinski, odnosno gradski or gan uprave nadležan za poslove ugostiteljstva, (u daljnjem tekstu: nadležni or gan) ukoliko nisu osigurani uslovi za vođenje upisnika u elektroničkom obliku, mogu se voditi u obliku uvezane knjige. (3)Upis u upisnike obavlja se po službenoj dužnosti na osnovu rješenja Ministarstva odnosno nadležnog organa. (4)U upisnik se upisuju podaci o ugostitelju, odnosno pružatelju ugostiteljskih usluga i podaci o ugostiteljskom objektu, odnosno objektu u domaćinstvu ili seljačkom domaćinstvu, navedeni u rješenju Ministarstva, odnosno nadležnog organa te broj i da tum izdavanja rješenja. (5)Upisnik vode i u njega unose podatke službenici koje ovlasti rukovodilac Ministarstva odnosno nadležnog organa (u daljnjem tekstu: ovlaštena lica). (6)Upisnici su javne knjige. Član 3. (1)Kada se upisnik vodi u elektroničkom obliku, na odgovarajući medij pohranjuje se sigurnosna kopija upisnika, koja služi kao rezervna kopija u slučaju oštećenja podataka iz upisa obrađenih u računaru. (2)Arhivirana kopija upisnika čuva se na odvojenom mjestu osiguranom od neovlaštenog pristupa i štetnih utjecaja (topline, vode i sl.). (3)Arhivirana kopija iz stava 2. ovoga člana stvara se najmanje jednom tjedno za nove upise u upisnik i čuva se trajno. Član 4. (1)Ako se upisnik vodi u obliku uvezane knjige, listovi moraju biti numerirani. (2)Na naslovnoj stranici upisnika iz stava 1. ovoga člana ispod naslova upisuje se broj knjige. (3)Odgovorno lice Ministarstva odnosno nadležnog organa prije prvog upisa ovjerava upisnik iz stava 1. ovoga člana svojim potpisom i pečatom Ministarstva, odnosno nadležnog organa. Ovjera se obavlja na način da se na unutašnjoj stranici korica upisnika upiše tekst koji glasi: "Ovaj Upisnik sadrži ukupno ______ stranica". Član 5. Na svakoj stranici upisnika, u gornjem desnom uglu u odjeljak "upisni broj" upisuje se brojčana oznaka pod kojom se obavlja upis. Član 6. (1)Podaci upisani u upisniku ne smiju se brisati niti ispravljati. (2)Iznimno od stava 1. ovoga člana, ukoliko se upisnik vodi u elektroničkom obliku, manje pogreške ispravljaju se uz naznaku datuma i imena ovlaštenih lica, a ako se radi o većim pogreškama cijeli upis se poništava upisivanjem na stranici upisa naznake "upis se poništava", uz da tum ispravka i imenom ovlaštenog lica, a ponovni se upis vrši na prvoj slobodnoj stranici upisnika. (3)Iznimno od stava 1. ovoga člana, ukoliko se upisnik vodi u obliku uvezane knjige, manje pogreške ispravljaju se uz naznaku datuma i potpisa ovlaštenog lica, te precrtavanjem pogreške vodoravnom crvenom crtom, a ako se radi o većim pogreškama cijeli upis se poništava upisivanjem na stranici upisa naznake "upis se poništava", uz da tum ispravka i potpis ovlaštenog lica, te precrtavanjem stranice kosom crvenom crtom, a ponovni se upis vrši na prvoj slobodnoj stranici upisnika. Član 7. (1)Podaci o izmjenama koje su nastale nakon prvog upisa, a koje su utvrđene rješenjem Ministarstva, odnosno nadležnog organa, upisuju se u upisnik u odjeljak "naknadni upisi" s naznakom da ranije upisani podaci prestaju važiti. (2)Kada se upisnik vodi u obliku uvezane knjige, a odjeljak naknadnih upisa je popunjen, upis se nastavlja na prvoj slobodnoj stranici upisnika na način da se prepišu svi važeći podaci iz odgovarajućih odjeljaka ranijeg upisa. Na obje stranice upisa upiše se veza prijenosa upisom broja knjige i odgovarajuće stranice. Stranica s koje su podaci prepisani na novu stranicu upisnika precrtava se kosom crvenom crtom. (3)Prestanak važenja rješenja upisanog u upisnik upisuje se u odjeljak naknadnih upisa, s naznakom datuma upisa i imena ovlaštenih lica, ukoliko se upisnik vodi u elektroničkom obliku, a ukoliko se vodi u obliku uvezane knjige s nazna - kom datuma i potpisom ovlaštenog lica te precrtavanjem stranice s dvije kose crvene crte. Član 8. U slučaju kada upisani ugostiteljski objekt promjeni vrstu na osnovu rješenja Ministarstva odnosno nadležnog organa, upis toga ugostiteljskog objekta obavlja se pod novim upisnim brojem. III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 9. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti: 1.Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja upisnika o minimalnim uvjetima i uvjetima za kategoriju ugostitelj - skih objekata, te o obrascima zahtjeva ugostitelja i obliku, sadržaju i načinu vođenja upisnika o minimalnim uvjetima i uvjetima za kategoriju objekata za pružanje ugostiteljskih usluga građana u domaćinstvu, te o obrascima zahtjeva građana ("Službene novine Federacije BiH" broj 23/96) 2.Pravilnik o obrascu prijave i Upisniku o pružanju ugostiteljskih usluga u objektima zatvorenog tipa ("Službene novine Federacije BiH" broj 23/96). Član 10. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06/1-22-1-1123/10 14. juna 2010. godine Sarajevo Ministar Dr. sc. Nevenko Herceg, s. r. URED VLADE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Na temelju članka 24c. Uredbe o dopuni Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početne bilance poduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/10), a u svezi s člankom 91. stavak 1. Poslovnika o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine-Pročišćeni tekst ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/10 i 37/10), Ured Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Europske unije utvrdio je Pročišćeni tekst Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početne bilance poduzeća za privatizaciju, kako slijedi: UREDBA O METODOLOGIJI ZA PRIPREMU PROGRAMA I IZRADU POČETNE BILANCE PODUZEĆA ZA PRIVATIZACIJU (Pročišćeni tekst) I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Ovom uredbom uredjuje se postupak pripreme, sadržaj programa privatizacije poduzeća (u daljem tekstu: pro gram), postupak izrade početne bilance i postupak odobravanja programa i početne bilance sukladno Zakonu o privatizaciji poduzeća (u daljnjem tekstu: Zakon). Članak 2. Poduzeća iz članka 1. Zakona, osim poduzeća iz članka 26. stavak 1. točka a) Zakona, dužna su pripremiti pro gram, sukladno Zakonu i ovoj uredbi. Kada je privatizacija uvjetovana podjelom poduzeća na više samostalnih tehnoekonomskih cjelina, poduzeće na temelju usvojenog plana podjele, priprema programe privatizacije i početne bilance stanja tehnoekonomskih cjelina i dostavlja nadležnoj agenciji za privatizaciju (u daljnjem tekstu: agencija) na usvajanje. Članak 3. Poduzeće dostavlja pro gram kantonalnoj agenciji za privatizaciju na čijem području je sjediste poduzeća (u daljnjem tekstu: kantonalna agencija), osim ako je ovom uredbom, sukladno zakonu, utvrdjeno drugačije Poduzeće iz članka 3. Zakona dostavlja pro gram agenciji za privatizaciju utvrdjenoj odlukom Vlade Federacije BiH. Poduzeće iz članka 6. alineja 1. Zakona o agenciji za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", br. 18/96 i 2/02) pro gram dostavlja Agenciji za privatizaciju u Federaciji BiH (u daljnjem tekstu: Agencija). II. PRIPREMA PROGRAMA Članak 4. Poduzeće priprema pro gram na temelju aktivne podbilance stanja utvrdjene u okviru početne bilance stanja, sukladno posebnom zakonu i metodologiji. Poduzeće je dužno u programu iskazati vrijednost većinskog ili isključivog vlasničkog uloga koji ima u drugom poduzeću, na temelju prethodno sačinjene početne bilance stanja tog poduzeća. Članak 5. Ukoliko u aktivnoj podbilanci stanja poduzeća u ukupnom kapitalu s 50% ili više sudjeluje kapital čiji vlasnik nije fizička ili pravna osoba (u daljnjem tekstu: državni/društveni kapital), poduzeće priprema pro gram putem prodaje imovine i/ili dionica, odnosno udjela poduzeća. Ukoliko u aktivnoj podbilanci stanja poduzeća u ukupnom kapitalu državni/društveni kapital sudjeluje s manje od 50%, o prodaji dionica na temelju državnog/društvenog kapitala odlučuje agencija. Poduzeće iz stavka 2. ovog članka dužno je agenciji dostaviti početnu bilancu stanja s informacijama i ispravama iz članka 18. toč. 1, 2, 5, 11. i 13. ove uredbe, kao i privremena pravila dioničkog društva iz članka 10. stavak 5. ove uredbe, najkasnije u roku iz članka 7. stavak 1. Zakona. Članak 6. Poduzeće koje se nalazi u postupku privatizacije u cilju pribavljanja dodatnog kapitala može izvršiti povećanje temeljnog kapitala u stvarima, pravima i novcu, kao i provesti postupak konverzije duga u kapital u cilju smanjenja obveza poduzeća. Radnje iz stavka 1. ovog članka provode se na temelju odluke agencije uz prethodno pribavljeno mišljenje resornog ministarstva i suglasnost nadležne vlade. Agencija će propisati način provođenja aktivnosti iz st. 1. i 2. ovog članka u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o metodologiji za izradu programa i pripremu početne bilance poduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 73/06) . Članak 7. Ukoliko poduzeće iz članka 4. stavak 2. ove uredbe u programu predvidja prodaju vlasničkog uloga u drugom poduzeću, dužno je u programu predložiti način prodaje tog uloga. III. SADRŽAJ PROGRAMA Članak 8. Pro gram obvezatno sadrži: 1)temeljne informacije o poduzeću; 2)informacije o pravnom statusu poduzeća; 3)podatke o strukturi kapitala poduzeća; 4)dokumentaciju o vlasništvu na nekretninama; 5)informacije o vlasničkom sudjelovanju u drugim poduzećima; 6)temeljne podatke o financijskom poslovanju; 7)podatke o broju i strukturi uposlenih; 8)ispunjavanje obveza iz zaštite okoliša; 9)prijedlog metoda privatizacije; 10)način prodaje i način plačanja; 11)privremena pravila dioničkog društva i 12)prezime i ime osobe odgovorne za dodatne informacije. Članak 9. Temeljne informacije o poduzeću obvezatno uključuju: naziv poduzeća, sjedište poduzeća, broj jedinstvenog matičnog registra poduzeća, šifru djelatnosti poduzeća prema Standardnoj klasifikaciji djelatnosti, i opis pretežne djelatnosti poduzeća. Članak 10. Informacije o pravnom statusu poduzeća obvezatno uključuju podatke o obliku organiziranja i upisa u sudski registar poduzeća. Ukoliko u vrijeme pripreme programa poduzeće nije organizirano u obliku dioničkog društva, odnosno društva s ograničenom odgovornošću, dužno je donijeti odluku o organiziranju u jedan od navedenih oblika. Odredbe čl. 14. i 49. Zakona o poduzećima ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/95 i 8/96), o najmanjem broju osnivača dioničkog društva, odnosno društva s ograničenom odgovornošću ne primjenjuju se na odluku o transformaciji iz stavka 2. ovog članka. Promjena oblika organiziranja na temelju odluke iz stavka 2. ovog članka upisuje se u sudski registar poslije okončanja postupka privatizacije, na temelju rješenja iz članka 38. Zakona. Poduzeće koje je organizirano u obliku dioničkog društva, odnosno koje o tome donosi odluku u smislu stavka 2. ovog članka, u okviru pripreme programa dužno je donijeti privremena pravila dioničkog društva, kojim se uredjuju prava dionicara, način odlučivanja na skupštini dioničara izravno ili po ovlaštenju, i zaštita prava dioničara s manjinskim sudjelovanjem u vlasništvu. Obvezne čimbenike privremenih pravila iz stavka 5. ovog članka utvrdjuje Agencija. Članak 11. Informacije o strukturi kapitala uključuju: 1)ukupan iznos kapitala, odnosno osnovne glavnice poduzeća; 2)broj i nominalnu vrijednost postojećih dionica, odnosno udjela; 3)popis postojećih dioničara, odnosno vlasnika udjela i pojedinačno sudjelovanje u osnovnoj glavnici; 4)iznos državnog/društvenog kapitala i njegovo sudjelovanje u ukupnom kapitalu. Podaci iz stavka 1. toč. 2. i 3. ovog članka utvrdjuju se na temelju rezultata revizije izvršene po Uredbi o reviziji prethodno izvršene vlasničke transformacije ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/98 i 16/99). Za dionice na temelju državnog/društvenog kapitala poduzeća iz članka 26. Zakona i vlasničkih uloga poduzeća iz članka 1. Zakona u drugom poduzeću, koje se prodaju u postupku male privatizacije u smislu odredaba čl. 26. do 28. Zakona, poduzeće je dužno utvrditi nominalnu vrijednost u konvertibilnim markama (u daljnjem tekstu: KM), zaokruženu na stotine, s tim da ne može biti veća od 1000 KM. Za dionice na temelju državnog/društvenog kapitala poduzeća iz članka 1. Zakona, koje se prodaju putem javne ponude dionica, broj i nominalna vrijednost utvrdjuje se po okončanju postupka prodaje. Članak 12. Poduzeće je dužno u programu navesti podatke o: vlasništvu na nekretninama, pravu zakupa trećih osoba na nekretninama u vlasništvu poduzeća, pravu zakupa u korist poduzeća na tudjim nekretninama, te broju i ukupnoj površini stanova u vlasništvu poduzeća. Članak 13. Poduzeće je dužno u programu navesti podatke o ulozima u drugim poduzećima u zemlji i/ili inozemstvu, utemeljenim samostalno ili s drugim domaćim i/ili stranim partnerima, neovisno o obimu sudjelovanja u vlasništvu. Članak 14. Pro gram sadrži slijedeće informacije o financijskom poslovanju: 1)ukupan prihod, ukupan rashod, dobit ili gubitak u posljednje dvije godine; 2)obveze po zajmovima, sa iznosima i rokom otplate uključujući neplaćene obroke i kamate, i 3)vrijednost investicija u tijeku. U slučaju ako programom predlaže prodaju stalnih sredstava čija vrijednost sudjeluje s više od 60% u ukupnoj vrijednosti imovine u početnoj bilanci stanja, poduzeće je dužno u pro gram uključiti i specifikaciju obveza prema vjerovnicima. Članak 15. Pro gram sadrži podatke o ukupnom broju uposlenih u poduzeću, njihovoj strukturi po kvalifikacijama i stažu osiguranja, broju djelatno angažiranih i broju djelatnika koji nisu rasporedjeni i djelatno angažirani (u statusu "čekanja"). Članak 16. Poduzeće u programu predlaže metodu privatizacije, sukladno redoslijedu metoda privatizacije utvrdjenim odredbama čl. 11. do 19. Zakona. Članak 17. Način plaćanja prigodom prodaje imovine i/ili dionica, odnosno udjela u postupku male privatizacije i javne ponude dionica poduzeće u programu utvrdjuje sukladno odredbama članka 28. Zakona i pravilima prodaje iz članka 37. Zakona. Članak 18. Uz pro gram, poduzeće obvezatno sačinjava i agenciji dostavlja dokumentacijsku osnovu, koju čine: 1)rješenja o upisu u sudski registar svih promjena od 1989. godine; 2)posljednju obavjest o razvrstavanju poduzeća u jedinstvenom matičnom registru; 3)rješenja o upisu u sudski registar i odluke, odnosno ugovori o osnutku poduzeća u zemlji i inozemstvu, utemeljenih samostalno ili sa drugim domaćim ili stranim osobama, neovisno o obimu sudjelovanja u vlasništvu; 4)odluka o promjeni oblika organiziranja i privremena pravila dioničkog društva iz članka 10. ove uredbe; 5)rješenje o reviziji transformacije vlasništva izvršene otkupom internih dionica; 6)spisak dioničara, odnosno vlasnika udjela, s pojedinačnim sudjelovanjem u kapitalu poduzeća; 7)izvodi iz zemljišnih knjiga za nekretnine u vlasništvu poduzeća; 8)izvodi iz zemljišnih knjiga, odnosno rješenja o hipotekama upisanim na nekretnine u vlasništvu poduzeća, s podacima i ispravama o osnovi i visini duga osiguranog hipotekom; 9)izvodi iz zemljišnih knjiga, odnosno rješenja o hipotekama upisanim u korist poduzeća na tudje nekretnine, s podacima i ispravama o osnovi i visini tražbine osigurane hipotekom; 10)ugovori o zakupu nekretnina i opreme koje je poduzeće zaključilo kao zakupodavatelj ili zakupoprimatelj; 11)evidencija stanova u vlasništvu poduzeća; 12)pregled strukture uposlenih po kvalifikacijama i stažu osiguranja; 13)bilanca stanja i bilanca uspjeha za posljednje dvije godine; 14)ugovori o zajmovima sa anuitetskim planom otplate i garancije banaka. IV. IZRADA POČETNE BILANCE Članak 19. Poduzeće priprema početnu bilancu stanja sukladno odredbama Zakona o početnoj bilanci stanja poduzeća i banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 12/98, 40/99, 47/06, 38/08 i 65/09)) i odredbama ove uredbe, osim općina koje privatiziraju poslovne prostore temeljem članka 29. Zakona. Članak 20. Dokumentacijski temelj za izradu pocetne bilance poduzeća čine knjigovodstveni dokumenti sukladno Zakonu o računovod - stvu ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/95 i 12/98). Agencija ima pravo uvida u knjigovodstvenu dokumentaciju iz stavka 1. ovog članka. U početnoj bilanci iskazuju se rezultati revizije prethodno izvršene vlasničke transformacije, sukladno Uredbi o reviziji prethodno izvršene vlasničke transformacije Članak 21. Poduzeće je dužno za iznos nenominiranog kapitala uvećati, a za iznos nerasporedjenog gubitka umanjiti ostale oblike kapitala, srazmjerno sudjelovanju u ukupnom kapitalu. Članak 22. Poduzeće je dužno vrijednost obveza prema bankama na temelju inozemnih kredita dobivenih prije 31. 3. 1992. godine isknjižiti iz bilance i za taj iznos uvećati državni/društveni kapital. Članak 23. Poduzeće je dužno procijeniti vrijednost zemljišta iz članka 3. stavak 4. Zakona o početnoj bilanci stanja poduzeća i banaka, sukladno odredbama Računovodstvenih normi 1-Stalna sredstva u obliku stvari ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/95), i za iznos povećanja vrijednosti uvećati državni/društveni kapital. Upis promjene prava vlasništva na nekretninama sa izgradjenim gradjevnim zemljištem, u smislu stavka 1. ovog članka, ne smatra se prometom nekretnina. Članak 24. Općina je dužna procijeniti vrijednost poslovnih prostora iz članka 29. Zakona sukladno odredbama Računovodstvenih normi 1- Stalna sredstva u obliku stvari, a što predstavlja polazni temelj za utvrđivanje početne cijene za privatizaciju. Članak 25. Poduzeće je dužno iz početne bilance isknjižiti vrijednost obveza po kreditima domaćih banaka sa stupnjom naplativosti manjim od 50% i za taj iznos uvećati državni/društveni kapital. Radnje iz stavka 1. ovog članka poduzeće provodi temeljem pismene obavjesti banke. Članak 26. Poduzeće je dužno isknjižiti dionički kapital u bankama u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i za taj iznos umanjiti državni/društveni kapital. Članak 27. Poduzeće je dužno utvrditi saldo tražbina od Federacije temeljem isporuka gotovih proizvoda, repromaterijala i opreme i obveza poduzeća prema Federaciji po osnovi neisplaćenih ca - rina, poreza, doprinosa i financijskih pozajmica. Dugovni saldo iz stavka 1. ovog članka poduzeće ce isknjižiti i za taj iznos umanjiti državni/društveni kapital. Potrazni saldo iz stavka 1. ovog članka poduzeće ce isknjižiti i za taj iznos uvećati državni/društveni kapital. Članak 28. Poduzeće je dužno utvrditi saldo tražbina i obveza nastalih do 31. 3. 1992. godine u odnosima s pravnim i fizičkim osobama sa područja drugih republika bivše SFRJ i Republike Srpske. Dugovni saldo iz stavka 1. ovog članka poduzeće ce isknjižiti i za taj iznos umanjiti iznos kapitala, srazmjerno sudjelovanju pojedinih oblika kapitala u ukupnom kapitalu. Potražni saldo iz stavka 1. ovog članka poduzeće ce isknjižiti i za taj iznos uvećati iznos kapitala, srazmjerno sudjelovanju pojedinih oblika kapitala u ukupnom kapitalu. Članak 29. Poduzeće je dužno iz poslovnih knjiga isknjižiti stvari koje nisu u posjedu, odnosno pod kontrolom poduzeća i za taj iznos umanjiti iznos kapitala, srazmjerno sudjelovanju pojedinih oblika kapitala u ukupnom kapitalu. Ako kapital poduzeća nije dostatan za isknjižavanje stvari iz stavka 1. ovog članka, isknjižavanje se vrši na teret poduzeća, prema sljedećem redoslijedu: –dugoročne obveze prema poduzećima u isključivom državnom/društvenom vlasništvu; –dugoročne obveze prema bankama iz članka 3. stavak 1. Zakona o privatizaciji banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 12/98, 29/00, 37/01 i 33/02), osim obveza temeljem kredita dobivenih od medjunarodnih institucija posredstvom domaćih banaka; –ostale dugoročne obveze. Članak 30. Poduzeće je dužno iz poslovnih knjiga isknjižiti iznos ratne štete na stalnim i obrtnim sredstvima i za taj iznos umanjiti iznos kapitala, srazmjerno sudjelovanju pojedinih oblika kapitala u ukupnom kapitalu. Ako kapital poduzeća nije dostatan za isknjižavanje stvari iz stavka 1. ovog članka, isknjižavanje se vrši na teret obveza poduzeća, prema sljedećem redoslijedu: –dugoročne obveze prema poduzećima u isključivom državnom/društvenom vlasništvu; –dugoročne obveze prema bankama iz članka 3. stavak 1. Zakona o privatizaciji banaka osim obveza na temelju kredita dobivenih od medjunarodnih institucija posredstvom domaćih banaka; –ostale dugoročne obveze. Članak 31. Poduzeće je dužno iz poslovnih knjiga isknjižiti knjigovodstvenu vrijednost stanova na kojima postoji stanarsko pravo, na teret državnog/društvenog kapitala. Članak 32. Ako je prema ranijim propisima poduzeće izvršilo isknjiživanje stavki iz pasivne i neutralne podbilance i evidentiralo ih u izvanbilančnu evidenciju, isknjižavanje se vrši iz izvanbilančne evidencije. Članak 33. Poduzeće je dužno agenciji dostaviti korigiranu Aktivnu podbilancu ako je vršilo prodaju stvari i prava sadržanih u Pasivnoj podbilanci. Iznos dobiven od prodaje iz stavka 1. ovog članka poduzeće knjiži obrnuto od isknjižavanja. Članak 34. Ukoliko se do prihvaćanja početne bilance od strane agencije, ne naplate iskazane tražbine u Aktivnoj podbilanci kojima je rok naplate istekao, iskazuju se kao sumnjive ili sporne tražbine sukladno Računovodstvenim normama 5-Kratkoročne tražbine i razgraničenja. Po odobravanju programa poduzeće isknjižava sumnjive ili sporne tražbine. Članak 35. Osobe koje nisu izmirile obveze iz članka 34. ove uredbe ne mogu sudjelovati u kupnji imovine, udjela ili dionica poduzeća koja se privatiziraju na teritoriju Federacije sve do potpunog izmirenja svojih obveza. Članak 36. Novčana sredstva, naplaćena na temelju sumnjivih ili spornih tražbina iz članka 34. ove uredbe, do početka realizacije programa pripadaju poduzeću. Novčana sredstva, naplaćena na temelju sumnjivih ili spornih tražbina iz članka 34. ove uredbe, poslije početka realizacije programa pripadaju agenciji. Članak 37. Poduzeće je dužno agenciji dostaviti korigiranu Aktivnu podbilancu ako je vršilo prodaju sukladno članku 26. stavak 1. toč. b) i c) Zakona. Članak 38. Iznimno od odredaba točke 1.8. Računovodstvenih normi 1-Stalna sredstva u obliku stvari, prihodi manji od neotpisane vrijednsoti stalnog sredstva prodatog u postupku privatizacije, sukladno članku 26. stavak 1. toč. b) i c) i članku 28. Zakona, ne terete neposredne rashode. Za razliku prihoda i knjigovodstvene vrijednosti stalnog sredstva iz stavka 1. ovog članka umanjuje se državni/društveni kapital. V. ODOBRAVANJE PROGRAMA I POČETNE BILANCE Članak 39. Ukoliko je pro gram pripremljen sukladno Zakonu i ovoj uredbi, agencija donosi rješenje o odobravanju programa i dostavlja ga poduzeću. Rješenjem iz stavka 1. ovog članka agencija osobito utvrdjuje: 1.iznos državnog/društvenog kapitala koji se privatizira; 2.način prodaje državnog/društvenog kapitala, sukladno pravilima iz članka 37. Zakona; 3.način plaćanja. Rješenjem iz stavka 1. ovog članka, agencija može utvrditi način prodaje i način plaćanja drugačiji od predloženog u programu, pri čemu je dužna navesti razloge za takvu odluku. Članak 40. Ukoliko pro gram ne sadrži sve čimbenike iz čl. 9. do 17. ove uredbe, ili isprave iz članka 18. ove uredbe, agencija ce rješenjem naložiti poduzeću ispravku ili dopunu programa. Poduzeće je dužno dostaviti agenciji pro gram dopunjen sukladno rješenju iz stavka 1. ovog članka, u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Ukoliko poduzeće ne dostavi agenciji pro gram dopunjen sukladno stavku 2. ovog članka, agencija će donijeti rješenje o odbijanju programa i o tome obavijestiti ovlašteno ministarstvo. Agencija neće donijeti rješenje o odbijanju programa, ako poduzeće nije u mogućnosti dostaviti dokumentacijski temelj iz članka 18. točka 7) ove uredbe, s tim da se postupak dokazivanja vlasništva mora završiti do okončanja privatizacije poduzeća, odnosno do izdavanja rješenja o izvršenoj privatizaciji iz članka 38. Zakona, kod poduzeća koja se prodaju putem Javne ponude dionica. Članak 41. Ukoliko ocijeni da predloženi pro gram ne osigurava postizanje najpovoljnijih ukupnih učinaka privatizacije poduzeća, agencija odbit će pro gram rješenjem, u kojem je dužna navesti razloge odbijanja i o tome izvijestiti ovlašteno ministarstvo. U slučaju iz članka 40. stavak 3. i stavka 1. ovog članka, agencija je dužna donijeti odluku o načinu privatizacije poduzeća, sukladno članku 10. Zakona. Članak 42. Ukoliko počet na bilanca poduzeća ne sadrži čimbenike utvrdjene zakonom i ovom uredbom, agencija će pismeno obavijestiti poduzeće o nedostacima i potrebitim ispravkama i dopunama, u roku od 15 dana od dana predaje početne bilance. Poduzeće je dužno u roku od 15 dana od dana primitka obavjesti iz stavka 1. ovog članka dostaviti agenciji ispravke i dopune početne bilance. Članak 43. U slučaju kada agencija utvrdi da počet na bilanca poduzeća nije izradjena na temelju odgovarajućih knjigovodstvenih dokumenata sukladno zakonu i ovoj uredbi, donijet će rješenje o odbijanju početne bilance u roku od 60 dana od dana predaje početne bilance. Poduzeće je dužno u roku od 15 dana od dana primitka rješenja iz stavka 1. ovog članka dostaviti agenciji novu početnu bilancu stanja. VI. KAZNENE ODREDBE Članak 44. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 KM kaznit će se za gospodarski prijestup poduzeće ako: 1)agenciji ne dostavi program u roku iz članka 7. Zakona; 2)ne postupi po rješenju agencije iz članka 21. stavak 2. ove uredbe. Za gospodarski prijestup iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u poduzeću novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM. Članak 45. Do puštanja u opticaj konvertibilne marke (KM), novčane kazne propisane ovom uredbom mogu se plaćati u DEM ili protuvrijednosti va luta koje se rabe u platnom prometu Federacije, po središnjem tečaju koji utvrdjuju i objavljuju ovlaštene financijske institucije, na dan plaćanja. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 46. Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH donijet će naputak kojim će utvrditi obvezne čimbenike privremenih pravila iz članka 10. stavak 6. ove uredbe u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početne bilance poduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/98). Članak 47. Poduzeće iz članka 3. stavak 1. Zakona o početnoj bilanci stanja poduzeća i banaka izradjuje konačnu početnu bilancu u roku od 30 dana nakon provedenog postupka revizije sukladno Uredbi o načinu raspolaganja spornom imovinom kada dva ili više poduzeća u svojim početnim bilancama iskazuju ista prava, iste stvari, iste obveze i isti kapital i o načinu i postupku revizije tih poduzeća. Članak 48. Ovlašćuje se Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH da propiše oblik i sadržaj obrazaca za iskazivanje podataka iz početne bilance u roku od sedam dana od dana stupanja na snagu Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početne bilance poduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/98). Članak 49. Pročišćeni tekst Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početne bilance poduzeća za privatizaciju obuhvaća: Uredbu o metodologiji za pripremu programa i izradu početne bilance poduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/98), Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početne bilance poduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/98), Uredbu o dopuni Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početne bilance poduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/99), Uredbu o dopuni Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početne bilance poduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/00), Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početne bilance poduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 73/06) i Uredbu o dopuni Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početne bilance poduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/10), u kojima je naznačen dan stupanja na snagu tih uredbi Broj 03-02/2-19-370-3/10 30. lipnja 2010. godine Sarajevo Direktor Ureda Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Europske unije Željko Silađi, v. r. Na osnovu člana 24c. Uredbe o dopuni Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/10), a u vezi sa članom 91. stav 1. Poslovnika o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/10 i 37/10), Ured Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije utvrdio je Prečišćeni tekst Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju, kako slijedi: UREDBA O METODOLOGIJI ZA PRIPRE MU PROGRAMA I IZRADU POČETNOG BILANS A PREDUZEĆA ZA PRIVATIZACIJU (Prečišćeni tekst) I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovom uredbom uređuje se postupak pripreme, sadržaj programa privatizacije preduzeća (u daqnjem tekstu: pro gram), postupak izrade početnog bilansa i postupak odobravawa programa i početnog bilansa u skladu sa Zakonom o privatizaciji preduzeća (u daqnjem tekstu: Zakon). Član 2. Preduzeća iz člana 1. Zakona, osim preduzeća iz člana 26.stav 1. tačka a) Zakona, dužna su pripremiti pro gram, u skladu sa Zakonom i ovom uredbom. Kada je privatizacija uslovljena podjelom preduzeća na više samostalnih tehnoekonomskih cjelina, preduzeće na osnovu usvojenog plana podjele, priprema programe privatizacije i početne bilanse stawa tehnoekonomskih cjelina i dostavlja nadležnoj agenciji za privatizaciju (u daqnjem tekstu: agencija) na usvajanje. Član 3. Preduzeće dostavlja pro gram kantonalnoj agenciji za privatizaciju na čijem području je sjedište preduzeća (u daqnjem tekstu: kantonalna agencija), osim ako je ovom uredbom, u skladu sa zakonom, utvrđeno drugačije. Preduzeće iz člana 3. Zakona dostavlja pro gram agenciji za privatizaciju utvrđenoj odlukom Vlade Federacije BiH. Preduzeće iz člana 6. alineja 1. Zakona o agenciji za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", br. 18/96 i 2/02) pro gram dostavlja Agenciji za privatizaciju u Federaciji BiH (u daqnjem tekstu: Agencija). II. PRIPREMA PROGRAMA Član 4. Preduzeće priprema pro gram na osnovu aktivnog podbilansa stawa utvrđenog u okviru početnog bilansa stawa, u skladu sa posebnim zakonom i metodologijom. Preduzeće je dužno u programu iskazati vrijednost većinskog ili iskqučivog svojinskog uloga koji ima u drugom preduzeću, na osnovu prethodno sačinjenog početnog bilansa stawa tog preduzeća. Član 5. Ukoliko u aktivnom podbilansu stawa preduzeća u ukupnom kapitalu sa 50% ili više učestvuje kapital čiji sopstvenik nije fizičko ili pravno lice (u d aqnjem tekstu: državni/društveni kapital), preduzeće priprema pro gram putem prodaje imovine i/ili dionica, odnosno udjela preduzeća. Ukoliko u aktivnom podbilansu stawa preduzeća u ukupnom kapitalu državni/društveni kapital učestvuje sa manje od 50%, o prodaji dionica po osnovu državnog/društvenog kapitala odlučuje agencija. Preduzeće iz stava 2. ovog člana dužno je agenciji dostaviti početni bilans stawa sa informacijama i ispravama iz člana 18. tač. 1, 2, 5, 11. i 13. ove uredbe, kao i privremena pravila dioničkog društva iz člana 10. stav 5. ove uredbe, najkasnije u roku iz člana 7. stav 1. Zakona. Član 6. Preduzeće koje se nalazi u postupku privatizacije u ciqu pribavljanja dodatnog kapitala može izvršiti povećanje osnovnog kapitala u stvarima, pravima i novcu, kao i provesti postupak konverzije duga u kapital u ciqu smanjenja obaveza preduzeća. Radnje iz stava 1. ovog člana se provode na osnovu odluke agencije uz prethodno pribavljeno mišljenje resornog ministarstva i saglasnost nadležne vlade. Agencija će propisati način provođewa aktivnosti iz st. 1. i 2. ovog člana u roku od 30 dana od dana stupawa na snagu Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 73/06). Član 7. Ukoliko preduzeće iz člana 4. stav 2. ove uredbe u programu predviđa prodaju svojinskog uloga u drugom preduzeću, dužno je u programu predložiti način prodaje tog uloga. III. SADRŽAJ PROGRAMA Član 8. Pro gram obavezno sadrži: 1)osnovne informacije o preduzeću; 2)informacije o pravnom statusu preduzeća; 3)podatke o strukturi kapitala preduzeća; 4)dokumentaciju o svojini na nepokretnostima; 5)informacije o svojinskom učešću u drugim preduze - ćima; 6)osnovne podatke o finansijskom poslovanju; 7)podatke o broju i strukturi zaposlenih; 8)ispuwavanje obaveza iz zaštite okoline; 9)prijedlog metoda privatizacije; 10)način prodaje i način plaćawa; 11)privremena pravila dioničkog društva i 12)prezime i ime lica odgovornog za dodatne informacije. Član 9. Osnovne informacije o preduzeću obavezno ukqučuju: naziv preduzeća, sjedište preduzeća, broj jedinstvenog matičnog registra preduzeća, šifru djelatnosti preduzeća prema Standardnoj klasifikaciji djelatnosti, i opis pretežne djelatnosti preduzeća. Član 10. Informacije o pravnom statusu preduzeća obavezno ukqučuju podatke o obliku organizovawa i upisa u sudski registar preduzeća. Ukoliko u vrijeme pripreme programa preduzeće nije organizovano u obliku dioničkog društva, odnosno društva s ograničenom odgovornošću, dužno je donijeti odluku o organizovanju u jedan od navedenih oblika. Odredbe čl. 14. i 49. Zakona o preduzećima ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/95 i 8/96), o najmanjem broju osnivača dioničkog društva, odnosno društva s ograničenom odgovornošću ne primjenjuju se na odluku o transformaciji iz stava 2. ovog člana. Promjena oblika organizovawa na osnovu odluke iz stava 2. ovog člana upisuje se u sudski registar poslije okončawa postupka privatizacije, na osnovu rješewa iz člana 38. Zakona. Preduzeće koje je organizivano u obliku dioničkog društva, odnosno koje o tome donosi odluku u smislu stava 2. ovog člana, u okviru pripreme programa dužno je donijeti privremena pravila dioničkog društva, kojim se uređuju prava dioničara, način odlučivawa na skupštini dioničara neposredno ili po ovlaštenju, i zaštita prava dioničara sa mawinskim učešćem u vlasništvu. Obavezne elemente privremenih pravila iz stava 5. ovog člana utvrđuje Agencija. Član 11. Informacije o strukturi kapitala ukqučuju: 1)ukupan iznos kapitala, odnosno osnovne glavnice preduzeća; 2)broj i nominalnu vrijednost postojećih dionica, odnosno udjela; 3)spisak postojećih dioničara, odnosno sopstvenika udjela i pojedinačno učešće u osnovnoj glavnici; 4)iznos državnog/društvenog kapitala i njegovo učešće u ukupnom kapitalu. Podaci iz stava 1. tač. 2. i 3. ovog člana utvrđuju se na osnovu rezultata revizije izvršene po Uredbi o reviziji prethodno izvršene vlasničke transformacije ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/98 i 16/99). Za dionice po osnovu državnog/društvenog kapitala preduzeća iz člana 26. Zakona i svojinkih uloga preduzeća iz člana 1. Zakona u drugom preduzeću, koje se prodaju u postupku male privatizacije u smislu odredaba čl. 26. do 28. Zakona, preduzeće je dužno utvrditi nominalnu vrijednost u konvertibilnim markama (u daqnjem tekstu: KM), zaokruženu na stotine, s tim da ne može biti veća od 1000 KM. Za dionice po osnovu državnog/društvenog kapitala preduzeća iz člana 1. Zakona, koje se prodaju putem javne ponude dionica, broj i nominalna vrijednost utvrđuje se po okončanju postupka prodaje. Član 12. Preduzeće je dužno u programu navesti podatke o: svojini na nepokretnostima, pravu zakupa trećih lica na nepokretnostima u svojini preduzeća, pravu zakupa u korist preduzeća na tuđim nepokretnostima, te broju i ukupnoj površini stanova u svojini preduzeća. Član 13. Preduzeće je dužno u programu navesti podatke o ulozima u drugim preduzećima u zemqi i/ili inostranstvu, osnovnim samostalno ili sa drugim domaćim i/ili stranim partnerima, nezavisno od obima učešća u svojini. Član 14. Pro gram sadrži slijedeće informacije o financijskom poslovanju: 1)ukupan prihod, ukupan rashod, dobit ili gubitak u posljednje dvije godine; 2)obaveze po kreditima, sa iznosima i rokom otplate ukqučujući neplaćene otplate i kamate, i 3)vrijednost investicija u toku. U slučaju da programom predlaže prodaju stalnih sredstava čija vrijednost učestvuje sa više od 60% u ukupnoj vrijednosti imovine u početnom bilansu stawa, preduzeće je dužno u pro gram ukqučiti i specifikaciju obaveza prema povjeriocima. Član 15. Pro gram sadrži podatke o ukupnom broju zaposlenih u preduzeću, wihovoj strukturi po kvalifikacijama i stažu osigurawa, broju radno angažovanih i broju radnika koji nisu raspoređeni i radno angažovani (u statusu "čekawa"). Član 16. Preduzeće u programu predlaže metod privatizacije, u skladu sa redoslijedom metoda privatizacije utvrđenim odredbama čl.11. i 19. Zakona. Član 17. Način plaćawa prilikom prodaje imovine i/ili dionica, odnosno udjela u postupku male privatizacije i javne ponude dionica preduzeće u programu utvrđuje u skladu sa odredbama člana 28. Zakona i pravilima prodaje iz člana 37. Zakona. Član 18. Uz pro gram, preduzeće obavezno sačiwava i agenciji dostavlja dokumentacionu osnovu, koju čine: 1)rješewa o upisu u sudski registar svih promjena od 1989. godine; 2)posljednje obavještenje o razvrstavanju preduzeća u jedinstvenom matičnom registru; 3)rješewa o upisu u sudski registar i odluke, odnosno ugovori o osnivanju preduzeća u zemqi i ino - stranstvu, osnovanih samostalno ili sa drugim domaćim ili stranim licima, nezavisno od obima učešća u svojini; 4)odluka o promjeni oblika organizovawa i privremena pravila dioničkog društva iz člana 10. ove uredbe; 5)rješenje o reviziji transformacije svojine izvršene otkupom internih dionica; 6)spisak dioničara, odnosno sopstvenika udjela, sa pojedinačnim učešćem u kapitalu preduzeća; 7)izvodi iz zemqišnih kwiga za nepokretnosti u svojini preduzeća; 8)izvodi iz zemqišnih kwiga, odnosno rješewa o hipotekama upisanim na nepokretnosti u svojini preduzeća, sa podacima i isprava o osnovu i visini duga obezbijeđenog hipotekom; 9)izvodi iz zemqišnih kwiga, odnosno rješewa o hipotekama upisanim u korist preduzeća na tuđe nepokretnosti, sa podacima i ispravama o osnovu i visini potraživawa obezbijeđenog hipotekom; 10)ugovori o zakupu nepokretnosti i opreme koje je pre - duzeće zakqučilo kao zakupodavac ili zakupoprimac; 11)evidencija stanova u svojini preduzeća; 12)pregled strukture zaposlenih po kvalifikacijama i stažu osigurawa; 13)bilans stawa i bilans uspjeha za posljednje dvije godine; 14)ugovori o kreditima sa anuitetskim planom otplate i garancije banaka. IV. IZRADA POČETNOG BILANSA Član 19. Preduzeće priprema početni bilans stawa u skladu sa odredbama Zakona o početnom bilansu stawa preduzeća i banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 12/98, 40/99, 47/06, 38/08 i 65/09) i odredbama ove uredbe, osim opština koje privatizuju poslovne prostore na osnovu člana 29. Zakona. Član 20. Dokumentacionu osnovu za izradu početnog bilansa preduzeća čine kwigovodstveni dokumenti u skladu sa Zakonom o računovodstvu ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/95 i 12/98). Agencija ima pravo uvida u kwigovodstvenu dokumentaciju iz stava 1. ovog člana. U početnom bilansu iskazuju se rezultati revizije prethodno izvršene vlasničke transformacije, u skladu sa Uredbom o reviziji prethodno izvršene svojinske transformacije. Član 21. Preduzeće je dužno za iznos nenominovanog kapitala uvećati, a za iznos neraspoređenog gubitka umawiti ostale oblike kapitala, srazmjerno wihovom učešću u ukupnom kapitalu. Član 22. Preduzeće je dužno vrijednost obaveza prema bankama po osnovu inostranih kredita dobijenih prije 31. 3. 1992. godine iskwižiti iz bilansa i za taj iznos uvećati državni/ društveni kapital. Član 23. Preduzeće je dužno procijeniti vrijednost zemqišta iz člana 3. stav 4. Zakona o početnom bilansu stawa preduzeća i banaka, u skladu sa odredbama Računovodstvenog standarda 1-Stalna sredstva u obliku stvari ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/95), i za iznos povećawa vrijednosti uvećati državni/društveni kapital. Upis promjene prava svojine na nepokretnostima sa izgrađenim građevinskim zemqištem, u smislu stava 1. ovog člana, ne smatra se prometom nepokretnosti. Član 24. Opština je dužna procijeniti vrijednost poslovnih prostora iz člana 29. Zakona u skladu sa odredbama Računovodstvenog standarda 1-Stalna sredstva u obliku stvari, a što predstavlja polaznu osnovu za utvrđivanje početne cijene za privatizaciju. Član 25. Preduzeće je dužno iz početnog bilansa iskwižiti vrijednost obaveza po kreditima domaćih banaka sa stepenom naplativosti mawim od 50% i za taj iznos uvećati državni/društveni kapital. Radnje iz stava 1. ovog člana preduzeće provodi na osnovu pismene obavijesti banke. Član 26. Preduzeće je dužno iskwižiti dionički kapital u bankama u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Federacija) i za taj iznos umawiti državni/društveni kapital. Član 27. Preduzeće je dužno utvrditi saldo potraživawa od Fede - racije po osnovu isporuka gotovih proizvoda, repromaterijala i opreme i obaveza preduzeća prema Federaciji po osnovu neplaćenih ca rina, poreza, doprinosa i finansijskih pozajmica. Dugovni saldo iz stava 1. ovog člana preduzeće će iskwi - žiti i za taj iznos umawiti državni/društveni kapital. Potražni saldo iz stava 1. ovog člana preduzeće će iskwižiti i za taj iznos uvećati državni/društveni kapital. Član 28. Preduzeće je dužno utvrditi saldo potraživawa i obaveza nastalih do 31. 3. 1992. godine u odnosima sa pravnim i fizičkim licima sa područja drugih republika bivše SFRJ i Republike Srpske. Dugovni saldo iz stava 1. ovog člana preduzeće će iskwižiti i za taj iznos umawiti iznos kapitala, srazmjerno učešću pojedinih oblika kapitala u ukupnom kapitalu. Potražni saldo iz stava 1. ovog člana preduzeće će iskwižiti i za taj iznos uvećati iznos kapitala, srazmjerno učešću pojedinih oblika kapitala u ukupnom kapitalu. Član 29. Preduzeće je dužno iz poslovnih kwiga iskwižiti stvari koje nisu u posjedu, odnosno pod kontrolom preduzeća i za taj iznos umawiti iznos kapitala, srazmjerno učešću pojedinih oblika kapitala u ukupnom kapitalu. Ako kapital preduzeća nije dovoljan za iskwižavanje stvari iz stava 1. ovog člana, iskwižavanje se vrši na teret obaveza preduzeća, prema slijedećem redoslijedu: –dugoročne obaveze prema preduzećima u iskqučivoj državnoj/društvenoj svojini; –dugoročne obaveze prema bankama iz člana 3. stav 1. Zakona o privatizaciji banaka ("Službene novine Federacije BiH", br.12/98, 29/00, 37/01 i 33/02), osim obaveza po osnovu kredita dobijenih od međunarodnih institucija posredstvom domaćim bankama; –ostale dugoročne obaveze. Član 30. Preduzeće je dužno iz poslovnih kwiga iskwižiti iznos ratne štete na stalnim i obrtnim sredstvima i za taj iznos umawiti iznos kapitala, srazmjerno učešću pojedinih oblika kapitala u ukupnom kapitalu. Ako kapital preduzeća nije dovoljan za iskwižavanje stvari iz stava 1. ovog člana, iskwižavanje se vrši na teret obaveza preduzeća, prema slijedećem redoslijedu: –dugoročne obaveze prema preduzećima u iskqučivoj državnoj/društvenoj svojini; –dugoročne obaveze prema bankama iz člana 3. stav 1. Zakona o privatizaciji banaka osim obaveza po osnovu kredita dobijenih od međunarodnih institucija posredstvom domaćih banaka; –ostale dugoročne obaveze. Član 31. Preduzeće je dužno iz poslovnih kwiga iskwižiti kwigovodstvenu vrijednost stanova na kojima postoji stanarsko pravo, na teret državnog/društvenog kapitala. Član 32. Ako je prema ranijim propisima preduzeće izvršilo iskwiživanje stavki iz pasivnog i neutralnog podbilansa i evidentiralo ih u vanbilansnu evidenciju, iskwižavanje se vrši iz vanbilansne evidencije. Član 33. Preduzeće je dužno agenciji dostaviti korigovani Aktivni podbilans ako je vršilo prodaju stvari i prava sadržanih u Pasivnom podbilansu. Iznos dobijen od prodaje iz stava 1. ovog člana preduzeće kwiži obrnuto od iskwižavawa. Član 34. Ukoliko se do prihvaćawa početnog bilansa od strane agencije, ne naplate iskazana potraživawa u Aktivnom podbilansu kojima je rok naplate istekao, iskazuju se kao su - mwiva ili sporna potraživawa u skladu sa Računovodstvenim standardom 5-Kratkoročna potraživawa i razgraničewa. Po odobravanju programa preduzeće iskwižava sumwiva ili sporna potraživawa. Član 35. Lica koja nisu izmirila obaveze iz člana 34. ove uredbe ne mogu učestvovati u kupovini imovine, udjela ili dionica preduzeća koja se privatiziraju na teritoriji Federacije sve do potpunog izmirewa svojih obaveza. Član 36. Novčana sredstva, naplaćena po osnovu sumwivih ili spornih potraživawa iz člana 34. ove uredbe, do početka realizacije programa pripadaju preduzeću. Novčana sredstva, naplaćena po osnovu sumwivih ili spornih potraživawa iz člana 34. ove uredbe, poslije početka realizacije programa pripadaju agenciji. Član 37. Preduzeće je dužno agenciji dostaviti korigovani Aktivni podbilans ako je vršilo prodaju u skladu sa članom 26. stav 1. tač. b) i c) Zakona. Član 38. Izuzetno od odredaba tačke 1.8. Računovodstvenog standarda 1-Stalna sredstva u obliku stvari, prihodi mawi od neotpisane vrijednosti stalnog sredstva prodatog u postupku privatizacije, u skladu sa članom 26. stav 1. tač. b) i c) i članom 28. Zakona, ne terete neposredne rashode. Za razliku prihoda i kwigovodstvene vrijednosti stalnog sredstva iz stava 1. ovog člana umanjuje se državni/društveni kapital. V. ODOBRAVAWE PROGRAMA I POČETNOG BILANSA Član 39. Ukoliko je pro gram pripremljen u skladu sa Zakonom i ovom uredbom, agencija donosi rješenje o odobravanju programa i dostavlja ga preduzeću. Rješenjem iz stava 1. ovog člana agencija naročito utvrđuje: 1.iznos državnog/društvenog kapitala koji se privati - zuje; 2.način prodaje državnog/društvenog kapitala, u skladu s pravilima iz člana 37. Zakona; 3.način plaćawa. Rješenjem iz stava 1. ovog člana, agencija može utvrditi način prodaje i način plaćawa drugačiji od predloženog u programu, pri čemu je dužna navesti razloge za takvu odluku. Član 40. Ukoliko pro gram ne sadrži sve elemente iz čl. 9. do 17. ove uredbe, ili isprave iz člana 18. ove uredbe, agencija će rješenjem naložiti preduzeću ispravku ili dopunu programa. Preduzeće je dužno dostaviti agenciji pro gram dopunjen u skladu s rješenjem iz stava 1. ovog člana, u roku od 15 dana od dana prijema rješewa. Ukoliko preduzeće ne dostavi agenciji pro gram dopunjen u skladu sa stavom 2. ovog člana, agencija će donijeti rješenje o odbijanju programa i o tome izvijestiti nadležno ministarstvo. Agencija neće donijeti rješenje o odbijanju programa, ako preduzeće nije u mogućnosti dostaviti dokumentacionu osnovu iz člana 18. tačka 7) ove uredbe, s tim da se postupak dokazivawa svojine mora završiti do okončawa privatizacije preduzeća, odnosno do izdavawa rješewa o izvršenoj privatizaciji iz člana 38. Zakona, kod preduzeća koja se prodaju putem Javne ponude dionica. Član 41. Ukoliko ocijeni da predloženi pro gram ne obezbjeđuje postizanje najpovoqnijih ukupnih efekata privatizacije preduzeća, agencija će odbiti pro gram rješenjem, u kome je dužna navesti razloge odbijawa i o tome izvijestiti nadležno ministarstvo. U slučaju iz člana 20. stav 3. i stava 1. ovog člana, agencija je dužna donijeti odluku o načinu privatizacije preduzeća, u skladu s članom 10. Zakona. Član 42. Ukoliko početni bilans preduzeća ne sadrži elemente utvrđene zakonom i ovom uredbom, agencija će pismeno obavijestiti preduzeće o nedostacima i potrebnim ispravkama i dopunama, u roku od 15 dana od dana predaje početnog bilansa. Preduzeće je dužno u roku od 15 dana od dana prijema obavještewa iz stava 1. ovog člana dostaviti agenciji ispravke i dopune početnog bilansa. Član 43. U slučaju kada agencija utvrdi da početni bilans preduzeća nije izrađen na osnovu odgovarajućih kwigovodstvenih dokumenata u skladu sa zakonom i ovom uredbom, donijeće rješenje o odbijanju početnog bilansa u roku od 60 dana od dana predaje početnog bilansa. Preduzeće je dužno u roku od 15 dana od dana prijema rješewa iz stava 1. ovog člana dostaviti agenciji novi početni bilans stawa. VI. KAZNENE ODREDBE Član 44. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 KM kazniće se za privredni prestup preduzeće ako: 1)agenciji ne dostavi program u roku iz člana 7. Zakona; 2)ne postupi po rješenju agencije iz člana 21. stav 2. ove uredbe. Za privredni prestup iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u preduzeću novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM. Član 45. Do puštawa u opticaj konvertibilne marke (KM), novčane kazne propisane ovom uredbom mogu se plaćati u DEM ili protivvrijednosti va luta koje se koriste u platnom prometu Federacije, po srednjem kursu koji utvrđuju i objavquju nadležne finansijske institucije, na dan plaćawa. VII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 46. Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH donijeće uputstvo kojim će utvrditi obavezne elemente privremenih pravila iz člana 10. stav 6. ove uredbe u roku od 30 dana od dana stupawa na snagu Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/98). Član 47. Preduzeće iz člana 3. stav 1. Zakona o početnom bilansu stawa preduzeća i banaka izrađuju konačni početni bilans u roku od 30 dana nakon provedenog postupka revizije u skladu sa Uredbom o načinu raspolagawa spornom imovinom kada dva ili više preduzeća u svojim početnim bilansima iskazuju ista prava, iste stvari, iste obaveze i isti kapital i o načinu i postupku revizije tih preduzeća. Član 48. Ovlašćuje se Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH da propiše oblik i sadržaj obrazaca za iskazivanje podataka iz početnog bilansa u roku od sedam dana od dana donošewa Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/98). Član 49. Prečišćeni tekst Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privati - zaciju obuhvata: Uredbu o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju ("Službe - ne novine Federacije BiH", broj 10/98), Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/98), Uredbu o dopuni Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/99), Uredbu o dopuni Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/00), Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 73/06) i Uredbu o dopuni Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/10), u kojima je naznačen dan stupawa na snagu tih uredbi. Broj 03-02/2-19-370-3/10 30. juna 2010. godine Sarajevo Direktor Ureda Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije Žeqko Silađi, s. r. Na osnovu člana 24c. Uredbe o dopuni Uredbe o metodolo - giji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/10), a u vezi sa članom 91. stav 1. Poslovnika o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/10 i 37/10), Ured Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije utvrdio je Prečišćeni tekst Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju, kako slijedi: UREDBA O METODOLOGIJI ZA PRIPREMU PROGRAMA I IZRADU POČETNOG BILANSA P REDUZEĆA ZA PRIVATIZACIJU (Prečišćeni tekst) I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovom uredbom uređuje se postupak pripreme, sadržaj programa privatizacije preduzeća (u daljem tekstu: pro gram), postupak izrade početnog bilansa i postupak odobravanja programa i početnog bilansa u skladu sa Zakonom o privatizaciji preduzeća (u daljem tekstu: Zakon). Član 2. Preduzeća iz člana 1. Zakona, osim preduzeća iz člana 26.stav 1. tačka a) Zakona, dužna su pripremiti pro gram, u skladu sa Zakonom i ovom uredbom. Kada je privatizacija uvjetovana podjelom preduzeća na više samostalnih tehnoekonomskih cjelina, preduzeće na osnovu usvojenog plana podjele, priprema programe privatizacije i početne bilanse stanja tehnoekonomskih cjelina i dostavlja nadležnoj agenciji za privatizaciju (u daljem tekstu: agencija) na usvajanje. Član 3. Preduzeće dostavlja pro gram kantonalnoj agenciji za privatizaciju na čijem području je sjedište preduzeća (u daljem tekstu: kantonalna agencija), osim ako je ovom uredbom, u skladu sa zakonom, utvrdjeno drugačije. Preduzeće iz člana 3. Zakona dostavlja pro gram agenciji za privatizaciju utvrđenoj odlukom Vlade Federacije BiH. Preduzeće iz člana 6. alineja 1. Zakona o agenciji za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", br. 18/96 i 2/02) pro gram dostavlja Agenciji za privatizaciju u Federaciji BiH (u daljem tekstu: Agencija). II. PRIPREMA PROGRAMA Član 4. Preduzeće priprema pro gram na osnovu aktivnog podbilansa stanja utvrđenog u okviru početnog bilansa stanja, u skladu sa posebnim zakonom i metodologijom. Preduzeće je dužno u programu iskazati vrijednost većinskog ili isključivog vlasničkog uloga koji ima u drugom preduzeću, na osnovu prethodno sačinjenog početnog bilansa stanja tog preduzeća. Član 5. Ukoliko u aktivnom podbilansu stanja preduzeća u ukupnom kapitalu sa 50% ili više učestvuje kapital čiji vlasnik nije fizičko ili pravno lice (u daljem tekstu: državni/društveni kapital), preduzeće priprema pro gram putem prodaje imovine i/ili dionica, odnosno udjela preduzeća. Ukoliko u aktivnom podbilansu stanja preduzeća u ukupnom kapitalu državni/društveni kapital učestvuje sa manje od 50%, o prodaji dionica po osnovu državnog/društvenog kapitala odlučuje agencija. Preduzeće iz stava 2. ovog člana dužno je agenciji dostaviti početni bilans stanja sa informacijama i ispravama iz člana 18. tač. 1, 2, 5, 11. i 13. ove uredbe, kao i privremena pravila dioničkog društva iz člana 10. stav 5. ove uredbe, najkasnije u roku iz člana 7. stav 1. Zakona. Član 6. Preduzeće koje se nalazi u postupku privatizacije u cilju pribavljanja dodatnog kapitala može izvršiti povećanje osnovnog kapitala u stvarima, pravima i novcu, kao i provesti postupak konverzije duga u kapital u cilju smanjenja obaveza preduzeća. Radnje iz stava 1. ovog člana se provode na osnovu odluke agencije uz prethodno pribavljeno mišljenje resornog ministarstva i saglasnost nadležne vlade. Agencija će propisati način provođenja aktivnosti iz st. 1. i 2. ovog člana u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 73/06). Član 7. Ukoliko preduzeće iz člana 4. stav 2. ove uredbe u programu predviđa prodaju vlasničkog uloga u drugom preduzeću, dužno je u programu predložiti način prodaje tog uloga. III. SADRŽAJ PROGRAMA Član 8. Pro gram obavezno sadrži: 1)osnovne informacije o preduzeću; 2)informacije o pravnom statusu preduzeća; 3)podatke o strukturi kapitala preduzeća; 4)dokumentaciju o vlasništvu na nekretninama; 5)informacije o vlasničkom učešću u drugim preduzećima; 6)osnovne podatke o finansijskom poslovanju; 7)podatke o broju i strukturi zaposlenih; 8)ispunjavanje obaveza iz zaštite okoliša; 9)prijedlog metoda privatizacije; 10)način prodaje i način plaćanja; 11)privremena pravila dioničkog društva i 12)prezime i ime lica odgovornog za dodatne informacije. Član 9. Osnovne informacije o preduzeću obavezno uključuju: naziv preduzeća, sjedište preduzeća, broj jedinstvenog matičnog registra preduzeća, šifru djelatnosti preduzeća prema Standardnoj klasifikaciji djelatnosti, i opis pretežne djelatnosti preduzeća. Član 10. Informacije o pravnom statusu preduzeća obavezno uključuju podatke o obliku organizovanja i upisa u sudski registar preduzeća. Ukoliko u vrijeme pripreme programa preduzeće nije organizovano u obliku dioničkog društva, odnosno društva s ograničenom odgovornošću, dužno je donijeti odluku o organizovanju u jedan od navedenih oblika. Odredbe čl. 14. i 49. Zakona o preduzećima ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/95 i 8/96), o najmanjem broju osnivača dioničkog društva, odnosno društva s ograničenom odgovornošću ne primjenjuju se na odluku o transformaciji iz stava 2. ovog člana. Promjena oblika organizovanja na osnovu odluke iz stava 2. ovog člana upisuje se u sudski registar poslije okončanja postupka privatizacije, na osnovu rješenja iz člana 38. Zakona. Preduzeće koje je organizovano u obliku dioničkog društva, odnosno koje o tome donosi odluku u smislu stava 2. ovog člana, u okviru pripreme programa dužno je donijeti privremena pravila dioničkog društva, kojim se uređuju prava dioničara, način odlučivanja na skupštini dioničara neposredno ili po ovlaštenju, i zaštita prava dioničara sa manjinskim učešćem u vlasništvu. Obavezne elemente privremenih pravila iz stava 5. ovog člana utvrđuje Agencija. Član 11. Informacije o strukturi kapitala uključuju: 1)ukupan iznos kapitala, odnosno osnovne glavnice preduzeća; 2)broj i nominalnu vrijednost postojećih dionica, odnosno udjela; 3)spisak postojećih dioničara, odnosno vlasnika udjela i pojedinačno učešće u osnovnoj glavnici; 4)iznos državnog/društvenog kapitala i njegovo učešće u ukupnom kapitalu. Podaci iz stava 1. tač. 2. i 3. ovog člana utvrđuju se na osnovu rezultata revizije izvršene po Uredbi o reviziji prethodno izvršene vlasničke transformacije ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/98 i 16/99). Za dionice po osnovu državnog/društvenog kapitala preduzeća iz člana 26. Zakona i vlasničkih uloga preduzeća iz člana 1. Zakona u drugom preduzeću, koje se prodaju u postupku male privatizacije u smislu odredaba čl. 26. do 28. Zakona, preduzeće je dužno utvrditi nominalnu vrijednost u konvertibilnim markama (u daljem tekstu: KM), zaokruženu na stotine, s tim da ne može biti veća od 1000 KM. Za dionice po osnovu državnog/društvenog kapitala preduzeća iz člana 1. Zakona, koje se prodaju putem javne ponude dionica, broj i nominalna vrijednost utvrđuje se po okončanju postupka prodaje. Član 12. Preduzeće je dužno u programu navesti podatke o: vlasništvu na nekretninama, pravu zakupa trećih lica na nekretninama u vlasništvu preduzeća, pravu zakupa u korist preduzeća na tuđim nekretninama, te broju i ukupnoj površini stanova u vlasništvu preduzeća. Član 13. Preduzeće je dužno u programu navesti podatke o ulozima u drugim preduzećima u zemlji i/ili inostranstvu, osnovanim samostalno ili sa drugim domaćim i/ili stranim partnerima, nezavisno od obima učešća u vlasništvu. Član 14. Pro gram sadrži slijedeće informacije o finansijskom poslovanju: 1)ukupan prihod, ukupan rashod, dobit ili gubitak u posljednje dvije godine; 2)obaveze po kreditima, sa iznosima i rokom otplate uključujući neplaćene otplate i kamate, i 3)vrijednost investicija u toku. U slučaju da programom predlaže prodaju stalnih sredstava čija vrijednost učestvuje sa više od 60% u ukupnoj vrijednosti imovine u početnom bilansu stanja, preduzeće je dužno u pro - gram uključiti i specifikaciju obaveza prema povjeriocima. Član 15. Pro gram sadrži podatke o ukupnom broju zaposlenih u preduzeću, njihovoj strukturi po kvalifikacijama i stažu osiguranja, broju radno angažovanih i broju radnika koji nisu raspoređeni i radno angažovani (u statusu "čekanja"). Član 16. Preduzeće u programu predlaže metod privatizacije, u skladu sa redoslijedom metoda privatizacije utvrđenim odredbama čl.11. i 19. Zakona. Član 17. Način plaćanja prilikom prodaje imovine i/ili dionica, odnosno udjela u postupku male privatizacije i javne ponude dionica preduzeća u programu utvrđuje se skladu sa odredbama člana 28. Zakona i pravilima prodaje iz člana 37. Zakona. Član 18. Uz pro gram, preduzeće obavezno sačinjava i agenciji dostavlja dokumentacionu osnovu, koju čine: 1)rješenja o upisu u sudski registar svih promjena od 1989. godine; 2)posljednje obavještenje o razvrstavanju preduzeća u jedinstvenom matičnom registru; 3)rješenja o upisu u sudski registar i odluke, odnosno ugovori o osnivanju preduzeća u zemlji i inostranstvu, osnovanih samostalno ili sa drugim domaćim ili stranim licima, nezavisno od obima učešća u vlasništvu; 4)odluka o promjeni oblika organizovanja i privremena pravila dioničkog društva iz člana 10. ove uredbe; 5)rješenje o reviziji transformacije vlasništva izvršene otkupom internih dionica; 6)spisak dioničara, odnosno vlasnika udjela, sa pojedinačnim učešćem u kapitalu preduzeća; 7)izvodi iz zemljišnih knjiga za nekretnine u vlasništvu preduzeća; 8)izvodi iz zemljišnih knjiga, odnosno rješenja o hipotekama upisanim na nekretnine u vlasništvu preduzeća, sa podacima i ispravama o osnovu i visini duga obezbijeđenog hipotekom; 9)izvodi iz zemljišnih knjiga, odnosno rješenja o hipotekama upisanim u korist preduzeća na tuđe nekretnine, sa podacima i ispravama o osnovu i visini potraživanja obezbijeđenog hipotekom; 10)ugovori o zakupu nekretnina i opreme koje je preduzeće zaključilo kao zakupodavac ili zakupoprimac; 11)evidencija stanova u vlasništvu preduzeća; 12)pregled strukture zaposlenih po kvalifikacijama i stažu osiguranja; 13)bilans stanja i bilans uspjeha za posljednje dvije godine; 14)ugovori o kreditima sa anuitetskim planom otplate i garancije banaka. IV. IZRADA POČETNOG BILANSA Član 19. Preduzeće priprema početni bilans stanja u skladu sa odredbama Zakona o početnom bilansu stanja preduzeća i banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 12/98, 40/99, 47/06, 38/08 i 65/09) i odredbama ove uredbe, osim općina koje privatiziraju poslovne prostore na osnovu člana 29. Zakona. Član 20. Dokumentacionu osnovu za izradu početnog bilansa preduzeća čine knjigovodstveni dokumenti u skladu sa Zakonom o računovodstvu ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/95 i 12/98). Agencija ima pravo uvida u knjigovodstvenu dokumentaciju iz stava 1. ovog člana. U početnom bilansu iskazuju se rezultati revizije prethodno izvršene vlasničke transformacije, u skladu sa Uredbom o reviziji prethodno izvršene vlasničke transformacije. Član 21. Preduzeće je dužno za iznos nenominiranog kapitala uvećati, a za iznos neraspoređenog gubitka umanjiti ostale oblike kapitala, srazmjerno njihovom učešću u ukupnom kapitalu. Član 22. Preduzeće je dužno vrijednost obaveza prema bankama po osnovu inostranih kredita dobijenih prije 31. 3. 1992. godine isknjižiti iz bilansa i za taj iznos uvećati državni/društveni kapital. Član 23. Preduzeće je dužno procijeniti vrijednost zemljišta iz člana 3. stav 4. Zakona o početnom bilansu stanja preduzeća i banaka, u skladu s odredbama Računovodstvenog standarda 1-Stalna sredstva u obliku stvari ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/95), i za iznos povećanja vrijednosti uvećati državni/društveni kapital. Upis promjene prava vlasništva na nekretninama sa izgrađenim građevinskim zemljištem, u smislu stava 1. ovog člana, ne smatra se prometom nekretnina. Član 24. Općina je dužna procijeniti vrijednost poslovnih prostora iz člana 29. Zakona u skladu s odredbama Računovodstvenog standarda 1-Stalna sredstva u obliku stvari, a što predstavlja polaznu osnovu za utvrđivanje početne cijene za privatizaciju. Član 25. Preduzeće je dužno iz početnog bilansa isknjižiti vrijednost obaveza po kreditima domaćih banaka sa stepenom naplativosti manjim od 50% i za taj iznos uvećati državni/društveni kapital. Radnje iz stava 1. ovog člana preduzeće provodi na osnovu pismene obavijesti banke. Član 26. Preduzeće je dužno isknjižiti dionički kapital u bankama u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) i za taj iznos umanjiti državni/društveni kapital. Član 27. Preduzeće je dužno utvrditi saldo potraživanja od Federacije po osnovu isporuka gotovih proizvoda, repromaterijala i opreme i obaveza preduzeća prema Federaciji po osnovu neplaćenih ca - rina, poreza, doprinosa i finansijskih pozajmica. Dugovni saldo iz stava 1. ovog člana preduzeće će isknjižiti i za taj iznos umanjiti državni/društveni kapital. Potražni saldo iz stava 1. ovog člana preduzeće će isknjižiti i za taj iznos uvećati državni/društveni kapital. Član 28. Preduzeće je dužno utvrditi saldo potraživanja i obaveza nastalih do 31. 3. 1992. godine u odnosima sa pravnim i fizičkim licima sa područja drugih republika bivše SFRJ i Republike Srpske. Dugovni saldo iz stava 1. ovog člana preduzeće će isknjižiti i za taj iznos umanjiti iznos kapitala, srazmjerno učešću pojedinih oblika kapitala u ukupnom kapitalu. Potražni saldo iz stava 1. ovog člana preduzeće će isknjižiti i za taj iznos uvećati iznos kapitala, srazmjerno učešću pojedinih oblika kapitala u ukupnom kapitalu. Član 29. Preduzeće je dužno iz poslovnih knjiga isknjižiti stvari koje nisu u posjedu, odnosno pod kontrolom preduzeća i za taj iznos umanjiti iznos kapitala, srazmjerno učešću pojedinih oblika kapitala u ukupnom kapitalu. Ako kapital preduzeća nije dovoljan za isknjižavanje stvari iz stava 1. ovog člana, isknjižavanje se vrši na teret obaveza preduzeća, prema slijedećem redoslijedu: –dugoročne obaveze prema preduzećima u isključivom državnom/društvenom vlasništvu; –dugoročne obaveze prema bankama iz člana 3. stav 1. Zakona o privatizaciji banaka ("Službene novine Federacije BiH", br.12/98, 29/00, 37/01 i 33/02), osim obaveza po osnovu kredita dobijenih od međunarodnih institucija posredstvom domaćih banaka; –ostale dugoročne obaveze. Član 30. Preduzeće je dužno iz poslovnih knjiga isknjižiti iznos ratne štete na stalnim i obrtnim sredstvima i za taj iznos umanjiti iznos kapitala, srazmjerno učešću pojedinih oblika kapitala u ukupnom kapitalu. Ako kapital preduzeća nije dovoljan za isknjižavanje stvari iz stava 1. ovog člana, isknjižavanje se vrši na teret obaveza preduzeća, prema slijedećem redoslijedu: –dugoročne obaveze prema preduzećima u isključivom državnom/društvenom vlasništvu; –dugoročne obaveze prema bankama iz člana 3. stav 1. Zakona o privatizaciji banaka osim obaveza po osnovu kredita dobijenih od međunarodnih institucija posredstvom domaćih banaka; –ostale dugoročne obaveze. Član 31. Preduzeće je dužno iz poslovnih knjiga isknjižiti knjigovodstvenu vrijednost stanova na kojima postoji stanarsko pravo, na teret državnog/društvenog kapitala. Član 32. Ako je prema ranijim propisima preduzeće izvršilo isknjiživanje stavki iz pasivnog i neutralnog podbilansa i evidentiralo ih u vanbilansnu evidenciju, isknjižavanje se vrši iz vanbilansne evidencije. Član 33. Preduzeće je dužno agenciji dostaviti korigovani Aktivni podbilans ako je vršilo prodaju stvari i prava sadržanih u Pasivnom podbilansu. Iznos dobijen od prodaje iz stava 1. ovog člana preduzeće knjiži obrnuto od isknjižavanja. Član 34. Ukoliko se do prihvaćanja početnog bilansa od strane agencije, ne naplate iskazana potraživanja u Aktivnom podbilansu kojima je rok naplate istekao, iskazuju se kao sumnjiva ili sporna potraživanja u skladu sa Računovodstvenim standardom 5-Kratkoročna potraživanja i razgraničenja. Po odobravanju programa preduzeće isknjižava sumnjiva ili sporna potraživanja. Član 35. Lica koja nisu izmirila obaveze iz člana 34. ove uredbe ne mogu učestvovati u kupovini imovine, udjela ili dionica preduzeća koja se privatiziraju na teritoriji Federacije sve do potpunog izmirenja svojih obaveza. Član 36. Novčana sredstva, naplaćena po osnovu sumnjivih ili spornih potraživanja iz člana 34. ove uredbe, do početka realizacije programa pripadaju preduzeću. Novčana sredstva, naplaćena po osnovu sumnjivih ili spornih potraživanja iz člana 34. ove uredbe, poslije početka realizacije programa pripadaju agenciji. Član 37. Preduzeće je dužno agenciji dostaviti korigovani Aktivni podbilans ako je vršilo prodaju u skladu sa članom 26. stav 1. tač. b) i c) Zakona. Član 38. Izuzetno od odredaba tačke 1.8. Računovodstvenog standarda 1-Stalna sredstva u obliku stvari, prihodi manji od neotpisane vrijednosti stalnog sredstva prodatog u postupku privatizacije, u skladu sa članom 26. stav 1. tač. b) i c) i članom 28. Zakona, ne terete neposredne rashode. Za razliku prihoda i knjigovodstvene vrijednosti stalnog sredstva iz stava 1. ovog člana umanjuje se državni/društveni kapital. V. ODOBRAVANJE PROGRAMA I POČETNOG BILANSA Član 39. Ukoliko je pro gram pripremljen u skladu sa Zakonom i ovom uredbom, agencija donosi rješenje o odobravanju programa i dostavlja ga preduzeću. Rješenjem iz stava 1. ovog člana agencija naročito utvrđuje: 1.iznos državnog/društvenog kapitala koji se privatizira; 2.način prodaje državnog/društvenog kapitala, u skladu s pravilima iz člana 37. Zakona; 3.način plaćanja. Rješenjem iz stava 1. ovog člana, agencija može utvrditi način prodaje i način plaćanja drugačiji od predloženog u programu, pri čemu je dužna navesti razloge za takvu odluku. Član 40. Ukoliko pro gram ne sadrži sve elemente iz čl. 9. do 17. ove uredbe, ili isprave iz člana 18. ove uredbe, agencija će rješenjem naložiti preduzeću ispravku ili dopunu programa. Preduzeće je dužno dostaviti agenciji pro gram dopunjen u skladu s rješenjem iz stava 1. ovog člana, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Ukoliko preduzeće ne dostavi agenciji pro gram dopunjen u skladu sa stavom 2. ovog člana, agencija će donijeti rješenje o odbijanju programa i o tome izvijestiti nadležno ministarstvo. Agencija neće donijeti rješenje o odbijanju programa, ako preduzeće nije u mogućnosti dostaviti dokumentacionu osnovu iz člana 18. tačka 7) ove uredbe, s tim da se postupak dokazivanja vlasništva mora završiti do okončanja privatizacije preduzeća, odnosno do izdavanja rješenja o izvršenoj privatizaciji iz člana 38. Zakona, kod preduzeća koja se prodaju putem Javne ponude dionica. Član 41. Ukoliko ocijeni da predloženi pro gram ne obezbjeđuje postizanje najpovoljnijih ukupnih efekata privatizacije preduzeća, agencija će odbiti pro gram rješenjem, u kome je dužna navesti razloge odbijanja i o tome izvijestiti nadležno ministarstvo. U slučaju iz člana 20. stav 3. i stava 1. ovog člana, agencija je dužna donijeti odluku o načinu privatizacije preduzeća, u skladu s članom 10. Zakona. Član 42. Ukoliko početni bilans preduzeća ne sadrži elemente utvrđene zakonom i ovom uredbom, agencija će pismeno obavijestiti preduzeće o nedostacima i potrebnim ispravkama i dopunama, u roku od 15 dana od dana predaje početnog bilansa. Preduzeće je dužno u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja iz stava 1. ovog člana dostaviti agenciji ispravke i dopune početnog bilansa. Član 43. U slučaju kada agencija utvrdi da početni bilans preduzeća nije izrađen na osnovu odgovarajućih knjigovodstvenih dokumenata u skladu sa zakonom i ovom uredbom, donijeće rješenje o odbijanju početnog bilansa u roku od 60 dana od dana predaje početnog bilansa. Preduzeće je dužno u roku od 15 dana od dana prijema rješenja iz stava 1. ovog člana dostaviti agenciji novi početni bilans stanja. VI. KAZNENE ODREDBE Član 44. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 KM kazniće se za privredni prijestup preduzeće ako: 1)agenciji ne dostavi program u roku iz člana 7. Zakona; 2)ne postupi po rješenju agencije iz člana 21. stav 2. ove uredbe. Za privredni prijestup iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u preduzeću novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM. Član 45. Do puštanja u opticaj konvertibilne marke (KM), novčane kazne propisane ovom uredbom mogu se plaćati u DEM ili protuvrijednosti va luta koje se koriste u platnom prometu Federacije, po srednjem kursu koji utvrđuju i objavljuju nadležne finansijske institucije, na dan plaćanja. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 46. Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH će donijeti uputstvo kojim će utvrditi obavezne elemente privremenih pravila iz člana 10. stav 6. ove uredbe u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/98). Član 47. Preduzeće iz člana 3. stav 1. Zakona o početnom bilansu stanja preduzeća i banaka izrađuje konačni početni bilans u roku od 30 dana nakon provedenog postupka revizije u skladu sa Uredbom o načinu raspolaganja spornom imovinom kada dva ili vise preduzeća u svojim početnim bilansima iskazuju ista prava, iste stvari, iste obaveze i isti kapital i o načinu i postupku revizije tih preduzeća. Član 48. Ovlašćuje se Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH da propiše oblik i sadržaj obrazaca za iskazivanje podataka iz početnog bilansa u roku od sedam dana od dana donošenja Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/98). Član 49. Prečišćeni tekst Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju obuhvata: Uredbu o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/98), Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/98), Uredbu o dopuni Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/99), Uredbu o dopuni Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/00), Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 73/06) i Uredbu o dopuni Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/10), u kojima je naznačen dan stupanja na snagu tih uredbi. Broj 03-02/2-19-370-3/10 30. juna 2010. godine Sarajevo Direktor Ureda Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije Željko Silađi, s. r. USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Na temelju članka 5. stavak 2. i članka 51. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 24. lipnja 2010. godine, donio je POSLOVNIK USTAVNOG SUDA FEDERACI JE BOSNE I HERCEGOVINE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Predmet reguliranja Ovim poslovnikom propisuju se pravila postupka pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud) koja nisu propisana Zakonom o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon). II. POKRETANJE I TIJEK POSTUPKA Članak 2. Upućivanje podnesaka Sudu Zahtjev za pokretanje postupka i drugi podnesci (u daljnjem tekstu: podnesci) upućeni Sudu, šalju se poštom, neposredno se predaju Sudu sukladno propisima, ili se šalju na drugi način. Stranke u postupku mogu podnesak dostaviti Sudu najkasnije do zaključenja rasprave. Članak 3. Žurni postupci O svim podnescima koji se odnose na vođenje postupka upoznaju se predsjednik i suci Suda. Sud može na prijedlog predsjednika Suda ili suca izvjestitelja odrediti da se, s obzirom na značaj pitanja, u određenim predmetima žurno postupa. Članak 4. Dopune podnesaka, imenovanje zastupnika i određivanje osobe za primitak pismena Kada je podnesak nepotpun ili nerazumljiv, ili ne sadrži podatke neophodne za vođenje postupka, zatražit će se od podnositelja da u određenom roku nedostatke otkloni i upozoriti na posljedice neotklanjanja. U žurnim slučajevima zahtjevi u svezi s kompletiranjem predmeta (traženje dokumentacije, obavijesti i dr.), mogu se upućivati brzojavom, elektronskom poštom, faksom i putem telefona. Ukoliko je kompletiranje zahtjeva izvršeno na pomenuti način, podnositelj zahtjeva dužan je u roku od tri dana istu dostaviti pismenim putem. Kada je zahtjev za vođenje postupka podnijela najmanje jedna trećina članova bilo kojeg doma Parlamenta Federacije ili jedna trećina zastupnika u zakonodavnom tijelu kantona, podnositelji zahtjeva imenovat će osobu odnosno osobe koja će ih zastupati u postupku pred Sudom. Stranke u postupku dužne su dostaviti punomoć Sudu najkasnije do početka održavanja javne rasprave. Ako podnositelji zahtjeva nisu imenovali osobu za zastupanje, dužni su imenovati osobu za primitak podnesaka. Ako podnositelji zahtjeva ne postupe sukladno st. 3. i 5. ovog članka Sud će dostavljati pismena podnositelju zahtjeva, koji je prvi naveden u zahtjevu za vođenje postupka. Članak 5. Javnost postupka Javnost postupka pred Sudom osigurava se: 1.izvješćivanjem javnosti o održavanju sjednica Suda, 2.dostavom službenih saopćenja o donesenim odlukama sredstvima javnog informiranja, 3.davanjem obavijesti o tijeku postupka zainteresiranim osobama, 4.omogućavanjem strankama i zainteresiranim osobama da izvrše uvid u akte predmeta, osim u slučajevima navedenim u čl. 3. i 11. stavak 1. Zakona i članku 7. stavak 1. Poslovnika, 5.objavljivanjem donesenih odluka Suda sukladno ovom poslovniku, 6.objavljivanjem relevantnih podataka o radu i odlukama Suda putem službene njeb-stranice Suda, odgovarajućih publikacija, davanjem priopćenja za javnost, oglašavanjem na oglasnoj tabli Suda, 7.na drugi način koji odredi Sud. Članak 6. Jezici i pisma u službenoj uporabi Presude, rješenja i mišljenja koja daje Sud objavljuju se u službenom glasilu na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, u latiničnom i ćiriličnom pismu. Zapisnici i akti Suda koji se odnose na vođenje postupka i koje potpisuje predsjednik Suda pišu se na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku, ovisno od toga iz kojeg je konstitutivnog naroda izabran predsjednik Suda. Odluke Suda dostavljaju se strankama na jednom od službenih jezika i pisama kojim se ta stranka služila u postupku pred Sudom. Članak 7. Uvid u spise i prijepis akata Stranke u postupku i druge zainteresirane osobe ne mogu vršiti uvid u referate, nacrte presuda, odluka, rješenja i mišljenja kao i druge akte koji su pripremljeni za odlučivanje. Osobe iz stavka 1. ovog članka mogu tražiti prijepis akata iz predmeta, osim onih koji se, prema članku 11. stavak 1. Zakona i stavku 1. ovog članka, ne mogu davati na uvid. Prepisivanje akata iz predmeta odobrava tajnik Suda, a vrši se u službenim prostorijama Suda. Članak 8. Pribavljanje podataka i obavijesti od značaja za vođenje postupka Sudac koji je određen za izvjestitelja u predmetu, odlučuje da li će se od drugog suda ili državnog tijela, odnosno nositelja javne i druge društvene funkcije zatražiti podatke i obavijesti od značaja za vođenje postupka. Ako se podaci i obavijesti iz stavka 1. ovog članka ne dostave u određenom roku, Sud će, ako odluči da su ti podaci i obavijesti i dalje od značaja za vođenje postupka, narediti njihovo dostavljanje i način dostavljanja. Članak 9. Izvješćivanja o tijeku postupka Izvješćivanja o tijeku postupka pred Sudom daje sudac izvjestitelj, predsjednik Suda ili jedan od dopredsjednika Suda. Članak 10. Dostavljanje akata koji se ne objavljuju Rješenja koja se ne objavljuju u službenom glasilu i drugi akti Suda dostavljaju se strankama i drugim osobama na koje se odnose, preko pošte preporučeno ili neposredno uz dostavnicu. Članak 11. Potpisivanje akata Akte Suda potpisuje predsjednik Suda, a u njegovoj odsutnosti, jedan od dopredsjednika Suda. Članak 12. Dostava spisa predsjedniku Suda Sudac izvjestitelj kad primi spis, određuje koji prilozi u spisu se dostavljaju sucima, uz napomenu da se orig i nal akata nalazi u pisarnici Suda i elektronskoj bazi podataka. Spis obvezno sadrži popis svih akata u predmetu. Sudac izvjestitelj dostavlja referat sa prijedlogom za zakazivanje javne ili nejavne rasprave predsjedniku Suda i sucima. Predsjednik Suda, može tražiti dopunu referata. U izuzetnim slučajevima, predsjednik Suda može predložiti uvrštavanje određenog predmeta u dnevni red sjednice Suda, u kojem nije dostavljen referat suca izvjestitelja. Konačnu odluku o uvrštavanju u dnevni red predmeta u kojem nije dostavljen referat, donosi Sud. III. SJEDNICA SUDA Članak 13. Sjednica suda Sjednice Suda održavaju se sa javnom raspravom i bez javne rasprave. Sjednica Suda može se održati ako sjednici nazoči većina sudaca. Članak 14. Nazočnost na sjednici Sjednici Suda nazoče tajnik Suda i savjetnici Suda koji su radili na predmetima, a prema potrebi i drugi stručni radnici koje odredi tajnik Suda. Članak 15. Zakazivanje i rukovođenje sjednicom Suda Predsjednik Suda zakazuje sjednicu Suda, predlaže dnevni red i rukovodi sjednicom. Predsjednik Suda zakazat će sjednicu Suda: 1.kad je Sud odlučio da se sjednica zakaže, 2.kad sazivanje sjednice traži radno tijelo Suda, 3.kad sazivanje sjednice traži predsjednik Suda, odnosno sudac. Dnevni red sjednice Suda utvrđuje Sud. U slučaju odsutnosti predsjednika Suda sjednicu Suda zakazuje i njome rukovodi jedan od dopredsjednika Suda kojeg odredi predsjednik, a u slučaju odsutnosti obojice dopredsjednika, sudac određen posebnom odlukom Suda. Članak 16. Dostavljanje poziva za sjednicu Poziv za sjednicu Suda dostavlja se sucima najkasnije osam dana prije dana održavanja sjednice. Iznimno, u žurnim slučajevima, poziv za sjednicu i predmeti koji će se razmatrati na sjednici mogu se dostaviti i u kraćem roku. Članak 17. Referat za sjednicu Suda Sud odlučuje na sjednici Suda, po pravilu, na temelju pisanog referata. Referat sadrži posebice: 1.naziv, odnosno ime stranaka u postupku i datum podnošenja zahtjeva, 2.naziv i oznaku akta koji se osporava, 3.bitne navode na kojima se zahtjev temelji, 4.bitne navode iz odgovora na zahtjev, ako je tražen i dobiven odgovor, 5.zaključak koji se izvodi na temelju podataka iz spisa o tomu da li postoje procesne pretpostavke za vođenje postupka, 6.stajalište suca izvjestitelja s obrazloženim prijedlogom odluke Suda ukoliko se ne zakazuje javna rasprava na kojoj je potrebno razjasniti pitanja značajna za donošenje odluke. Nakon održane javne rasprave predsjednik Suda zakazuje sjednicu o vijećanju i glasovanju najkasnije u roku od 15 dana od dana održane javne rasprave. Sudac izvjestitelj dužan je u istom roku dostaviti prijedlog odluke koja sadrži sve elemente propisane u članku 40. ovog poslovnika. Članak 18. Tijek rasprave na sjednici Suda o vijećanju i glasovanju Na sjednici Suda, prije odlučivanja, sudac izvjestitelj izlaže činjenična i pravna pitanja od značaja za odlučivanje, kao i prijedloge odluke. Nakon izlaganja suca izvjestitelja, riječ uzimaju suci. Sudac koji je spriječen da nazoči sjednici može se o predmetu pismeno očitovati. Pismeno očitovanje pročitat će se na sjednici prije odlučivanja o tom predmetu. Članak 19. Glasovanje sudaca Poslije završenog raspravljanja, Sud pristupa glasovanju i donosi odluku. Odluka se donosi većinom glasova sudaca. Sudac se ne može uzdržati od glasovanja. Glasovanje se vrši javno - podizanjem ruke. Sud može odlučiti da se odluka donese tajnim glasovanjem. Kada je o nekom pitanju dato više prijedloga, glasuje se po poretku po komu su prijedlozi podneseni. Kao prvi prijedlog smatra se prijedlog suca izvjestitelja. Članak 20. Ukoliko prijedlog odluke iz članka 17. stavak 2. točka 6. nije dostavljen uz referat, nego je odluka donesena nakon sjednice Suda, ista će se dostaviti predsjedniku Suda i verificirati od strane Suda, najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja. Članak 21. Odvojeno mišljenje Sudac ima pravo na odvojeno mišljenje. Odvojeno mišljenje sudac treba priložiti u zapisnik najkasnije u roku od petnaest dana od dana donošenja odluke, odnosno verificiranja odluke od strane Suda, a ako ga u tom roku ne uloži u zapisnik, smatrat će se da je odustao od odvojenog mišljenja. Sudac može izdvojiti mišljenje i na izreku donesene odluke i/ili njeno obrazloženje, a može se pridružiti već izdvojenom mišljenju drugog suca. Odvojeno mišljenje suca prilaže se zapisniku sa sjednice i ulaže u predmet na koji se odnosi. Odvojeno mišljenje suca, na njegov zahtjev, objavljuje se u cijelosti u službenom glasilu zajedno s odlukom suda na koju se odnosi, i to iza teksta odluke. Članak 22. Ponavljanje sjednice Suda Ako se prilikom glasovanja o odluci Suda ne postigne propisana većina, sjednica će se ponoviti. Članak 23. Zapisnik o tijeku sjednice Suda Na sjednici Suda vodi se zapisnik i tonsko snimanje. Zapisnik sjednice Suda sadrži da tum održavanja sjednice, imena nazočnih i nenazočnih sudaca, imena drugih osoba nazočnih na sjednici, predmet odlučivanja, izreku donesene odluke, rezultate glasovanja, s naznakom koji je sudac glasovao protiv odluke, odnosno koji je izdvojio mišljenje i druge zaključke koji su doneseni povodom rasprave o predmetu. Članak 24. Verificiranje i potpisivanje zapisnika Zapisnik sa sjednice se verificira na narednoj sjednici Suda. Verificirani zapisnik potpisuje predsjednik Suda, odnosno dopredsjednik, ili sudac koji je predsjedavao sjednicom, tajnik Suda, prevoditelj, ukoliko je bio neophodan na sjednici Suda i zapisničar. IV. JAVNA RASPRAVA Članak 25. Javna rasprava zakazuje se kada je potrebno neposredno raspraviti odnosno razjasniti pitanje značajno za donošenje odluke. O potrebi održavanja javne rasprave odlučuje Sud. Članak 26. Zakazivanje i rukovođenje javnom raspravom Predsjednik Suda zakazuje javnu raspravu (u daljnjem tekstu: rasprava) i rukovodi njenim radom. U slučaju odsutnosti predsjednika Suda, kada su se stekli uvjeti predviđeni poslovnikom, raspravu zakazuje jedan od dopredsjednika koji i rukovodi njenim radom, a u slučaju odsutnosti oba dopredsjednika Suda, raspravom rukovodi sudac određen posebnom odlukom Suda. Članak 27. Sudionici na raspravi Na raspravu se pozivaju stranke i druge osobe za koje odluči Sud na prijedlog suca izvjestitelja. Članak 28. Obavijest o raspravi O održavanju javne rasprave Sud daje saopćenje koje se objavljuje u sredstvima javnog informiranja i na oglasnoj tabli Suda. Članak 29. Mjesto održavanja rasprave Rasprava se održava u sjedištu Suda. Kad postoje posebice značajni razlozi, Sud može odlučiti da se rasprava održi i izvan sjedišta Suda. Članak 30. Sadržaj referata suca izvjestitelja Sudac izvjestitelj je dužan da prije održavanja rasprave, a najkasnije osam dana prije njenog održavanja, pripremi i u spise predmeta uloži pisani referat. Pisani referat sadrži kratko izlaganje stranaka i stajalište suca izvjestitelja o tomu koja pravna i činjenična pitanja u predmetu smatra odlučnim. Članak 31. Odlaganje ili prekid rasprave U slučajevima odlaganja ili prekida rasprave, predsjednik Suda će izvijestiti stranke i druge pozvane osobe o tome kada će se održati, odnosno nastaviti rasprava. Članak 32. Tijek rasprave Predsjednik Suda otvara raspravu, a tajnik Suda ili druga osoba koju odredi predsjednik Suda, izvješćuje Sud o nazočnosti sudionika javnoj raspravi i prispjelim punomoćima, a nakon toga sudac izvjestitelj izvješćuje o predmetu raspravljanja ne iznoseći i ne sugerirajući stajalište o odluci Suda. U tijeku rasprave stranke iznose i obrazlažu svoja stajališta i daju odgovore na navode iznesene na raspravi. Podnositelj zahtjeva može na javnoj raspravi proširiti zahtjev, odustati od zahtjeva ili njegovog dijela i Sudu predočiti nove činjenice i dokaze. Predsjednik Suda će pozvati protivnu stranu da se izjasni o tomu. Ukoliko protivna strana nije u mogućnosti da se izjasni, rasprava će se odložiti. U tijeku rasprave može se dozvoliti i osobama koje Sud smatra zainteresiranim stranama u postupku, da iznesu svoja stajališta o predmetu raspravljanja. Članak 33. Održavanje reda na raspravi O održavanju reda na raspravi stara se predsjednik Suda. U tom cilju on može: 1.opomenuti osobu koja remeti red, 2.oduzeti riječ osobi koja vrijeđa ugled i dostojanstvo Suda ili vrijeđa drugu osobu, odnosno koja na drugi način zloupotrebljava svoje izlaganje, 3.udaljiti osobu s rasprave koja, i pored opomene, ometa tijek rasprave, Ukoliko se javni red i mir ne može osigurati na način predviđen u stavku 1., Sud može prekinuti javnu raspravu. Članak 34. Zaključivanje rasprave Kad su završena izlaganja stranaka i drugih pozvanih osoba, a nema više ni postavljanja pitanja za razjašnjenje stvari, predsjednik Suda zaključuje raspravu i izvješćuje stranke i druge nazočne osobe o vremenu i načinu priopćavanja odluke Suda. Članak 35. Zapisnik o tijeku rasprave O tijeku rasprave vodi se zapisnik. Zapisnik o tijeku javne rasprave sadrži da tum održavanja, imena nazočnih i nenazočnih sudaca, imena drugih osoba nazočnih na sjednici, predmet odlučivanja, kratko izlaganje stranaka, te druge zaključke koji su doneseni povodom rasprave. Kad je bila isključena javnost sa rasprave ili njenog dijela u zapisnik se unosi konstatiranje o tomu. U zapisnik o tijeku rasprave unose se izlaganja stranaka, pitanja sudaca i odgovori stranaka na upite, te kratko izlaganje i drugih pozvanih osoba. Uz zapisnik o tijeku rasprave prilaže se uvodno izlaganje suca izvjestitelja, kao i pismeno izlaganje stranaka i drugih pozvanih osoba koje svoje izlaganje predaju Sudu. Članak 36. Sjednica o vijećanju i glasovanju Sjednicu o vijećanju i glasovanju Sud zakazuje najkasnije u roku od 15 dana od dana održavanja javne rasprave. U postupku vijećanja sudac izvjestitelj prvi izlaže svoje mišljenje i stajalište o predmetnoj stvari i prijedlog odluke Suda. Nakon završenog izlaganja suca izvjestitelja, suci izlažu svoja mišljenja i stajališta. Nakon završenog vijećanja pristupa se glasovanju. Sjednici o vijećanju i glasovanju, nazoče suci koji su učestvovali u raspravi i zapisničar. Savjetnik Suda zadužen za predmet o kojem je vođena rasprava je zapisničar na sjednici o vijećanju i glasovanju. U postupku vijećanja i glasovanja odgovarajuće će se primijeniti odredbe čl. 19. i 21. ovog poslovnika. O tijeku sjednice o vijećanju i glasovanju vodi se poseban zapisnik koji sadrži: da tum održavanja sjednice, imena nazočnih i nenazočnih sudaca, predmet razmatranja i odlučivanja, prijedlog suca izvjestitelja, rezultati glasovanja sa naznakom koji je sudac glasovao za, koji je glasovao protiv odluke, odnosno koji je izdvojio mišljenje, izreka donesene odluke i druge zaključke ako su doneseni povodom rasprave u predmetu. Članak 37. Ponavljanje rasprave i glasovanja Ako se prilikom glasovanja o odluci Suda ne postigne propisana većina, rasprava i glasovanje će se ponoviti. Članak 38. Objavljivanje odluke Predsjednik Suda usmeno objavljuje odluku Suda sa kratkim obrazloženjem. O danu i satu objavljivanja odluke Suda, pismeno se izvješćuju stranke i drugi učesnici u postupku. V. PRESUDE, RJEŠENJA I MIŠLJENJA Članak 39. Ustavni sud donosi presude, rješenja i mišljenja. Presude donosi ako odlučuje o rješavanju sporova, ocjeni ustavnosti, meritumu kod zaštite vitalnog interesa jednog od konstitutivnih naroda, zaštiti prava na lokalnu samoupravu i postavljenom ustavnom pitanju. Rješenje donosi ako odlučuje o smjeni Predsjednika odnosno Dopredsjednika Federacije, kada odlučuje o imunitetu, o prihvatljivosti odlučivanja kod vitalnog nacionalnog interesa, ako donosi privremenu mjeru odnosno naredbu kao i u svim drugim slučajevima u kojima Sud ne donosi presudu. Mišljenje daje povodom zahtjeva Dopremijera Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Članak 40. Sadržaj presude, rješenja i mišljenja Presude, rješenja i mišljenja (u daljnjem tekstu: odluke) sadrže: uvod, izreku i obrazloženje. Uvod odluke sadrži: naziv Suda, zahtjev o kojem je odlučivano, ustavni temelj i da tum odluke. Izreka odluke o rješavanju spora sadrži odluku Suda o tomu da li je određenim aktom (navodeći donositelja, broj i da tum akta) ili radnjom jedne strane povrijeđeno pravo druge strane u sporu, utvrditi postojanje ili nepostojanje određene obveze i odrediti da se otklone posljedice takvog akta. Izreka odluke kojom se ocjenjuje ustavnost sadrži: odluku Suda, naziv propisa čija se ustavnost utvrđuje na jeziku na kojem je objavljen u službenom glasilu, da tum i broj glasila i način objavljivanja odluke Suda. Izreka odluke kojom se odlučuje o zaštiti prava na lokalnu samoupravu sadrži: odluku Suda o tomu da li je došlo do povrede prava, naziv strane koja je pokrenula postupak i stranu protiv koje je pokrenut postupak, utvrditi postojanje ili nepostojanje određene obveze, odluku o povratku u pređašnje stanje ili narediti da se na drugi način otklone štetne posljedice, ako ih je bilo. Izreka sadrži i način objavljivanja presude. Izreka odluke o tomu da li se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda sadrži: naziv zakona, drugog propisa ili akta o kome je odlučivao Sud, naziv tijela koji je odlučivao o osporenom aktu, odluka Suda da li se osporeni akt odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda i način objavljivanja odluke. Izreka odluke kojom se odlučuje o ustavnom pitanju sadrži: odluku Suda o tome, da li je zakon, drugi propis ili akt postavljen od strane nadležnog suda sukladan Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine i način objavljivanja odluke. Izreka odluke o smjeni Predsjednika odnosno Dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, sadrži odluku o tome, da li se isti smjenjuju ili ne i način objavljivanja, izreka odluke kojom se odlučuje o imunitetu sadrži odluku Suda o tome, da li se žalba na rješenje nadležnog suda koji je rješavao o imunitetu odbacuje, odbija ili preinačava, dok izreka odluke kojom se odlučuje o privremenoj mjeri sadrži odluku Suda, naziv propisa čije se odlaganje naređuje i način objavljivanja. Obrazloženje sadrži podatke o podnositelju zahtjeva i kratak sadržaj zahtjeva, naziv protivne strane i kratak sadržaj odgovora na zahtjev, pravno relevantne činjenice u zahtjevu i odgovoru na zahtjev i činjenice utvrđene tijekom rasprave i pravne razloge kojima se Sud rukovodio pri donošenju odluke. Obrazloženje, na završetku teksta, sadrži podatke o sastavu Suda koji je donio odluku. Ispod obrazloženja s lijeve strane, navodi se broj i da tum odluke, a s desne strane naziv Suda i ime i prezime predsjednika Suda. Odluka Suda sadrži utvrđeno činjenično stanje i pravne razloge za utvrđeno mišljenje. Članak 41. Rješenje o odbacivanju zahtjeva Kad Sud na sjednici bez javne rasprave donosi rješenje o odbacivanju zahtjeva pridržavat će se razloga navedenih u članku 26. stavak 1. Zakona i rješenje, temeljiti na samo jednom razlogu, ukoliko Sud ne odluči drugačije. Ako ne postoje druge procesne pretpostavke za odlučivanje o biti stvari, osim onih izričito navedenih u stavku 1. članka 26. Zakona, u rješenju se izričito navodi o kojim se procesnim pretpostavkama radi. Te druge pretpostavke mogu biti, posebice: –da u ostavljenom roku podnositelj nije otklonio nedostatke na koje mu je ukazano ili ih nije otklonio onako kako mu je naloženo, –da osporeni opći akt nije na snazi, –da se radi o zahtjevu o kojem je Sud već odlučio ili da se radi o zahtjevu iste pravne i činjenične prirode u kojem je Sud već zauzeo stanovište i sl. Kad Sud odbacuje zahtjev zbog nenadležnosti, Sud može na prijedlog suca izvjestitelja odlučiti da li postoje ralozi za postupanje sukladno stavku 2. članka 26. Zakona. Članak 42. Rješenje o obustavi postupka Sud će donijeti rješenje kojim obustavlja postupak kada je u tijeku postupka: 1.otklonjena neustavnost osporenog akta, 2.osporeni opći akt prestao da važi, osim u slučaju kada Sud odlučuje o postavljenom ustavnom pitanju od strane nadležnog suda. 3.podnositelj povukao zahtjev, 4.i u drugim slučajevima kada prestaje potreba za daljnjim vođenjem postupka. Članak 43. Prijedlog o preispitivanju odluka Suda U slučaju da se otkrije neka činjenica koja je po svojoj prirodi mogla odlučno utjecati na ishod postupka i koja, kad je odluka bila donesena, nije bila poznata Sudu i nije s razlogom mogla biti poznata stranci, ta stranka može, u roku od šest mjeseci, nakon što je stekla saznanje o toj činjenici, podnijeti zahtijev Sudu za preispitivanje te odluke. Preispitivanje odluke Suda nije moguće ako je od njenog donošenja prošlo više od jedne godine. Ako Sud ocijeni da su ispunjeni uvjeti iz st. 1. i 2. ovog članka, donijet će rješenje o preispitivanju odluke Suda, a ako ocijeni da nisu ispunjeni ti uvjeti, donijet će rješenje o odbijanju zahtjeva za preispitivanje. Kada Sud odluči da će preispitati svoju odluku, predmet preispitivanja razmatra se sukladno pravilima koja se primjenjuju u redovnom postupku pred Sudom. Članak 44. Naredbe Suda Sud može, u tijeku postupka, izdavati naredbe o privremenoj mjeri, o načinu usklađivanja usvojenog ili predloženog zakona ili drugog propisa sa Ustavom Federacije, o prijelaznim rješenjima, o procesnim i drugim pitanjima. Članak 45. Redakcijska komisija Ako nacrt odluke Suda nije razmatran na sjednici Suda, sudac izvjestitelj je dužan, po pravilu, da izradi nacrt odluke najkasnije u roku od 15 dana, koji će prije dostavljanja Redakcijskoj komisiji dostaviti predsjedniku Suda radi zakazivanja sjednice i verificiranja odluke. Tehničku redakciju teksta odluke utvrđuje Redakcijska komisija. Tehničku redakciju odluke Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa utvrđuju članovi Redakcijske komisije koji su i članovi Vijeća. Predsjedatelj Redakcijske komisije potpisom potvrđuje zapisnik o redakciji teksta odluke. Članak 46. Izvornici odluka Izvornik odluke potpisuje predsjednik Suda, sudac izvjestitelj i predsjedatelj Redakcijske komisije. Otpravak odluke Suda koja se dostavlja strankama i na objavu službenim glasilima, potpisuje predsjednik Suda. Odluka koja se objavljuje u službenom glasilu, smatra se dostavljenom strankama danom njihovog objavljivanja u službenom glasilu. Članak 47. Ispravci odluka Ako izvornik odluke sadrži tehničke pogreške, ili ako objavljeni tekst nije suglasan s izvornikom, ispravak daje tajnik Suda na temelju odluke Suda. Ispravak se dostavlja strankama i objavljuje na način kao i odluka. Članak 48. Objavljivanje odluka Presude i mišljenja objavljuju se u "Službenim novinama Federacije BiH" i službenim glasilima kantona i općina Federacije Bosne i Hercegovine. Iznimno, Sud može odlučiti da se i rješenje objavi na način predviđen u stavku 1. ovog članka. Odluka se objavljuje i u službenom glasilu u kojem je propis objavljen na jeziku na kojem je objavljen. VI. ODLUČIVANJE O VITALNIM NACIONALNIM INTERESIMA Članak 49. Odlučivanje o vitalnim interesima konstitutivnih naroda Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće) odlučit će o prihvatljivosti u roku od sedam dana od primitka obavijesti, odnosno zahtjeva, ako su ispunjene procesne pretpostavke za odlučivanje o postojanju vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog naroda utvrđene u članku IV. A. 4. 18a, odnosno u Amandmanu XL na Ustav, a posebice: da li je zahtjev podnijela ovlaštena osoba, da li je zahtjev podržala dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba konstitutivnog naroda, da li je obavljen Ustavom predviđeni postupak usuglašenja između klubova konstitutivnih naroda, odnosno između Doma naroda i Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno da li su ispunjene i druge procesne pretpostavke za odlučivanje. Ukoliko Vijeće odluči da zahtjev nije prihvatljiv, rješenje će dostaviti podnositelju obavijesti, odnosno zahtjeva. Kad Vijeće odluči da je zahtjev prihvatljiv, to će utvrditi rješenjem koje se ulaže u spis. Vijeće može zatražiti od podnositelja da dopuni ili potpunije obrazloži zahtjev ili da dokumentira činjenice koje Vijeće smatra relevantnim za odlučivanje. Prihvatljivi zahtjev se dostavlja na odgovor drugom klubu ili klubovima konstitutivnih naroda. Dopune i odgovori iz st. 4. i 5. ovog članka dostavljaju se Vijeću u roku od osam dana. Vijeće će nastaviti postupak i u slučaju da ne dobije tražene dopune ili odgovore. Vijeće, po pravilu, zakazuje javnu raspravu koja se ostvaruje sukladno Zakonu i ovom poslovniku. Odluku o meritumu Vijeće donosi u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti, odnosno zahtjeva. Odluka se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH" i u službenom glasilu kantona iz kojeg je upućena obavijest, odnosno zahtjev. Odredbe ovog poslovnika o pravno - teničkoj obradi odluka Suda shodno se primjenjuju i na rješenja i odluke Vijeća. VII. DAVANJE MIŠLJENJA USTAVNOG SUDA Članak 50. Sud daje mišljenje na traženje Dopremijera nakon održane sjednice Suda. Na prijedlog suca izvjestitelja, Sud može odlučiti da se održi javna rasprava. VIII. POSTUPAK ODLUČIVANJA O ŽALBI PROTIV ODLUKA NADLEŽNOG SUDA O IMUNITETU Članak 51. Priprema predmeta za odlučivanje Kada spis po žalbi stigne Sudu, predsjednik Suda određuje suca izvjestitelja. Sudac izvjestitelj može, po potrebi, od stranaka u postupku pribaviti potrebna izvješća ili spise. Prijepis žalbe sudac izvjestitelj dostavlja ostalim strankama u postupku i određuje im rok za dostavu odgovora na žalbu. Članak 52. Referat suca izvjestitelja Po primitku odgovora na žalbu ili po proteku roka za odgovor na žalbu, sudac izvjestitelj će sačiniti pisani referat i obrazloženi prijedlog (nacrt) odluke Suda, sukladno članku 17. ovog poslovnika. Članak 53. Odlučivanje na sjednici Suda Sud odlučuje o žalbi na sjednici Suda, na koju obzirom na značaj pitanja o kojima se raspravlja i druge okolnosti slučaja, može pozvati stranke. Nedolazak uredno pozvanih stranaka na sjednicu Suda ne sprječava održavanje sjednice, o čemu (na koju posljedicu) će se stranke upozoriti u pozivu. Članak 54. Obustava postupka Kada se u tijeku postupka po žalbi utemelji da je podnositelj žalbe umro, Sud će postupak obustaviti. Članak 55. Odbacivanje žalbe Na sjednici Sud može rješenjem odbaciti žalbu kao neblagovremenu ili nedozvoljenu. Žalba je neblagovremena ako je izjavljena poslije isteka propisanog roka za njeno podnošenje. Žalba je nedozvoljena ako je žalbu izjavila osoba koja nije ovlaštena za izjavljivanje žalbe, ili osoba koja se odrekla ili je odustala od žalbe i poslije odustajanja ponovno podnijela žalbu. Članak 56. Rasprava na sjednici Suda Sjednica Suda kojoj nazoče stranke počinje izlaganjem podnositelja žalbe, a nakon toga druge stranke izlažu svoj odgovor na žalbu. Za odsutnu stranku žalbu, odnosno odgovor na žalbu, izlaže sudac izvjestitelj. Po okončanom izlaganju stranaka, prvo sudac izvjestitelj, a zatim ostali suci, mogu od nazočnih stranaka i njihovih zastupnika zatražiti potrebno objašnjenje u svezi sa žalbom i odgovorom na žalbu. Nakon toga sjednica Suda se nastavlja bez prisutnosti stranaka i njihovih zastupnika izlaganjem suca izvjestitelja o pravnim pitanjima od značaja za odlučivanje i prijedlogu odluke. Članak 57. Postupanje u okviru zahtjeva Sud ispituje odluku o imunitetu u onom dijelu u kome se pobija žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi. Članak 58. Odluka o meritumu Sud će rješenjem odbiti žalbu kao neutemeljenu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se pobija odluka nadležnog suda o imunitetu. Sud će rješenjem uvažiti žalbu, preinačiti odluku nadležnog suda ili vratiti nadležnom sudu na ponovno odlučivanje ako utvrdi da postoje razlozi zbog kojih se pobija odluka nadležnog suda o imunitetu. Članak 59. Supsidijarne odredbe Ako u poglavlju VI. ovog poslovnika, ne postoje posebne odredbe, i u postupku odlučivanja o žalbi protiv rješenja nadležnog suda o imunitetu, primjenjivat će se ostale odredbe ovog poslovnika. IX. DJELOVANJE ODLUKA USTAVNOG SUDA Članak 60. Djelovanje odluka Suda Svatko kome je povrijeđeno pravo konačnim ili pravomoćnim pojedinačnim aktom donosenim na temelju odredbi koje su prestale da važe na temelju odluke Suda, ima pravo tražiti od nadležnog tijela izmjenu tog pojedinačnog akta, a nadležno tijelo je dužno da ponovi postupak i uskladi akt s odlukom Suda u roku od 90 dana od dana primitka zahtjeva. Ukoliko nadležni or gan ne ponovi postupak i ne usuglasi akt s odlukom Suda u roku iz stavka 1. ovog članka, akt kojim je povrijeđeno pravo nekoj osobi prestaje da važi. Prijedlog za izmjenu konačnog ili pravomoćnog pojedinačnog akta iz stavka 1. ovog članka, može se podnijeti u roku od dvije godine od dana objavljivanja odluke u "Službenim novinama Federacije BiH", službenom glasilu kantona odnosno općine. X. IZVRŠAVANJE ODLUKA SUDA Članak 61. Izvršavanje odluka Suda Odluke Suda su konačne i obvezujuće. Svi organi vlasti u Federaciji dužni su, u okviru svojih nadležnosti utvrđenih Ustavom i zakonom provoditi odluke Suda. Izvršenje odluka Suda osigurava Premijer Federacije. Svatko tko ima pravni interes može tražiti da se izvrše odluke Suda. Sud u svojoj odluci može odrediti način i rok izvršenja odluka Suda. Or gan koji je obvezan da izvrši odluku Suda, dužan je dostaviti obavijest o poduzetim mjerama s ciljem izvršenja odluke Suda u roku iz stavka 5. ovog članka. U slučaju nepostupanja, odnosno kašnjenja u izvršavanju ili izvješćivanju Suda o poduzetim mjerama, Sud donosi rješenje kojim se utvrđuje da odluka Suda nije izvršena. Ovo rješenje dostavlja se nadležnom tužiteljstvu, odnosno drugom organu nadležnom za izvršenje kojeg odredi Sud. XI. OSTALA PITANJA Članak 62. Konzultativni sastanci Kad je potrebno, Sud može održati odgovarajući konzultativni sastanak na kome će se razmotriti pitanja od značaja za pripremu sjednice ili za raspravu pred Sudom. Konzultativni sastanak obvezno će se održati ukoliko je na raspravu osim stranaka u postupku, potrebno pozvati i neke druge osobe s naznakom i prijedlogom u referatu od strane suca izvjestitelja, na koje okolnosti i činjenice se te osobe pozivaju. Na konzultativni sastanak mogu se pozvati stranke, državno tijelo koje Sud smatra zainteresiranim u sporu, znanstvene, javne i druge stručne radnike, radi davanja obavijesti i mišljenja o određenim stručnim i drugim pitanjima od značaja za rješavanje stvari. Konzultativni sastanak ima radno - stručni karakter. Konzultativnim sastankom rukovodi predsjednik Suda ili sudac izvjestitelj, odnosno drugi sudac kojeg odredi Sud ili predsjednik Suda. O tijeku konzultativnog sastanka vodi se zabilješka. Zabilješka se dostavlja sucima i ulaže u odgovarajući predmet. Članak 63. Promjena pravnog stajališta Ako se u tijeku donošenja odluke ili utvrđivanja mišljenja utvrdi da stajalište Suda odstupa od ranije zauzetog stajališta o pravnom pitanju, u tom slučaju donošenje odluke ili utvrđivanje mišljenja će se odložiti radi prethodne ocjene opravdanosti mijenjanja ranijeg stajališta. Ocjenu opravdanosti mijenjanja ranijeg stajališta Sud utvrđuje na temelju referata u kome treba da budu svestrano obrazloženi razlozi zbog kojih se predlaže promjena ranijeg stajališta. O novom stajalištu Sud donosi odluku koja se s obrazloženjem unosi u zapisnik sjednice na kojoj je odlučeno o promjeni stajališta. XII. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 64. Prijelazna odredba Danom stupanja na snagu ovog poslovnika prestaje da važi Poslovnik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04). Članak 65. Stupanje na snagu Ovaj poslovnik stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj P-134/10 24. lipnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Mr. Kata Senjak, v. r. Na osnovu člana 5. stav 2. i člana 51. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 24. juna 2010. godine, donio je POSLOVNIK USTAVNOG SUDA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OPŠTE ODREDBE Član 1. Predmet regulisawa Ovim poslovnikom propisuju se pravila postupka pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Sud) koja nisu propisana Zakonom o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Zakon). II. POKRETAWE I TOK POSTUPKA Član 2. Upućivanje podnesaka Sudu Zahtjev za pokretanje postupka i drugi podnesci (u daqnjem tekstu: podnesci) upućeni Sudu, šaqu se poštom, neposredno se predaju Sudu u skladu sa propisima, ili se šaqu na drugi način. Stranke u postupku mogu podnesak dostaviti Sudu najkasnije do zakqučewa rasprave. Član 3. Hitni postupci O svim podnescima koji se odnose na vođenje postupka upoznaju se predsjednik i sudije Suda. Sud može na prijedlog predsjednika Suda ili sudije izvjestioca odrediti da se, s obzirom na značaj pitawa, u određenim predmetima hitno postupa. Član 4. Dopune podnesaka, imenovanje zastupnika i određivanje lica za prijem pismena Kada je podnesak nepotpun ili nerazumqiv, ili ne sadrži podatke neophodne za vođenje postupka, zatražit će se od podnosioca da u određenom roku nedostatke otkloni i upozoriti na posljedice neotklawawa. U hitnim slučajevima zahtjevi u vezi sa kompletiranjem predmeta (traženje dokumentacije, obavještewa i dr.), mogu se upućivati telegramom, elektronskom poštom, faksom i putem telefona. Ukoliko je kompletiranje zahtjeva izvršeno na pomenuti način, podnosilac zahtjeva dužan je u roku od tri dana istu dostaviti pismenim putem. Kada je zahtjev za vođenje postupka podnijela najmanje jedna trećina članova bilo kojeg doma Parlamenta Federacije ili jedna trećina poslanika u zakonodavnom tijelu kantona, podnosioci zahtjeva imenovat će lice odnosno lica koja će ih zastupati u postupku pred Sudom. Stranke u postupku dužne su dostaviti punomoć Sudu najkasnije do početka održavawa javne rasprave. Ako podnosioci zahtjeva nisu imenovali lice za zastupanje, dužni su imenovati lice za prijem podnesaka. Ako podnosioci zahtjeva ne postupe u skladu sa st. 3. i 5. ovog člana Sud će dostavljati pismena podnosiocu zahtjeva, koji je prvi naveden u zahtjevu za vođenje postupka. Član 5. Javnost postupka Javnost postupka pred Sudom osigurava se: 1.obavještavanjem javnosti o održavanju sjednica Suda, 2.dostavom službenih obavještewa o donesenim odlukama sredstvima javnog informisawa, 3.davanjem obavještewa o toku postupka zainteresovanim licima, 4.omogućavanjem strankama i zainteresovanim licima da izvrše uvid u akte predmeta, osim u slučajevima navedenim u čl. 3. i 11. stav 1. Zakona i članu 7. stav 1. Poslovnika, 5.objavqivanjem donesenih odluka Suda u skladu sa ovim poslovnikom, 6.objavqivanjem relevantnih podataka o radu i odlukama Suda putem službene njeb-stranice Suda, odgovarajućih publikacija, davanjem obavještewa za javnost, oglašavanjem na oglasnoj tabli Suda, 7.na drugi način koji odredi Sud. Član 6. Jezici i pisma u službenoj upotrebi Presude, rješewa i mišljewa koja daje Sud objavquju se u službenom glasilu na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, u latiničnom i ćiriličnom pismu. Zapisnici i akti Suda koji se odnose na vođenje postupka i koje potpisuje predsjednik Suda pišu se na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku, zavisno od toga iz kojeg je konstitutivnog naroda izabran predsjednik Suda. Odluke Suda dostavljaju se strankama na jednom od službenih jezika i pisama kojim se ta stranka služila u postupku pred Sudom. Član 7. Uvid u spise i prepis akata Stranke u postupku i druga zainteresovana lica ne mogu vršiti uvid u referate, nacrte presuda, odluka, rješewa i mišljewa kao i druge akte koji su pripremljeni za odlučivanje. Lica iz stava 1. ovog člana mogu tražiti prepis akata iz predmeta, osim onih koji se, prema članu 11. stav 1. Zakona i stavu 1. ovog člana, ne mogu davati na uvid. Prepisivanje akata iz predmeta odobrava sekretar Suda, a vrši se u službenim prostorijama Suda. Član 8. Pribavljanje podataka i obavještewa od značaja za vođenje postupka Sudija koji je određen za izvjestioca u predmetu, odlučuje da li će se od drugog suda ili državnog tijela, odnosno nosioca javne i druge društvene funkcije zatražiti podatke i obavještewa od značaja za vođenje postupka. Ako se podaci i obavještewa iz stava 1. ovog člana ne dostave u određenom roku, Sud će, ako odluči da su ti podaci i obavještewa i dalje od značaja za vođenje postupka, narediti wihovo dostavljanje i način dostavljanja. Član 9. Obavještavanje o toku postupka Obavještavanje o toku postupka pred Sudom daje sudija izvjestilac, predsjednik Suda ili jedan od potpredsjednika Suda. Član 10. Dostavljanje akata koji se ne objavquju Rješewa koja se ne objavquju u službenom glasilu i drugi akti Suda dostavljaju se strankama i drugim licima na koje se odnose, preko pošte preporučeno ili neposredno uz dostavnicu. Član 11. Potpisivanje akata Akte Suda potpisuje predsjednik Suda, a u njegovoj odsutnosti, jedan od potpredsjednika Suda. Član 12. Dostava spisa predsjedniku Suda Sudija izvjestilac kad primi spis, određuje koji prilozi u spisu se dostavljaju sudijama, uz napomenu da se orig i nal akata nalazi u pisarnici Suda i elektronskoj bazi podataka. Spis obavezno sadrži popis svih akata u predmetu. Sudija izvjestilac dostavlja referat sa prijedlogom za zakazivanje javne ili nejavne rasprave predsjedniku Suda i sudijama. Predsjednik Suda, može tražiti dopunu referata. U izuzetnim slučajevima, predsjednik Suda može predlo - žiti uvrštavanje određenog predmeta u dnevni red sjednice Suda, u kojem nije dostavljen referat sudije izvjestioca. Konačnu odluku o uvrštavanju u dnevni red predmeta u kojem nije dostavljen referat, donosi Sud. III. SJEDNICA SUDA Član 13. Sjednica suda Sjednice Suda održavaju se sa javnom raspravom i bez javne rasprave. Sjednica Suda može se održati ako sjednici prisustvuje većina sudija. Član 14. Prisutnost na sjednici Sjednici Suda prisustvuje sekretar Suda i savjetnici Suda koji su radili na predmetima, a prema potrebi i drugi stručni radnici koje odredi sekretar Suda. Član 15. Zakazivanje i rukovođenje sjednicom Suda Predsjednik Suda zakazuje sjednicu Suda, predlaže dnevni red i rukovodi sjednicom. Predsjednik Suda zakazat će sjednicu Suda: 1.kad je Sud odlučio da se sjednica zakaže, 2.kad sazivanje sjednice traži radno tijelo Suda, 3.kad sazivanje sjednice traži predsjednik Suda, odnosno sudija. Dnevni red sjednice Suda utvrđuje Sud. U slučaju odsutnosti predsjednika Suda sjednicu Suda zakazuje i wome rukovodi jedan od potpredsjednika Suda kojeg odredi predsjednik, a u slučaju odsutnosti obojice potpredsjednika, sudija određen posebnom odlukom Suda. Član 16. Dostavljanje poziva za sjednicu Poziv za sjednicu Suda dostavlja se sudijama najkasnije osam dana prije dana održavawa sjednice. Izuzetno, u hitnim slučajevima, poziv za sjednicu i predmeti koji će se razmatrati na sjednici mogu se dostaviti i u kraćem roku. Član 17. Referat za sjednicu Suda Sud odlučuje na sjednici Suda, po pravilu, na osnovu pisanog referata. Referat sadrži naročito: 1.naziv, odnosno ime stranaka u postupku i datum podnošewa zahtjeva, 2.naziv i oznaku akta koji se osporava, 3.bitne navode na kojima se zahtjev zasniva, 4.bitne navode iz odgovora na zahtjev, ako je tražen i dobiven odgovor, 5.zakqučak koji se izvodi na osnovu podataka iz spisa o tome da li postoje procesne pretpostavke za vođenje postupka, 6.stav sudije izvjestioca sa obrazloženim prijedlogom odluke Suda ukoliko se ne zakazuje javna rasprava na kojoj je potrebno razjasniti pitawa značajna za donošenje odluke. Nakon održane javne rasprave predsjednik Suda zakazuje sjednicu o vijećanju i glasanju najkasnije u roku od 15 dana od dana održane javne rasprave. Sudija izvjestilac dužan je u istom roku dostaviti prijedlog odluke koja sadrži sve elemente propisane u članu 40. ovog poslovnika. Član 18. Tok rasprave na sjednici Suda o vijećanju i glasanju Na sjednici Suda, prije odlučivawa, sudija izvjestilac izlaže činjenična i pravna pitawa od značaja za odlučivanje, kao i prijedloge odluke. Nakon izlagawa sudije izvjestioca, riječ uzimaju sudije. Sudija koji je spriječen da prisustvuje sjednici može se o predmetu pismeno izjasniti. Pismeno izjašnjenje pročitat će se na sjednici prije odlučivawa o tom predmetu. Član 19. Glasanje sudija Poslije završenog raspravljanja, Sud pristupa glasanju i donosi odluku. Odluka se donosi većinom glasova sudija. Sudija se ne može uzdržati od glasawa. Glasanje se vrši javno - podizanjem ruke. Sud može odlučiti da se odluka donese tajnim glasanjem. Kada je o nekom pitanju dato više prijedloga, glasa se po redu po kome su prijedlozi podneseni. Kao prvi prijedlog smatra se prijedlog sudije izvjestioca. Član 20. Ukoliko prijedlog odluke iz člana 17. stav 2. tačka 6. nije dostavljen uz referat, nego je odluka donesena nakon sjednice Suda, ista će se dostaviti Predsjedniku Suda i verifikovati od strane Suda, najkasnije u roku od 15 dana od dana donošewa. Član 21. Odvojeno mišljenje Sudija ima pravo na odvojeno mišljenje. Odvojeno mišljenje sudija treba priložiti u zapisnik najkasnije u roku od petnaest dana od dana donošewa odluke, odnosno verifikovawa odluke od strane Suda, a ako ga u tom roku ne uloži u zapisnik, smatrat će se da je odustao od odvojenog mišljewa. Sudija može izdvojiti mišljenje i na izreku donesene odluku i/ili njeno obrazloženje, a može se pridružiti već izdvojenom mišljenju drugog sudije. Odvojeno mišljenje sudije prilaže se zapisniku sa sjednice i ulaže u predmet na koji se odnosi. Odvojeno mišljenje sudije, na njegov zahtjev, objavquje se u cijelosti u službenom glasilu zajedno sa odlukom suda na koju se odnosi, i to iza teksta odluke. Član 22. Ponavljanje sjednice Suda Ako se prilikom glasawa o odluci Suda ne postigne propisana većina, sjednica će se ponoviti. Član 23. Zapisnik o toku sjednice Suda Na sjednici Suda vodi se zapisnik i tonsko snimanje. Zapisnik sjednice Suda sadrži da tum održavawa sjednice, imena prisutnih i odsutnih sudija, imena drugih lica prisutnih na sjednici, predmet odlučivawa, izreku donesene odluke, rezultate glasawa, sa naznakom koji je sudija glasao protiv odluke, odnosno koji je izdvojio mišljenje i druge zakqučke koji su doneseni povodom rasprave o predmetu. Član 24. Verifikovanje i potpisivanje zapisnika Zapisnik sa sjednice se verifikuje na narednoj sjednici Suda. Verifikovani zapisnik potpisuje predsjednik Suda, odnosno potpredsjednik, ili sudija koji je predsjedavao sjednicom, sekretar Suda, prevodilac, ukoliko je bio neophodan na sjednici Suda i zapisničar. IV. JAVNA RASPRAVA Član 25. Javna rasprava zakazuje se kada je potrebno neposredno raspraviti odnosno razjasniti pitanje značajno za donošenje odluke. O potrebi održavawa javne rasprave odlučuje Sud. Član 26. Zakazivanje i rukovođenje javnom raspravom Predsjednik Suda zakazuje javnu raspravu (u daqnjem tekstu: rasprava) i rukovodi njenim radom. U slučaju odsutnosti predsjednika Suda, kada su se stekli uslovi predviđeni poslovnikom, raspravu zakazuje jedan od potpredsjednika koji i rukovodi njenim radom, a u slučaju odsutnosti oba potpredsjednika Suda, raspravom rukovodi sudija određen posebnom odlukom Suda. Član 27. Sudionici na raspravi Na raspravu se pozivaju stranke i druga lica za koje odluči Sud na prijedlog sudije izvjestioca. Član 28. Obavještenje o raspravi O održavanju javne rasprave Sud daje obavještenje koje se objavquje u sredstvima javnog informisawa i na oglasnoj tabli Suda. Član 29. Mjesto održavawa rasprave Rasprava se održava u sjedištu Suda. Kad postoje naročito značajni razlozi, Sud može odlučiti da se rasprava održi i izvan sjedišta Suda. Član 30. Sadržaj referata sudije izvjestioca Sudija izvjestilac je dužan da prije održavawa rasprave, a najkasnije osam dana prije njenog održavawa, pripremi i u spise predmeta uloži pisani referat. Pisani referat sadrži kratko izlaganje stranaka i stavove sudije izvjestioca o tome koja pravna i činjenična pitawa u predmetu smatra odlučnim. Član 31. Odlaganje ili prekid rasprave U slučajevima odlagawa ili prekida rasprave, predsjednik Suda će obavijestiti stranke i druga pozvana lica o tome kada će se održati, odnosno nastaviti rasprava. Član 32. Tok rasprave Predsjednik Suda otvara raspravu, a sekretar Suda ili drugo lice koje odredi predsjednik Suda, obavještava Sud o prisutnosti sudionika javnoj raspravi i prispjelim punomoćima, a nakon toga sudija izvjestilac izvještava o predmetu raspravljanja ne iznoseći i ne sugerišući stav o odluci Suda. U toku rasprave stranke iznose i obrazlažu svoje stavove i daju odgovore na navode iznesene na raspravi. Podnosilac zahtjeva može na javnoj raspravi proširiti zahtjev, odustati od zahtjeva ili njegovog dijela i Sudu predočiti nove činjenice i dokaze. Predsjednik Suda će pozvati protivnu stranu da se izjasni o tome. Ukoliko protivna strana nije u mogućnosti da se izjasni, rasprava će se odložiti. U toku rasprave može se dozvoliti i licima koja Sud smatra zainteresovanim stranama u postupku, da iznesu svoje stavove o predmetu raspravljanja. Član 33. Održavanje reda na raspravi O održavanju reda na raspravi brine se predsjednik Suda. U tom ciqu on može: 1.opomenuti lice koje remeti red, 2.oduzeti riječ licu koje vrijeđa ugled i dostojanstvo Suda ili vrijeđa drugo lice, odnosno koje na drugi način zloupotrebljava svoje izlaganje, 3.udaqiti lice sa rasprave koje, i pored opomene, ometa tok rasprave, Ukoliko se javni red i mir ne može osigurati na način predviđen u stavu 1., Sud može prekinuti javnu raspravu. Član 34. Zakqučivanje rasprave Kad su završena izlagawa stranaka i drugih pozvanih lica, a nema više ni postavljanja pitawa za razjašnjenje stvari, predsjednik Suda zakqučuje raspravu i obavještava stranke i druga prisutna lica o vremenu i načinu saopštavawa odluke Suda. Član 35. Zapisnik o toku rasprave O toku rasprave vodi se zapisnik. Zapisnik o toku javne rasprave sadrži da tum održavawa, imena prisutnih i odsutnih sudija, imena drugih lica prisutnih na sjednici, predmet odlučivawa, kratko izlaganje stranaka, te druge zakqučke koji su doneseni povodom rasprave. Kad je bila iskqučena javnost sa rasprave ili njenog dijela u zapisnik se unosi konstatovanje o tome. U zapisnik o toku rasprave unose se izlagawa stranaka, pitawa sudija i odgovori stranaka na pitawa, te kratko izlaganje i drugih pozvanih lica. Uz zapisnik o toku rasprave prilaže se uvodno izlaganje sudije izvjestioca, kao i pismeno izlaganje stranaka i drugih pozvanih lica koja svoje izlaganje predaju Sudu. Član 36. Sjednica o vijećanju i glasanju Sjednicu o vijećanju i glasanju Sud zakazuje najkasnije u roku od 15 dana od dana održavawa javne rasprave. U postupku vijećawa sudija izvjestilac prvi izlaže svoje mišljenje i stav o predmetnoj stvari i prijedlog odluke Suda. Nakon završenog izlagawa sudije izvjestioca, sudije izlažu svoja mišljewa i stavove. Nakon završenog vijećawa pristupa se glasanju. Sjednici o vijećanju i glasanju, prisustvuju sudije koje su učestvovale u raspravi i zapisničar. Savjetnik Suda zadužen za predmet o kojem je vođena rasprava je zapisničar na sjednici o vijećanju i glasanju. U postupku vijećawa i glasawa odgovarajuće će se primijeniti odredbe čl. 19. i 21. ovog poslovnika. O toku sjednice o vijećanju i glasanju vodi se poseban zapi - snik koji sadrži: da tum održavawa sjednice, imena prisutnih i odsutnih sudija, predmet razmatrawa i odlučivawa, prijedlog sudije izvjestioca, rezultati glasawa sa naznakom koji je sudija glasao za, koji je glasao protiv odluke, odnosno koji je izdvojio mišljenje, izreka donesene odluke i druge zakqučke ako su doneseni povodom rasprave u predmetu. Član 37. Ponavljanje rasprave i glasawa Ako se prilikom glasawa o odluci Suda ne postigne propisana većina, rasprava i glasanje će se ponoviti. Član 38. Objavqivanje odluke Predsjednik Suda usmeno objavquje odluku Suda sa kratkim obrazloženjem. O danu i satu objavqivawa odluke Suda, pismeno se obavještavaju stranke i drugi učesnici u postupku. V. PRESUDE, RJEŠEWA I MIŠQEWA Član 39. Ustavni sud donosi presude, rješewa i mišljewa. Presude donosi ako odlučuje o rješavanju sporova, ocijeni ustavnosti, meritumu kod zaštite vitalnog interesa jednog od konstitutivnih naroda, zaštiti prava na lokalnu samoupravu i postavljenom ustavnom pitanju. Rješenje donosi ako odlučuje o smjeni Predsjednika odnosno Potpredsjednika Federacije, kada odlučuje o imunitetu, o prihvatqivosti odlučivawa kod vitalnog nacionalnog interesa, ako donosi privremenu mjeru odnosno naredbu kao i u svim drugim slučajevima u kojima Sud ne donosi presudu. Mišljenje daje povodom zahtjeva zamjenika Premijera Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Član 40. Sadržaj presude, rješewa i mišljewa Presude, rješewa i mišljewa (u daqnjem tekstu: odluke) sadrže: uvod, izreku i obrazloženje. Uvod odluke sadrži: naziv Suda, zahtjev o kojem je odlučivano, ustavnu osnovu i da tum odluke. Izreka odluke o rješavanju spora sadrži odluku Suda o tomu da li je određenim aktom (navodeći donosioca, broj i da - tum akta) ili radwom jedne strane povrijeđeno pravo druge strane u sporu, utvrditi postojanje ili nepostojanje određene obaveze i odrediti da se otklone posljedice takvog akta. Izreka odluke kojom se ocjenjuje ustavnost sadrži: odluku Suda, naziv propisa čija se ustavnost utvrđuje na jeziku na kojem je objavljen u službenom glasilu, da tum i broj glasila i način objavqivawa odluke Suda. Izreka odluke kojom se odlučuje o zaštiti prava na lokalnu samoupravu sadrži: odluku Suda o tome da li je došlo do povrede prava, naziv strane koja je pokrenula postupak i stranu protiv koje je pokrenut postupak, utvrditi postojanje ili nepostojanje određene obaveze, odluku o povratku u prijašnje stanje ili narediti da se na drugi način otklone štetne posljedice, ako ih je bilo. Izreka sadrži i način objavqivawa presude. Izreka odluke o tome da li se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda sadrži: naziv zakona, drugog propisa ili akta o kome je odlučivao Sud, naziv tijela koji je odlučivao o osporenom aktu, odluka Suda da li se osporeni akt odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda i način objavqivawa odluke. Izreka odluke kojom se odlučuje o ustavnom pitanju sadrži: odluku Suda o tome, da li je zakon, drugi propis ili akt postavljen od strane nadležnog suda u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i način objavqivawa odluke. Izreka odluke o smjeni Predsjednika odnosno Potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, sadrži odluku o tome, da li se isti smjenjuju ili ne i način objavqivawa, izreka odluke kojom se odlučuje o imunitetu sadrži odluku Suda o tome, da li se žalba na rješenje nadležnog suda koji je rješavao o imunitetu odbacuje, odbija ili mijewa, dok izreka odluke kojom se odlučuje o privremenoj mjeri sadrži odluku Suda, naziv propisa čije se odlaganje naređuje i način objavqivawa. Obrazloženje sadrži podatke o podnosiocu zahtjeva i kratak sadržaj zahtjeva, naziv protivne strane i kratak sadržaj odgovora na zahtjev, pravno relevantne činjenice u zahtjevu i odgovoru na zahtjev i činjenice utvrđene tokom rasprave i pravne razloge kojima se Sud rukovodio pri donošenju odluke. Obrazloženje, na završetku teksta, sadrži podatke o sastavu Suda koji je donio odluku. Ispod obrazložewa s lijeve strane, navodi se broj i da tum odluke, a s desne strane naziv Suda i ime i prezime predsjednika Suda. Odluka Suda sadrži utvrđeno činjenično stanje i pravne razloge za utvrđeno mišljenje. Član 41. Rješenje o odbacivanju zahtjeva Kad Sud na sjednici bez javne rasprave donosi rješenje o odbacivanju zahtjeva pridržavat će se razloga navedenih u članu 26. stav 1. Zakona i rješenje, zasnivati na samo jednom razlogu, ukoliko Sud ne odluči drugačije. Ako ne postoje druge procesne pretpostavke za odlučivanje o biti stvari, osim onih izričito navedenih u stavu 1. člana 26. Zakona, u rješenju se izričito navodi o kojim se procesnim pretpostavkama radi. Te druge pretpostavke mogu biti, naročito: –da u ostavljenom roku podnosilac nije otklonio nedostatke na koje mu je ukazano ili ih nije otklonio onako kako mu je naloženo, –da osporeni opšti akt nije na snazi, –da se radi o zahtjevu o kojem je Sud već odlučio ili da se radi o zahtjevu iste pravne i činjenične prirode u kojem je Sud već zauzeo stav i sl. Kad Sud odbacuje zahtjev zbog nenadležnosti, Sud može na prijedlog sudije izvjestioca odlučiti da li postoje ralozi za postupanje u skladu sa stavom 2. člana 26. Zakona. Član 42. Rješenje o obustavi postupka Sud će donijeti rješenje kojim obustavlja postupak kada je u toku postupka: 1.otklonjena neustavnost osporenog akta, 2.osporeni opšti akt prestao da važi, osim u slučaju kada Sud odlučuje o postavljenom ustavnom pitanju od strane nadležnog suda. 3.podnosilac povukao zahtjev, 4.i u drugim slučajevima kada prestaje potreba za daqim vođenjem postupka. Član 43. Prijedlog o preispitivanju odluka Suda U slučaju da se otkrije neka činjenica koja je po svojoj prirodi mogla odlučno uticati na ishod postupka i koja, kad je odluka bila donesena, nije bila poznata Sudu i nije sa razlogom mogla biti poznata stranci, ta stranka može, u roku od šest mjeseci, nakon što je stekla saznanje o toj činjenici, podnijeti zahtijev Sudu za preispitivanje te odluke. Preispitivanje odluke Suda nije moguće ako je od njenog donošewa prošlo više od jedne godine. Ako Sud ocijeni da su ispunjeni uslovi iz st. 1. i 2. ovog člana, donijet će rješenje o preispitivanju odluke Suda, a ako ocijeni da nisu ispunjeni ti uslovi, donijet će rješenje o odbijanju zahtjeva za preispitivanje. Kada Sud odluči da će preispitati svoju odluku, predmet preispitivawa razmatra se u skladu sa pravilima koja se primjenjuju u redovnom postupku pred Sudom. Član 44. Naredbe Suda Sud može, u toku postupka, izdavati naredbe o privremenoj mjeri, o načinu usklađivawa usvojenog ili predloženog zakona ili drugog propisa sa Ustavom Federacije, o prelaznim rješewima, o procesnim i drugim pitawima. Član 45. Redakciona komisija Ako nacrt odluke Suda nije razmatran na sjednici Suda, sudija izvjestilac je dužan, po pravilu, da izradi nacrt odluke najkasnije u roku od 15 dana, koji će prije dostavljanja Redakcionoj komisiji dostaviti predsjedniku Suda radi zakazivawa sjednice i verifikovawa odluke. Tehničku redakciju teksta odluke utvrđuje Redakciona komisija. Tehničku redakciju odluke Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa utvrđuju članovi Redakcione komisije koji su i članovi Vijeća. Predsjedavajući Redakcione komisije potpisom potvrđuje zapisnik o redakciji teksta odluke. Član 46. Izvornici odluka Izvornik odluke potpisuje predsjednik Suda, sudija izvjestilac i predsjedavajući Redakcione komisije. Otpravak odluke Suda koja se dostavlja strankama i na objavu službenim glasilima, potpisuje predsjednik Suda. Odluka koja se objavquje u službenom glasilu, smatra se dostavljenom strankama danom wihovog objavqivawa u službenom glasilu. Član 47. Ispravke odluka Ako izvornik odluke sadrži tehničke pogreške, ili ako objavljeni tekst nije saglasan sa izvornikom, ispravku daje sekretar Suda na osnovu odluke Suda. Ispravka se dostavlja strankama i objavquje na način kao i odluka. Član 48. Objavqivanje odluka Presude i mišljewa objavquju se u "Službenim novinama Federacije BiH" i službenim glasilima kantona i opština Federacije Bosne i Hercegovine. Izuzetno, Sud može odlučiti da se i rješenje objavi na način predviđen u stavu 1. ovog člana. Odluka se objavquje i u službenom glasilu u kojem je propis objavljen na jeziku na kojem je objavljen. VI. ODLUČIVAWE O VITALNIM NACIONALNIM INTERESIMA Član 49. Odlučivanje o vitalnim interesima konstitutivnih naroda Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Vijeće) odlučit će o prihvatqivosti u roku od sedam dana od prijema obavještewa, odnosno zahtjeva, ako su ispunjene procesne pretpostavke za odlučivanje o postojanju vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog naroda utvrđene u članu IV. A. 4. 18a, odnosno u Amandmanu XL na Ustav, a posebno: da li je zahtjev podnijelo ovlašćeno lice, da li je zahtjev podržala dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba konstitutivnog naroda, da li je obavljen Ustavom predviđeni postupak usaglašavawa između klubova konstitutivnih naroda, odnosno između Doma naroda i Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno da li su ispunjene i druge procesne pretpostavke za odlučivanje. Ukoliko Vijeće odluči da zahtjev nije prihvatqiv, rješenje će dostaviti podnosiocu obavijesti, odnosno zahtjeva. Kad Vijeće odluči da je zahtjev prihvatqiv, to će utvrditi rješenjem koje se ulaže u spis. Vijeće može zatražiti od podnosioca da dopuni ili potpunije obrazloži zahtjev ili da dokumentuje činjenice koje Vijeće smatra relevantnim za odlučivanje. Prihvatqivi zahtjev se dostavlja na odgovor drugom klubu ili klubovima konstitutivnih naroda. Dopune i odgovori iz st. 4. i 5. ovog člana dostavljaju se Vijeću u roku od osam dana. Vijeće će nastaviti postupak i u slučaju da ne dobije tražene dopune ili odgovore. Vijeće, po pravilu, zakazuje javnu raspravu koja se ostvaruje u skladu sa Zakonom i ovim poslovnikom. Odluku o meritumu Vijeće donosi u roku od trideset dana od dana prijema obavještewa, odnosno zahtjeva. Odluka se objavquje u "Službenim novinama Federacije BiH" i u službenom glasilu kantona iz kojeg je upućeno obavještenje, odnosno zahtjev. Odredbe ovog poslovnika o pravno - teničkoj obradi odluka Suda shodno se primjenjuju i na rješewa i odluke Vijeća. VII. DAVAWE MIŠQEWA USTAVNOG SUDA Član 50. Sud daje mišljenje na traženje zamjenika Premijera nakon održane sjednice Suda. Na prijedlog sudije izvjestioca, Sud može odlučiti da se održi javna rasprava. VIII. POSTUPAK ODLUČIVAWA O ŽALBI PROTIV ODLUKA NADLEŽNOG SUDA O IMU NITETU Član 51. Priprema predmeta za odlučivanje Kada spis po žalbi stigne Sudu, predsjednik Suda određuje sudiju izvjestioca. Sudija izvjestilac može, po potrebi, od stranaka u postupku pribaviti potrebne izvještaje ili spise. Prepis žalbe sudija izvjestilac dostavlja ostalim strankama u postupku i određuje im rok za dostavu odgovora na žalbu. Član 52. Referat sudije izvjestioca Po prijemu odgovora na žalbu ili po proteku roka za odgovor na žalbu, sudija izvjestilac će sačiniti pisani referat i obrazloženi prijedlog (nacrt) odluke Suda, u skladu sa članom 17. ovog poslovnika. Član 53. Odlučivanje na sjednici Suda Sud odlučuje o žalbi na sjednici Suda, na koju obzirom na značaj pitawa o kojima se raspravlja i druge okolnosti slučaja, može pozvati stranke. Nedolazak uredno pozvanih stranaka na sjednicu Suda ne sprečava održavanje sjednice, o čemu (na koju posljedicu) će se stranke upozoriti u pozivu. Član 54. Obustava postupka Kada se u toku postupka po žalbi ustanovi da je podnosilac žalbe umro, Sud će postupak obustaviti. Član 55. Odbacivanje žalbe Na sjednici Sud može rješenjem odbaciti žalbu kao neblagovremenu ili nedozvoljenu. Žalba je neblagovremena ako je izjavljena poslije isteka propisanog roka za njeno podnošenje. Žalba je nedozvoljena ako je žalbu izjavilo lice koje nije ovlašćeno za izjavqivanje žalbe, ili lice koje se odreklo ili je odustalo od žalbe i poslije odustajawa ponovno podnijelo žalbu. Član 56. Rasprava na sjednici Suda Sjednica Suda kojoj prisustvuju stranke počinje izlaganjem podnosioca žalbe, a nakon toga druge stranke izlažu svoj odgovor na žalbu. Za odsutnu stranku žalbu, odnosno odgovor na žalbu, izlaže sudija izvjestilac. Po završenom izlaganju stranaka, prvo sudija izvjestilac, a zatim ostale sudije, mogu od prisutnih stranaka i wihovih zastupnika zatražiti potrebno objašnjenje u vezi sa žalbom i odgovorom na žalbu. Nakon toga sjednica Suda se nastavlja bez prisutnosti stranaka i wihovih zastupnika izlaganjem sudije izvjestioca o pravnim pitawima od značaja za odlučivanje i prijedlogu odluke. Član 57. Postupanje u okviru zahtjeva Sud ispituje odluku o imunitetu u onom dijelu u kome se pobija žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi. Član 58. Odluka o meritumu Sud će rješenjem odbiti žalbu kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se pobija odluka nadležnog suda o imunitetu. Sud će rješenjem uvažiti žalbu, preinačiti odluku nadležnog suda ili vratiti nadležnom sudu na ponovno odlučivanje ako utvrdi da postoje razlozi zbog kojih se pobija odluka nadležnog suda o imunitetu. Član 59. Supsidijarne odredbe Ako u poglavqu VI. ovog poslovnika, ne postoje posebne odredbe, i u postupku odlučivawa o žalbi protiv rješenja nadležnog suda o imunitetu, primjewivat će se ostale odredbe ovog poslovnika. IX. DJELOVAWE ODLUKA USTAVNOG SUDA Član 60. Djelovanje odluka Suda Svako kome je povrijeđeno pravo konačnim ili pravomoćnim pojedinačnim aktom donosenim na osnovu odredbi koje su prestale da važe na osnovu odluke Suda, ima pravo tražiti od nadležnog tijela izmjenu tog pojedinačnog akta, a nadležno tijelo je dužno da ponovi postupak i uskladi akt sa odlukom Suda u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva. Ukoliko nadležni or gan ne ponovi postupak i ne usaglasi akt sa odlukom Suda u roku iz stava 1. ovog člana, akt kojim je povrijeđeno pravo nekom licu prestaje da važi. Prijedlog za izmjenu konačnog ili pravomoćnog pojedinačnog akta iz stava 1. ovog člana, može se podnijeti u roku od dvije godine od dana objavqivawa odluke u "Službenim novinama Federacije BiH", službenom glasilu kantona odnosno opštine. X. IZVRŠAVAWE ODLUKA SUDA Član 61. Izvršavanje odluka Suda Odluke Suda su konačne i obavezujuće. Svi organi vlasti u Federaciji dužni su, u okviru svojih nadležnosti utvrđenih Ustavom i zakonom provoditi odluke Suda. Izvršenje odluka Suda osigurava Premijer Federacije. Svako ko ima pravni interes može tražiti da se izvrše odluke Suda. Sud u svojoj odluci može odrediti način i rok izvršewa odluka Suda. Or gan koji je obavezan da izvrši odluku Suda, dužan je dostaviti obavještenje o preduzetim mjerama sa ciljem izvršewa odluke Suda u roku iz stava 5. ovog člana. U slučaju nepostupawa, odnosno kašnjenja u izvršavanju ili obavještavanju Suda o preduzetim mjerama, Sud donosi rješenje kojim se utvrđuje da odluka Suda nije izvršena. Ovo rješenje dostavlja se nadležnom tužilaštvu, odnosno drugom organu nadležnom za izvršenje kojeg odredi Sud. XI. OSTALA PITAWA Član 62. Konsultativni sastanci Kad je potrebno, Sud može održati odgovarajući konsultativni sastanak na kome će se razmotriti pitawa od značaja za pripremu sjednice ili za raspravu pred Sudom. Konsultativni sastanak obavezno će se održati ukoliko je na raspravu osim stranaka u postupku, potrebno pozvati i neka druga lica sa naznakom i prijedlogom u referatu od strane sudije izvjestioca, na koje okolnosti i činjenice se ta lica pozivaju. Na konsultativni sastanak mogu se pozvati stranke, držav - no tijelo koje Sud smatra zainteresovanim u sporu, naučne, javne i druge stručne radnike, radi davawa obavještewa i mišljewa o određenim stručnim i drugim pitawima od značaja za rješavanje stvari. Konsultativni sastanak ima radno - stručni karakter. Konsultativnim sastankom rukovodi predsjednik Suda ili sudija izvjestilac, odnosno drugi sudija kojeg odredi Sud ili predsjednik Suda. O toku konsultativnog sastanka vodi se zabilješka. Zabilješka se dostavlja sudijama i ulaže u odgovarajući predmet. Član 63. Promjena pravnog stava Ako se u toku donošewa odluke ili utvrđivawa mišljewa utvrdi da stav Suda odstupa od ranije zauzetog stava o pravnom pitanju, u tom slučaju donošenje odluke ili utvrđivanje mišljewa će se odložiti radi prethodne ocjene opravdanosti mijewawa ranijeg stava. Ocjenu opravdanosti mijewawa ranijeg stava Sud utvrđuje na osnovu referata u kome treba da budu svestrano obrazloženi razlozi zbog kojih se predlaže promjena ranijeg stava. O novom stavu Sud donosi odluku koja se sa obrazloženjem unosi u zapisnik sjednice na kojoj je odlučeno o promjeni stava. XII. ZAVRŠNE ODREDBE Član 64. Prelazna odredba Danom stupawa na snagu ovog poslovnika prestaje da važi Poslovnik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04). Član 65. Stupanje na snagu Ovaj poslovnik stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj P-134/10 24. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Mr Kata Sewak, s. r. Na osnovu člana 5. stav 2. i člana 51. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 24. juna 2010. godine, donio je POSLOVNIK USTAVNOG SUDA FEDERACI JE BOSNE I HERCEGOVINE I. OPĆE ODREDBE Član 1. Predmet regulisanja Ovim poslovnikom propisuju se pravila postupka pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud) koja nisu propisana Zakonom o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon). II. POKRETANJE I TOK POSTUPKA Član 2. Upućivanje podnesaka Sudu Zahtjev za pokretanje postupka i drugi podnesci (u daljnjem tekstu: podnesci) upućeni Sudu, šalju se poštom, neposredno se predaju Sudu u skladu sa propisima, ili se šalju na drugi način. Stranke u postupku mogu podnesak dostaviti Sudu najkasnije do zaključenja rasprave. Član 3. Hitni postupci O svim podnescima koji se odnose na vođenje postupka upoznaju se predsjednik i sudije Suda. Sud može na prijedlog predsjednika Suda ili sudije izvjestioca odrediti da se, s obzirom na značaj pitanja, u određenim predmetima hitno postupa. Član 4. Dopune podnesaka, imenovanje zastupnika i određivanje lica za prijem pismena Kada je podnesak nepotpun ili nerazumljiv, ili ne sadrži podatke neophodne za vođenje postupka, zatražit će se od podnosioca da u određenom roku nedostatke otkloni i upozoriti na posljedice neotklanjanja. U hitnim slučajevima zahtjevi u vezi sa kompletiranjem predmeta (traženje dokumentacije, obavještenja i dr.), mogu se upućivati telegramom, elektronskom poštom, faksom i putem telefona. Ukoliko je kompletiranje zahtjeva izvršeno na pomenuti način, podnosilac zahtjeva dužan je u roku od tri dana istu dostaviti pismenim putem. Kada je zahtjev za vođenje postupka podnijela najmanje jedna trećina članova bilo kojeg doma Parlamenta Federacije ili jedna trećina poslanika u zakonodavnom tijelu kantona, podnosioci zahtjeva imenovat će lice odnosno lica koja će ih zastupati u postupku pred Sudom. Stranke u postupku dužne su dostaviti punomoć Sudu najkasnije do početka održavanja javne rasprave. Ako podnosioci zahtjeva nisu imenovali lice za zastupanje, dužni su imenovati lice za prijem podnesaka. Ako podnosioci zahtjeva ne postupe u skladu sa st. 3. i 5. ovog člana Sud će dostavljati pismena podnosiocu zahtjeva, koji je prvi naveden u zahtjevu za vođenje postupka. Član 5. Javnost postupka Javnost postupka pred Sudom osigurava se: 1.obavještavanjem javnosti o održavanju sjednica Suda, 2.dostavom službenih obavještenja o donesenim odlukama sredstvima javnog informisanja, 3.davanjem obavještenja o toku postupka zainteresovanim licima, 4.omogućavanjem strankama i zainteresovanim licima da izvrše uvid u akte predmeta, osim u slučajevima navedenim u čl. 3. i 11. stav 1. Zakona i članu 7. stav 1. Poslovnika, 5.objavljivanjem donesenih odluka Suda u skladu sa ovim poslovnikom, 6.objavljivanjem relevantnih podataka o radu i odlukama Suda putem službene njeb-stranice Suda, odgovarajućih publikacija, davanjem obavještenja za javnost, oglašavanjem na oglasnoj tabli Suda, 7.na drugi način koji odredi Sud. Član 6. Jezici i pisma u službenoj upotrebi Presude, rješenja i mišljenja koja daje Sud objavljuju se u službenom glasilu na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, u latiničnom i ćiriličnom pismu. Zapisnici i akti Suda koji se odnose na vođenje postupka i koje potpisuje predsjednik Suda pišu se na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku, zavisno od toga iz kojeg je konstitutivnog naroda izabran predsjednik Suda. Odluke Suda dostavljaju se strankama na jednom od službenih jezika i pisama kojim se ta stranka služila u postupku pred Sudom. Član 7. Uvid u spise i prijepis akata Stranke u postupku i druga zainteresovana lica ne mogu vršiti uvid u referate, nacrte presuda, odluka, rješenja i mišljenja kao i druge akte koji su pripremljeni za odlučivanje. Lica iz stava 1. ovog člana mogu tražiti prijepis akata iz predmeta, osim onih koji se, prema članu 11. stav 1. Zakona i stavu 1. ovog člana, ne mogu davati na uvid. Prepisivanje akata iz predmeta odobrava sekretar Suda, a vrši se u službenim prostorijama Suda. Član 8. Pribavljanje podataka i obavještenja od značaja za vođenje postupka Sudija koji je određen za izvjestioca u predmetu, odlučuje da li će se od drugog suda ili državnog tijela, odnosno nosioca javne i druge društvene funkcije zatražiti podatke i obavještenja od značaja za vođenje postupka. Ako se podaci i obavještenja iz stava 1. ovog člana ne dostave u određenom roku, Sud će, ako odluči da su ti podaci i obavještenja i dalje od značaja za vođenje postupka, narediti njihovo dostavljanje i način dostavljanja. Član 9. Obavještavanje o toku postupka Obavještavanje o toku postupka pred Sudom daje sudija izvjestilac, predsjednik Suda ili jedan od potpredsjednika Suda. Član 10. Dostavljanje akata koji se ne objavljuju Rješenja koja se ne objavljuju u službenom glasilu i drugi akti Suda dostavljaju se strankama i drugim licima na koje se odnose, preko pošte preporučeno ili neposredno uz dostavnicu. Član 11. Potpisivanje akata Akte Suda potpisuje predsjednik Suda, a u njegovoj odsutnosti, jedan od potpredsjednika Suda. Član 12. Dostava spisa predsjedniku Suda Sudija izvjestilac kad primi spis, određuje koji prilozi u spisu se dostavljaju sudijama, uz napomenu da se orig i nal akata nalazi u pisarnici Suda i elektronskoj bazi podataka. Spis obavezno sadrži popis svih akata u predmetu. Sudija izvjestilac dostavlja referat sa prijedlogom za zakazivanje javne ili nejavne rasprave predsjedniku Suda i sudijama. Predsjednik Suda, može tražiti dopunu referata. U izuzetnim slučajevima, predsjednik Suda može predložiti uvrštavanje određenog predmeta u dnevni red sjednice Suda, u kojem nije dostavljen referat sudije izvjestioca. Konačnu odluku o uvrštavanju u dnevni red predmeta u kojem nije dostavljen referat, donosi Sud. III. SJEDNICA SUDA Član 13. Sjednica suda Sjednice Suda održavaju se sa javnom raspravom i bez javne rasprave. Sjednica Suda može se održati ako sjednici prisustvuje većina sudija. Član 14. Prisutnost na sjednici Sjednici Suda prisustvuje sekretar Suda i savjetnici Suda koji su radili na predmetima, a prema potrebi i drugi stručni radnici koje odredi sekretar Suda. Član 15. Zakazivanje i rukovođenje sjednicom Suda Predsjednik Suda zakazuje sjednicu Suda, predlaže dnevni red i rukovodi sjednicom. Predsjednik Suda zakazat će sjednicu Suda: 1.kad je Sud odlučio da se sjednica zakaže, 2.kad sazivanje sjednice traži radno tijelo Suda, 3.kad sazivanje sjednice traži predsjednik Suda, odnosno sudija. Dnevni red sjednice Suda utvrđuje Sud. U slučaju odsutnosti predsjednika Suda sjednicu Suda zakazuje i njome rukovodi jedan od potpredsjednika Suda kojeg odredi predsjednik, a u slučaju odsutnosti obojice potpredsjednika, sudija određen posebnom odlukom Suda. Član 16. Dostavljanje poziva za sjednicu Poziv za sjednicu Suda dostavlja se sudijama najkasnije osam dana prije dana održavanja sjednice. Iznimno, u hitnim slučajevima, poziv za sjednicu i predmeti koji će se razmatrati na sjednici mogu se dostaviti i u kraćem roku. Član 17. Referat za sjednicu Suda Sud odlučuje na sjednici Suda, po pravilu, na osnovu pisanog referata. Referat sadrži naročito: 1.naziv, odnosno ime stranaka u postupku i datum podnošenja zahtjeva, 2.naziv i oznaku akta koji se osporava, 3.bitne navode na kojima se zahtjev zasniva, 4.bitne navode iz odgovora na zahtjev, ako je tražen i dobiven odgovor, 5.zaključak koji se izvodi na osnovu podataka iz spisa o tome da li postoje procesne pretpostavke za vođenje postupka, 6.stajalište sudije izvjestioca sa obrazloženim prijedlogom odluke Suda ukoliko se ne zakazuje javna rasprava na kojoj je potrebno razjasniti pitanja značajna za donošenje odluke. Nakon održane javne rasprave predsjednik Suda zakazuje sjednicu o vijećanju i glasanju najkasnije u roku od 15 dana od dana održane javne rasprave. Sudija izvjestilac dužan je u istom roku dostaviti prijedlog odluke koja sadrži sve elemente propisane u članu 40. ovog poslovnika. Član 18. Tok rasprave na sjednici Suda o vijećanju i glasanju Na sjednici Suda, prije odlučivanja, sudija izvjestilac izlaže činjenična i pravna pitanja od značaja za odlučivanje, kao i prijedloge odluke. Nakon izlaganja sudije izvjestioca, riječ uzimaju sudije. Sudija koji je spriječen da prisustvuje sjednici može se o predmetu pismeno očitovati. Pismeno očitovanje pročitat će se na sjednici prije odlučivanja o tom predmetu. Član 19. Glasanje sudija Poslije završenog raspravljanja, Sud pristupa glasanju i donosi odluku. Odluka se donosi većinom glasova sudija. Sudija se ne može uzdržati od glasanja. Glasanje se vrši javno - podizanjem ruke. Sud može odlučiti da se odluka donese tajnim glasanjem. Kada je o nekom pitanju dato više prijedloga, glasa se po redu po kome su prijedlozi podneseni. Kao prvi prijedlog smatra se prijedlog sudije izvjestioca. Član 20. Ukoliko prijedlog odluke iz člana 17. stav 2. tačka 6. nije dostavljen uz referat, nego je odluka donesena nakon sjednice Suda, ista će se dostaviti Predsjedniku Suda i verifikovati od strane Suda, najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja. Član 21. Odvojeno mišljenje Sudija ima pravo na odvojeno mišljenje. Odvojeno mišljenje sudija treba priložiti u zapisnik najkasnije u roku od petnaest dana od dana donošenja odluke, odnosno verifikovanja odluke od strane Suda, a ako ga u tom roku ne uloži u zapisnik, smatrat će se da je odustao od odvojenog mišljenja. Sudija može izdvojiti mišljenje i na izreku donesene odluke i/ili njeno obrazloženje, a može se pridružiti već izdvojenom mišljenju drugog sudije. Odvojeno mišljenje sudije prilaže se zapisniku sa sjednice i ulaže u predmet na koji se odnosi. Odvojeno mišljenje sudije, na njegov zahtjev, objavljuje se u cijelosti u službenom glasilu zajedno sa odlukom suda na koju se odnosi, i to iza teksta odluke. Član 22. Ponavljanje sjednice Suda Ako se prilikom glasanja o odluci Suda ne postigne propisana većina, sjednica će se ponoviti. Član 23. Zapisnik o toku sjednice Suda Na sjednici Suda vodi se zapisnik i tonsko snimanje. Zapisnik sjednice Suda sadrži da tum održavanja sjednice, imena prisutnih i odsutnih sudija, imena drugih lica prisutnih na sjednici, predmet odlučivanja, izreku donesene odluke, rezultate glasanja, sa naznakom koji je sudija glasao protiv odluke, odnosno koji je izdvojio mišljenje i druge zaključke koji su doneseni povodom rasprave o predmetu. Član 24. Verifikovanje i potpisivanje zapisnika Zapisnik sa sjednice se verifikuje na narednoj sjednici Suda. Verifikovani zapisnik potpisuje predsjednik Suda, odnosno potpredsjednik, ili sudija koji je predsjedavao sjednicom, sekretar Suda, prevodilac, ukoliko je bio neophodan na sjednici Suda i zapisničar. IV. JAVNA RASPRAVA Član 25. Javna rasprava zakazuje se kada je potrebno neposredno raspraviti odnosno razjasniti pitanje značajno za donošenje odluke. O potrebi održavanja javne rasprave odlučuje Sud. Član 26. Zakazivanje i rukovođenje javnom raspravom Predsjednik Suda zakazuje javnu raspravu (u daljnjem tekstu: rasprava) i rukovodi njenim radom. U slučaju odsutnosti predsjednika Suda, kada su se stekli uslovi predviđeni poslovnikom, raspravu zakazuje jedan od potpredsjednika koji i rukovodi njenim radom, a u slučaju odsutnosti oba potpredsjednika Suda, raspravom rukovodi sudija određen posebnom odlukom Suda. Član 27. Sudionici na raspravi Na raspravu se pozivaju stranke i druga lica za koje odluči Sud na prijedlog sudije izvjestioca. Član 28. Obavještenje o raspravi O održavanju javne rasprave Sud daje obavještenje koje se objavljuje u sredstvima javnog informisanja i na oglasnoj tabli Suda. Član 29. Mjesto održavanja rasprave Rasprava se održava u sjedištu Suda. Kad postoje naročito značajni razlozi, Sud može odlučiti da se rasprava održi i izvan sjedišta Suda. Član 30. Sadržaj referata sudije izvjestioca Sudija izvjestilac je dužan da prije održavanja rasprave, a najkasnije osam dana prije njenog održavanja, pripremi i u spise predmeta uloži pisani referat. Pisani referat sadrži kratko izlaganje stranaka i stajalište sudije izvjestioca o tome koja pravna i činjenična pitanja u predmetu smatra odlučnim. Član 31. Odlaganje ili prekid rasprave U slučajevima odlaganja ili prekida rasprave, predsjednik Suda će obavijestiti stranke i druga pozvana lica o tome kada će se održati, odnosno nastaviti rasprava. Član 32. Tok rasprave Predsjednik Suda otvara raspravu, a sekretar Suda ili drugo lice koje odredi predsjednik Suda, obavještava Sud o prisutnosti sudionika javnoj raspravi i prispjelim punomoćima, a nakon toga sudija izvjestilac izvještava o predmetu raspravljanja ne iznoseći i ne sugerišući stajalište o odluci Suda. U toku rasprave stranke iznose i obrazlažu svoja stajališta i daju odgovore na navode iznesene na raspravi. Podnosilac zahtjeva može na javnoj raspravi proširiti zahtjev, odustati od zahtjeva ili njegovog dijela i Sudu predočiti nove činjenice i dokaze. Predsjednik Suda će pozvati protivnu stranu da se izjasni o tome. Ukoliko protivna strana nije u mogućnosti da se izjasni, rasprava će se odložiti. U toku rasprave može se dozvoliti i licima koja Sud smatra zainteresovanim stranama u postupku, da iznesu svoja stajališta o predmetu raspravljanja. Član 33. Održavanje reda na raspravi O održavanju reda na raspravi brine se predsjednik Suda. U tom cilju on može: 1.opomenuti lice koje remeti red, 2.oduzeti riječ licu koje vrijeđa ugled i dostojanstvo Suda ili vrijeđa drugo lice, odnosno koje na drugi način zloupotrebljava svoje izlaganje, 3.udaljiti lice sa rasprave koje, i pored opomene, ometa tok rasprave, Ukoliko se javni red i mir ne može osigurati na način predviđen u stavu 1., Sud može prekinuti javnu raspravu. Član 34. Zaključivanje rasprave Kad su završena izlaganja stranaka i drugih pozvanih lica, a nema više ni postavljanja pitanja za razjašnjenje stvari, predsjednik Suda zaključuje raspravu i obavještava stranke i druga prisutna lica o vremenu i načinu saopštavanja odluke Suda. Član 35. Zapisnik o toku rasprave O toku rasprave vodi se zapisnik. Zapisnik o toku javne rasprave sadrži da tum održavanja, imena prisutnih i odsutnih sudija, imena drugih lica prisutnih na sjednici, predmet odlučivanja, kratko izlaganje stranaka, te druge zaključke koji su doneseni povodom rasprave. Kad je bila isključena javnost sa rasprave ili njenog dijela u zapisnik se unosi konstatovanje o tome. U zapisnik o toku rasprave unose se izlaganja stranaka, pitanja sudija i odgovori stranaka na pitanja, te kratko izlaganje i drugih pozvanih lica. Uz zapisnik o toku rasprave prilaže se uvodno izlaganje sudije izvjestioca, kao i pismeno izlaganje stranaka i drugih pozvanih lica koja svoje izlaganje predaju Sudu. Član 36. Sjednica o vijećanju i glasanju Sjednicu o vijećanju i glasanju Sud zakazuje najkasnije u roku od 15 dana od dana održavanja javne rasprave. U postupku vijećanja sudija izvjestilac prvi izlaže svoje mišljenje i stajalište o predmetnoj stvari i prijedlog odluke Suda. Nakon završenog izlaganja sudije izvjestioca, sudije izlažu svoja mišljenja i stajališta. Nakon završenog vijećanja pristupa se glasanju. Sjednici o vijećanju i glasanju, prisustvuju sudije koje su učestvovale u raspravi i zapisničar. Savjetnik Suda zadužen za predmet o kojem je vođena rasprava je zapisničar na sjednici o vijećanju i glasanju. U postupku vijećanja i glasanja odgovarajuće će se primijeniti odredbe čl. 19. i 21. ovog poslovnika. O toku sjednice o vijećanju i glasanju vodi se poseban zapisnik koji sadrži: da tum održavanja sjednice, imena prisutnih i odsutnih sudija, predmet razmatranja i odlučivanja, prijedlog sudije izvjestioca, rezultati glasanja sa naznakom koji je sudija glasao za, koji je glasao protiv odluke, odnosno koji je izdvojio mišljenje, izreka donesene odluke i druge zaključke ako su doneseni povodom rasprave u predmetu. Član 37. Ponavljanje rasprave i glasanja Ako se prilikom glasanja o odluci Suda ne postigne propisana većina, rasprava i glasanje će se ponoviti. Član 38. Objavljivanje odluke Predsjednik Suda usmeno objavljuje odluku Suda sa kratkim obrazloženjem. O danu i satu objavljivanja odluke Suda, pismeno se obavještavaju stranke i drugi učesnici u postupku. V. PRESUDE, RJEŠENJA I MIŠLJENJA Član 39. Ustavni sud donosi presude, rješenja i mišljenja. Presude donosi ako odlučuje o rješavanju sporova, ocijeni ustavnosti, meritumu kod zaštite vitalnog interesa jednog od konstitutivnih naroda, zaštiti prava na lokalnu samoupravu i postavljenom ustavnom pitanju. Rješenje donosi ako odlučuje o smjeni Predsjednika odnosno Potpredsjednika Federacije, kada odlučuje o imunitetu, o prihvatljivosti odlučivanja kod vitalnog nacionalnog interesa, ako donosi privremenu mjeru odnosno naredbu kao i u svim drugim slučajevima u kojima Sud ne donosi presudu. Mišljenje daje povodom zahtjeva zamjenika Premijera Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Član 40. Sadržaj presude, rješenja i mišljenja Presude, rješenja i mišljenja (u daljnjem tekstu: odluke) sadrže: uvod, izreku i obrazloženje. Uvod odluke sadrži: naziv Suda, zahtjev o kojem je odlučivano, ustavnu osnovu i da tum odluke. Izreka odluke o rješavanju spora sadrži odluku Suda o tomu da li je određenim aktom (navodeći donosioca, broj i da tum akta) ili radnjom jedne strane povrijeđeno pravo druge strane u sporu, utvrditi postojanje ili nepostojanje određene obaveze i odrediti da se otklone posljedice takvog akta. Izreka odluke kojom se ocjenjuje ustavnost sadrži: odluku Suda, naziv propisa čija se ustavnost utvrđuje na jeziku na kojem je objavljen u službenom glasilu, da tum i broj glasila i način objavljivanja odluke Suda. Izreka odluke kojom se odlučuje o zaštiti prava na lokalnu samoupravu sadrži: odluku Suda o tome da li je došlo do povrede prava, naziv strane koja je pokrenula postupak i stranu protiv koje je pokrenut postupak, utvrditi postojanje ili nepostojanje određene obaveze, odluku o povratku u prijašnje stanje ili narediti da se na drugi način otklone štetne posljedice, ako ih je bilo. Izreka sadrži i način objavljivanja presude. Izreka odluke o tome da li se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda sadrži: naziv zakona, drugog propisa ili akta o kome je odlučivao Sud, naziv tijela koji je odlučivao o osporenom aktu, odluka Suda da li se osporeni akt odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda i način objavljivanja odluke. Izreka odluke kojom se odlučuje o ustavnom pitanju sadrži: odluku Suda o tome, da li je zakon, drugi propis ili akt postavljen od strane nadležnog suda u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i način objavljivanja odluke. Izreka odluke o smjeni Predsjednika odnosno Potpredsjedni - ka Federacije Bosne i Hercegovine, sadrži odluku o tome, da li se isti smjenjuju ili ne i način objavljivanja, izreka odluke kojom se odlučuje o imunitetu sadrži odluku Suda o tome, da li se žalba na rješenje nadležnog suda koji je rješavao o imunitetu odbacuje, odbija ili preinačava, dok izreka odluke kojom se odlučuje o privremenoj mjeri sadrži odluku Suda, naziv propisa čije se odlaganje naređuje i način objavljivanja. Obrazloženje sadrži podatke o podnosiocu zahtjeva i kratak sadržaj zahtjeva, naziv protivne strane i kratak sadržaj odgovora na zahtjev, pravno relevantne činjenice u zahtjevu i odgovoru na zahtjev i činjenice utvrđene tokom rasprave i pravne razloge kojima se Sud rukovodio pri donošenju odluke. Obrazloženje, na završetku teksta, sadrži podatke o sastavu Suda koji je donio odluku. Ispod obrazloženja s lijeve strane, navodi se broj i da tum odluke, a s desne strane naziv Suda i ime i prezime predsjednika Suda. Odluka Suda sadrži utvrđeno činjenično stanje i pravne razloge za utvrđeno mišljenje. Član 41. Rješenje o odbacivanju zahtjeva Kad Sud na sjednici bez javne rasprave donosi rješenje o odbacivanju zahtjeva pridržavat će se razloga navedenih u članu 26. stav 1. Zakona i rješenje, zasnivati na samo jednom razlogu, ukoliko Sud ne odluči drugačije. Ako ne postoje druge procesne pretpostavke za odlučivanje o biti stvari, osim onih izričito navedenih u stavu 1. člana 26. Zakona, u rješenju se izričito navodi o kojim se procesnim pretpostavkama radi. Te druge pretpostavke mogu biti, naročito: –da u ostavljenom roku podnosilac nije otklonio nedostatke na koje mu je ukazano ili ih nije otklonio onako kako mu je naloženo, –da osporeni opći akt nije na snazi, –da se radi o zahtjevu o kojem je Sud već odlučio ili da se radi o zahtjevu iste pravne i činjenične prirode u kojem je Sud već zauzeo stanovište i sl. Kad Sud odbacuje zahtjev zbog nenadležnosti, Sud može na prijedlog sudije izvjestioca odlučiti da li postoje ralozi za postupanje u skladu sa stavom 2. člana 26. Zakona. Član 42. Rješenje o obustavi postupka Sud će donijeti rješenje kojim obustavlja postupak kada je u toku postupka: 1.otklonjena neustavnost osporenog akta, 2.osporeni opći akt prestao da važi, osim u slučaju kada Sud odlučuje o postavljenom ustavnom pitanju od strane nadležnog suda. 3.podnosilac povukao zahtjev, 4.i u drugim slučajevima kada prestaje potreba za daljim vođenjem postupka. Član 43. Prijedlog o preispitivanju odluka Suda U slučaju da se otkrije neka činjenica koja je po svojoj prirodi mogla odlučno utjecati na ishod postupka i koja, kad je odluka bila donesena, nije bila poznata Sudu i nije sa razlogom mogla biti poznata stranci, ta stranka može, u roku od šest mjeseci, nakon što je stekla saznanje o toj činjenici, podnijeti zahtijev Sudu za preispitivanje te odluke. Preispitivanje odluke Suda nije moguće ako je od njenog donošenja prošlo više od jedne godine. Ako Sud ocijeni da su ispunjeni uslovi iz st. 1. i 2. ovog člana, donijet će rješenje o preispitivanju odluke Suda, a ako ocijeni da nisu ispunjeni ti uslovi, donijet će rješenje o odbijanju zahtjeva za preispitivanje. Kada Sud odluči da će preispitati svoju odluku, predmet preispitivanja razmatra se u skladu sa pravilima koja se primjenjuju u redovnom postupku pred Sudom. Član 44. Naredbe Suda Sud može, u toku postupka, izdavati naredbe o privremenoj mjeri, o načinu usklađivanja usvojenog ili predloženog zakona ili drugog propisa sa Ustavom Federacije, o prijelaznim rješenjima, o procesnim i drugim pitanjima. Član 45. Redakciona komisija Ako nacrt odluke Suda nije razmatran na sjednici Suda, sudija izvjestilac je dužan, po pravilu, da izradi nacrt odluke najkasnije u roku od 15 dana, koji će prije dostavljanja Redakcionoj komisiji dostaviti predsjedniku Suda radi zakazivanja sjednice i verifikovanja odluke. Tehničku redakciju teksta odluke utvrđuje Redakciona komisija. Tehničku redakciju odluke Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa utvrđuju članovi Redakcione komisije koji su i članovi Vijeća. Predsjedavajući Redakcione komisije potpisom potvrđuje zapisnik o redakciji teksta odluke. Član 46. Izvornici odluka Izvornik odluke potpisuje predsjednik Suda, sudija izvjestilac i predsjedavajući Redakcione komisije. Otpravak odluke Suda koja se dostavlja strankama i na objavu službenim glasilima, potpisuje predsjednik Suda. Odluka koja se objavljuje u službenom glasilu, smatra se dostavljenom strankama danom njihovog objavljivanja u službenom glasilu. Član 47. Ispravci odluka Ako izvornik odluke sadrži tehničke pogreške, ili ako objavljeni tekst nije saglasan sa izvornikom, ispravak daje sekretar Suda na osnovu odluke Suda. Ispravak se dostavlja strankama i objavljuje na način kao i odluka. Član 48. Objavljivanje odluka Presude i mišljenja objavljuju se u "Službenim novinama Federacije BiH" i službenim glasilima kantona i općina Federacije Bosne i Hercegovine. Iznimno, Sud može odlučiti da se i rješenje objavi na način predviđen u stavu 1. ovog člana. Odluka se objavljuje i u službenom glasilu u kojem je propis objavljen na jeziku na kojem je objavljen. VI. ODLUČIVANJE O VITALNIM NACIONALNIM INTERESIMA Član 49. Odlučivanje o vitalnim interesima konstitutivnih naroda Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće) odlučit će o prihvatljivosti u roku od sedam dana od prijema obavještenja, odnosno zahtjeva, ako su ispunjene procesne pretpostavke za odlučivanje o postojanju vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog naroda utvrđene u članu IV. A. 4. 18a, odnosno u Amandmanu XL na Ustav, a posebno: da li je zahtjev podnijelo ovlašteno lice, da li je zahtjev podržala dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba konstitutivnog naroda, da li je obavljen Ustavom predviđeni postupak usaglašenja između klubova konstitutivnih naroda, odnosno između Doma naroda i Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno da li su ispunjene i druge procesne pretpostavke za odlučivanje. Ukoliko Vijeće odluči da zahtjev nije prihvatljiv, rješenje će dostaviti podnosiocu obavijesti, odnosno zahtjeva. Kad Vijeće odluči da je zahtjev prihvatljiv, to će utvrditi rješenjem koje se ulaže u spis. Vijeće može zatražiti od podnosioca da dopuni ili potpunije obrazloži zahtjev ili da dokumentuje činjenice koje Vijeće smatra relevantnim za odlučivanje. Prihvatljivi zahtjev se dostavlja na odgovor drugom klubu ili klubovima konstitutivnih naroda. Dopune i odgovori iz st. 4. i 5. ovog člana dostavljaju se Vijeću u roku od osam dana. Vijeće će nastaviti postupak i u slučaju da ne dobije tražene dopune ili odgovore. Vijeće, po pravilu, zakazuje javnu raspravu koja se ostvaruje u skladu sa Zakonom i ovim poslovnikom. Odluku o meritumu Vijeće donosi u roku od trideset dana od dana prijema obavještenja, odnosno zahtjeva. Odluka se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH" i u službenom glasilu kantona iz kojeg je upućeno obavještenje, odnosno zahtjev. Odredbe ovog poslovnika o pravno - teničkoj obradi odluka Suda shodno se primjenjuju i na rješenja i odluke Vijeća. VII. DAVANJE MIŠLJENJA USTAVNOG SUDA Članak 50. Sud daje mišljenje na traženje zamjenika Premijera nakon održane sjednice Suda. Na prijedlog sudije izvjestioca, Sud može odlučiti da se održi javna rasprava. VIII. POSTUPAK ODLUČIVANJA O ŽALBI PROTIV ODLUKA NADLEŽNOG SUDA O IMUNITETU Član 51. Priprema predmeta za odlučivanje Kada spis po žalbi stigne Sudu, predsjednik Suda određuje sudiju izvjestioca. Sudija izvjestilac može, po potrebi, od stranaka u postupku pribaviti potrebne izvještaje ili spise. Prijepis žalbe sudija izvjestilac dostavlja ostalim strankama u postupku i određuje im rok za dostavu odgovora na žalbu. Član 52. Referat sudije izvjestioca Po prijemu odgovora na žalbu ili po proteku roka za odgovor na žalbu, sudija izvjestilac će sačiniti pisani referat i obrazloženi prijedlog (nacrt) odluke Suda, u skladu sa članom 17. ovog poslovnika. Član 53. Odlučivanje na sjednici Suda Sud odlučuje o žalbi na sjednici Suda, na koju obzirom na značaj pitanja o kojima se raspravlja i druge okolnosti slučaja, može pozvati stranke. Nedolazak uredno pozvanih stranaka na sjednicu Suda ne sprječava održavanje sjednice, o čemu (na koju posljedicu) će se stranke upozoriti u pozivu. Član 54. Obustava postupka Kada se u toku postupka po žalbi ustanovi da je podnosilac žalbe umro, Sud će postupak obustaviti. Član 55. Odbacivanje žalbe Na sjednici Sud može rješenjem odbaciti žalbu kao neblagovremenu ili nedozvoljenu. Žalba je neblagovremena ako je izjavljena poslije isteka propisanog roka za njeno podnošenje. Žalba je nedozvoljena ako je žalbu izjavilo lice koje nije ovlašteno za izjavljivanje žalbe, ili lice koje se odreklo ili je odustalo od žalbe i poslije odustajanja ponovno podnijelo žalbu. Član 56. Rasprava na sjednici Suda Sjednica Suda kojoj prisustvuju stranke počinje izlaganjem podnosioca žalbe, a nakon toga druge stranke izlažu svoj odgovor na žalbu. Za odsutnu stranku žalbu, odnosno odgovor na žalbu, izlaže sudija izvjestilac. Po okončanom izlaganju stranaka, prvo sudija izvjestilac, a zatim ostale sudije, mogu od prisutnih stranaka i njihovih zastupnika zatražiti potrebno objašnjenje u vezi sa žalbom i odgovorom na žalbu. Nakon toga sjednica Suda se nastavlja bez prisutnosti stranaka i njihovih zastupnika izlaganjem sudije izvjestioca o pravnim pitanjima od značaja za odlučivanje i prijedlogu odluke. Član 57. Postupanje u okviru zahtjeva Sud ispituje odluku o imunitetu u onom dijelu u kome se pobija žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi. Član 58. Odluka o meritumu Sud će rješenjem odbiti žalbu kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se pobija odluka nadležnog suda o imunitetu. Sud će rješenjem uvažiti žalbu, preinačiti odluku nadležnog suda ili vratiti nadležnom sudu na ponovno odlučivanje ako utvrdi da postoje razlozi zbog kojih se pobija odluka nadležnog suda o imunitetu. Član 59. Supsidijarne odredbe Ako u poglavlju VI. ovog poslovnika, ne postoje posebne odredbe, i u postupku odlučivanja o žalbi protiv rješenja nadležnog suda o imunitetu, primjenjivat će se ostale odredbe ovog poslovnika. IX. DJELOVANJE ODLUKA USTAVNOG SUDA Član 60. Djelovanje odluka Suda Svako kome je povrijeđeno pravo konačnim ili pravomo - ćnim pojedinačnim aktom donosenim na osnovu odredbi koje su prestale da važe na osnovu odluke Suda, ima pravo tražiti od nadležnog tijela izmjenu tog pojedinačnog akta, a nadležno tijelo je dužno da ponovi postupak i uskladi akt sa odlukom Suda u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva. Ukoliko nadležni or gan ne ponovi postupak i ne usaglasi akt sa odlukom Suda u roku iz stava 1. ovog člana, akt kojim je povrijeđeno pravo nekom licu prestaje da važi. Prijedlog za izmjenu konačnog ili pravomoćnog pojedinačnog akta iz stava 1. ovog člana, može se podnijeti u roku od dvije godine od dana objavljivanja odluke u "Službenim novinama Federacije BiH", službenom glasilu kantona odnosno općine. X. IZVRŠAVANJE ODLUKA SUDA Član 61. Izvršavanje odluka Suda Odluke Suda su konačne i obavezujuće. Svi organi vlasti u Federaciji dužni su, u okviru svojih nadležnosti utvrđenih Ustavom i zakonom provoditi odluke Suda. Izvršenje odluka Suda osigurava Premijer Federacije. Svako ko ima pravni interes može tražiti da se izvrše odluke Suda. Sud u svojoj odluci može odrediti način i rok izvršenja odluka Suda. Or gan koji je obavezan da izvrši odluku Suda, dužan je dostaviti obavještenje o preduzetim mjerama sa ciljem izvršenja odluke Suda u roku iz stava 5. ovog člana. U slučaju nepostupanja, odnosno kašnjenja u izvršavanju ili obavještavanju Suda o preduzetim mjerama, Sud donosi rješenje kojim se utvrđuje da odluka Suda nije izvršena. Ovo rješenje dostavlja se nadležnom tužilaštvu, odnosno drugom organu nadležnom za izvršenje kojeg odredi Sud. XI. OSTALA PITANJA Član 62. Konsultativni sastanci Kad je potrebno, Sud može održati odgovarajući konsultativni sastanak na kome će se razmotriti pitanja od značaja za pripremu sjednice ili za raspravu pred Sudom. Konsultativni sastanak obavezno će se održati ukoliko je na raspravu osim stranaka u postupku, potrebno pozvati i neka druga lica sa naznakom i prijedlogom u referatu od strane sudije izvjestioca, na koje okolnosti i činjenice se ta lica pozivaju. Na konsultativni sastanak mogu se pozvati stranke, državno tijelo koje Sud smatra zainteresovanim u sporu, znanstvene, javne i druge stručne radnike, radi davanja obavještenja i mišljenja o određenim stručnim i drugim pitanjima od značaja za rješavanje stvari. Konsultativni sastanak ima radno - stručni karakter. Konsultativnim sastankom rukovodi predsjednik Suda ili sudija izvjestilac, odnosno drugi sudija kojeg odredi Sud ili predsjednik Suda. O toku konsultativnog sastanka vodi se zabilješka. Zabilješka se dostavlja sudijama i ulaže u odgovarajući predmet. Član 63. Promjena pravnog stajališta Ako se u toku donošenja odluke ili utvrđivanja mišljenja utvrdi da stajalište Suda odstupa od ranije zauzetog stajališta o pravnom pitanju, u tom slučaju donošenje odluke ili utvrđivanje mišljenja će se odložiti radi prethodne ocjene opravdanosti mijenjanja ranijeg stajališta. Ocjenu opravdanosti mijenjanja ranijeg stajališta Sud utvrđuje na osnovu referata u kome treba da budu svestrano obrazloženi razlozi zbog kojih se predlaže promjena ranijeg stajališta. O novom stajalištu Sud donosi odluku koja se sa obrazlože - njem unosi u zapisnik sjednice na kojoj je odlučeno o promjeni stajališta. XII. ZAVRŠNE ODREDBE Član 64. Prijelazna odredba Danom stupanja na snagu ovog poslovnika prestaje da važi Poslovnik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04). Član 65. Stupanje na snagu Ovaj poslovnik stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj P-134/10 24. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Mr. Kata Senjak, s. r. FEDERALNA UPRAVA POLICIJE Na osnovu člana 28. Zakona o unutrašnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/05) i člana 61. stav 1. Zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/05), uz pribavljeno mišljenje Sindikata službenika Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova/Federalnog ministarstva unutarnjih poslova, direktor Federalne uprave policije donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU PRVOS TEPENE DISCIPLINSKE KOMISIJE ZA VOĐENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA ZBOG POVREDE SLUŽBENE DUŽNO STI NAMJEŠTENIKA FEDERALNE UPRAVE POLICI JE I. Imenuje se Prvostepena disciplinska komisija za vođenje disciplinskog postupka zbog povrede službene dužnosti namještenika Federalne uprave policije u sastavu: 1.ALMA OBHOĐAŠ, predsjednik Komisije 2.ANELA KARAČIĆ, član Komisije 3.JELKA MATIĆ, član Komisije Administrativno-tehničke poslove za potrebe Komisije obavljat će BEHIJA KRŠO. II. Zadatak Komisije je da provede disciplinski postupak protiv namještenika Federalne uprave policije u skladu sa odredbama Zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine i Uredbe o pravilima disciplinskog postupka za disciplinsku odgovornost državnih službenika u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 72/04 i 75/09). III. Komisija se imenuje na pe riod od dvije godine. IV. Isplata naknade za rad u Komisiji predsjedniku, članovima i administrativno-tehničkom licu izvršit će se u skladu sa tačkom V. Odluke o načinu obrazovanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i rukovoditelja federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/07, 84/07, 6/08 i 13/09). V. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 09-10/4-34-3-31 14. juna/lipnja 2010. godine Sarajevo Direktor Glavni generalni inspektor Zlatko Miletić, s. r. FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU KOEFICIJENTI RASTA CIJENA U FEDERACIJI BiH U JUNU/LIPNJU 2010. GODINE 1.Koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda u mjesecu junu/lipnju 2010. godine u odnosu na prethodni mjesec je - 0,008. 2.Koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda od početka godine do kraja juna/lipnja je - 0,021. 3.Koeficijent prosječnog mjesečnog rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda od početka godine do kraja juna/lipnja je - 0,004. 4.Koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda u mjesecu junu/lipnju 2010. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine je 0,002. 5.Koeficijent rasta potrošačkih cijena u mjesecu junu/lipnju 2010. godine u odnosu na prethodni mjesec je - 0,001. 6.Koeficijent rasta potrošačkih cijena od početka godine do kraja juna/lipnja je 0,009. 7.Koeficijent prosječnog mjesečnog rasta potrošačkih cijena od početka godine do kraja juna/lipnja je 0,001. 8.Koeficijent rasta potrošačkih cijena u junu/lipnju 2010. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine je 0,018. Broj 29 9. jula/srpnja 2010. godine Sarajevo Direktor Derviš Đurđević, s. r. SAOPĆENJE O PROSJEČNOJ ISPLAĆENOJ MJESEČNOJ NETO PLAĆI ZAPOSLENIH U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA MAJ/SVIBANJ 2 010. GODINE 1.Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za mjesec maj/svibanj 2010. godine iznosi 802,89 KM. 2.Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za pe riod mart/ožujak-maj/svibanj 2010. godine iznosi 805,49 KM. Broj 30 9. jula/srpnja 2010. godine Sarajevo Direktor Derviš Đurđević, s. r. SAOPĆENJE O PROSJEČNOJ ISPLAĆENOJ MJESEČNOJ BRUTO PLAĆI ZAPOSLENIH U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA MAJ/SVIBANJ 2 010. GODINE 1.Prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za maj/svibanj 2010. godine iznosi 1220,76 KM. Broj 31 9. jula/srpnja 2010. godine Sarajevo Direktor Derviš Đurđević, s. r. FEDERALNA DIREKCIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO/AVIJACIJU Na osnovu člana 26. stav 2. Pravilnika o javnim nabavkama br. 10-1-02-1-288-1/05 od 11.05.2005. godine, tačke III. Odluke o načinu obrazovanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije BiH i rukovodilaca federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/07, 84/07, 6/08 i 13/09) i Rješenja federalnog ministra prometa i komunikacija 03/2-34-1-104-1/07 od 5. aprila 2007. godine, direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju-zrakoplovstvo donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMI SIJE ZA JAVNE NABAVKE Član 1. Imenuje se Komisija za provođenje postupka konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda za javnu nabavku roba i usluga - aluminijskih profila bez prekinutog termičkog mosta, radionička izrada, trans port, ugradnja i ostakljenje termoizolacionim staklom i termoizolacionim panelima, za potrebe Centra kontrole zračnog prometa Sarajevo, u sljedećem sastavu: 1.MIRSAD HADŽIALIĆ, predsjednik Komisije, 2.EMINA TURULJA, član 3.ADISA DŽELILOVIĆ, član Za sekretara Komisije imenuje se ANA CVITANOVIĆ. Član 2. Imenovana lica iz člana 1. ovog Rješenja dužna su postupati u skladu sa odredbama ZJN-a BiH, podzakonskim aktima i Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 3. Zadatak Komisije je da u skladu sa članom 34. stav 1. tačka b) Zakona o javnim nabavkama ("Službeni glasnik BiH", broj 49/04, 19/05, 52/05, 92/05, 8/06, 24/06, 70/06 i 12/09) utvrdi najnižu cijenu tehnički zadovoljavajuće ponude, sačini izvještaj o radu i daje preporuku za dodjelu ugovora direktoru Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Zadatak sekretara Komisije su administrativni poslovi, priprema zapisnika sa sastanka Komisije, izvještaj o radu Komisije, dokumentovanje i drugi poslovi po zahtjevu predsjednika Komisije. Član 4. Rok za izvršenje zadataka iz člana 3. je 31.07.2010. godine. Član 5. Članovi i njihovi zamjenici iz člana 1. ovog Rješenja dužni su potpisati Izjavu o nepristrasnosti i povjerljivosti u odnosu na ponuđače koja je sastavni dio ovog Rješenja, a u skladu sa Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 6. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja. Broj 10-1-27-63-730-2/10 2. jula/srpnja 2010. godine Mostar Direktor Amadeo Mandić, s. r. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravilnika o javnim nabavkama br. 10-1-02-1-288-1/05 od 11.05.2005. godine, tačke III. Odluke o načinu obrazovanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije BiH i rukovodilaca federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/07, 84/07, 6/08 i 13/09), na osnovu Mišljenja Federalnog ministarstva finansija - Federalnog ministarstva financija br. 06-14-259/08 - A.H od 16.01.2008. godine i Rješenja federalnog ministra prometa i komunikacija 03/2-34-1-104-1/07 od 5. aprila 2007. godine, direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju-zrakoplovstvo donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMI SIJE ZA JAVNE NABAVKE Član 1. Imenuje se Komisija za provođenje pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci usluge servisiranja i održavanja informatičke opreme za potrebe Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo za 2010/2011. godinu, u sljedećem sastavu: 1.GORDAN RADIVOJEVIĆ, predsjednik Komisije, FED CAD 2.ADISA DŽELILOVIĆ, član FED CAD 3.MIRELA IDRIZOVIĆ, član FED CAD Za sekretara Komisije imenuje se ANA CVITANOVIĆ. Član 2. Imenovana lica iz člana 1. ovog Rješenja dužna su postupati u skladu sa odredbama ZJN-a BiH, podzakonskim aktima i Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 3. Zadatak Komisije je da utvrdi plan rada Komisije, izradi metodologiju za ocjenjivanje ponuda, obavi pregovore, otvori prispjele ponude/zahtjeve, sačini zapisnik o otvaranju ponuda/ zahtjeva, ocijeni prispjele ponude/zahtjeve i sačini izvještaj o radu i daje preporuku za dodjelu ugovora na način propisan članom 45. Pravilnika o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Zadatak sekretara Komisije su administrativni poslovi, priprema zapisnike sa sastanka Komisije, izvještaj o radu Komisije i prikupljanje saglasnosti, dokumentovanje i drugi poslovi po zahtjevu predsjednika Komisije. Član 4. Rok za izvršenje zadataka iz člana 3. je 21.07.2010. godine. Član 5. Ovlaštenja Komisije za izvršenje zadataka iz člana 3. ovog Rješenja su: –direktna korespondencija sa ponuđačima vezano za pojašnjenja ponuda/zahtjeva sa pravom na ovjeru dokumenata potpisanih od strane predsjednika radnog tijela, –ovlaštenja za pregovaranje. Član 6. Članovi i njihovi zamjenici iz člana 1. ovog Rješenja dužni su potpisati Izjavu o nepristrasnosti i povjerljivosti u odnosu na ponuđače koja je sastavni dio ovog Rješenja, a u skladu sa Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 7. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja. Broj 10-1-27-63-884-2/10 7. jula/srpnja 2010. godine Mostar Direktor Amadeo Mandić, s. r. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravilnika o javnim nabavkama br. 10-1-02-1-288-1/05 od 11.05.2005. godine, tačke III. Odluke o načinu obrazovanja i utvrđivanju visine naknade za tad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije BiH i rukovodilaca federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", br. 80/07, 84/07, 6/08 i 13/09) i Rješenja federalnog ministra prometa i komunikacija 03/2-34-1-104-1/07 od 5. aprila 2007. godine, direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju-zrakoplovstvo donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMI SIJE ZA JAVNE NABAVKE Član 1. Imenuje se Komisija za provođenje postupka konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda za nabavku usluge obnavljanja soft ware-a Microsoft Open Vaule Licenci za potrebe Federalne direkecije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo za 2010/2011. godinu, u sljedećem sastavu: 1.GORDAN RADIVOJEVIĆ, predsjednik Komisije, 2.ADISA DŽELILOVIĆ. član 3.MIRELA IDRIZOVIĆ, član Za sekretara komisije imenuje se ANA CVITANOVIĆ. Član 2. Imenovana lica iz člana 1. ovog Rješenja dužna su postupati u skladu sa odredbama ZJN-a BiH, podzakonskim aktima i Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 3. Zadatak komisije je da u skladu sa članom 34. stav 1. tačka b) Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 92/05, 8/06, 24/06, 70/06 i 12/09), utvrdi najnižu cijenu tehnički zadovoljavajuće ponude, sačini izvještaj o radu i daje preporuku za dodjelu ugovora direktoru Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Zadatak sekretara Komisije su administrativni poslovi, priprema zapisnika sa sastanka Komisije, izvještaj o radu Komisije, dokumentovanje i drugi poslovi po zahtjevu predsjednika Komisije. Član 4. Rok za izvršenje zadataka iz člana 3. je 02.08.2010.godine. Član 5. Članovi i njihovi zamjenici iz člana 1. ovog Rješenja dužni su potpisati Izjavu o nepristrasnosti i povjerljivosti u odnosu na ponuđače koja je sastavni dio ovog Rješenja, a u skladu sa Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 6. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja. Broj 10-1-27-63-882-2/10 7. jula/srpnja 2010. godine Mostar Direktor Amadeo Mandić, s. r. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravilnika o javnim nabavkama br. 10-1-02-1-288-1/05 od 11.05.2005. godine, tačke III. Odluke o načinu obrazovanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije BiH i rukovodilaca federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/07, 84/07, 6/08 i 13/09), na osnovu Mišljenja federalnog ministarstva finansija - federalnog ministarstva financija br. 06-14-259/08 - A.H od 16.01.2008. godine i Rješenja federalnog ministra prometa i komunikacija 03/2-34-1-104-1/07 od 5. aprila 2007. godine, direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju-zrakoplovstvo donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMI SIJE ZA JAVNE NABAVKE Član 1. Imenuje se Komisija za provođenje oostupka konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda za nabavku šprediterskih usluga za potrebe Federalne direkcije za civilnu avijaciju-zrakoplovstvo 21 2010/2011. godinu, u sljedećem sastavu: 1.BOJANA RADIVOJEVIĆ, predsjednik Komisije, 2.ADISA DŽELILOVIĆ, član 3.MIRELA IDRIZOVIĆ, član Za sekretara Komisije imenuje se ANA CVITANOVIĆ. Član 2. Imenovana lica iz člana 1. ovog Rješenja dužna su postupati u skladu sa odredbama ZJN-a BiH, podzakonskim aktima i Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 3. Zadatak Komisije je da u skladu sa članom 34. stav 1. tačka b) Zakona o javnim nabavkama ("Službeni glasnik BiH", broj 80/07, 84/07, 6/08 i 13/09) utvrdi najnižu cijenu tehnički zadovoljavajuće ponude, sačini izvještaj o radu i daje preporuku za dodjelu ugovora direktoru Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Zadatak sekretara Komisije su administrativni poslovi, priprema zapisnika sa sastanka Komisije, izvještaj o radu Komisije, dokumentovanje i drugi poslovi po zahtjevu predsjednika Komisije. Član 4. Rok za izvršenje zadataka iz člana 3. je 21.07.2010. godine. Član 5. Članovi i njihovi zamjenici iz člana 1. ovog Rješenja dužni su potpisati Izjavu o nepristrasnosti i povjerljivosti u odnosu na ponuđače koja je sastavni dio ovog Rješenja, a u skladu sa Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 6. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja. Broj 10-1-27-63-890-2/10 7. jula/srpnja 2010. godine Mostar Direktor Amadeo Mandić, s. r. GOSPODARSKA/PRIVREDNA KOMORA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Na osnovu člana 11. Zakona o privrednim/gospodarskim komorama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/98 i 34/03), člana 9. i 10. Statuta Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/00), člana 7. stav 4. Uredbe o usavršavanju predsjednika i članova nadzornih odbora i uprava privrednih društava sa učešćem državnog kapitala ("Službene novine Federacije BiH", broj 71/09 i 33/10) i Odluke o davanju saglasnosti na Pro gram usavršavanja predsjednika i članova Nadzornih odbora i Uprava privrednih društava sa učešćem državnog kapitala Vlade Federacije BiH, V broj 440/10 od 24. marta 2010. godine, Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine donosi PRO GRAM USAVRŠAVANJA PREDSJ EDNIKA I ČLANOVA NADZORNIH ODBORA I UPRAVA PRIVREDNIH DRUŠTAVA SA UČEŠĆEM DRŽAVNOG KAPI TALA I (Predmet) Ovim programom utvrđuje se postupak, literatura, teme, prijavljivanje i cerificiranje kandidata, te troškovi usavršavanja predsjednika i članova nadzornih odbora i uprava privrednih društava sa učešćem državnog kapitala (u daljnjem tekstu: usavršavanje). Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komora) organizuje usavršavanje koje će se obavljati kontinurano, transparentno i uz redovno informisanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. II (Postupak) Nakon stupanja na snagu ovog programa, Komora će: Raspisati javni oglas najmanje u dva dnevna lista radi prikupljanja prijava kandidata za usavršavanje. Postupak pripreme završiti i usavršavanje kandidata početi prema ovom Programu najdalje 30 dana nakon dobivanja saglasnosti na ovaj Pro gram. Na bazi prikupljenih prijava Komora će sačiniti terminski plan po mjestima usavršavanja. Mjesta usavršavanja su: Sarajevo, Mostar, Tuzla, Livno, Bihać, Zenica i Travnik. Usavršavanje će se organizirati u 30 sati predavanja i završnog ispita. U jednoj grupi za usavršavanje može biti najviše 50 kandidata. Usavršavanje će se organizirati subotom i nedjeljom, tri vikenda (2 x po 5 sati). III (Literatura) Usavršavanje će se vršiti na bazi priznate tematske udžbeničke lit er a ture, važećih zakona u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine, te na bazi obrađenih tema od strane predavača prema ovom Programu. Svaki od odabranih predavača će priložiti: –popis lit er a ture koja se koristi u postupku usavršavanja, –fotokopije ili izvode tekstova adekvatne stručne publikacije izdate na ovu temu, –slajdove za svaku temu, –pisani materijal po temi od 20 do 30 strana. IV (Stručni dio usavršavanja - moduli koji se izučavaju na usavršavanju) Članom 8. Uredbe o usavršavanju predsjednika i članova nadzornih odbora i uprava privrednih društava sa učešćem državnog kapitala, utvrđene su oblasti koje obuhvata usavršavanje i to: 1.Osnove građanskog prava i privrednog prava, 2.Osnove računovodstva, 3.Osnove poslovnih i javnih finansija, 4.Osnove menadžmenta, 5.Osnove reinžinjeringa proizvodnje i 6.Osnove korporativnog upravljanja. U okviru oblasti iz stava 1. ove tačke, uvrđuju se teme za usavršavanje kako slijedi: 1. Tema: "Upravljanje kompanijom" –Sadržaj: važnost i značaj upravljanja, svrha i ciljevi upravljanja, upravljačka struktura, –Ciljevi upravljanja: puna zaposlenost, rast ukupnog prihoda, ostvarivanje dobiti, rast i razvoj kompanije, profitabilnost i sl., –Funkcije menadžmenta: planiranje poslovanja, organiziranje kompanije, popuna ljudskih resursa, rukovođenje u kompaniji, kontrola izvršenja planskih zadataka, top menadžeri i srednji menadžment, –Funkcija nadzornog odbora: planiranje rada, nadležnost nadzornog odbora, usvajanje planskih dokumenata i zadataka uprave kompanije, razmatranje izvještaja o poslovanju, kontrolisanje postavljenih ciljeva poslovanja, –Odnosi i saradnja menadžmenta i nadležnost nadzornog odbora u odnosu na upravu kompanije, konflikti na relaciji uprava i nadzorni odbor, –Ciljevi stekeholdera: vlasnika i ulagača, menadžmenta i uprave, države i društva, zaposlenih, kupaca, dobavljača, banaka, sinikata. 2. Tema: "Uloga nadzornog odbora" –Zakonska ovlaštenja: imenovanje i razrješenje članova nadzornog odbora, ovlaštenja nadzornog odbora, skupština i njena funkcija, –Broj i sastav nadzornog odbora: broj članova, ko ih bira, sastav nadzornog odbora, prava i obaveze članova, –Čije interese zastupaju članovi: interesi vlasnika, radnika, menadžmenta, društvene zajednice, –Organizacija rada: poslovnik o radu nadzornog odbora, diskusije, glasanje, sazivanje sjednica, –Saradnja sa stekeholderima: sa vlasnicima, javnošću, zaposlenim, upravom i menadžmentom, sindikatom, –Poželjne osobine članova nadzornog odbora; stručnost, poštenje, objektivnost, moralnost, neovisnost, –Poželjne karakteristike članova uprave i menadžmenta: znanje, stručnost, komunikativnost, liderstvo, poštenje, sposobnost rukovođenja, liderstvo, zalaganje na poslu. 3. Tema: "Računovodstvo u funkciji upravljanja" –Uvodno razmatranje: značaj i funkcija računovodstva, praćenje procesa, kontrola zakonitosti u poslovanju, –Finansijsko izvještavanje: Oblasti izvještavanja (Bilans uspjeha, Bilans stanja, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima, izvještaj o promjeni kapitala, izvještaj o zaduženosti, izvještaji o rentabilnosti, ekonomičnosti i produktivnosti), –Namjene izvještaja: od računovodstva ka upravi, od uprave ka nadzornom odboru i od nadzornog odbora ka vlasnicima, –Kvalitativna obilježja izvještaja: jasnoća, razumljivost, važnost, tačnost, pouzdanost, uporedivost, –Zakonitost poslovanja: interna i eksterna revizija, interna kontrola, –Računovodstveni informacijski sistem: prikupljanje podataka, obradu, računovodstvene informacije upravi i nadzornom odboru, –Računovodstavene prevare: obrada izvještaja, lažni podaci, prikrivanje činjenica, manipulacije u finansijskim izvještajima. 4. Tema: " Mikroekonomija" –Sadržaj mikroekonomije, –Odnos mikroekonomije i kompanije, –Tržišno učešće kompanije, –Ponuda i potražnja za proizvodima kompanije, –Komparativne prednosti, –Maksimizacija profita, –Ciljevi poslovanja, –Uloga uprave i nadzornog odbora sa aspekta mikroekonomije. 5. Tema: "Upravljanje marketingom kompanije" –Značaj upravljanja marketingom, –Povezivanje sa klijentima, –Oblikovanje tržišne ponude, –Širina i dubina asortimana ponude, –Isporuka vrijednosti kupcima, –Dugoročni rast kompanije, –Povećanje tržišnog učešća, –Mar ket ing miks kompanije (asortiman, politika cijena, promocija i distribucija), 6. Tema: "Međunarodna trgovina" i "Savremena prodaja" –Kompanija i međunarodna trgovina, –Poslovi izvoza i uvoza, –Trgovinski bilans kompanija, –Otvorenost privrede, –Funkcija ca rina i kontigenata, –Podsticanje izvoza, –Prednost i nedostaci ukidanja ca rina, –Zaštita domaće proizvodnje, –Značaj i uloga prodaje, –Metode prodaje, –Osobna prodaja, –Proces prodaje, –Ljudski potencijali prodaje, –Prezentacije i ponude, –Vođenje pregovaranja sa kupcima. 7. Tema: "Finansijska tržišta i institucije" –Pojam i značaj kamatnih stopa, –Centralna banka, –Vođenje monetarne politike, –Finansijska tržišta (tržište novca, kapitala, dionica, hipoteka i sl.), –Komercijalne banke, –Razvojne banke, –Osiguravajuća društva. 8. Tema: "Vrednovanje marke i privrednog društva" –Vrednovanje marke i trgovinski znak, –Vrednovanje privrednog društva, –Finansijsko vrednovanje marke, –Finansijsko vrednovanje privrednog društva, –Metodologija za finansijsko vrednovanje. 9. Tema: "Korporativne finansije" –Investiranje u realnu imovinu, –Uloga i značaj finansijske funkcije u kompaniji, –Finansiranje kompanije, –Politika duga i dividendi, –Finansijsko planiranje, –Finansijski menadžment, –Krediti i anuiteti, –Korištenje leas ing usluga. 10. Tema: "Reinženjering kompanije " –Pojam i značaj reinžinjeringa u razvoju moderne proizvodnje, –Radikalne promjene i redizajn proizvodnih privrednih društava, –Krizno stanje i implementacija reinžinjeringa, –Temelji razvoja moderne i profitabilne proizvodnje, –Savremeno tržište, globalizacija i razvoj proizvodnje, –Kako modernizirati domaću proizvodnju primjenom reinžinjeringa, –Metodologija i algoritam izvedbe reinžinjeringa proizvodnih privrednih društava. 11. Tema: "Pravni aspekt poslovanja kompanije" –Pojmovi: kompanija, korporacija, firma, privredno društvo, –Pravna osnova upravljanja kompanijom, –Povezanost građanskog prava u kompanijama, –Osnove privrednog prava i kompanije, –Privredna društva, zakonski osnov, –Pravni pojam privrednog društva, –Vrste privrednih društava, –Pravni aspekt obaveza i prava uprave –Pravni aspekt obaveza i prava nadzornog odbora. 12. Tema: "Nadzorni odbori koji stvaraju vrijednost" –Moderna uloga nadzornog odbora, –Uloga izvršnih direktora, –Odnos izvršnog direktora i ostalih članova uprave, –Odnos direktora i nadzornog odbora, –Odnos direktora i vlasnika kompanije –Politika upravljanja i politika odnosa između rukovodnih struktura. 13. Tema: "Sistemi nagrađivanja u kompanijama" –Značaj sistema nagrađivanja, –Sistemi nagrađivanja i povezanost sa rezultatima rada, –Vrste i oblici nagrađivanja, –Novčani oblici nagrađivanja, –Nenovčani oblici nagrađivanja –Nagrađivanje uprave, menadžmenta i nadzornog odbora. 14. Tema: "Kompanija i makrookruženje" –Uloga makrookruženja u poslovanju kompanije, –Ekonomsko i političko okruženje, –Monetarna i kreditna politika kao faktor okruženja, –Ekonomska politika vlade, –Proces globalizacije, –Svjetska ekonomska kriza i njen uticaj na kompanije, –Komorski mehanizam i odnos sa kompanijama, –Mjesto i uloga sindikata –Uloga i značaj ministarstava. 15. Tema: "Poslovna strategija, poslovna etika i društvena odgovornost kompanije" –Pojam i značaj poslovne strategije, –Pojam i značaj poslovne etike, –Etičko poslovno ponašanje, –Menadžerski moral i moral uprave, –Upravljanje etičkim ponašanjem kompanije, –Pojam i značaj društvene odgovornosti –Društveno odgovorno ponašanje. Raspored sati predavača utvrdit će Komora posebnim Rješenjem. V. (Završni pismeni ispit) Komisija koja prati organizaciju usavršavanja sačinit će pro - gram za polaganje završnog pismenog ispita na način da se kandidatima pripreme teme za seminarski rad za svakog kandidata, čija odbrana će se obaviti pred komisijom sastavljenom od tri člana iz reda predavača, a koja će se obaviti interaktivno, po grupama. Provjera znanja vrši se kroz: –kvalitet seminarskog rada, –kvalitet prezentacije seminarskog rada, –znanje vezano za prezentirani materijal, –odgovor na upite članova u grupi, –odgovor na pitanje članova komisije, koji će i proširiti svoja pitanja izvan seminarskog rada, radi provjere rezultata usavršavanja. VI. (Uslovi za prijavu kandidata) Usavršavanje će biti omogućeno licima čiji mandat je u toku ili su u toku izbora odnosno imenovanja u privrednim društvima sa državnim kapitalom, kao i drugim licima koja se prijave na usavršavanje, radi certificiranja i eventualnog učešća na konkursima, ukoliko ispunjavaju uslove iz člana 260. Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09). VII. (Postupak prijavljivanja i certificiranja) Prijavljivanje kandidata i obrada prijava vrši se na osnovu javnog poziva kojeg će objaviti Komora. Kandidati koji ispunjavaju uslove obavještavaju se o pristupanju usavršavanju, sa potrebnim podacima o mjestu i vremenu početka usavršavanja (prema prijavama kandidata), koji će biti određen najranije u roku od 8 dana, a najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja prijave, uz obavezu plaćanja određene naknade za usavršavanje. Kandidatima koji ne ispunjavaju uslove za usavršavanje dostavlja se obavještenje u roku od 8 dana od dana prijave, s mogućnošću ponovnog prijavljivanja po ispunjavanju uslova. Predsjednik Komore svojim rješenjem određuje uslove, raspored usavršavanja i ostalo potrebno u obavljanju usavršavanja. Kandidat koji nije položio završni ispit ima pravo pristupiti ponovnom ispitivanju i pismenom polaganju u roku od 90 dana od dana prvog ispitivanja. Kandidati koji uspješno završe usavršavanje i polože ispit, dobiće odgovarajući certifikat. Certifikat o završenom usavršavanju priprema Komora, a potpisuje ovlašteno lice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Komore u roku od 30 dana od dana položenog stručnog ispita. Na zahtjev kandidata koji je završio usavršavanje, Komora može izdati potvrdu o završenom usavršavanju do izdavanja certifikata. Sva pitanja u vezi sa tehničkim detaljima usavršavanja (raspored usavršavanja, usaglašavanje termina sa predavačima, predlaganje nadležnim organima, regulisanje određenih pitanja koja se pojave u toku usavršavanja i drugo), uredit će svojim Rješenjem predsjednik Komore. VIII. (Troškovi usavršavanja) Pojedinačni iznos uplata za usavršavanje po kandidatu iznosi 980,00 KM (slovima devetstotinaosamdeset konvertibilnih maraka). Sa predavačima će se zaključiti ugovor, kojim će se utvrditi prava i obaveze. IX. (Stupanje na snagu) Ovaj Pro gram stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj PKF-624/10 7. jula/srpnja 2010. godine Predsjednik Komore Avdo Rapa, s. r. GRAD MOSTAR Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 61. Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 8/00, 4/04, 5/04 i 8/06), članka 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA Š KOLSKOG ODBORA GIMNAZIJE F RA GRGE MARTIĆA MOSTAR Članak 1. U Školski odbor Gimnazije fra Grge Martića Mostar imenuju se: 1.MARINA ROTIM, predsjednik iz reda osnivača, 2.ŽELJKO ĆAVAR, član iz reda osnivača, 3.ANITA CVITANOVIĆ, član iz reda uposlenika, 4.DARIJA BLAŽEVIĆ, član iz reda uposlenika, 5.JULIJANA ĆUBELA, član iz reda roditelja i 6.SANJA MARTINOVIĆ, član iz reda roditelja. Članak 2. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 06/2-40-4222/10 16. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 61. Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 8/00, 4/04, 5/04 i 8/06), članka 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA Š KOLSKOG ODBORA JAVNE USTANOVE SREDNJE ELEKTROTEH NIČKE ŠKOLE MOSTAR Članak 1. U Školski odbor Javne ustanove Srednje elektrotehničke škole Mostar imenuju se: 1.DŽENAN OMANOVI Ć, predsjednik iz reda osnivača, 2.ALDEN KAJTAZ, član iz reda osnivača, 3.ĐEVADA GOLOŠ, član iz reda uposlenika, 4.AHMED HODŽA, član iz reda uposlenika, 5.ELDARA ŠOŠE, član iz reda roditelja i 6.ŠEFIK ČAVČIĆ, član iz reda roditelja. Članak 2. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 06/2-40-6964/10 16. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 61. Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 8/00, 4/04, 5/04 i 8/06), članka 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA Š KOLSKOG ODBORA SREDNJE GRAĐEVINSKE Š KOLE JURJA DALMATINCA MOSTAR Članak 1. U Školski odbor Srednje građevinske škole Jurja Dalmatinca Mostar imenuju se: 1.VESELKO CRNJAC, predsjednik iz reda osnivača, 2.GORDAN STOJIĆ, član iz reda osnivača, 3.ACO ŠKILJEVIĆ, član iz reda uposlenika, 4.DALIBORKA MARTINOVI Ć, član iz reda uposlenika, 5.DRAGAN ZOVKO, član iz reda roditelja i 6.MILAN GOLIJANIN, član iz reda roditelja. Članak 2. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 06/2-40-2059/10 16. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 61. Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 8/00, 4/04, 5/04 i 8/06), članka 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA Š KOLSKOG ODBORA GIMNAZIJE MOS TAR Članak 1. U Školski odbor Gimnazije Mostar imenuju se: 1.NIVES VIDOVIĆ, predsjednik iz reda osnivača, 2.JASMINKA BRATIĆ, član iz reda osnivača, 3.MIRSADA ŠEHIĆ, član iz reda uposlenika, 4.ROMELA ŠUNJIĆ, član iz reda uposlenika, 5.VJEKOSLAV TOMIĆ, član iz reda roditelja i 6.SENAD DROCE, član iz reda roditelja. Članak 2. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 06-40-3912/10 16. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 61. Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 8/00, 4/04, 5/04 i 8/06), članka 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA Š KOLSKOG ODBORA MUZIČKE ŠKOLE I. I II. STUPNJA MOSTAR Članak 1. U Školski odbor Srednje muzičke škole I. i II. stupnja Mostar imenuju se: 1.ĆAMIL RAMIĆ, predsjednik iz reda osnivača, 2.ESAD HUSEJIĆ, član iz reda osnivača, 3.DAMIR BUNOZA, član iz reda uposlenika, 4.VESNA ARAPOVIĆ, član iz reda uposlenika, 5.AIDA DROCE, član iz reda roditelja i 6.EDIN PANDUR, član iz reda roditelja. Članak 2. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 06/2-40-3218/10 16. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 61. Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 8/00, 4/04, 5/04 i 8/06), članka 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA Š KOLSKOG ODBORA JAVNE USTANOVE SREDNJE TEKSTILNE I POLJOPRIVREDNE ŠKOLE MOSTAR Članak 1. U Školski odbor Javne ustanove Srednje tekstilne i poljoprivredne škole Mostar imenuju se: 1.ALMA SIRKO, predsjednik iz reda osnivača, 2.AHMET LIZDE, član iz reda osnivača, 3.NADŽA KURTOVIĆ, član iz reda uposlenika, 4.ĐENANA PECO, član iz reda uposlenika, 5.SEMIR DRLJEVIĆ, član iz reda roditelja i 6.SENADA BAKIJA, član iz reda roditelja. Članak 2. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 06/2-40-4930/10 11. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 61. Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 8/00, 4/04, 5/04 i 8/06), članka 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA Š KOLSKOG ODBORA JAVNE USTANOVE SREDNJE MAŠINSKO-SAOBRAĆAJNE ŠKOLE MOSTAR Članak 1. U Školski odbor Javne ustanove Srednje mašinsko- saobraćajne škole Mostar imenuju se: 1.AHMED ŽUŠTRA, predsjednik iz reda osnivača, 2.ALMA SIRKO, član iz reda osnivača, 3.SEMIR HODŽIĆ, član iz reda uposlenika, 4.AMELA KASUMOVIĆ, član iz reda uposlenika, 5.ALIJA ŠATOR, član iz reda roditelja i 6.AMELA HODŽIĆ, član iz reda roditelja. Članak 2. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 06/2-40-3523/10 11. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 61. Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 8/00, 4/04, 5/04 i 8/06), članka 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA Š KOLSKOG ODBORA SREDNJE PROMETNE ŠKOLE MOSTAR Članak 1. U Školski odbor Srednje prometne škole Mostar imenuju se: 1.DRAŽENKO VRLJIĆ, predsjednik iz reda osnivača, 2.GORAN GLAVAŠ, član iz reda osnivača, 3.LJUBICA PULJIĆ-VLAHIĆ, član iz reda uposlenika, 4.MARIO BUBALO, član iz reda uposlenika, 5.MIRJANA ANIČIĆ, član iz reda roditelja i 6.MARINKO KNEZOVIĆ, član iz reda roditelja. Članak 2. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 06/2-40-1994/10 16. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 61. Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 8/00, 4/04, 5/04 i 8/06), članka 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA Š KOLSKOG ODBORA SREDNJE ŠKOLE LIKOVNI H UMJETNOSTI GABRIJELA JURKIĆA MOS TAR Članak 1. U Školski odbor Srednje škole likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića Mostar imenuju se: 1.PREDRAG ŠUPL JEGLAV, predsjednik iz reda osnivača, 2.SLADANA MADUNA, član iz reda osnivača, 3.ILIJA KEGELJ, član iz reda uposlenika, 4.VLADIMIR LADAN, član iz reda uposlenika, 5.JASMINKA ZOVKO, član iz reda roditelja i 6.MARICA KREŠIĆ, član iz reda roditelja. Članak 2. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 06/2-40-2163/10 16. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 61. Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 8/00, 4/04, 5/04 i 8/06), članka 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA Š KOLSKOG ODBORA SREDNJE EKONOMSKE ŠKOLE JOZE MARTINOVIĆA MOSTAR Članak 1. U Školski odbor Srednje ekonomske škole Joze Martinovića Mostar imenuju se: 1.LJUBICA MILETIĆ, predsjednik iz reda osnivača, 2.SREĆKO GALIĆ, član iz reda osnivača, 3.JULIJA BELJO, član iz reda uposlenika, 4.DRAŽENKA KARAČIĆ, član iz reda uposlenika, 5.NINO KREŠIĆ, član iz reda roditelja i 6.ŽELJKO PREVIŠIĆ, član iz reda roditelja. Članak 2. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 06/2-40-5853/10 16. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 61. Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 8/00, 4/04, 5/04 i 8/06), članka 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA Š KOLSKOG ODBORA JAVNE USTANOVE SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR Članak 1. U Školski odbor Javne ustanove Srednje građevinske škole Mostar imenuju se: 1.AMELA BEGOVIĆ, predsjednik iz reda osnivača, 2.ŠERIF ŠPAGO, član iz reda osnivača, 3.SANELA MESIHOVIĆ, član iz reda uposlenika, 4.ALMASA BEGANOVIĆ, član iz reda uposlenika, 5.AMER HALEBIĆ, član iz reda roditelja i 6.ELMA PEKUŠIĆ, član iz reda roditelja. Članak 2. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 06/2-40-4512/10 11. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 61. Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 8/00, 4/04, 5/04 i 8/06), članka 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA Š KOLSKOG ODBORA JAVNE USTANOVE SREDNJE EKONOMSKE I UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE ŠKOLE MOSTAR Članak 1. U Školski odbor Javne ustanove Srednje ekonomske i ugostiteljsko-turističke škole Mostar imenuju se: 1.JASMINKA BRATIĆ, predsjednik iz reda osnivača, 2.EDIN VOJINOVIĆ, član iz reda osnivača, 3.SNJEŽANA KRPO, član iz reda uposlenika, 4.HIDAJETA KUDIN, član iz reda uposlenika, 5.EDINA BALALIĆ, član iz reda roditelja i 6.SAMIJA KAZAZIĆ, član iz reda roditelja. Članak 2. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 06/2-40-4511/10 11. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 61. Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 8/00, 4/04, 5/04 i 8/06), članka 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA Š KOLSKOG ODBORA SREDNJE TURISTIČK O - UGOSTITELJSKE ŠKOLE MOSTAR Članak 1. U Školski odbor Srednje turističko-ugostiteljske škole Mostar imenuju se: 1.MARIO ŠULENTA, predsjednik iz reda osnivača, 2.ANTONIO MATEŠKOVIĆ, član iz reda osnivača, 3.MARIJANA SOPTA, član iz reda uposlenika, 4.VLADO JURIĆ, član iz reda uposlenika, 5.MILKA VRLJIĆ, član iz reda roditelja i 6.ANDRIJA KIKAŠ, član iz reda roditelja. Članak 2. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 06/2-40-2367/10 16. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 61. Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 8/00, 4/04, 5/04 i 8/06), članka 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA Š KOLSKOG ODBORA SREDNJE MEDICINSK E ŠKOLE MOSTAR Članak 1. U Školski odbor Srednje medicinske škole Mostar imenuju se: 1.SEID TUCOVIĆ, predsjednik iz reda osnivača, 2.SELIM ISIĆ, član iz reda osnivača, 3.VESNA MILAVIĆ, član iz reda uposlenika, 4.ZULKA ČERKEZ, član iz reda uposlenika, 5.JASNA GRBIĆ, član iz reda roditelja i 6.BAJAZIT DUMPOR, član iz reda roditelja. Članak 2. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 06/2-40-4149/10 11. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 61. Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 8/00, 4/04, 5/04 i 8/06), članka 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA Š KOLSKOG ODBORA GLAZBENE ŠKOLE IVANA PLEMENITOG ZAJCA MOSTAR Članak 1. U Školski odbor Glazbene škole Ivana plemenitog Zajca Mostar imenuju se: 1.BRANKA KORDIĆ UDOVIČIĆ, predsjednik iz reda osnivača, 2.SONJA ZUBAC, član iz reda osnivača, 3.MARIJA GRABOVAC, član iz reda uposlenika, 4.DRAGAN FILIPOVIĆ, član iz reda uposlenika, 5.JOSIP MILAS, član iz reda roditelja i 6.PALMA PALAMETA, član iz reda roditelja. Članak 2. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 06/2-40-4867/10 16. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 61. Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 8/00, 4/04, 5/04 i 8/06), članka 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA Š KOLSKOG ODBORA SREDNJE STROJARSKE Š KOLE FAUSTA VRANČIĆA MOSTAR Članak 1. U Školski odbor Srednje strojarske škole Fausta Vrančića Mostar imenuju se: 1.ANA BLAŽEVIĆ, predsjednik iz reda osnivača, 2.IVANKA KOLOBARIĆ, član iz reda osnivača, 3.VESELKO ALILOVIĆ, član iz reda uposlenika, 4.MIRJANA MARIĆ, član iz reda uposlenika, 5.DRAGO ĆORIĆ, član iz reda roditelja i 6.BILJANA KNEZOVIĆ, član iz reda roditelja. Članak 2. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 06/2-40-4632/10 16. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 61. Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 8/00, 4/04, 5/04 i 8/06), članka 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA Š KOLSKOG ODBORA SREDNJE ELEKTROTEHNIČKE ŠKOLE RUĐERA BOŠKOVIĆA MOS TAR Članak 1. U Školski odbor Srednje elektrotehničke škole Ruđera Boškovića Mostar imenuju se: 1.PREDRAG ŠUPL JEGLAV, predsjednik iz reda osnivača, 2.ARIJELA NIKOLIĆ, član iz reda osnivača, 3.ZDRAVKO ČULE, član iz reda uposlenika, 4.ALEN PANDŽA, član iz reda uposlenika, 5.ŽELJKA-ANĐA KLJAJO, član iz reda roditelja i 6.DRAGAN LJUBIĆ, član iz reda roditelja. Članak 2. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 06/2-40-3339/10 16. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 61. Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 8/00, 4/04, 5/04 i 8/06), članka 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA Š KOLSKOG ODBORA JAVNE USTANOVE DRUGE GIMNAZIJE MOSTAR Članak 1. U Školski odbor Javne ustanove Druge gimnazije Mostar imenuju se: 1.AZRA BATLAK, predsjednik iz reda osnivača, 2.ĐULSA FAJIĆ, član iz reda osnivača, 3.MUNIB HASIĆ, član iz reda uposlenika, 4.MILADA ORMAN, član iz reda uposlenika, 5.ALMIRA ŠUNJE, član iz reda roditelja i 6.SEMIR BALAVAC, član iz reda roditelja. Članak 2. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 06/2-40-5554/10 11. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 61. Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 8/00, 4/04, 5/04 i 8/06), članka 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA Š KOLSKOG ODBORA SREDNJE MEDICINSK E ŠKOLE SESTARA MILOSRDNICA MOS TAR Članak 1. U Školski odbor Srednje medicinske škole sestara milosrdnica Mostar imenuju se: 1.NIVES VIDOVIĆ, predsjednik iz reda osnivača, 2.IRENA SEČAN, član iz reda osnivača, 3.MLADENKA STOJIĆ, član iz reda uposlenika, 4.JULIJANA PERIĆ, član iz reda uposlenika, 5.VESNA ĆAVAR, član iz reda roditelja i 6.DANIJEL MIKULIĆ, član iz reda roditelja. Članak 2. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 06/2-40-4569/10 16. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), člana 25. Zakona o ustanovama ("Službeni list RBiH", 6/92, 8/93, 13/94), člana 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA UP RAVNOG ODBORA CENTRA ZA DJECU I OMLADINU SA POSEBNIM POTREBAMA "LOS ROSALES" MOSTAR Član 1. U Upravni odbor Centar za djecu i omladinu sa posebnim potebama "Los Rosales" Mostar imenuju se: 1.AMNA POPOVAC, predsjednik iz reda osnivača, 2.SMILJA DRINOVAC, član iz reda osnivača, 3.ESMA EMINAGIĆ, član iz reda osnivača, 4.BRANKICA PAVLOVIĆ, član iz reda zaposlenika, 5.HATA ĆORAJEVIĆ, član iz reda zaposlenika, 6.JASMINKA VASILJ, član iz reda roditelja i 7.MUBERA DŽAJO, član iz reda nadležnog Ministarstva. Član 2. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 06/2-40-2533/10 28. juna/lipnja 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, s. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), člana 52. Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine Hercegovačko- neretvanskog kantona", broj 3/05), člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i člana 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA US TANOVE "CENTAR ZA SOCIJALNI RAD GRADA MOS TARA" MOSTAR Član 1. U Upravni odbor Ustanove "CENTAR ZA SOCIJALNI RAD GRADA MOSTARA" Mostar imenuju se: 1.ĆAMIL RAMIĆ, predsjednik iz reda osnivača 2.ZDRAVKO ČULJAK, član iz reda osnivača 3.IRENA SEČAN, član iz reda osnivača 4.MIRSADA PAJEVIĆ, član iz reda stručnih djelatnika ustanove 5.MIRJANA VUKOSAV, član iz reda Ministarstva Član 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog odbora iz člana 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Član 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-7717/10 30. juna/lipnja 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, s. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 52. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanske županije", broj 3/05), članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i članka 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG VIJ EĆA USTANOVE "CENTAR ZA STARA I IZNEMOGLA LICA-OS OBE" MOSTAR Članak 1. U Upravno vijeće Ustanove "CENTAR ZA STARA I IZNEMOGLA LICA-OSOBE" Mostar imenuju se: 1.ZORAN LANDEKA, predsjednik iz reda osnivača 2.SEVDA LJUBOVIĆ, član iz reda osnivača 3.SELIM ISIĆ, član iz reda osnivača 4.ANKA MIKULIĆ, član iz reda stručnih djelatnika ustanove 5.BLAGOJE DRAGOVIĆ, član iz reda Ministarstva Članak 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća iz članka 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Članak 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-7716/10 30. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), člana 52. Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine Hercegovačko- neretvanskog kantona", broj 3/05), člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i člana 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA JAVNE USTANOVE "DJEČIJI DOM" MOSTAR Član 1. U Upravni odbor Javne ustanove "DJEČIJI DOM" Mostar imenuju se: 1.DŽEMAL JUKLO, predsjednik iz reda osnivača 2.AZRA PENAVA, član iz reda osnivača 3.MEHMED BURIĆ, član iz reda osnivača 4.MELDIHA TOJAGA, član iz reda stručnih djelatnika ustanove 5.TOMISLAV PUPIĆ, član iz reda Ministarstva Član 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog odbora iz člana 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Član 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-7714/10 30. juna/lipnja 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, s. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), članka 52. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine Hercegovačko- neretvanske županije", broj 3/05), članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar, te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i članka 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", broj 8/09), gradonačelnik Grada Mostara donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG VIJ EĆA USTANOVE "PUČKA KUHINJA" MOSTAR Članak 1. U Upravno vijeće Ustanove "PUČKA KUHINJA" Mostar imenuju se: 1.MIJO ANĐELIĆ, predsjednik iz reda osnivača (Grad Mostar) 2.ŠIMUN GOLEMAC, član iz reda osnivača (Grad Mostar) 3.SUAD MUHAREMOVIĆ, član iz reda osnivača (Crveni križ) 4.MARA ZUBAC, član iz reda stručnih djelatnika ustanove 5.MARIJA HAJROVIĆ, član iz reda Ministarstva Članak 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća iz članka 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Članak 3. Ovo Rješenje stu pa na snagu narednog dana po objavljivanju u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-7715/10 30. lipnja/juna 2010. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, v. r. OPĆINA VISOKO Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), člana 33. Statuta općine Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 1/08 i 5/08) i člana 20. Odluke o organizovanju Javne ustanove "Zavičajni muzej Visoko i preuzimanju prava osnivača ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 3/00), općinski načelnik Visoko donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU UP RAVNOG ODBORA JU "ZAVIČAJNI MUZEJ" VISOKO I. Imenuje se Upravni odbor JU "Zavičajni muzej" Visoko u sastavu: 1.HAMIDA ČATIĆ, predsjednik 2.LEJLA GREDA, član 3.ĐENANA GANIĆ, član II. Upravni odbor imenuje se na pe riod od četiri godine. III. Ovlašćuje se direktor ustanove da s članovima Upravnog odbora zaključi ugovor o angažmanu kojim će se urediti međusobna prava i obaveze u skladu sa zakonom, Statutom ustanove i drugim podzakonskim aktima. IV. Za obavljanje poslova iz nadležnosti Upravnog odbora, predsjedniku i članovima Upravnog odbora pripada novčana naknada u skladu sa zaključkom općinskog načelnika i aktima ustanove. V. Ovo Rješenje objavit će se u "Službenom glasniku općine Visoko". Broj 01/2-02-335/10 17. maja/svibnja 2010. godine Visoko Općinski načelnik Visoko Munib Alibegović, s. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), člana 33. Statuta općine Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 1/08 i 5/08) i člana 22. Odluke o organizovanju Javne ustanove "Zavičajni muzej" Visoko i preuzimanju prava osnivača ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 3/00), općinski načelnik Visoko donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU NADZORNO G ODBORA JU "ZAVIČAJNI MUZEJ" VISOKO I. Imenuje se Nadzorni odbor JU "Zavičajni muzej" Visoko u sastavu: 1.HASAN HADŽIOSMANOVIĆ, predsjednik 2.SUAD EFENDIRA, član 3.MUBERA PULO, član II. Nadzorni odbor imenuje se na pe riod od četiri godine. III. Ovlašćuje se direktor ustanove da s članovima Ndzornog odbora zaključi ugovor o angažmanu kojim će se urediti međusobna prava i obaveze u skladu sa zakonom, Statutom ustanove i drugim podzakonskim aktima. IV. Za obavljanje poslova iz nadležnosti Nadzornog odbora, predsjedniku i članovima privremenog Nadzornog odbora pripada novčana naknada u skladu sa zaključkom općinskog načelnika i aktima ustanove. V. Ovo Rješenje objavit će se u "Službenom glasniku općine Visoko". Broj 01/2-02-336/10 17. maja/svibnja 2010. godine Visoko Općinski načelnik Visoko Munib Alibegović, s. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), člana 33. Statuta općine Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 1/08 i 5/08) i člana 13. Odluke o organizovanju Javne ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 1/96), općinski načelnik Visoko donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU UP RAVNOG ODBORA JU ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE VISOKO I. Imenuje se Upravni odbor JU za predškolski odgoj i obrazovanje Visoko u sastavu: 1.AZRA KADIĆ, predsjednik 2.HARIS OMERAGIĆ, član 3.MIRHA BRKOVIĆ, član II. Upravni odbor imenuje se na pe riod od četiri godine. III. Ovlašćuje se direktor ustanove da s članovima Upravnog odbora zaključi ugovor o angažmanu kojim će se urediti međusobna prava i obaveze u skladu sa zakonom, Statutom ustanove i drugim podzakonskim aktima. IV. Za obavljanje poslova iz nadležnosti Upravnog odbora, predsjedniku i članovima Upravnog odbora pripada novčana naknada u skladu sa zaključkom općinskog načelnika i aktima ustanove. V. Ovo Rješenje objavit će se u "Službenom glasniku općine Visoko". Broj 01/2-02-337/10 17. maja/svibnja 2010. godine Visoko Općinski načelnik Visoko Munib Alibegović, s. r. Na osnovu člana 4. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), člana 33. Statuta općine Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 1/08 i 5/08) i člana 15. Odluke o organizovanju Javne ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 1/96), općinski načelnik Visoko donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU NADZORNO G ODBORA JU ZA PREDŠKOLSK I ODGOJ I OBRAZOVANJE VISOKO I. Imenuje se Nadzorni odbor JU za predškolski odgoj i obrazovanje Visoko u sastavu: 1.ZIJAD HALILOVIĆ, predsjednik 2.JASMIN DLAKIĆ, član 3.JASMINA KAMARIĆ, član II. Nadzorni odbor imenuje se na pe riod od četiri godine. III. Ovlašćuje se direktor ustanove da s članovima Nadzornog odbora zaključi ugovor o angažmanu kojim će se urediti međusobna prava i obaveze u skladu sa zakonom, Statutom ustanove i drugim podzakonskim aktima. IV. Za obavljanje poslova iz nadležnosti Nadzornog odbora, predsjedniku i članovima privremenog Nadzornog odbora pripada novčana naknada u skladu sa zaključkom općinskog načelnika i aktima ustanove. V. Ovo Rješenje objavit će se u "Službenom glasniku općine Visoko". Broj 01/2-02-338/10 17. maja/svibnja 2010. godine Visoko Općinski načelnik Visoko Munib Alibegović, s. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), člana 33. Statuta općine Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 1/08 i 5/08) i člana 15. Odluke o organizovanju Javne ustanove Centar za socijalni rad Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 2/95), općinski načelnik Visoko donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU UP RAVNOG ODBORA JU "CENTAR ZA SOCIJALNI RAD" VI SOKO I. Imenuje se Upravni odbor JU Centar za socijalni rad Visoko u sastavu: 1.NEZIR SIRČO, predsjednik 2.RASIM RIZVANOVIĆ, član 3.JASNA TODOROVIĆ, član II. Upravni odbor imenuje se na pe riod od četiri godine. III. Ovlašćuje se direktor ustanove da s članovima Upravnog odbora zaključi ugovor o angažmanu kojim će se urediti međusobna prava i obaveze u skladu sa zakonom, Statutom ustanove i drugim podzakonskim aktima. IV. Za obavljanje poslova iz nadležnosti Upravnog odbora, predsjedniku i članovima Upravnog odbora pripada novčana naknada u skladu sa zaključkom općinskog načelnika i aktima ustanove. V. Ovo Rješenje objavit će se u "Službenom glasniku općine Visoko". Broj 01/2-02-339/10 17. maja/svibnja 2010. godine Visoko Općinski načelnik Visoko Munib Alibegović, s. r. Na osnovu člana 4. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), člana 33. Statuta općine Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 1/08 i 5/08) i člana 17. Odluke o organizovanju Javne ustanove Centar za socijalni rad Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 2/95), općinski načelnik Visoko donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU NADZORNO G ODBORA JU "CENTAR ZA SOCIJALNI RAD" VISOKO I. Imenuje se Nadzorni odbor JU Centar za socijalni rad Visoko u sastavu: 1.ZIJADA SMAILAGIĆ, predsjednik 2.BAJRO FEJZIĆ, član 3.AIDA OMANOVIĆ, član II. Nadzorni odbor imenuje se na pe riod od četiri godine. III. Ovlašćuje se direktor ustanove da s članovima Nadzornog odbora zaključi ugovor o angažmanu kojim će se urediti međusobna prava i obaveze u skladu sa zakonom, Statutom ustanove i drugim podzakonskim aktima. IV. Za obavljanje poslova iz nadležnosti Nadzornog odbora, predsjedniku i članovima privremenog Nadzornog odbora pripada novčana naknada u skladu sa zaključkom općinskog načelnika i aktima ustanove. V. Ovo Rješenje objavit će se u "Službenom glasniku općine Visoko". Broj 01/2-02-340/10 17. maja/svibnja 2010. godine Visoko Općinski načelnik Visoko Munib Alibegović, s. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FederacijeBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), člana 33. Statuta općine Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 1/08 i 5/08) i člana 20. Odluke o organizovanju Javne ustanove "Gradska biblioteka" Visoko i preuzimanje prava osnivača ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 3/00), općinski načelnik Visoko, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU UP RAVNOG ODBORA JU "GRADSKA BIBLIOTEKA" VISOKO I. Imenuje se Upravni odbor JU "Gradska biblioteka" Visoko u sastavu: 1.NERMINA PINJAGIĆ, predsjednik 2.ŠEVALA BEČAR, član 3.LIDIJA KLEPO, član II. Upravni odbor imenuje se na pe riod od četiri godine. III. Ovlašćuje se direktor ustanove da s članovima Upravnog odbora zaključi ugovor o angažmanu kojim će se urediti međusobna prava i obaveze u skladu sa zakonom, Statutom ustanove i drugim podzakonskim aktima. IV. Za obavljanje poslova iz nadležnosti Upravnog odbora, predsjedniku i članovima Upravnog odbora pripada novčana naknada u skladu sa zaključkom općinskog načelnika i aktima ustanove. V. Ovo Rješenje objavit će se u "Službenom glasniku općine Visoko". Broj 01/2-02-341/10 17. maja/svibnja 2010. godine Visoko Općinski načelnik Visoko Munib Alibegović, s. r. Na osnovu člana 4. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), člana 33. Statuta općine Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 1/08 i 5/08) i člana 22. Odluke o organizovanju Javne ustanove "Gradska biblioteka" Visoko i preuzimanje prava osnivača ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 3/00), općinski načelnik Visoko donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU NADZORNO G ODBORA JU "GRADSKA BI BLIOTEKA" VISOKO I. Imenuje se Nadzorni odbor JU "Gradska biblioteka" Visoko u sastavu: 1.AZRA FAZLIĆ, predsjednik 2.NEDŽAD ORUČ, član 3.AMILA TEKEŠINOVIĆ, član II. Nadzorni odbor imenuje se na pe riod od četiri godine. III. Ovlašćuje se direktor ustanove da s članovima Nadzornog odbora zaključi ugovor o angažmanu kojim će se urediti međusobna prava i obaveze u skladu sa zakonom, Statutom ustanove i drugim podzakonskim aktima. IV. Za obavljanje poslova iz nadležnosti Upravnog odbora, predsjedniku i članovima privremenog Nadzornog odbora pripada novčana naknada u skladu sa zaključkom općinskog načelnika i aktima ustanove. V. Ovo Rješenje objavit će se u "Službenom glasniku općine Visoko". Broj 01/2-02-342/10 17. maja/svibnja 2010. godine Visoko Općinski načelnik Visoko Munib Alibegović, s. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), člana 33. Statuta općine Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 1/08 i 5/08) i člana 13. Odluke o organizovanju KSC "Mladost" Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 1/96), općinski načelnik Visoko donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU UP RAVNOG ODBORA KSC "MLADOST" VISOKO I. Imenuje se Upravni odbor KSC "Mladost" Visoko u sastavu: 1.SABRIJA LIMO, predsjednik 2.DŽEMAL KARDAŠ, član 3.MELIHA BEKRIĆ, član II. Upravni odbor imenuje se na pe riod od četiri godine. III. Ovlašćuje se direktor ustanove da s članovima Upravnog odbora zaključi ugovor o angažmanu kojim će se urediti međusobna prava i obaveze u skladu sa zakonom, Statutom ustanove i drugim podzakonskim aktima. IV. Za obavljanje poslova iz nadležnosti Upravnog odbora, predsjedniku i članovima Upravnog odbora pripada novčana naknada u skladu sa zaključkom općinskog načelnika i aktima ustanove. V. Ovo Rješenje objavit će se u "Službenom glasniku općine Visoko". Broj 01/2-02-343/10 17. maja/svibnja 2010. godine Visoko Općinski načelnik Visoko Munib Alibegović, s. r. Na osnovu člana 4. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), člana 33. Statuta općine Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 1/08 i 5/08) i člana 15. Odluke o organizovanju KSC "Mladost" Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 1/96), općinski načelnik Visoko donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU NADZORNO G ODBORA KSC "MLADOST" VI SOKO I. Imenuje se Nadzorni odbor KSC "Mladost" Visoko u sastavu: 1.MEHO ŠAHINOVIĆ, predsjednik 2.MUHAMED HUSIĆ, član 3.HASAN ŠAHINOVIĆ, član II. Nadzorni odbor imenuje se na pe riod od četiri godine. III. Ovlašćuje se direktor ustanove da s članovima Nadzornog odbora zaključi ugovor o angažmanu kojim će se urediti međusobna prava i obaveze u skladu sa zakonom, Statutom ustanove i drugim podzakonskim aktima. IV. Za obavljanje poslova iz nadležnosti Upravnog odbora, predsjedniku i članovima privremenog Nadzornog odbora pripada novčana naknada u skladu sa zaključkom općinskog načelnika i aktima ustanove. V. Ovo Rješenje objavit će se u "Službenom glasniku općine Visoko". Broj 01/2-02-344/10 17. maja/svibnja 2010. godine Visoko Općinski načelnik Visoko Munib Alibegović, s. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), člana 33. Statuta općine Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 1/08 i 5/08) i člana 20. Odluke o organizovanju Javne ustanove "Centar za kulturu i edukaciju" Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 3/00), općinski načelnik Visoko donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU UP RAVNOG ODBORA JU "CENTAR ZA KULTURU I EDUKACIJU" VIS OKO I. Imenuje se Upravni odbor JU Centar za kulturu i edukaciju Visoko u sastavu: 1.LEJLA BUKVA, predsjednik 2.SANIDA FRTUNA, član 3.AVDIJA VIŠĆA, član II. Upravni odbor imenuje se na pe riod od četiri godine. III. Ovlašćuje se direktor ustanove da s članovima Upravnog odbora zaključi ugovor o angažmanu kojim će se urediti međusobna prava i obaveze u skladu sa zakonom, Statutom ustanove i drugim podzakonskim aktima. IV. Za obavljanje poslova iz nadležnosti Upravnog odbora, predsjedniku i članovima Upravnog odbora pripada novčana naknada u skladu sa zaključkom općinskog načelnika i aktima ustanove. V. Ovo Rješenje objavit će se u "Službenom glasniku općine Visoko". Broj 01/2-02-345/10 17. maja/svibnja 2010. godine Visoko Općinski načelnik Visoko Munib Alibegović, s. r. Na osnovu člana 4. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), člana 33. Statuta općine Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 1/08 i 5/08) i člana 22. Odluke o organizovanju Javne ustanove "Centar za kulturu i edukaciju" Visoko i preuzimanja prava osnivača ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 3/00), općinski načelnik Visoko donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU NADZORNO G ODBORA JU "CENTAR ZA KULTURU I EDUKACIJU" VISOKO I. Imenuje se Nadzorni odbor JU Centar za kulturu i edukaciju Visoko u sastavu: 1.DŽEVAD KORDIĆ, predsjednik 2.ALIJA BAKŠIĆ, član 3.MELIHA TRAKO, član II. Nadzorni odbor imenuje se na pe riod od četiri godine. III. Ovlašćuje se direktor ustanove da s članovima Nadzornog odbora zaključi ugovor o angažmanu kojim će se urediti međusobna prava i obaveze u skladu sa zakonom, Statutom ustanove i drugim podzakonskim aktima. IV. Za obavljanje poslova iz nadležnosti Nadzornog odbora, predsjedniku i članovima privremenog Nadzornog odbora pripada novčana naknada u skladu sa zaključkom općinskog načelnika i aktima ustanove. V. Ovo Rješenje objavit će se u "Službenom glasniku općine Visoko". Broj 01/2-02-346/10 17. maja/svibnja 2010. godine Visoko Općinski načelnik Visoko Munib Alibegović, s. r. Na osnovu člana 4. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), člana 33. Statuta općine Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 1/08 i 5/08) i člana 21. Odluke o organizovanju prava osnivača i organizovanju Javne ustanove Dom zdravlja sa poliklinikom Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 7/99), općinski načelnik Visoko donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU UP RAVNOG ODBORA JU DOM ZDRAVLJA SA POLIK LINIKOM VISOKO I. Imenuje se Upravni odbor JU Dom zdravlja sa poliklinikom Visoko u sastavu: 1.ALIJA UZUNOVIĆ, predsjednik 2.ENIDA KOLJENOVIĆ, član 3.ENVER HASAGIĆ, član 4.EMIR ALAGIĆ, član 5.SEADA JABANDŽIĆ, član II. Upravni odbor imenuje se na pe riod od četiri godine. III. Ovlašćuje se direktor ustanove da s članovima Upravnog odbora zaključi ugovor o angažmanu kojim će se urediti međusobna prava i obaveze u skladu sa zakonom, Statutom ustanove i drugim podzakonskim aktima. IV. Za obavljanje poslova iz nadležnosti Upravnog odbora, predsjedniku i članovima privremenog Upravnog odbora pripada novčana naknada u skladu sa zaključkom općinskog načelnika i aktima ustanove. V. Ovo Rješenje objavit će se u "Službenom glasniku općine Visoko". Broj 01/2-02-347/10 17. maja/svibnja 2010. godine Visoko Općinski načelnik Visoko Munib Alibegović, s. r. Na osnovu člana 4. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), člana 33. Statuta općine Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 1/08 i 5/08) i člana 23. Odluke o preuzimanju prava osnivača i organizovanju Javne ustanove Dom zdravlja sa poliklinikom Visoko ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 7/99), općinski načelnik Visoko donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU NADZORNO G ODBORA JU DOM ZDRAVLJA SA POLI KLINIKOM VISOKO I. Imenuje se Nadzorni odbor JU Dom zdravlja sa poliklinikom Visoko u sastavu: 1.SABINA BEČAREVIĆ, predsjednik 2.NERMINA SKOPLJAK, član 3.JASNA MEHIČEVIĆ, član II. Nadzorni odbor imenuje se na pe riod od četiri godine. III. Ovlašćuje se direktor ustanove da s članovima Nadzornog odbora zaključi ugovor o angažmanu kojim će se urediti međusobna prava i obaveze u skladu sa zakonom, Statutom ustanove i drugim podzakonskim aktima. IV. Za obavljanje poslova iz nadležnosti Nadzornog odbora, predsjedniku i članovima Nadzornog odbora pripada novčana naknada u skladu sa zaključkom općinskog načelnika i aktima ustanove. V. Ovo Rješenje objavit će se u "Službenom glasniku općine Visoko". Broj 01/2-02-348/10 17. maja/svibnja 2010. godine Visoko Općinski načelnik Visoko Munib Alibegović, s. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03) i člana 19. stav 2. alineja 8. Odluke o promjeni oblika JKP "Gradska groblja" Visoko, p.o. i organizovanju javnog preduzeća u obliku društva sa ograničenom odgovornošću u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i Zakonom o javnim preduzećima ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 8/06 i 5/09), predstavnik Općine Visoko u Skupštini JKP "Gradska groblja" Visoko donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU NADZORNO G ODBORA JKP "GRADS KA GROBLJA" VISOKO I. Imenuje se Nadzorni odbor JKP "Gradska groblja" Visoko u sastavu: 1.BLAGOJE DAMJANOVIĆ, 2.RAGIB VRANAC, 3.MEHMED ALIBEGOVIĆ. II. Nadzorni odbor imenuje se na pe riod od četiri godine. III. Nadzorni odbor će na prvoj konstituirajućoj sjednici, jednog od svojih članova izabrati za predsjednika Nadzornog odbora. IV. Ovlašćuje se direktor društva da s članovima Nadzornog odbora zaključi ugovor o angažmanu kojim će se urediti međusobna prava i obaveze u skladu sa zakonom, Statutom preduzeća i drugim podzakonskim aktima. V. Za obavljanje poslova iz nadležnosti Nadzornog odbora, predsjedniku i članovima Nadzornog odbora pripada novčana naknada u skladu sa zaključkom općinskog načelnika i aktima preduzeća. VI. Ovo Rješenje objavit će se u "Službenom glasniku općine Visoko". Broj 01/1-02-331/10 17. maja/svibnja 2010. godine Visoko Predstavnik Općine Visoko u Skupštini JKP "Gradska groblja" Emir Bukurević, s. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03) i člana 16. stav 2. alineja 8. Odluke o promjeni oblika JKP "Visočica" Visoko, p.o. i organizovanju javnog preduzeća u obliku društva sa ograničenom odgovornošću u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i Zakonom o javnim preduzećima ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 8/06 i 5/09), predstavnik Općine Visoko u Skupštini JKP "Visočica" Visoko donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU NADZORNO G ODBORA JKP "VISOČICA" VISOKO I. Imenuje se Nadzorni odbor JKP "Visočica" Visoko u sastavu: 1.ZIJAD BREŠČIĆ, 2.LEJLA SPAHO, 3.MIRSADA ZEČEVIĆ. II. Nadzorni odbor imenuje se na pe riod od četiri godine. III. Nadzorni odbor će na prvoj konstituirajućoj sjednici, jednog od svojih članova izabrati za predsjednika Nadzornog odbora. IV. Ovlašćuje se direktor društva da s članovima Nadzornog odbora zaključi ugovor o angažmanu kojim će se urediti međusobna prava i obaveze u skladu sa zakonom, Statutom preduzeća i drugim podzakonskim aktima. V. Za obavljanje poslova iz nadležnosti Nadzornog odbora, predsjedniku i članovima Nadzornog odbora pripada novčana naknada u skladu sa zaključkom općinskog načelnika i aktima preduzeća. VI. Ovo Rješenje objavit će se u "Službenom glasniku općine Visoko". Broj 01/1-02-332/10 17. maja/svibnja 2010. godine Visoko Predstavnik Općine Visoko u Skupštini JKP "Visočica" Visoko Edina Ahmetović, s. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), i člana 19. stav 2. alineja 8. Odluke o promjeni oblika Javnog preduzeća "Veterinarska stanica" Visoko, p.o. i organizovanju javnog preduzeća u obliku društva sa ograničenom odgovornošću u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i Zakonom o javnim preduzećima ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 8/06 i 5/09), predstavnik Općine Visoko u Skupštini JP "Veterinarska stanica" Visoko donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU NADZORNO G ODBORA JP "VETERINARSKA S TANICA" VISOKO I Imenuje se Nadzorni odbor JP "Veterinarska stanica" Visoko u sastavu: 1.NUSRET BEGANOVIĆ, 2.FAIK SALIHBEGOVIĆ, 3.SABRIJA GENJAC. II. Nadzorni odbor imenuje se na pe riod od četiri godine. III. Nadzorni odbor će na prvoj konstituirajućoj sjednici, jednog od svojih članova izabrati za predsjednika Nadzornog odbora. IV. Ovlašćuje se direktor društva da s članovima Nadzornog odbora zaključi ugovor o angažmanu kojim će se urediti međusobna prava i obaveze u skladu sa zakonom, Statutom preduzeća i drugim podzakonskim aktima. V. Za obavljanje poslova iz nadležnosti Nadzornog odbora, predsjedniku i članovima Nadzornog odbora pripada novčana naknada u skladu sa zaključkom općinskog načelnika i aktima preduzeća. VI. Ovo Rješenje objavit će se u "Službenom glasniku općine Visoko". Broj 01/1-02-333/10 17. maja/svibnja 2010. godine Visoko Predstavnik Općine Visoko u Skupštini JP "Veterinarska stanica" Visoko Dragan Božičković, s. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03) i člana 19. stav 1. Odluke o promjeni oblika Javnog preduzeća "RTV" Visoko, p.o. i organizovanju javnog preduzeća u obliku društva sa ograničenom odgovornošću u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i Zakonom o javnim preduzećima ("Službeni glasnik općine Visoko", broj 8/06 i 5/09), predstavnik Općine Visoko u Skupštini JP RTV Visoko, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU NADZORNO G ODBORA JP "RA DIO I TELEVIZIJA VISOKO" I. Imenuje se Nadzorni odbor JP "Ra dio i televizija" Visoko u sastavu: 1.NAJRUDIN ZILIĆ, 2.IZET FEJZOVIĆ, 3.EDIN BUKVA. II. Nadzorni odbor imenuje se na pe riod od četiri godine. III. Nadzorni odbor će na prvoj konstituirajućoj sjednici, jednog od svojih članova izabrati za predsjednika Nadzornog odbora. IV. Ovlašćuje se direktor društva da s članovima Nadzornog odbora zaključi ugovor o angažmanu kojim će se urediti međusobna prava i obaveze u skladu sa zakonom, Statutom preduzeća i drugim podzakonskim aktima. V. Za obavljanje poslova iz nadležnosti Nadzornog odbora, predsjedniku i članovima Nadzornog odbora pripada novčana naknada u skladu sa zaključkom općinskog načelnika i aktima preduzeća. VI. Ovo Rješenje objavit će se u "Službenom glasniku općine Visoko". Broj 01/1-02-334/10 17. maja/svibnja 2010. godine Visoko Predstavnik Općine Visoko u Skupštini JP RTV Visoko Fehim Memić, s. r. JU "II. SREDNJA ŠKOLA" CAZIN Na osnovu člana 12. i 13. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), člana 134. i 136. Zakona o srednjoj školi ("Službeni glasnik USK-a", broj 3/97), a na prijedlog Komisije za izbor direktora broj 02-109/10. od 31.05.2010. godine, imenovane Odlukom ministra kantonalnog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a broj 10-05-3803-2/2010. od 07.05.2010. godine, Odluke Školskog odbora o izboru direktora, broj 02-110/10. od 31.05.2010. godine, te saglasnosti za imenovanje od strane ministra kantonalnog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a, broj 10-05-5566-2/2010. od 09.06.2010. godine, Školski odbor JU "II srednje škole" Cazin, na 21. sjednici održanoj 25. juna 2010. godine, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU DI REKTORA JU "II. SREDNJE ŠKOLE" CAZIN I. Za direktora JU "II SREDNJE ŠKOLE" Cazin imenuje se JUSUF AJDINOVIĆ, dipl. ing. tehnologije iz Cazina. II. Direktor škole iz tačke I. ovog Rješenja imenuje se na vrijeme od 4 (četiri) godine, počevši od 05.07.2010. godine. III. Ovo Rješenje će se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i na oglasnoj ploči škole. Broj 02-129/10 28. juna/lipnja 2010. godine Cazin Predsjednik Školskog odbora Ćazim Kasić, s. r. KJKP "VODOVOD I KANALIZACIJA" D.O.O. SARAJEVO Na osnovu člana 246. i 259., a u vezi sa članom 310. Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07 i 84/08), člana 8. Odluke o osnivanju Skupština javnih preduzeća čiji je osnivač Kanton Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 25/09), člana 28., 34. i 35. Statuta KJKP "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Sarajevo, Skupština preduzeća donijela je, na 5. sjednici održanoj 25. juna 2010. godine, RJEŠENJE O IMENOVANJU ČLANOVA NADZORNOG ODBO RA KJKP "VODOVOD I KANALIZACIJA" D.O.O. SARAJEVO I. Za članove Nadzornog odbora KJKP "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Sarajevo imenuju se: –ADNAN IŠERIĆ, dipl. ecc. član, –HARIS RAŠIDAGIĆ, dipl. pravnik, član, –MIRJANA MIRKOVIĆ, dipl. fizičar, član II. Nadležnosti Nadzornog odbora regulisane su zakonom i Statutom KJKP "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Sarajevo. Predsjednika Nadzornog odbora biraju članovi Nadzornog odbora na prvoj konstituirajućoj sjednici koja se održava u roku od 15 dana od dana održavanja sjednice Skupštine preduzeća na kojoj je izvršeno imenovanje članova Nadzornog odbora. IV. Nadzorni odbor se imenuje na pe riod od 4 (četiri) godine, s tim da po isteku perioda od dvije godine od dana imenovanja Skupština preduzeća glasa o povjerenju članovima Nadzornog odbora. V. Ovo Rješenju stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo" i u "Službenim novinama Federacije BiH" . Broj 04-05/10 25. juna/lipnja 2010. godine Sarajevo V.D. predsjednik Skupštine Enver Jamak, s. r. KAZALO PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 728Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik)1 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Poreskoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 5 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik)9 729Zakon o unutarnjoj trgovini (hrvatski jezik)13 Zakon o unutrašwoj trgovini (srpski jezik) 21 Zakon o unutrašnjoj trgovini (bosanski jezik)29 730Zakon o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata (hrvatski jezik) 37 Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata (srpski jezik) 46 Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata (bosanski jezik) 56 731Zakon o ljekarničkoj djelatnosti (hrvatski jezik)66 Zakon o apotekarskoj djelatnosti (srpski jezik) 76 Zakon o apotekarskoj djelatnosti (bosanski jezik)86 732Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću (hrvatski jezik) 95 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću (srpski jezik) 97 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću (bosanski jezik) 98 733Zaključak usvojen prilikom razmatranja Projekta "Razvoj industrijske politike u Federaciji Bosne i Hercegovine" (hrvatski jezik) 100 Zakqučak usvojen prilikom razmatrawa Projekta "Razvoj industrijske politike u Federaciji Bosne i Hercegovine" (srpski jezik) 100 Zaključak usvojen prilikom razmatranja Projekta "Razvoj industrijske politike u Federaciji Bosne i Hercegovine" (bosanski jezik) 100 VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 734Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o organiziranju službi zaštite i spašavanja Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 100 Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o organizovanju službi zaštite i spašavawa Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 100 Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o organiziranju službi zaštite i spašavanja Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 101 735Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Grantovi pojedincima - potpora udruženjima potrošača" utvrđenog Proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu Federalnom ministarstvu trgovine (hrvatski jezik)101 Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Grantovi pojedi n - ci ma - potpora udružewima potrošača" utvrđenog Buxetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu Federalnom ministarstvu trgovine (srpski jezik) 102 Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Grantovi pojedincima - potpora udruženjima potrošača" utvrđenog Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu Federalnom ministarstvu trgovine (bosanski jezik)103 736Odluka o usklađivanju naziva firme, djelatnosti, načina upravljanja i poslovanja i kapitala JP Direkcija cesta Federacije BiH društva sa ograničenom odgovornošću Sarajevo (hrvatski jezik) 104 Odluka o usklađivanju naziva firme, djelatnosti, načina upravljanja i poslovawa i kapitala JP Direkcija ceste Federacije BiH društva sa ograničenom odgovornosti Sarajevo (srpski jezik) 106 Odluka o usklađivanju naziva firme, djelatnosti, načina upravljanja i poslovanja i kapitala JP Direkcija ceste Federacije BiH društva sa ograničenom odgovornosti Sarajevo (bosanski jezik) 107 737Odluka o davanju suglasnosti za zaključivanje Ugovora o strateškom partnerstvu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine sa kompanijom Microsoft BiH (hrvatski jezik) 108 Odluka o davanju saglasnosti za zakqučivanje Ugovora o strateškom partnerstvu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine sa kompanijom Microsoft BiH (srpski jezik) 109 Odluka o davanju saglasnosti za zaključivanje Ugovora o strateškom partnerstvu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine sa kompanijom Microsoft BiH (bosanski jezik) 109 738Odluka o davanju suglasnosti za zaključivanje Ugovora o količinskom licenciranju sa kompanijom Microsoft BiH (hrvatski jezik) 109 Odluka o davanju saglasnosti za zakqučivanju Ugovora o količinskom licenciranju sa kompanijom Microsoft BiH (srpski jezik) 109 Odluka o davanju saglasnosti za zaključivanje Ugovora o količinskom licenciranju sa kompanijom Microsoft BiH (bosanski jezik) 110 739Odluka o dodjeli Ugovora za usluge Microsoftove glavne podrške (hrvatski jezik) 110 Odluka o dodjeli Ugovora za usluge Microsoftove glavne podrške (srpski jezik) 110 Odluka o dodjeli ugovora za usluge Microsoftove glavne podrške (bosanski jezik) 111 740Odluka o dodjeli Ugovora za nabavu Soft ware As sur - ance putem En ter prise Agreementa (hrvatski jezik)111 Odluka o dodjeli Ugovora za nabavku Soft ware As sur - ance putem En ter prise Agreementa (srpski jezik) 111 Odluka o dodjeli Ugovora za nabavku Soft ware As sur - ance putem En ter prise Agreementa (bosanski jezik)112 741Odluka o odobravanju utroška sredstava sa podračuna broj 338-690-22465695-85, pod nazivom FMF-CZ-CARDS 2001 evidentiranog na Jedinstvenom računu Riznice Federalnog ministarstva financija- Federalnog ministarstva finansija Federalnoj upravi civilne zaštite (hrvatski jezik)112 Odluka o odobravanju utroška sredstava sa podračuna broj 338-690-22465695-85, pod nazivom FMF-CZ-CARDS 2001 evidentiranog na Jedinstvenom računu Trezora Federalnog ministarstva finansija- Federalnog ministarstva financija Federalnoj upravi civilne zaštite (srpski jezik) 113 742Odluka o preraspodjeli sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu sa Federalnog ministarstva unutarnjih poslova/Federalnog ministar - stva unutrašnjih poslova na Federalnu upravu policije (hrvatski jezik) 113 Odluka o preraspodjeli sredstava iz Buxeta Fede - racije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu sa Federalnog ministarstva unutrašwih poslova/Fede - ralnog ministarstva unutarwih poslova na Federalnu upravu policije (srpski jezik) 113 Odluka o preraspodjeli sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu sa Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova/Federalnog ministar - stva unutarnjih poslova na Federalnu upravu policije (bosanski jezik) 114 743Odluka o davanju prethodne saglasnosti na Odluku Nadzornom odboru JP D.D. "Ceste" Mostar za privremeno imenovanje direktora JP D.D. "Ceste" Mostar 114 744Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu za finansiranje Foruma parlamentaraca114 745Odluka o davanju suglasnosti za produženje misije pripadniku bosanskohercegovačkog kontingenta civilne policije s područja Federacije Bosne i Hercegovine u Mirovnoj misiji UN-a u Liberiji (hrvatski jezik) 115 Odluka o davanju saglasnosti za produženje misije pripadniku bosanskohercegovačkog kontingenta civilne policije s područja Federacije Bosne i Hercegovine u Mirovnoj misiji UN-a u Liberiji (srpski jezik) 115 Odluka o davanju saglasnosti za produženje misije pripadniku bosanskohercegovačkog kontingenta civilne policije s područja Federacije Bosne i Hercegovine u Mirovnoj misiji UN-a u Liberiji (bosanski jezik) 115 746Rješenje o nominovanju za razrješenje člana Nadzornog odbora JP Željeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo115 747Rješenje o imenovanju članova Ekonomsko-socijalnog vijeća ispred Vlade Federacije Bosne i Hercegovine 116 748Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Komisije za rješavanje statusnih pitanja članova Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i njihovih savjetnika 116 749Rješenje o privremenom imenovanju člana Nadzornog odbora JP Željeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo116 750Rješenje o izmjenama Rješenja o imenovanju Pregovaračkog tima za utvrđivanje Anexa ugovora o učešću BH Stell Željezara Zenica d.o.o. Zenica putem uvećanja kapitala i prijenosa dijelova udjela Mittal Steel d.o.o. Zenica (hrvatski jezik) 116 Rješenje o izmjenama Rješewa o imenovanju Pregovaračkog tima za utvrđivanje Anexa ugovora o učešću BH Stell Željezara zenica d.o.o. Zenica putem uvećawa kapitala i prijenosa dijelova udjela Mittal Steel d.o.o. Zenica (srpski jezik) 116 Rješenje o izmjenama Rješenja o imenovanju Pregovaračkog tima za utvrđivanje Anexa ugovora o učešću BH Stell Željezara Zenica d.o.o. Zenica putem uvećanja kapitala i prijenosa dijelova udjela Mittal Steel d.o.o. Zenica (bosanski jezik) 117 751Rješenje o imenovanju Povjerenstva za administrativna pitanja (hrvatski jezik) 117 Rješenje o imenovanju Komisije za administrativna pitawa (srpski jezik) 117 Rješenje o imenovanju Komisije za administrativna pitanja (bosanski jezik) 118 FEDERALNO MINISTARSTVO FINANCIJA/FINANSIJA 752Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu uplate javnih prihoda proračuna i vanproračunskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 118 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu uplate javnih prihoda buxeta i vanbuxetskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercego - vine (srpski jezik) 118 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 119 FEDERALNO MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA 753Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Komisije120 FEDERALNO MINISTARSTVO ZA PITANJA BRANITELJA/BORACA I INVALIDA DOMOVINSKOG/ ODBRAMBENO-OSLOBODI LAČKOG RATA 754Uputstvo o izmjenama i dopunama Uputstva o utvrđi - vanju prihodovnog cenzusa i prihodovnog praga za korisnike prava po osnovu ratnih priznanja i odlikovanja120 FEDERALNO MINISTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA 755Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina "Restorani", "Barovi", "Ca ter ing objekti" i "Objekti jednostavnih usluga" (hrvatski jezik) 120 Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uslovima ugostiteqskih objekata iz skupina "Restorani", "Barovi", "Ca ter ing objekti" i "Objekti jednostavnih usluga" (srpski jezik) 130 Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uslovima ugostiteljskih objekata iz skupina "Restorani", "Barovi", "Ca ter ing objekti" i "Objekti jednostavnih usluga" (bosanski jezik) 139 756Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u pokretnim objektima (hrvatski jezik) 157 Pravilnik o pružanju ugostiteqskih usluga u pokretnim objektima (srpski jezik) 159 Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u pokretnim objektima (bosanski jezik) 161 757Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige žalbi (hrvatski jezik) 163 Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođewa kwige žalbi (srpski jezik) 164 Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige žalbi (bosanski jezik) 165 758Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige gostiju i popisa gostiju (hrvatski jezik) 166 Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođewa kwige gostiju i popisa gostiju (srpski jezik) 167 Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige gostiju i popisa gostiju (bosanski jezik) 168 759Pravilnik o upisnicima ugostiteljskih objekata i o upisnicima o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu (hrvatski jezik)168 Pravilnik o upisnicima ugostiteqskih objekata i o upisnicima o pružanju ugostiteqskih usluga u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu (srpski jezik)169 Pravilnik o upisnicima ugostiteljskih objekata i o upisnicima o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu (bosanski jezik)170 URED VLADE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Uredba o metodologiji za pripremu programa i izradu početne bilance poduzeća za privatizaciju (hrvatski jezik) 171 Uredba o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju (srpski jezik) 175 Uredba o metodologiji za pripremu programa i izradu početnog bilansa preduzeća za privatizaciju (bosanski jezik) 179 USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Poslovnik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 183 Poslovnik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercego - vine (srpski jezik) 189 Poslovnik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 194 FEDERALNA UPRAVA POLICIJE Rješenje o imenovanju Prvostepene disciplinske komi - sije za vođenje disciplinskog postupka zbog povre de službene dužnosti namještenika Federalne uprave policije 200 FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU Koeficijenti rasta cijena u Federaciji BiH u junu/lipnju 2010. godine 200 Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine za maj/svibanj 2010. godine 201 Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine za maj/svibanj 2010. godine 201 FEDERALNA DIREKCIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO/AVIJACIJU Rješenje o imenovanju Komisije za javne nabavke201 Rješenje o imenovanju Komisije za javne nabavke201 Rješenje o imenovanju Komisije za javne nabavke202 Rješenje o imenovanju Komisije za javne nabavke202 GOSPODARSKA/PRIVREDNA KOMORA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Pro gram usavršavanja predsjednika i članova nadzornih odbora i uprava privrednih društava sa učešćem državnog kapitala 203 GRAD MOSTAR Rješenje o konačnom imenovanju članova Školskog odbora Gimnazije Fra Grge Martića Mostar 205 Rješenje o konačnom imenovanju članova Školskog odbora Javne ustanove Srednje elektrotehničke škole Mostar 205 Rješenje o konačnom imenovanju članova Školskog odbora Srednje građevinske škole Jurja Dalmatinca Mostar 205 Rješenje o konačnom imenovanju članova Školskog odbora Gimnazije Mostar 206 Rješenje o konačnom imenovanju članova Školskog odbora Muzičke škole I. i II. stupnja Mostar206 Rješenje o konačnom imenovanju članova Školskog odbora Javne ustanove Srednje tekstilne i poljoprivredne škole Mostar 206 Rješenje o konačnom imenovanju članova Školskog odbora Javne ustanove Srednje mašinsko-saobraćajne škole Mostar 206 Rješenje o konačnom imenovanju članova Školskog odbora Srednje prometne škole Mostar 207 Rješenje o konačnom imenovanju članova Školskog odbora Srednje škole likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića Mostar 207 Rješenje o konačnom imenovanju članova Školskog odbora Srednje ekonomske škole Joze Martinovića Mostar 207 Rješenje o konačnom imenovanju članova Školskog odbora Javne ustanove Srednje građevinske škole Mostar 207 Rješenje o konačnom imenovanju članova Školskog odbora Javne ustanove Srednje ekonomske i ugostiteljsko-turističke škole Mostar 208 Rješenje o konačnom imenovanju članova Školskog odbora Srednje turističko-ugostiteljske škole Mostar208 Rješenje o konačnom imenovanju članova Školskog odbora Srednje medicinske škole Mostar 208 Rješenje o konačnom imenovanju članova Školskog odbora Glazbene škole Ivana plemenitog Zajca Mostar209 Rješenje o konačnom imenovanju članova Školskog odbora Srednje strojarske škole Fausta Vrančića Mostar209 Rješenje o konačnom imenovanju članova Školskog odbora Srednje elektrotehničke škole Ruđera Boškovića Mostar 209 Rješenje o konačnom imenovanju članova Školskog odbora Javne ustanove Druge gimnazije Mostar 209 Rješenje o konačnom imenovanju članova Školskog odbora Srednje medicinske škole sestara milosrdnica Mostar 210 Rješenje o konačnom imenovanju članova Upravnog odbora Centra za djecu i omladinu sa posebnim potrebama "Los Rosales" Mostar 210 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora Ustanove "Centar za socijalni rad Grada Mostara" Mostar 210 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća Ustanove "Centar za stara i iznemogla lica-osobe" Mostar 210 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora Javne ustanove "Dječiji dom" Mostar211 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća ustanove "Pučka kuhinja" Mostar211 OPĆINA VISOKO Rješenje o konačnom imenovanju Upravnog odbora JU "Zavičajni muzej" Visoko 211 Rješenje o konačnom imenovanju Nadzornog odbora JU "Zavičajni muzej" Visoko 212 Rješenje o konačnom imenovanju Upravnog odbora JU za predškolski odgoj i obrazovanje Visoko 212 Rješenje o konačnom imenovanju Nadzornog odbora JU za predškolski odgoj i obrazovanje Visoko 212 Rješenje o konačnom imenovanju Upravnog odbora JU "Centar za socijalni rad" Visoko 213 Rješenje o konačnom imenovanju Nadzornog odbora JU "Centar za socijalni rad" Visoko 213 Rješenje o konačnom imenovanju Upravnog odbora JU "Gradska biblioteka" Visoko 213 Rješenje o konačnom imenovanju Nadzornog odbora JU "Gradska biblioteka" Visoko 213 Rješenje o konačnom imenovanju Upravnog odbora KSC "Mladost" Visoko 214 Rješenje o konačnom imenovanju Nadzornog odbora KSC "Mladost" Visoko 214 Rješenje o konačnom imenovanju Upravnog odbora JU "Centar za kulturu i edukaciju" Visoko 214 Rješenje o konačnom imenovanju Nadzornog odbora JU "Centar za kulturu i edukaciju" Visoko 215 Rješenje o konačnom imenovanju Upravnog odbora JU Dom zdravlja sa poliklinikom Visoko 215 Rješenje o konačnom imenovanju Nadzornog odbora JU Dom zdravlja sa poliklinikom Visoko 215 Rješenje o konačnom imenovanju Nadzornog odbora JKP "Gradska groblja" Visoko 215 Rješenje o konačnom imenovanju Nadzornog odbora JKP "Visočica" Visoko 216 Rješenje o konačnom imenovanju Nadzornog odbora JP "Veterinarska stanica" Visoko 216 Rješenje o konačnom imenovanju Nadzornog odbora JP "Ra dio i televizija Visoko" 216 JU "II. SREDNJA ŠKOLA" CAZIN Rješenje o konačnom imenovanju direktora JU "II. Srednje škole" Cazin 217 KJKP "VODOVOD I KANALIZACIJA" D.O.O. SARAJEVO Rješenje o imenovanju članova Nadzornog odbora KJKP "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Sarajevo217 Nakladnik: Javno poduzeće Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list BiH - Sarajevo, ulica Magribija 3 - Poštanski fah 3 - Ravnatelj i odgovorni urednik: Dragan Prusina - Telefon - Ravnatelj: 554-150 - Pretplata: 554-570, fax: 554-571 - Oglasni odjel: 554-111, fax: 554-110 - Pravna služba: 554-151 - Računovodstvo: 558-440, 558-441 - Centrala: 554-160, 554-161 - Pretplata se utvrđuje polugodišnje, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: UNICREDIT BANK DD 338 320 22000052 11 - VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 160 200 00005746 51 - HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Banja Luka filijala Brčko 552-000-00000017-12 - RAIFFEISEN BANK dd BiH Sarajevo 161-000- 00071700-57 - Grafička priprema: JP NIO Službeni list BiH Sarajevo - Tisak: GIK "OKO" d. d. Sarajevo - Za tiskaru: Fehim Škaljić - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista. "Službene novine Federacije BiH", su upisane u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 414. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj 01071019. - PDV broj 200226120002. Molimo pretplatnike da obvezno dostave svoj PDV broj radi izdavanja poreske fakture. Izdanje na hrvatskom, srpskom i bosanskom jeziku. Pretplata za II polugodište 2010. godine na "Službene novine Federacije BiH" 110,00 KM. Pretplata za II polugodište 2010. godine na "Službeni glasnik BiH" i "Međunarodne ugovore" 120,00 KM, Web izdanje: http: //www.sluzbenilist.ba - godišnja pretplata 200,00 KM po korisniku