Aktio

FEDERALNO MINISTARST VO ZDRAVSTVA

Naredba o programu obaveznih imunizacija

315 Na osnovu člana 25. i člana 51. stav 1. tačka 6. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koje ugrožavaju cijelu zemqu ("Službeni list RBiH", broj 2/92 i 13/94), u vezi sa članom 57. Pravilnika o uslovima i načinu obavljanja obavezne imunizacije, seroprofilakse i hemioprofilakse protiv zaraznih bolesti i o licima koja podliježu toj obavezi ("Službeni list RBiH", broj 2/92 i 13/94 i "Službene novine Federacije BiH", broj 67/02, 16/04 i 10/05), u vezi sa članom IX 5 (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministar zdravstva donosi NAREDBU O PROGRAMU OBAVEZNIH IMUNIZACIJA STANOVNIŠTV A PROTIV ZARAZNIH BOL ESTI U 2005. GODINI I - OSNOVNE ODREDBE Ovom naredbom uređuje se pro gram obaveznih imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti u 2005.godini. Obavezna imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine vršiće se u 2005. godini po slijedećem programu: A - IMUNIZACIJA PROTIV DIFTERIJE, TETANUSA I VELIKOG KAŠQA Imunizacija protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja vršiće se kombinovanom Di-Te-Per vakcinom. Imunizacija se vrši vakcinacijom (primovakcinacija) i revakcinacijom. 1. Vakcinacija Vakcinacija obuhvata djecu od navršena dva mjeseca do navršenih 12 mjeseci života (djeca rođena 2004. i 2005. godine). Vakcinacija protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja vrši se davanjem tri doze od po 0,5 ml celularne Di-Te-Per vakcine, (DTPw) sa razmakom između pojedinačnih doza od 42 dana.Vakcina se daje intramuskularno u deltoidnu regiju. Ukoliko se dogodi da razmak između pojedinačnih doza bude duži od 42 dana, vakcinaciju ne treba ponavljati, već samo nastaviti vakcinisanje do treće doze. Isto tako, i na isti način vakcinisaće se po prvi put (primarno),djeca do navršenih pet godina života koja nisu ranije vakcinisana 2. Revakcinacija Revakcinacija protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja obuhvata djecu u petoj godini života,(rođena 2000. godine) koja su potpuno vakcinisana, a od vakcinisawa je prošla najmanje jedna godina. Revakcinacija protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja se vrši davanjem jedne doze od 0,5 ml acelularne vakcine protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja, duboko intramuskularno u deltoidni mišić. B - IMUNIZACIJA PROTIV DIFTERIJE I TETANUSA Imunizacija protiv difterije i tetanusa vršiće se kombinovanom Di-Te vakcinom. Imunizacija se vrši vakcinacijom i revakcinacijom. 1. Vakcinacija Vakcinacija protiv difterije i tetanusa obuhvata djecu od navršena dva mjeseca do navršenih 5 godina života,(rođena 2000-2005) koja se zbog kontraindikacija ne mogu vakcinisati vakcinom protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja. Vakcinacija se vrši davanjem tri doze odgovarajuće (DT pe di - at ric) vakcine protiv difterije i tetanusa, sa razmakom pojedi - načnih doza od 42 dana. Vakcina protiv difterije i tetanusa se daje u dozi od 0,5 ml, intramuskularno u deltoidni mišić. Vakcinacija protiv difterije i tetanusa obuhvata i djecu od navršenih pet do navršenih 14 godina života, koja nisu uopšte ili su bila nepotuno vakcinisana protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja ili ako nema dokaza da su vakcinisana. Vakcinacija djece protiv difterije i tetanusa od navršenih 5 do navršenih 7 godina života,( rođena 1998-2000 godine) vrši se davanjem dvije doze odgovarajuće vakcine(DT pe di at ric).Vakcina se daje u pojedinačnoj dozi od 0,5 ml intramuskularno u deltoidni mišić, sa razmakom između pojedinačnih doza od 42 dana. Vakcinacija djece protiv difterije i tetanusa od navršenih 7 do navršenih 14 godina života, (rođena 1991-1998 godine) vrši se davanjem dvije doze odgovarajuće ( Di-Te pro-adultis) vakcine od 0,5 ml intramuskularno u deltoidni mišić sa razmakom između pojedinačnih doza od 42 dana. 2. Revakcinacija Revakcinacija protiv difterije i tetanusa vrši se u 14 godini života, (rođena 1991. godine) i obuhvata djecu, kompletno vakci - nisanu i revakcinisanu protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja. Revakcinacija djece protiv difterije i tetanusa obuhvata i djecu koja su vakcinisana po prvi put protiv difterije i tetanusa (sa Di-Te pediatrik vakcinom ili Di-Te pro adultis), ako je od dana potpunog vakcinisawa protekla jedna godina. Revakcinacija se vrši davanjem jedne doze odgovarajuće vakcine od 0,5 ml, ( Di-Te pro-adultis ) intramuskularno u deltoi dni mišić. C - IMUNIZACIJA PROTIV TETANUSA Imunizacija protiv tetanusa vrši se vakcinom protiv tetanusa. Imunizacija protiv tetanusa se vrši vakcinacijom i revakcinacijom. 1. Vakcinacija Vakcinacija protiv tetanusa obuhvata sva lica od navršenih 14 godina do navršenih 18 godina života,(rođena 1987-1991 godine) koja ranije nisu nikako ili su nekompletno vakcinisana Di-Te-Per ili Di-Te vakcinom. Vakcinacija protiv tetanusa se vrši davanjem dvije doze odgovarajuće (Ana-Te) vakcine protiv tetanusa, dozom od 0,5 ml intramuskularno u deltoidni mišić, sa razmakom od 30 dana između pojedinih doza. 2. Revakcinacija Revakcinacija obuhvata lica u 18-oj godini života,(rođena 1987. godine). Revakcinacija obuhvata i lica od navršenih 14 godina do navršenih 18 godina života koja su prvi put vakcinisana protiv tetanusa u prošloj 2004. godini ili ranije, kod kojih je protekla jedna godina od dana potpunog vakcinisawa. Revakcinacija obuhvata i lica koja su vakcinisana zbog povrede, ako je od vakcinacije prošlo više od jedne godine, a manje od deset godina. Revakcinacija protiv tetanusa se vrši davanjem jedne doze od 0,5 ml Ana-Te vakcine. D - IMUNIZACIJA PROTIV DJEČIJE PARALIZE Imunizacija protiv dječije paralize vrši se vakcinom protiv dječije paralize. Imunizacija se vrši vakcinacijom i revakcinacijom. Imunizacija protiv dječije paralize se vrši živom ili mrtvom vakcinom. 1. Vakcinacija Vakcinacija obuhvata djecu od navršenih dva mjeseca života,(rođena 2004 i 2005 godine) i mora se potpuno sprovesti do navršenih 12 mjeseci života. Vakcinacija obuhvata i djecu od navršenih 12 mjeseci do navršenih 14 godina života,(rođena 1991-2004 ) ako ranije nisu vakcinisana ili ako nema dokaza o sprovedenoj vakcinaciji. Vakcinacija živom oralnom tritipnom vakcinom se vrši sa tri doze vakcine, u razmacima koji ne smiju biti kraći od 42 dana. Ukoliko je razmak između dva vakcinisawa veći od 42 dana nije potrebno ponoviti potpunu vakcinaciju već samo nastaviti vakcinisanje do treće doze. Vakcinacija protiv dječije paralize se vrši ukapavanjem dvije kapi oralne po lio vakcine, u dozi od 0,1 ml, u usta djeteta. Vakcinacija mrtvom vakcinom se vrši u indikovanim slučajevima imunodeficijencije. Vakcinacija se vrši davanjem dvije doze odgovarajuće vakcine, intramuskularno, u deltoidni mišić u dozi od 0,5 ml, sa razmakom pojedinačnih doza od 30 dana. 2. Revakcinacija Prva revakcinacija obuhvata djecu u drugoj godini života,(rođena 2003. godine) ako je od dana potpunog vakcinisawa protekla jedna godina. Druga revakcinacija obuhvata djecu u petoj godini života (rođena 2000. godine). Treća revakcinacija obuhvata djecu u 14 godini života (rođena 1991. godine) Revakcinacija se vrši ukapavanjem dvije kapi oralne po lio vakcine u dozi od 0,1 ml u usta djeteta. E - IMUNIZACIJA PROTIV HEMOFILUSA IN FLU - ENCE TIPA b Imunizacija protiv hemofilusa in flu ence tipa b vrši se vakcinom protiv hemofilusa in flu ence tip b. Imunizacija protiv hemofilusa in flu ence tipa b vrši se vakcinacijom i revakcinacijom. 1. Vakcinacija Vakcinacija djece protiv bolesti izazvanih sa hemofilusom in flu ence tipa b, obuhvata svu djecu sa navršena dva mjeseca do navršenih dvanaest mjeseci života,(rođenu 2004. i 2005. godine). Prva doza vakcine protiv hemofilusa in flu ence tipa b davaće se djeci sa navršena dva mjeseca života. Druga doza vakcine protiv hemofilusa in flu ence tipa b davaće se djeci u četvrtom mjesecu života. Ako se iz bilo kojih razloga vakcinacija ne obavi u gore navedenom roku, vakcinaciju treba završiti do navršenih 12 mjeseci života. Vakcina se daje u dozi od 0,5 ml, intramuskularno u anterolateralni dio bedra. 2. Revakcinacija Revakcinacija djece protiv bolesti izazvanih sa hemofilusom in flu ence tip b obuhvata djecu rođenu 2003,odnosno 2004. godine koja su prethodno primarno vakcinisana, a od potpunog vakcinisawa je prošla jedna godina i vrši se sa jednom dozom vakcine od 0,5 ml intramuskularno u deltoidni mišić. F - IMUNIZACIJA PROTIV MALIH BOGIWA, RUBEOLE I ZAUŠWAKA Imunizacija protiv malih bogiwa, rubeole i zaušwaka vrši se kombinovanom vakcinom protiv malih bogiwa, rubeole i zaušwaka. Imunizacija protiv malih bogiwa, rubeole i zaušwaka vrši se vakcinacijom i revakcinacijom. 1. Vakcinacija Vakcinacija protiv malih bogiwa, rubeole i zaušwaka obuhvata svu djecu od navršenih 12 mjeseci života i mora se sprovesti do navršenih 18 mjeseci života,(djeca rođena 2003. i 2004. godine starija od jedne godine). Ako se iz bilo kojih razloga vakcinacija ne sprovede od navršenih 12 mjeseci života do navršenih 18 mjeseci života, djeca će se vakcinisati u dobi od navršenih 18 mjeseci života do navršenih 14 godina života,(djeca rođena 1991-2003 godine) Vakcinacija protiv malih bogiwa, rubeole i zaušwaka se vrši jednom dozom od 0,5 ml žive atenuirane otopljene MRP vakcine, intramuskularno u deltoidni mišić. Posebne odredbe U slučaju pojave većih epidemija Morbila, uz saglasnost Komisije za zaštitu od zaraznih bolesti Ministarstva zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine, mogu se vakcinisati protiv malih bogiwa djeca od 6 do 12 mjeseci života, s tim da se moraju revakcinisati u periodu od 15 do 24 mjeseca života. 2. Revakcinacija Revakcinacija protiv malih bogiwa, rubeole i zaušwaka obuhvata svu djecu u šestoj godini života, (rođena 1999. godine). Revakcinacija protiv malih bogiwa, rubeole i zaušwaka se vrši davanjem jedne doze ( 0,5ml) otopljene žive atenirane MRP vakcine, intramuskularno ili subkutano u deltoidni mišić. 3. Revakcinacija ženske djece protiv rubeole Revakcinacija protiv rubeole obuhvata svu žensku djecu u 14 godini života,(rođena 1991. godine) i vrši se davanjem jedne doze vakcine protiv Rubeole od 0,5 ml intramuskularno ili subkutano u deltoidni mišić. G- IMUNIZACIJA PROTIV TUBERKU LOZE Imunizacija protiv tuberkuloze obuhvata djecu rođenu 2005. godine i vrši se davanjem jedne doze odgovarajuće BCG vakcine,(prema uputstvu proizvođača) intradermalno,12 - 24 sata po rođenju, u deltoidni predio lijeve nadlaktice. Ako se iz bilo kojeg razloga novorođenče ne vakciniše istovremeno sa vakcinom protiv hepatitisa B, vakcinu protiv tuberkuloze dati u prvom mogućem kontaktu za zdravstvenom službom, bez obzira na vremenski razmak. Vakcinaciji protiv tuberkuloze, bez prethodnog tuberkuli - nskog testirawa, obavezno podliježu i sva djeca do 5 godina,(rođena 2000-2004 godine) koja nisu iz bilo kojih razloga vakcinisana u navedenom terminu. Dokaz da je vakcinisanje djece uspjelo jeste ožiljak na mjestu primjene vakcine. Taj se ožiljak kontroliše od tri mjeseca do šest mjeseci nakon vakcinisawa. Djeca koja ga nemaju ili je prečnik ožiqka mawi od 3 mm, vakcinišu se ponovo jednom dozom vakcine protiv tuberkuloze. X - IMUNIZACIJA PROTIV VIRUSNOG HEPATITISA B a) Vakcinacija novorođenčadi Obavezna vakcinacija protiv virusnog hepatitisa B obuhvata svu novorođenu djecu u 2005. godini. Vakcinacija novorođenčadi vrši se sa tri doze odgovarajuće vakcine, (pojedinačna doza 10 mikrograma, odnosno 0,5 ml)po šemi vakcinisawa 0,1,6 mjeseci. Prva doza se daje 12-24 sata po rođenju,pojedinačnom dozom(0,5 ml) odgovarajuće vakcine intramuskularno u anterolateralni dio bedra. Druga doza vakcine se daje 1 mjesec nakon prve doze, davanjem jedne doze (0,5ml) odgovarajuće vakcine intramuskularno u anterolateralni dio bedra. Treća doza odgovarajuće vakcine ( 0,5 ml ) daje se djeci 6 mjeseci nakon prve doze davanjem jedne doze vakcine intramuskularno u deltoidni mišić. Ako se novorođenče ne vakciniše istovremeno sa vakcinom protiv tuberkuloze, vakcinu protiv hepatitisa B dati u prvom mogućem kontaktu za zdravstvenom službom bez obzira na vremenski razmak. b) Vakcinacija novorođenčadi HBsAg pozitivnih majki Ukoliko je utvrđeno da je novorođenče HBsAg pozitivne majke, osim aktivne zaštitte vakcinom, po šemi 0,1,2,12 mjeseci ,uz prvu dozu vakcine odmah dati hep a ti tis B imunoglobulin od 250 ij na drugo mjesto. Imunizacija kombinovanom vakcinom može se obaviti: 1.protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja (DTP), 2.protiv difterije i tetanusa (DT ), 3.protiv dječije paralize (postojeća sva 3 tipa), 4.protiv morbila, rubeole i parotitisa (MRP) 5.protiv trbušnog tifusa i tetanusa 6.protim morbila i parotitisa Istovremena imunizacija može se vršiti davanjem: –dva mrtva antigena ili više mrtvih antigena, –mrtvih i živih antigena, –dva živa antigena ili više živih antigena. Istovremeno imunizacija se može obaviti: 1.protiv tuberkuloze i hepatitisa B 2.protiv dječije paralize, difterije i tetanusa, 3.protiv dječije paralize, difterije, tetanusa i velikog kašlja 4.protiv dječije paralize, difterije, tetanusa, velikog kašlja, hemofilus influence tip b, morbila, parotitisa, rubeole i virusnog hepatitisa B. Razmaci između vakcina koje se daju po kalendaru vakcinacije, moraju biti najmanje 30 dana, izuzetno kod vakcinacije oralnom po - lio vakcinom, razmak mora biti 42 dana. Različite injekcione vakcine davati (aplicirati) na različita mjesta. J - KONTRAINDIKACIJE ZA SPROVOĐEWE IMUNIZACIJE Obveznoj imunizaciji protiv zaraznih bolesti ne podliježu lica kod kojih doktor med i cine utvrdi da postoje kontraindi - kacije. Kontraindikacije za vakcinaciju protiv određene zarazne bolesti mogu biti opšte i posebne. a) Opšte kontraindikacije za sve imunizacije su: 1.akutne bolesti, 2.febrilna stawa, temperatura veća od 37,5 °C 3.preosjetqivost na sastojke vakcine, 4.anafilaktička reakcija na prethodnu vakcinu, 5.za žive atenuirane virusne vakcine, još i: –stanje oslabljene imunosti, –graviditet, 6.intravenozna aplikacija vakcina. b) Posebne kontraindikacije su: 1.Za vakcinaciju protiv tuberkuloze: HIV infekcija sa izraženom kliničkom slikom bolesti. 2.Za vakcinaciju protiv difterije, tetanusa i pertusisa: evolutivne bolesti centralnog nervnog sistema (nekontro - lirana epilepsija, infantilni spazmi, progresivna ence - fa lopatija), konvulzije poslije davawa prethodne doze, kolaps ili stanje slično šoku u toku od 48 sati od prethodne Di-Te-Per doze,encefalopatija u roku od sedam dana od prethodne Di-Te-Per doze.Kontraindikacije su iste za celularnu i acelularnu vakcinu. 3.Za vakcinaciju protiv dječije paralize: HIV neposredni kontakt u domaćinstvu, HIV infekcija, imunodefi cije - ncija (hematološki i čvrsti tumor, kongenitalna imuno - defi-cijencija, dugoročna imunosupresivna terapija). 4.Za vakcinaciju protiv malih bogiwa, rubeole i zaušwaka: alergija na neomicin, imunodeficijencija (hematološki i čvrsti tumor, kongenitalna imunodeficijencija, terapije sa imunosupresivnim lijekovima i kortikosteroidima). 5.Za vakcinaciju protiv hepatitisa B: Novorođenčad u ugroženom stanju,gestacija ispod 32 nedjelje,teška asfiksija (1-3),konvulzije novorođenčeta i intrakranijalna krvarewa. 6. Za vakcinaciju protiv bolesti izazvanih hemofilusom influence tip b: preosjetqivost na bilo koju komponentu vakcine,osobito na tetanusni protein. Kontraindikacije za imunizaciju protiv određene zarazne bolesti određuje doktor med i cine koji vrši imunizaciju, odnosno pod čijim se nadzorom ona vrši, pregledom lica koja podliježu obaveznoj imunizaciji i uvidom u zdravstvenu dokumentaciju prije pristupawa imunizaciji. Kontraindikacije za imunizaciju pojedinih lica protiv određenih zaraznih bolesti mogu biti privremene ili trajne. Ako postoje privremene kontraindikacije, upisuju se u osnovnu dokumentaciju i odmah se određuje vrijeme i mjesto naknadne vakcinacije. Trajne kontraindikacije za imunizaciju protiv određenih zaraznih bolesti određuje Komisija za postvakcinalne reakcije i komplikacije, sastavljena od experata iz oblasti pedijatrije, infektologije i epidemiologije, a imenovane od strane Federalnog ministarstva zdravstva. Komisija će postavljati trajne kontraindikacije na osnovu nalaza ljekara koji je vršio imunizaciju, nalaza ljekara odgova - rajuće specijalnosti, odnosno uvida u medicinsku dokumentaciju djeteta. Utvrđena kontraindikacija se upisuje u osnovnu dokum enta - ciju i o tome izdaje potvrda. Komisija za postvakcinalne reakcije i komplikacije će donositi preporuke o liječenju postva kci - nalnih reakcija i komplikacija. Trajne kontraindikacije za vakcinaciju utvrđuje Ekspertna grupa Federalnog ministarstva zdravstva. K - NAČIN SPROVOĐEWA IM UNIZACIJE Obavezna imunizacija protiv određenih zaraznih bolesti obavlja se kontinuirano L - KONTINUIRANA IMUNIZACIJA Kontinuirana imunizacija sprovodi se cijele godine. Kontinuirana imunizacija obavezno se sprovodi u svim područjima općine. Sprovodi se po utvrđenom kalendaru : –odmah poslije rođewa protiv tuberkuloze (BCG) i hepatitisa B –sa navršenim jednim mjesecom života protiv hepatitisa B –sa navršena dva mjeseca života protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize i hemofilus in flu ence tip b, –u četvrtom mjesecu života protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize i hemofilus in flu ence tip b, –sa navršenih šest mjeseci života protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize i hepatitisa B –u trinaestom mjesecu života protiv malih bogiwa, rubeole i zaušwaka, –u osamnaestom mjesecu života - revakcinacija protiv dječije paralize i hemofilus in flu ence tip b, –u petoj godini života - revakcinacija protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja i dječije paralize, –u šestoj godini života - revakcinacija protiv malih bogiwa, rubeole i zaušwaka, –u četrnaestoj godini - revakcinacija protiv difterije i tetanusa (Di -Te pro adultis), dječije paralize i revakcina - cija ženske djece protiv rubeole –u osamnaestoj godini života - revakcinacija protiv tetanusa. Kontinuirana imunizacija se sprovodi sve dok se ne imunizi - raju sva lica koja podliježu obveznoj imunizaciji, osim lica kod kojih postoje trajne kontraindikacije. M- POSTUPAK SA OTVORENIM BOČICAMA VAKCINA 1.Vakcine MRP, Rubeole, Hemofilusa influence tip b i BCG upotrijebiti odmah nakon otvarawa. 2.Vakcine koje imaju vial monitoring koristiti 7 dana. 3.Vakcine koje nemaju vial monitoring koristiti u toku dana. II - OBAVEZE NADLEŽNIH ZDRAVSTENIH USTANOVA I ORGANA UPRAVE U POGLEDU SPROVOĐEWA PROGRA MA IMUNIZACIJE Ako u bilo kojem nasequ ili u dijelu naselja u kojem se sprovodi imunizacija broj imuniziranih lica ne dostigne 95% od broja lica koja podliježu obaveznoj imunizaciji protiv tih bolesti, mora se obaviti dopunska imunizacija dok se ne postigne propisani postotak. Kantonalno ministarstvo zdravstva, na prijedlog kantona - lnog zavoda za javno zdravstvo, određuje za svaku pripadajuću opštinu zdravstvenu ustanovu koja će izvoditi Pro gram imuni - zacije, kao i način sprovođewa imunizacije. Zdravstvena ustanova koja izvodi Pro gram imunizacije će, uz stručnu pomoć nadležnog kantonalnog zavoda za javno zdravstvo, donijeti godišwi plan imunizacije sa podacima o broju obveznika, vremenu i mjestu izvođewa imunizacije i sastavu tima koji izvodi imunizaciju, najkasnije 15 dana prije početka sprovođewa Programa imunizacije. Plan imunizacije treba dostaviti pripadajućem kantonalnom zavodu za javno zdravstvo radi ovjere. Tek nakon ovjere plana imunizacije može započeti sprovođenje Programa imunizacije. Nadležni opštinski or gan uprave za oblast zdravstva, dužan je izraditi spiskove za novorođenu djecu, obveznike za imunizaciju, kao i prikupiti podatke o doseljenoj, odseljenoj i umrloj djeci i omladini u dobi do navršenih 18 godina života. Izrađene spiskove i podatke treba dostaviti zdravstvenoj ustanovi radi uspostavljanja kartoteke. Nadležni opštinski or gan dužan je da obezbijedi prostor za imunizaciju koja se izvodi izvan zdravstvene ustanove, da izradi i dostavi pojedinačne pozive za lica koja podliježu obaveznoj imunizaciji. Nadležni opštinski or gan može sporazumno svoje obaveze prenijeti na zdravstvenu ustanovu koja izvodi imunizaciju, uz obavezno plaćanje nastalih troškova zdravstvene ustanove. Doktor med i cine koji prilikom imunizacije utvrdi postojanje uzgredne pojave, u svakom pojedinom slučaju, shodno stručno- metodološkom uputstvu, obavezno odmah a najkasnije u toku 24 sata obavještava Zavod za javno zdravstvo Federacije i pripadajućeg kantona na obrascu "Prijave uzgrednih pojava nastalih poslije imunizacije", a u slučaju težih uzgrednih pojava ili iznenadne smrti i telefonom. Zdravstvene ustanove koje koriste vakcine obavezne su da rukuju vakcinama pod odgovarajućim režimom "hladnog lanca". Za rad na imunizaciji sa vakcinom koja se daje parenteralno zdravstvene ustanove koje sprovode imunizaciju, moraju imati pripremljene am pule adrenalina, kortizonskog preparata sa brzim djelovanjem, kalcijuma za intravenoznu primjenu i antihista - minskih preparata. Za rad na imunizaciji sa vakcinom koja se daje parenteralno, zdravstvene ustanove koje sprovode imunizaciju dužne su za svako lice koje pristupi imunizaciji da obezbijede jednu špricu i jednu iglu za jednokratnu upotrebu. Zdravstvene ustanove koje sprovode Pro gram imunizacije dužne su voditi evidenciju o izvršenoj imunizaciji i to za svako lice koje podliježe toj imunizaciji (karton vakcinacije, kartoteka imunizacije). Zdravstvene ustanove koje sprovode Pro gram imunizacije dužne su dostaviti mjesečni izvještaj o izvršenoj imunizaciji na propisanom obrascu pripadajućem kantonalnom zavodu za javno zdravstvo. Mjesečne izvještaje o stanju raspoloživih vakcina,rasturu i potrebama za vakcinama za naredni mjesec dostavljati pripada - jućem kantonalnom zavodu za javno zdravstvo. Kantonalni zavodi za javno zdravstvo dužni su dostaviti mjese čni,polugodišwi i godišwi izvještaj o izvršenoj imuni - zaciji,mjesečnom utrošku vakcina,stanju zaliha i rastura vakcina i zahtjev o potrebama vakcina, Zavodu za javno zdravstvo Fede - racije Bosne i Hercegovine. Provjera vakcinalnog statusa obavezno se vrši: 1.Prilikom upisa u sve vrste predškolskih ustanova, 2.Prilikom upisa u sve vrste škola od osnovnih do visokih, 3.Prilikom odlaska na radne akcije i druga radilišta, 4.Prije izvođewa imunizacije po epidemiološkim indikacijama, 5.Prilikom prijema djece i omladine na bolničko liječenje, 6.Prilikom prijema u radni odnos, 7.Prilikom svake posjete ljekaru (novorođenčadi, male djece, predškolske i školske djece i omladine), 8.Prilikom prijema djece u đačke i studentske domove, 9.Prilikom prijema lica u kolektivne smještaje. Provjera se sastoji u pružanju dokaza odgovornom licu, podnošenjem odgovarajuće dokumentacije o svim prethodnim imunizacijama. Na osnovu utvrđenog statusa o prethodnim imunizacijama, vrši se vakcinacija, odnosno revakcinacija u skladu sa ovim Programom. III - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ova naredba stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-37-1464/04 aprila 2005. godine Sarajevo Ministar Tomo Lučić, s.r. Na osnovu člana 25. i člana 51. stav 1. tačka 6. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koje ugrožavaju cijelu zemlju ("Službeni list RBiH", broj 2/92 i 13/94), u vezi sa članom 57. Pravilnika o uslovima i načinu obavljanja obavezne imunizacije, seroprofilakse i hemioprofilakse protiv zaraznih bolesti i o licima koja podliježu toj obavezi ("Službeni list RBiH", broj 2/92 i 13/94 i "Službene novine Federacije BiH", broj 67/02, 16/04 i 10/05), u vezi sa članom IX 5 (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministar zdravstva donosi NAREDBU O PROGRAMU OBAVEZNIH I MUNIZACIJA STANOVNIŠTVA PROTIV ZARAZNIH BOLESTI U 2005. GODINI I - OSNOVNE ODREDBE Ovom naredbom uređuje se pro gram obaveznih imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti u 2005.godini. Obavezna imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine vršit će se u 2005. godini po slijedećem programu: A - IMUNIZACIJA PROTIV DIFTERIJE, TETANUSA I VELIKOG KAŠLJA Imunizacija protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja vršit će se kombinovanom Di-Te-Per vakcinom. Imunizacija se vrši vakcinacijom (primovakcinacija) i revakcinacijom. 1. Vakcinacija Vakcinacija obuhvata djecu od navršena dva mjeseca do navršenih 12 mjeseci života (djeca rođena 2004. i 2005. godine). Vakcinacija protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja vrši se davanjem tri doze od po 0,5 ml celularne Di-Te-Per vakcine, (DTPw) sa razmakom između pojedinačnih doza od 42 dana.Vakcina se daje intramuskularno u deltoidnu regiju. Ukoliko se dogodi da razmak između pojedinačnih doza bude duži od 42 dana, vakcinaciju ne treba ponavljati, već samo nastaviti vakcinisanje do treće doze. Isto tako, i na isti način vakcinisat će se po prvi put (primarno),djeca do navršenih pet godina života koja nisu ranije vakcinisana 2. Revakcinacija Revakcinacija protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja obuhvata djecu u petoj godini života,(rođena 2000. godine) koja su potpuno vakcinisana, a od vakcinisanja je prošla najmanje jedna godina. Revakcinacija protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja se vrši davanjem jedne doze od 0,5 ml acelularne vakcine protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja, duboko intramuskularno u deltoidni mišić. B - IMUNIZACIJA PROTIV DIFTERIJE I TETANUSA Imunizacija protiv difterije i tetanusa vršit će se kombino - vanom Di-Te vakcinom. Imunizacija se vrši vakcinacijom i revakcinacijom. 1. Vakcinacija Vakcinacija protiv difterije i tetanusa obuhvata djecu od navršena dva mjeseca do navršenih 5 godina života, (rođena 2000-2005) koja se zbog kontraindikacija ne mogu vakcinisati vakcinom protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja. Vakcinacija se vrši davanjem tri doze odgovarajuće (DT pe - di at ric) vakcine protiv difterije i tetanusa, sa razmakom pojedinačnih doza od 42 dana. Vakcina protiv difterije i tetanusa se daje u dozi od 0,5 ml, intramuskularno u deltoidni mišić. Vakcinacija protiv difterije i tetanusa obuhvata i djecu od navršenih pet do navršenih 14 godina života, koja nisu uopšte ili su bila nepotuno vakcinisana protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja ili ako nema dokaza da su vakcinisana. Vakcinacija djece protiv difterije i tetanusa od navršenih 5 do navršenih 7 godina života, ( rođena 1998-2000 godine) vrši se davanjem dvije doze odgovarajuće vakcine (DT pe di at - ric).Vakcina se daje u pojedinačnoj dozi od 0,5 ml intramu - skularno u deltoidni mišić, sa razmakom između pojedinačnih doza od 42 dana. Vakcinacija djece protiv difterije i tetanusa od navršenih 7 do navršenih 14 godina života, (rođena 1991-1998 godine) vrši se davanjem dvije doze odgovarajuće ( Di-Te pro-adultis) vakcine od 0,5 ml intramuskularno u deltoidni mišić sa razmakom između pojedinačnih doza od 42 dana. 2. Revakcinacija Revakcinacija protiv difterije i tetanusa vrši se u 14 godini života, (rođena 1991. godine) i obuhvata djecu, kompletno va kci - nisanu i revakcinisanu protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja. Revakcinacija djece protiv difterije i tetanusa obuhvata i djecu koja su vakcinisana po prvi put protiv difterije i tetanusa (sa Di-Te pediatrik vakcinom ili Di-Te pro adultis), ako je od dana potpunog vakcinisanja protekla jedna godina. Revakcinacija se vrši davanjem jedne doze odgovarajuće vakcine od 0,5 ml, (Di-Te pro-adultis) intramuskularno u deltoidni mišić. C - IMUNIZACIJA PROTIV TETANUSA Imunizacija protiv tetanusa vrši se vakcinom protiv tetanusa. Imunizacija protiv tetanusa se vrši vakcinacijom i revakcinacijom. 1. Vakcinacija Vakcinacija protiv tetanusa obuhvata sva lica od navršenih 14 godina do navršenih 18 godina života,(rođena 1987-1991. godine) koja ranije nisu nikako ili su nekompletno vakcinisana Di-Te-Per ili Di-Te vakcinom. Vakcinacija protiv tetanusa se vrši davanjem dvije doze odgovarajuće (Ana-Te) vakcine protiv tetanusa, dozom od 0,5 ml intramuskularno u deltoidni mišić, sa razmakom od 30 dana između pojedinih doza. 2. Revakcinacija Revakcinacija obuhvata lica u 18-oj godini života,(rođena 1987. godine). Revakcinacija obuhvata i lica od navršenih 14 godina do navršenih 18 godina života koja su prvi put vakcinisana protiv tetanusa u prošloj 2004. godini ili ranije, kod kojih je protekla jedna godina od dana potpunog vakcinisanja. Revakcinacija obuhvata i lica koja su vakcinisana zbog povrede, ako je od vakcinacije prošlo više od jedne godine, a manje od deset godina. Revakcinacija protiv tetanusa se vrši davanjem jedne doze od 0,5 ml Ana-Te vakcine. D - IMUNIZACIJA PROTIV DJEČIJE PARALIZE Imunizacija protiv dječije paralize vrši se vakcinom protiv dječije paralize. Imunizacija se vrši vakcinacijom i revakcinacijom. Imunizacija protiv dječije paralize se vrši živom ili mrtvom vakcinom. 1. Vakcinacija Vakcinacija obuhvata djecu od navršenih dva mjeseca života,(rođena 2004. i 2005. godine) i mora se potpuno sprovesti do navršenih 12 mjeseci života. Vakcinacija obuhvata i djecu od navršenih 12 mjeseci do navršenih 14 godina života,(rođena 1991-2004.) ako ranije nisu vakcinisana ili ako nema dokaza o sprovedenoj vakcinaciji. Vakcinacija živom oralnom tritipnom vakcinom se vrši sa tri doze vakcine, u razmacima koji ne smiju biti kraći od 42 dana. Ukoliko je razmak između dva vakcinisanja veći od 42 dana nije potrebno ponoviti potpunu vakcinaciju već samo nastaviti vakcinisanje do treće doze. Vakcinacija protiv dječije paralize se vrši ukapavanjem dvije kapi oralne po lio vakcine, u dozi od 0,1 ml, u usta djeteta. Vakcinacija mrtvom vakcinom se vrši u indikovanim slučajevima imunodeficijencije. Vakcinacija se vrši davanjem dvije doze odgovarajuće vakcine, intramuskularno, u deltoidni mišić u dozi od 0,5 ml, sa razmakom pojedinačnih doza od 30 dana. 2. Revakcinacija Prva revakcinacija obuhvata djecu u drugoj godini života, (rođena 2003. godine) ako je od dana potpunog vakcinisanja protekla jedna godina. Druga revakcinacija obuhvata djecu u petoj godini života (rođena 2000. godine). Treća revakcinacija obuhvata djecu u 14 godini života (rođena 1991. godine) Revakcinacija se vrši ukapavanjem dvije kapi oralne po lio vakcine u dozi od 0,1 ml u usta djeteta. E - IMUNIZACIJA PROTIV HEMOFILUSA IN FLU ENCE TIPA b Imunizacija protiv hemofilusa in flu ence tipa b vrši se vakci - nom protiv hemofilusa in flu ence tip b. Imunizacija protiv hemofilusa in flu ence tipa b vrši se vakci - na cijom i revakcinacijom. 1. Vakcinacija Vakcinacija djece protiv bolesti izazvanih sa hemofilusom in - flu ence tipa b, obuhvata svu djecu sa navršena dva mjeseca do navršenih dvanaest mjeseci života, (rođenu 2004. i 2005. godine). Prva doza vakcine protiv hemofilusa in flu ence tipa b davat će se djeci sa navršena dva mjeseca života. Druga doza vakcine protiv hemofilusa in flu ence tipa b davat će se djeci u četvrtom mjesecu života. Ako se iz bilo kojih razloga vakcinacija ne obavi u gore navedenom roku, vakcinaciju treba završiti do navršenih 12 mjeseci života. Vakcina se daje u dozi od 0,5 ml, intramuskularno u anterolateralni dio bedra. 2. Revakcinacija Revakcinacija djece protiv bolesti izazvanih sa hemofilusom in flu ence tip b obuhvata djecu rođenu 2003,odnosno 2004. godine koja su prethodno primarno vakcinisana, a od potpunog vakcinisanja je prošla jedna godina i vrši se sa jednom dozom vakcine od 0,5 ml intramuskularno u deltoidni mišić. F - IMUNIZACIJA PROTIV MALIH BOGINJA, RUBEOLE I ZAUŠNJAKA Imunizacija protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka vrši se kombinovanom vakcinom protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka. Imunizacija protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka vrši se vakcinacijom i revakcinacijom. 1. Vakcinacija Vakcinacija protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka obuhvata svu djecu od navršenih 12 mjeseci života i mora se sprovesti do navršenih 18 mjeseci života,(djeca rođena 2003. i 2004. godine starija od jedne godine). Ako se iz bilo kojih razloga vakcinacija ne sprovede od navršenih 12 mjeseci života do navršenih 18 mjeseci života, djeca će se vakcinisati u dobi od navršenih 18 mjeseci života do navršenih 14 godina života,(djeca rođena 1991-2003. godine) Vakcinacija protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka se vrši jednom dozom od 0,5 ml žive atenuirane otopljene MRP vakcine, intramuskularno u deltoidni mišić. Posebne odredbe U slučaju pojave večih epidemija Morbila, uz saglasnost Komisije za zaštitu od zaraznih bolesti Ministarstva zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine, mogu se vakcinisati protiv malih boginja djeca od 6 do 12 mjeseci života, s tim da se moraju revakcinisati u periodu od 15 do 24 mjeseca života. 2. Revakcinacija Revakcinacija protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka obuhvata svu djecu u šestoj godini života, (rođena 1999. godine). Revakcinacija protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka se vrši davanjem jedne doze ( 0,5ml) otopljene žive atenirane MRP vakcine, intramuskularno ili subkutano u deltoidni mišić. 3. Revakcinacija ženske djece protiv rubeole Revakcinacija protiv rubeole obuhvata svu žensku djecu u 14 godini života, (rođena 1991. godine) i vrši se davanjem jedne doze vakcine protiv Rubeole od 0,5 ml intramuskularno ili subkutano u deltoidni mišić. G - IMUNIZACIJA PROTIV TUBERKULOZE Imunizacija protiv tuberkuloze obuhvata djecu rođenu 2005. godine i vrši se davanjem jedne doze odgovarajuće BCG vakcine, (prema uputstvu proizvođača) intradermalno,12 - 24 sata po rođenju, u deltoidni predio lijeve nadlaktice. Ako se iz bilo kojeg razloga novorođenče ne vakciniše istovremeno sa vakcinom protiv hepatitisa B, vakcinu protiv tuberkuloze dati u prvom mogućem kontaktu za zdravstvenom službom, bez obzira na vremenski razmak. Vakcinaciji protiv tuberkuloze, bez prethodnog tuberkuli - nskog testiranja, obavezno podliježu i sva djeca do 5 godina, (rođena 2000-2004. godine) koja nisu iz bilo kojih razloga vakci - nisana u navedenom terminu. Dokaz da je vakcinisanje djece uspjelo jeste ožiljak na mjestu primjene vakcine. Taj se ožiljak kontroliše od tri mjeseca do šest mjeseci nakon vakcinisanja. Djeca koja ga nemaju ili je prečnik ožiljka manji od 3 mm, vakcinišu se ponovo jednom dozom vakcine protiv tuberkuloze. H - IMUNIZACIJA PROTIV VIRUSNOG HEPATITISA B a) Vakcinacija novorođenčadi Obavezna vakcinacija protiv virusnog hepatitisa B obuhvata svu novorođenu djecu u 2005. godini. Vakcinacija novorođenčadi vrši se sa tri doze odgovarajuće vakcine, (pojedinačna doza 10 mikrograma, odnosno 0,5 ml) po šemi vakcinisanja 0,1,6 mjeseci. Prva doza se daje 12-24 sata po rođenju,pojedinačnom dozom (0,5 ml) odgovarajuće vakcine intramuskularno u antero - lateralni dio bedra. Druga doza vakcine se daje 1 mjesec nakon prve doze, davanjem jedne doze (0,5ml ) odgovarajuće vakcine intramusku - larno u anterolateralni dio bedra. Treća doza odgovarajuće vakcine ( 0,5 ml ) daje se djeci 6 mjeseci nakon prve doze davanjem jedne doze vakcine intramuskularno u deltoidni mišić. Ako se novorođenče ne vakciniše istovremeno sa vakcinom protiv tuberkuloze, vakcinu protiv hepatitisa B dati u prvom mogućem kontaktu za zdravstvenom službom bez obzira na vremenski razmak. b) Vakcinacija novorođenčadi HBsAg pozitivnih majki Ukoliko je utvrđeno da je novorođenče HBsAg pozitivne majke, osim aktivne zaštitte vakcinom, po šemi 0,1,2,12 mjeseci ,uz prvu dozu vakcine odmah dati hep a ti tis B imunoglobulin od 250 ij na drugo mjesto. Imunizacija kombinovanom vakcinom može se obaviti: 1.protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja (DTP), 2.protiv difterije i tetanusa (DT ), 3.protiv dječije paralize (postojeća sva 3 tipa), 4.protiv morbila, rubeole i parotitisa (MRP) 5.protiv trbušnog tifusa i tetanusa 6.protim morbila i parotitisa Istovremena imunizacija može se vršiti davanjem: –dva mrtva antigena ili više mrtvih antigena, –mrtvih i živih antigena, –dva živa antigena ili više živih antigena. Istovremeno imunizacija se može obaviti: 1.protiv tuberkuloze i hepatitisa B 2.protiv dječije paralize, difterije i tetanusa, 3.protiv dječije paralize, difterije, tetanusa i velikog kašlja 4.protiv dječije paralize, difterije, tetanusa, velikog kašlja, hemofilus influence tip b, morbila, parotitisa, rubeole i virusnog hepatitisa B. Razmaci između vakcina koje se daju po kalendaru va - kci nacije, moraju biti najmanje 30 dana, izuzetno kod va kci - nacije oralnom po lio vakcinom, razmak mora biti 42 dana. Različite injekcione vakcine davati (aplicirati) na različita mjesta. J - KONTRAINDIKACIJE ZA SPROVOĐENJE IMUNIZACIJE Obveznoj imunizaciji protiv zaraznih bolesti ne podliježu lica kod kojih doktor med i cine utvrdi da postoje kontraindi - kacije. Kontraindikacije za vakcinaciju protiv određene zarazne bolesti mogu biti opće i posebne. a) Opće kontraindikacije za sve imunizacije su: 1.akutne bolesti, 2.febrilna stanja, temperatura veća od 37,5° C 3.preosjetljivost na sastojke vakcine, 4.anafilaktička reakcija na prethodnu vakcinu, 5.za žive atenuirane virusne vakcine, još i: –stanje oslabljene imunosti, –graviditet, 6.intravenozna aplikacija vakcina. b) Posebne kontraindikacije su: 1.Za vakcinaciju protiv tuberkuloze: HIV infekcija sa izraženom kliničkom slikom bolesti. 2.Za vakcinaciju protiv difterije, tetanusa i pertusisa: evolutivne bolesti centralnog nervnog sistema (nekontro - lirana epilepsija, infantilni spazmi, progresivna encefa - lopatija), konvulzije poslije davanja prethodne doze, kolaps ili stanje slično šoku u toku od 48 sati od prethodne Di-Te-Per doze,encefalopatija u roku od sedam dana od prethodne Di-Te-Per doze.Kontraindikacije su iste za celularnu i acelularnu vakcinu. 3.Za vakcinaciju protiv dječije paralize: HIV neposredni kontakt u domaćinstvu, HIV infekcija, imunodeficijencija (hematološki i čvrsti tumor, kongenitalna imunodefi- cijencija, dugoročna imunosupresivna terapija). 4.Za vakcinaciju protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka: alergija na neomicin, imunodeficijencija (hematološki i čvrsti tumor, kongenitalna imunodeficijencija, terapije sa imunosupresivnim lijekovima i kortikosteroidima). 5.Za vakcinaciju protiv hepatitisa B: Novorođenčad u ugroženom stanju,gestacija ispod 32 nedelje,teška asfiksija (1-3),konvulzije novorođenčeta i intrakranijalna krvarenja. 6.Za vakcinaciju protiv bolesti izazvanih hemofilusom influence tip b: preosjetljivost na bilo koju komponentu vakcine,osobito na tetanusni pro tein. Kontraindikacije za imunizaciju protiv određene zarazne bolesti određuje doktor med i cine koji vrši imunizaciju, odnosno pod čijim se nadzorom ona vrši, pregledom lica koja podliježu obaveznoj imunizaciji i uvidom u zdravstvenu dokumentaciju prije pristupanja imunizaciji. Kontraindikacije za imunizaciju pojedinih lica protiv odre - đe nih zaraznih bolesti mogu biti privremene ili trajne. Ako postoje privremene kontraindikacije, upisuju se u osnovnu dokumentaciju i odmah se određuje vrijeme i mjesto naknadne vakcinacije. Trajne kontraindikacije za imunizaciju protiv određenih zaraznih bolesti određuje Komisija za postvakcinalne reakcije i komplikacije, sastavljena od experata iz oblasti pedijatrije, infektologije i epidemiologije, a imenovane od strane Federa - lnog ministarstva zdravstva. Komisija će postavljati trajne kontraindikacije na osnovu nalaza ljekara koji je vršio imunizaciju, nalaza ljekara odgovara - juće specijalnosti, odnosno uvida u medicinsku dokumentaciju djeteta. Utvrđena kontraindikacija se upisuje u osnovnu dokume nta - ciju i o tome izdaje potvrda. Komisija za postvakcinalne rea kcije i komplikacije će donositi preporuke o liječenju po stva kcinalnih reakcija i komplikacija. Trajne kontraindikacije za vakcinaciju utvrđuje Ekspertna grupa Federalnog ministarstva zdravstva. K - NAČIN SPROVOĐENJA IMUNIZACIJE Obavezna imunizacija protiv određenih zaraznih bolesti obavlja se kontinuirano L - KONTINUIRANA IMUNIZACIJA Kontinuirana imunizacija sprovodi se cijele godine. Kontinuirana imunizacija obavezno se sprovodi u svim područjima općine. Sprovodi se po utvrđenom kalendaru : –odmah poslije rođenja protiv tuberkuloze (BCG) i hepatitisa B. –sa navršenim jednim mjesecom života protiv hepatitisa B –sa navršena dva mjeseca života protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize i hemofilus in flu ence tip b, –u četvrtom mjesecu života protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize i hemofilus in flu ence tip b, –sa navršenih šest mjeseci života protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize i hepatitisa B –u trinaestom mjesecu života protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka, –u osamnaestom mjesecu života - revakcinacija protiv dječije paralize i hemofilus in flu ence tip b, –u petoj godini života - revakcinacija protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja i dječije paralize, –u šestoj godini života - revakcinacija protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka, –u četrnaestoj godini - revakcinacija protiv difterije i tetanusa (Di -Te pro adultis) , dječije paralize i revakci - nacija ženske djece protiv rubeole, –u osamnaestoj godini života - revakcinacija protiv tetanusa. Kontinuirana imunizacija se sprovodi sve dok se ne imuniziraju sva lica koja podliježu obveznoj imunizaciji, osim lica kod kojih postoje trajne kontraindikacije. M - POSTUPAK SA OTVORENIM BOČICAMA VAKCINA 1.Vakcine MRP, Rubeole, Hemofilusa influence tip b i BCG upotrijebiti odmah nakon otvaranja. 2.Vakcine koje imaju vial monitoring koristiti 7 dana. 3.Vakcine koje nemaju vial monitoring koristiti u toku dana. II - OBAVEZE NADLEŽNIH ZDRAVSTENIH USTANOVA I ORGANA UPRAVE U POGLEDU SPROVOĐENJA PROGRAMA IMUNIZACIJE Ako u bilo kojem naselju ili u dijelu naselja u kojem se sprovodi imunizacija broj imuniziranih lica ne dostigne 95% od broja lica koja podliježu obaveznoj imunizaciji protiv tih bolesti, mora se obaviti dopunska imunizacija dok se ne postigne propisani postotak. Kantonalno ministarstvo zdravstva, na prijedlog kantonalnog zavoda za javno zdravstvo, određuje za svaku pripadajuću općinu zdravstvenu ustanovu koja će izvoditi Pro - gram imunizacije, kao i način sprovođenja imunizacije. Zdravstvena ustanova koja izvodi Pro gram imunizacije će, uz stručnu pomoć nadležnog kantonalnog zavoda za javno zdravstvo, donijeti godišnji plan imunizacije sa podacima o broju obveznika, vremenu i mjestu izvođenja imunizacije i sastavu tima koji izvodi imunizaciju, najkasnije 15 dana prije početka sprovođenja Programa imunizacije. Plan imunizacije treba dostaviti pripadajućem kantonalnom zavodu za javno zdravstvo radi ovjere. Tek nakon ovjere plana imunizacije može započeti sprovođenje Programa imunizacije. Nadležni općinski or gan uprave za oblast zdravstva, dužan je izraditi spiskove za novorođenu djecu, obveznike za imunizaciju, kao i prikupiti podatke o doseljenoj, odseljenoj i umrloj djeci i omladini u dobi do navršenih 18 godina života. Izrađene spiskove i podatke treba dostaviti zdravstvenoj ustanovi radi uspostavljanja kartoteke. Nadležni općinski or gan dužan je da obezbijedi prostor za imunizaciju koja se izvodi izvan zdravstvene ustanove, da izradi i dostavi pojedinačne pozive za lica koja podliježu obaveznoj imunizaciji. Nadležni općinski or gan može sporazumno svoje obaveze prenijeti na zdravstvenu ustanovu koja izvodi imunizaciju, uz obavezno plaćanje nastalih troškova zdravstvene ustanove. Doktor med i cine koji prilikom imunizacije utvrdi postojanje uzgredne pojave, u svakom pojedinom slučaju, shodno stručno-metodološkom uputstvu, obavezno odmah a najkasnije u toku 24 sata obavještava Zavod za javno zdravstvo Federacije i pripadajućeg kantona na obrascu "Prijave uzgrednih pojava nastalih poslije imunizacije", a u slučaju težih uzgrednih pojava ili iznenadne smrti i telefonom. Zdravstvene ustanove koje koriste vakcine obavezne su da rukuju vakcinama pod odgovarajućim režimom "hladnog lanca". Za rad na imunizaciji sa vakcinom koja se daje parenteralno zdravstvene ustanove koje sprovode imunizaciju, moraju imati pripremljene am pule adrenalina, kortizonskog preparata sa brzim djelovanjem, kalcijuma za intravenoznu primjenu i antihistaminskih preparata. Za rad na imunizaciji sa vakcinom koja se daje parenteralno, zdravstvene ustanove koje sprovode imunizaciju dužne su za svako lice koje pristupi imunizaciji da obezbijede jednu špricu i jednu iglu za jednokratnu upotrebu. Zdravstvene ustanove koje sprovode Pro gram imunizacije dužne su voditi evidenciju o izvršenoj imunizaciji i to za svako lice koje podliježe toj imunizaciji (karton vakcinacije, kartoteka imunizacije). Zdravstvene ustanove koje sprovode Pro gram imunizacije dužne su dostaviti mjesečni izvještaj o izvršenoj imunizaciji na propisanom obrascu pripadajućem kantonalnom zavodu za javno zdravstvo. Mjesečne izvještaje o stanju raspoloživih vakcina,rasturu i potrebama za vakcinama za naredni mjesec dostavljati pripa - dajućem kantonalnom zavodu za javno zdravstvo. Kantonalni zavodi za javno zdravstvo dužni su dostaviti mjesečni, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenoj imuni - zaciji, mjesečnom utrošku vakcina, stanju zaliha i rastura vakcina i zahtjev o potrebama vakcina, Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Provjera vakcinalnog statusa obavezno se vrši: 1.Prilikom upisa u sve vrste predškolskih ustanova, 2.Prilikom upisa u sve vrste škola od osnovnih do visokih, 3.Prilikom odlaska na radne akcije i druga radilišta, 4.Prije izvođenja imunizacije po epidemiološkim indikaci - jama, 5.Prilikom prijema djece i omladine na bolničko liječenje, 6.Prilikom prijema u radni odnos, 7.Prilikom svake posjete ljekaru (novorođenčadi, male djece, predškolske i školske djece i omladine), 8.Prilikom prijema djece u đačke i studentske domove, 9.Prilikom prijema lica u kolektivne smještaje. Provjera se sastoji u pružanju dokaza odgovornom licu, podnošenjem odgovarajuće dokumentacije o svim prethodnim imunizacijama. Na osnovu utvrđenog statusa o prethodnim imunizacijama, vrši se vakcinacija, odnosno revakcinacija u skladu sa ovim Programom. III - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ova naredba stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-37-1464/04 aprila 2005.godine Sarajevo Ministar Tomo Lučić, s.r. Temeljem članka 25. i članka 51. stavak 1. točka 6. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koje ugrožavaju cijelu zemlju ("Službeni list RBiH", broj 2/92 i 13/94), u svezi s članokm 57. Pravilnika o uslovima i načinu obavljanja obavezne imunizacije, seroprofilakse i hemioprofilakse protiv zaraznih bolesti i o licima koja podliježu toj obavezi ("Službeni list RBiH", broj 2/92 i 13/94 i "Službene novine Federacije BiH", broj 67/02, 16/04 i 10/05), u svezi s članokm IX 5 (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministar zdravstva donosi NAREDBU O PROGRAMU OBVEZNIH I MUNIZACIJA PUČANSTVA PROTI V ZARAZNIH BOLESTI U 2005. GODINI I - TEMELJNE ODREDBE Ovom se naredbom uređuje pro gram obveznih imunizacija pučanstva protiv zaraznih bolesti u 2005.godini. Obvezna imunizacija pučanstva protiv zaraznih bolesti na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine obavljati će se u 2005. godini po sljedećem programu: A - MUNIZACIJA PROTIV DIFTERIJE, TETANUSA I VELIKOG KAŠLJA Imunizacija protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja obavljati će se kombiniranim Di-Te-Per cjepivom. Imunizacija se obavlja cijepljenjem (primocijepljenje) i docjepljivanjem. 1. Cijepljenje Cijepljenje obuhvata djecu od navršena dva mjeseca do navršenih 12 mjeseci života (djeca rođena 2004. i 2005. godine). Cijepljenje protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja obavlja se davanjem tri doze od po 0,5 ml celularnog Di-Te-Per cjepiva, (DTPw) s razmakom između pojedinačnih doza od 42 dana. Cjepivo se daje intramuskularno u deltoidnu regiju. Ukoliko se dogodi da razmak između pojedinačnih doza bude dulji od 42 dana, cijepljenje ne treba ponavljati, već samo nastaviti cijepljenje do treće doze. Isto tako, i na isti način cijepiti će se po prvi put (primarno),djeca do navršenih pet godina života koja nisu ranije cijepljena 2. Docjepljivanje Docjepljivanje protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja obuhvata djecu u petoj godini života, (rođena 2000. godine) koja su potpuno cijepljena, a od cijepljenja je prošla najmanje jedna godina. Docjepljivanje protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja oba - vlja se davanjem jedne doze od 0,5 ml acelularnog cjepiva protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja, duboko intramusku larno u deltoidni mišić. B - IMUNIZACIJA PROTIV DIFTERIJE I TETANUSA Imunizacija protiv difterije i tetanusa obavljati će se kombiniranim Di-Te cjepivom. Imunizacija se obavlja cijepljenjem i docjepljivanjem. 1. Cijepljenje Cijepljenje protiv difterije i tetanusa obuhvata djecu od navršena dva mjeseca do navršenih 5 godina života,(rođena 2000-2005) koja se zbog kontraindikacija ne mogu cijepiti cjepivom protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja. Cijepljenje se obavlja davanjem tri doze odgovarajućeg (DT pe di at ric) cjepiva protiv difterije i tetanusa, s razmakom pojedinačnih doza od 42 dana. Vakcina protiv difterije i tetanusa se daje u dozi od 0,5 ml, intramuskularno u deltoidni mišić. Cijepljenje protiv difterije i tetanusa obuhvata i djecu od navršenih pet do navršenih 14 godina života, koja nisu uopće ili su bila nepotuno cijepljena protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja ili ako nema dokaza da su cijepljena. Cijepljenje djece protiv difterije i tetanusa od navršenih 5 do navršenih 7 godina života, (rođena 1998-2000. godine) obavlja se davanjem dvije doze odgovarajućeg cjepiva (DT pe di at ric). Cjepivo se daje u pojedinačnoj dozi od 0,5 ml intramusku larno u deltoidni mišić, s razmakom između pojedinačnih doza od 42 dana. Cijepljenje djece protiv difterije i tetanusa od navršenih 7 do navršenih 14 godina života, (rođena 1991-1998. godine) obavlja se davanjem dvije doze odgovarajućeg (Di-Te pro-adultis) cjepiva od 0,5 ml intramuskularno u deltoidni mišić s razmakom između pojedinačnih doza od 42 dana. 2. Docjepljivanje Docjepljivanje protiv difterije i tetanusa obavlja se u 14 godini života, (rođena 1991. godine) i obuhvata djecu, kompletno cijepljenu i docjepljivanu protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja. Docjepljivanje djece protiv difterije i tetanusa obuhvata i djecu koja su cijepljena po prvi put protiv difterije i tetanusa (s Di-Te pediatrik cjepivom ili Di-Te pro adultis), ako je od dana potpunog cijepljenja protekla jedna godina. Docjepljivanje se obavlja davanjem jedne doze odgovara - jućeg cjepiva od 0,5 ml, ( Di-Te pro-adultis ) intramuskularno u deltoidni mišić. C - IMUNIZACIJA PROTIV TETANUSA Imunizacija protiv tetanusa obavlja se cjepivom protiv tetanusa. Imunizacija protiv tetanusa obavlja se cijepljenjem i docjepljivanjem. 1. Cijepljenje Cijepljenje protiv tetanusa obuhvata sve osobe od navršenih 14 godina do navršenih 18 godina života, (rođene 1987-1991. godine) koje ranije nisu nikako ili su nekompletno cijepljene Di-Te-Per ili Di-Te cjepivom. Cijepljenje protiv tetanusa obavlja se davanjem dvije doze odgovarajućeg (Ana-Te) cjepiva protiv tetanusa, dozom od 0,5 ml intramuskularno u deltoidni mišić, s razmakom od 30 dana između pojedinih doza. 2. Docjepljivanje Docjepljivanje obuhvata osobe u 18-oj godini života, (rođene 1987. godine). Docjepljivanje obuhvata i osobe od navršenih 14 godina do navršenih 18 godina života koje su prvi put cijepljene protiv tetanusa u prošloj 2004. godini ili ranije, kod kojih je protekla jedna godina od dana potpunog cijepljenja. Docjepljivanje obuhvata i osobe koje su cijepljene zbog povrede, ako je od cijepljenja prošlo više od jedne godine, a manje od deset godina. Docjepljivanje protiv tetanusa obavlja se davanjem jedne doze od 0,5 ml Ana-Te cjepiva. D - IMUNIZACIJA PROTIV DJEČIJE PARALIZE Imunizacija protiv dječije paralize obavlja se cjepivom protiv dječije paralize. Imunizacija se obavlja cijepljenjem i docjepljivanjem. Imunizacija protiv dječije paralize se obavlja živim ili mrtvim cjepivom. 1. Cijepljenje Cijepljenje obuhvata djecu od navršenih dva mjeseca života, (rođena 2004. i 2005. godine) i mora se potpuno provesti do navršenih 12 mjeseci života. Cijepljenje obuhvata i djecu od navršenih 12 mjeseci do navršenih 14 godina života, (rođena 1991-2004.) ako ranije nisu cijepljena ili ako nema dokaza o provedenom cijepljenjum. Cijepljenje živim oralnim tritipnim cjepivom se obavlja s tri doze vakcine, u razmacima koji ne smiju biti kraći od 42 dana. Ukoliko je razmak između dva cijepljenja veći od 42 dana nije potrebito ponoviti potpuno cijepljenje već samo nastaviti cijepljenje do treće doze. Cijepljenje protiv dječije paralize se obavlja ukapavanjem dvije kapi oralnog po lio cjepiva, u dozi od 0,1 ml, u usta djeteta. Cijepljenje mrtvim cjepivom obavlja se u indiciranim slučajevima imunodeficijencije. Cijepljenje se obavlja davanjem dvije doze odgovarajućeg cjepiva, intramuskularno, u deltoidni mišić u dozi od 0,5 ml. s razmakom pojedinačnih doza od 30 dana. 2. Docijepljivanje Prvo docjepljivanje obuhvata djecu u drugoj godini života, (rođena 2003. godine) ako je od dana potpunog cijepljenja protekla jedna godina. Drugo docjepljivanje obuhvata djecu u petoj godini života (rođena 2000. godine). Treće docjepljivanje obuhvata djecu u 14 godini života (rođena 1991. godine) Docjepljivanje se obavlja ukapavanjem dvije kapi oralneog po lio cjepiva u dozi od 0,1 ml u usta djeteta. E - IMUNIZACIJA PROTIV HEMOFILUSA IN FLU ENCE TIPA b Imunizacija protiv hemofilusa in flu ence tipa b se obavlja cjepivom protiv hemofilusa in flu ence tip b. Imunizacija protiv hemofilusa in flu ence tipa b se obavlja cijepljenjem i docjepljivanjem. 1. Cijepljenje Cijepljenje djece protiv bolesti izazvanih s hemofilusom in - flu ence tipa b, obuhvata svu djecu s navršena dva mjeseca do navršenih dvanaest mjeseci života, (rođenu 2004. i 2005. godine). Prva doza cjepiva protiv hemofilusa in flu ence tipa b će se davati djeci s navršena dva mjeseca života. Druga doza cjepiva protiv hemofilusa in flu ence tipa b će se davati djeci u četvrtom mjesecu života. Ako se iz bilo kojih razloga cijepljenje ne obavi u gore navedenom roku, cijepljenje treba završiti do navršenih 12 mjeseci života. Cjepivo se daje u dozi od 0,5 ml, intramuskularno u anterolateralni dio bedra. 2. Docjepljivanje Docjepljivanje djece protiv bolesti izazvanih s hemofilusom in flu ence tip b obuhvata djecu rođenu 2003.,odnosno 2004. godine koja su prethodno primarno cijepljena, a od potpunog cijepljenja je prošla jedna godina i obavlja se s jednom dozom cjepiva od 0,5 ml intramuskularno u deltoidni mišić. F - IMUNIZACIJA PROTIV MALIH BOGINJA, RUBEOLE I ZAUŠNJAKA Imunizacija protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka oba - vlja se kombiniranim cjepivom protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka. Imunizacija protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka oba - vlja se cijepljenjem i docjepljivanjem. 1. Cijepljenje Cijepljenje protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka obu - hvata svu djecu od navršenih 12 mjeseci života i mora se provesti do navršenih 18 mjeseci života, (djeca rođena 2003. i 2004. godine starija od jedne godine). Ako se iz bilo kojih razloga cijepljenje ne provede od navršenih 12 mjeseci života do navršenih 18 mjeseci života, djeca će se cijepiti u dobi od navršenih 18 mjeseci života do navršenih 14 godina života, (djeca rođena 1991-2003. godine). Cijepljenje protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka se obavlja jednom dozom od 0,5 ml živog atenuiranog otopljenog MRP cjepiva, intramuskularno u deltoidni mišić. Zasebne odredbe U slučaju pojave većih epidemija Morbila, uz suglasnost Povjerensva za zaštitu od zaraznih bolesti Ministarstva zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine, mogu se cijepiti protiv malih boginja djeca od 6 do 12 mjeseci života, s tim da se moraju docijepiti u razdoblju od 15 do 24 mjeseca života. 2. Docjepljivanje Docjepljivanje protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka obuhvata svu djecu u šestoj godini života, (rođena 1999. godine). Docjepljivanje protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka obavlja se davanjem jedne doze (0,5 ml) otopljenog živog atenira nog MRP cjepiva, intramuskularno ili subkutano u deltoidni mišić. 3. Docjepljivanje ženske djece protiv rubeole Docjepljivanje protiv rubeole obuhvata svu žensku djecu u 14 godini života, (rođena 1991. godine) i obavlja se davanjem jedne doze cjepiva protiv Rubeole od 0,5 ml intramuskularno ili subkutano u deltoidni mišić. G - IMUNIZACIJA PROTIV TUBERKULOZE Imunizacija protiv tuberkuloze obuhvata djecu rođenu 2005. godine i obavlja se davanjem jedne doze odgovarajućeg BCG cjepiva, (prema naputku proizvođača) intradermalno,12 - 24 sata po rođenju, u deltoidni predio lijeve nadlaktice. Ako se iz bilo kojeg razloga novorođenče ne cijepi istodobno s cjepivom protiv hepatitisa B, cjepivo protiv tuberkuloze dati u prvom mogućem kontaktu sa zdravstvenom službom, bez obzira na vremenski razmak. Cijepljenju protiv tuberkuloze, bez prethodnog tuberkuli - nskog testiranja, obvezno podliježu i sva djeca do 5 godina, (rođena 2000-2004. godine) koja nisu iz bilo kojih razloga cijepljena u navedenom terminu. Dokaz da je cijepljenje djece uspjelo jeste ožiljak na mjestu primjene cjepiva. Taj se ožiljak kontrolira od tri mjeseca do šest mjeseci nakon cijepljenja. Djeca koja ga nemaju ili obujam ožiljka manji od 3 mm, cijepe se ponovno jednom dozom cjepiva protiv tuberkuloze. H - IMUNIZACIJA PROTIV VIRUSNOG HEPATITISA B a) Cijepljenje novorođenčadi Obvezno cijepljenje protiv virusnog hepatitisa B obuhvata svu novorođenu djecu u 2005. godini. Cijepljenje novorođenčadi se obavlja s tri doze odgova - rajućeh cjepiva, (pojedinačna doza 10 mikrograma, odnosno 0,5 ml) po shemi cijepljenja 0,1,6 mjeseci. Prva se doza daje 12-24 sata po rođenju, pojedinačnom dozom (0,5 ml) odgovarajućeg cjepiva intramuskularno u ante - rola teralni dio bedra. Druga se doza cjepiva daje 1 mjesec nakon prve doze, davanjem jedne doze (0,5ml) odgovarajućeg cjepiva intramu - skularno u anterolateralni dio bedra. Treća se doza odgovarajućeg cjepiva (0,5 ml) daje djeci 6 mjeseci nakon prve doze davanjem jedne doze cjepiva intramu - skularno u deltoidni mišić. Ako se novorođenče ne cijepi istodobno s cjepivom protiv tuberkuloze, cjepivo protiv hepatitisa B dati u prvom mogućem kontaktu sa zdravstvenom službom bez obzira na vremenski razmak. b) Cijepljenje novorođenčadi HBsAg pozitivnih majki Ukoliko je utvrđeno da je novorođenče HBsAg pozitivne majke, osim aktivne zaštitte cjepivom, po shemi 0,1,2,12 mjese - ci, uz prvu dozu cjepiva odmah dati hep a ti tis B imunoglobulin od 250 ij na drugo mjesto. Imunizacija kombiniranim cjepivom može se obaviti: 1.protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja (DTP), 2.protiv difterije i tetanusa (DT ), 3.protiv dječije paralize (postojeća sva 3 tipa), 4.protiv morbila, rubeole i parotitisa (MRP) 5.protiv trbušnog tifusa i tetanusa 6.protim morbila i parotitisa Istodobna imunizacija može se obaviti davanjem: –dva mrtva antigena ili više mrtvih antigena, –mrtvih i živih antigena, –dva živa antigena ili više živih antigena. Istodobno imunizacija se može obaviti: 1.protiv tuberkuloze i hepatitisa B 2.protiv dječije paralize, difterije i tetanusa, 3.protiv dječije paralize, difterije, tetanusa i velikog kašlja 4.protiv dječije paralize, difterije, tetanusa, velikog kašlja, hemofilus influence tip b, morbila, parotitisa, rubeole i virusnog hepatitisa B. Razmaci između cjepiva koja se daju po kalendaru cijepljenja, moraju biti najmanje 30 dana, izuzetno kod cije - pljenja oralnim po lio cjepivom, razmak mora biti 42 dana. Različita injekciona cjepiva davati (aplicirati) na različita mjesta. J - KONTRAINDIKACIJE ZA PROVOĐENJE IMUNIZACIJE Obveznoj imunizaciji protiv zaraznih bolesti ne podliježu osobe kod kojih doktor med i cine utvrdi da postoje kontraindi - kacije. Kontraindikacije za cijepljenje protiv određene zarazne bolesti mogu biti opće i zasebne. a) Opće kontraindikacije za sve imunizacije su: 1.akutne bolesti, 2.febrilna stanja, temperatura veća od 37,5 °C 3.preosjetljivost na sastojke cjepiva, 4.anafilaktička reakcija na prethodno cjepivo, 5.za živa atenuirana virusna cjepiva, još i: –stanje oslabljene imunosti, –graviditet, 6.intravenozna aplikacija cjepiva. b) Posebne kontraindikacije su: 1.Za cijepljenje protiv tuberkuloze: HIV infekcija s izraženom kliničkom slikom bolesti. 2.Za cijepljenje protiv difterije, tetanusa i pertusisa: evolutivne bolesti centralnog nervnog sustava (nekontro - lirana epilepsija, infantilni spazmi, progresivna encefalo - patija), konvulzije poslije davanja prethodne doze, kolaps ili stanje slično šoku u toku od 48 sati od prethodne Di-Te-Per doze, encefalopatija u roku od sedam dana od prethodne Di-Te-Per doze. Kontraindikacije su iste za celularno i acelularno cjepivo. 3.Za cijepljenje protiv dječije paralize: HIV neposredni kontakt u kućanstvu, HIV infekcija, imunodeficijencija (hematološki i čvrsti tumor, kongenitalna imunodefi- cijencija, dugoročna imunosupresivna terapija). 4.Za cijepljenje protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka: alergija na neomicin, imunodeficijencija (hematološki i čvrsti tumor, kongenitalna imunodeficijencija, terapije s imunosupresivnim lijekovima i kortikosteroidima). 5.Za cijepljenje protiv hepatitisa B: Novorođenčad u ugroženom stanju, gestacija ispod 32 tjedna, teška asfiksija (1-3), konvulzije novorođenčeta i intrakranijalna krvarenja. 6.Za cijepljenje protiv bolesti izazvanih hemofilusom influence tip b: preosjetljivost na bilo koju komponentu cjepiva,osobito na tetanusni protein. Kontraindikacije za imunizaciju protiv određene zarazne bolesti određuje doktor med i cine koji obavlja imunizaciju, odnosno pod čijim se nadzorom ona obavlja, pregledom osoba koje podliježu obveznoj imunizaciji i uvidom u zdravstvenu dokumentaciju prije pristupanja imunizaciji. Kontraindikacije za imunizaciju pojedinih osoba protiv određenih zaraznih bolesti mogu biti privremene ili trajne. Ako postoje privremene kontraindikacije, upisuju se u osnovnu dokumentaciju i odmah se određuje vrijeme i mjesto naknadnog cijepljenja. Trajne kontraindikacije za imunizaciju protiv određenih zaraznih bolesti određuje povjerenstvo za postvakcinalne reakci - je i komplikacije, sastavljena od experata iz oblasti pedijatrije, infektologije i epidemiologije, a imenovane od strane Federa - lnog ministarstva zdravstva. Povjerenstvo će postavljati trajne kontraindikacije temeljem nalaza liječnika koji je obavio imunizaciju, nalaza liječnika odgovarajuće specijalnosti, odnosno uvida u medicinsku dokumentaciju djeteta. Utvrđena kontraindikacija se upisuje u osnovnu dokume - ntaciju i o tome izdaje potvrda. Povjerenstvo za postvakcinalne reakcije i komplikacije će donositi preporuke o liječenju postva - kcinalnih reakcija i komplikacija. Trajne kontraindikacije za cijepljenje utvrđuje Expertna skupina Federalnog ministarstva zdravstva. K - NAČIN PROVOĐENJA IMUNIZACIJE Obvezna imunizacija protiv određenih zaraznih bolesti obavlja se kontinuirano. L - KONTINUIRANA IMUNIZACIJA Kontinuirana imunizacija provodi se cijele godine. Kontinuirana imunizacija obvezno se provodi u svim područjima općine. Provodi se po utvrđenom kalendaru: –odmah poslije rođenja protiv tuberkuloze (BCG) i hepatitisa B, –s navršenim jednim mjesecom života protiv hepatitisa B, –s navršena dva mjeseca života protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize i hemofilus in flu ence tip b, –u četvrtom mjesecu života protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize i hemofilus in flu ence tip b, –s navršenih šest mjeseci života protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize i hepatitisa B, –u trinaestom mjesecu života protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka, –u osamnaestom mjesecu života - docjepljivanje protiv dječije paralize i hemofilus in flu ence tip b, –u petoj godini života - docjepljivanje protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja i dječije paralize, –u šestoj godini života - docjepljivanje protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka, –u četrnaestoj godini - docjepljivanje protiv difterije i tetanusa (Di -Te pro adultis), dječije paralize i docjepljivanje ženske djece protiv rubeole, –u osamnaestoj godini života - docjepljivanje protiv teta - nusa. Kontinuirana imunizacija se provodi sve dok se ne imuniziraju sve osobe koje podliježu obveznoj imunizaciji, osim osoba kod kojih postoje trajne kontraindikacije. M - POSTUPAK S OTVORENIM BOČICAMA CJEPIVA 1.Cjepiva MRP, Rubeole, Hemofilusa influence tip b i BCG uporabiti odmah nakon otvaranja. 2.Cjepiva koja imaju vial monitoring koristiti 7 dana. 3.Cjepiva koja nemaju vial monitoring rabiti tijekom dana. II - OBVEZE OVLAŠTENIH ZDRAVSTENIH USTANOVA I TIJELA UPRAVE GLEDE PROVOĐENJA PROGRAMA IMUNIZACIJE Ako u bilo kojem naselju ili u dijelu naselja u kojem se provodi imunizacija broj imuniziranih osoba ne dosegne 95% od broja osoba koje podliježu obveznoj imunizaciji protiv tih bolesti, mora se obaviti dopunska imunizacija dok se ne dostigne propisani postotak. Kantonalno ministarstvo zdravstva, na prijedlog kanto - nalnog zavoda za javno zdravstvo, određuje za svaku pripada - juću općinu zdravstvenu ustanovu koja će izvoditi Pro gram imunizacije, kao i način provođenja imunizacije. Zdravstvena ustanova koja izvodi Pro gram imunizacije će, uz stručnu pomoć ovlaštenog kantonalnog zavoda za javno zdravstvo, donijeti godišnji plan imunizacije s podacima o broju obveznika, vremenu i mjestu izvođenja imunizacije i sastavu tima koji izvodi imunizaciju, najkasnije 15 dana prije početka provođenja Programa imunizacije. Plan imunizacije treba dostaviti pripadajućem kantonalnom zavodu za javno zdravstvo radi ovjere. Tek nakon ovjere plana imunizacije može započeti provođenje Programa imunizacije. Ovlašteno općinsko tijelo uprave za oblast zdravstva, dužno je izraditi spiskove za novorođenu djecu, obveznike za imunizaciju, kao i prikupiti podatke o doseljenoj, odseljenoj i umrloj djeci i mladeži u dobi do navršenih 18 godina života. Izrađene spiskove i podatke treba dostaviti zdravstvenoj ustanovi radi uspostave kartoteke. Ovlašteno općinsko tijelo dućno je osigurati prostor za imunizaciju koja se izvodi izvan zdravstvene ustanove, izraditi i dostaviti pojedinačne pozive za osobe koje podliježu obveznoj imunizaciji. Ovlašteno općinsko tijelo može sporazumno svoje obveze prenijeti na zdravstvenu ustanovu koja izvodi imunizaciju, uz obvezno plaćanje nastalih troškova zdravstvene ustanove. Doktor med i cine koji prilikom imunizacije utvrdi postojanje uzgredne pojave, u svakom pojedinom slučaju, shodno stručno-metodološkom naputku, obvezno odmah a najkasnije tijekom 24 sata izvještava Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i pripadajućeg kantona na obrascu "Prijave uzgrednih pojava nastalih poslije imunizacije", a u slučaju težih uzgrednih pojava ili iznenadne smrti i telefonom. Zdravstvene ustanove koje koriste cjepiva obvezne su rukovati cjepivom pod odgovarajućim režimom "hladnog lanca". Za rad na imunizaciji s cjepivom koje se daje parenteralno zdravstvene ustanove koje provode imunizaciju, moraju imati pripremljene am pule adrenalina, kortizonskog preparata s brzim djejstvom, kalcijuma za intravenoznu primjenu i antihistami - nskih preparata. Za rad na imunizaciji s cjepivom koje se daje parenteralno, zdravstvene ustanove koje provode imunizaciju dužne su za svaku osobu koja pristupi imunizaciji osigurati jednu špricu i jednu iglu za jednokratnu uporabu. Zdravstvene ustanove koje provode Pro gram imunizacije dužne su voditi evidenciju o izvršenoj imunizaciji i to za svaku osobu koja podliježe toj imunizaciji (karton cijepljenja, kartote - ka imunizacije). Zdravstvene ustanove koje provode Pro gram imunizacije dužne su dostaviti mjesečno izvješće o obavljenoj imunizaciji na propisanom obrascu pripadajućem kantonalnom zavodu za javno zdravstvo. Mjesečna izvješća o stanju raspoloživih cjepiva, rasturu i potrebama za cjepivom za naredni mjesec dostavljati pripadaju - ćem kantonalnom zavodu za javno zdravstvo. Kantonalni zavodi za javno zdravstvo dužni su dostaviti mjesečno,polugodišnje i godišnje izvješće o obavljenoj imuniza - ciji, mjesečnom utrošku cjepiva, stanju zaliha i rastura cjepiva i zahtjev o potrebama cjepiva, Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Provjera cijepljenog statusa obvezno se obavlja: 1.Prilikom upisa u sve vrste predškolskih ustanova, 2.Prilikom upisa u sve vrste škola od osnovnih do visokih, 3.Prilikom odlaska na radne akcije i druga radilišta, 4.Prije izvođenja imunizacije po epidemiološkim indikacijama, 5.Prilikom prijema djece i mladeži na bolničko liječenje, 6.Prilikom prijema u radni odnos, 7.Prilikom svake posjete liječniku (novorođenčadi, male djece, predškolske i školske djece i mladeži), 8.Prilikom prijema djece u đačke i studentske domove, 9.Prilikom prijema osoba u kolektivne smještaje. Provjera se sastoji u pružanju dokaza odgovornoj osobi, podnošenjem odgovarajuće dokumentacije o svim prethodnim imunizacijama. Temeljem utvrđenog statusa o prethodnim imunizacijama, obavlja se cijepljenje, odnosno docjepljivanje sukladno ovom Programu. III - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ova naredba stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-37-1464/04 travnja 2005. godine Sarajevo Ministar Tomo Lučić, v.r. FEDERALNO MINISTARST VO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE