Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o predočenom ustavnom pitanju Kantonalnog suda u Goraždu u vezi sa ocjenom ustavnosti člana 105. stav (3) Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom, na osnovu člana IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 4.3.2025. godine, donio je

PRESUDU

Utvrđuje se da je član 105. stav (3) Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", broj 8/22) u dijelu koji glasi "Zahtjev za ostvarivanje prava iz stava (1) ovog člana podnosi se u roku od 60 dana od dana rođenja djeteta za koje se podnosi zahtjev," u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde".

Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Kantonalni sud u Goraždu (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podneskom broj 005-0-Su-24-000039 od 12.2.2024. godine, preciziranim dana 7.3.2024. godine, predočio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno pitanje u vezi sa utvrđivanjem ustavnosti člana 105. stav (3) Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom u dijelu koji se odnosi na propisani rok od 60 dana od dana rođenja djeteta za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za novorođeno treće, četvrto i peto dijete (u daljem tekstu: osporeni dio odredbe Zakona, odnosno osporeni Zakon).

2. Stranke u postupku

U skladu sa članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u ovom ustavnosudskom predmetu su: podnosilac zahtjeva, Ministarstvo za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i Pirić Dedić Sabaheta, kao stranke u sudskom postupku pred podnosiocem zahtjeva i Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, kao donosilac osporenog Zakona.

3. Bitni navodi zahtjeva

Podnosilac zahtjeva navodi da je dana 5.1.2024. godine zaprimio tužbu tužiteljice Pirić Dedić Sabahete iz Goražda protiv rješenja tuženog Ministarstva za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, kojim je odbijena njena žalba izjavljena protiv rješenja JU Centar za socijalni rad Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. Dalje ističe, da je u tužbi navedeno da je pobijanim aktima primjenom osporene odredbe Zakona, tužiteljica lišena prava na novčanu naknadu za treće dijete, čime je povrijeđeno njeno pravo zagarantovano članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. U nastavku zahtjeva citira član 105. osporenog Zakona i ističe da stavom (3) navedenog člana, organi nadležni za provođenje Zakona, postavljaju ograničenje za ostvarivanje prava na način da se zahtjev može postaviti isključivo u roku od 60 dana od dana rođenja djeteta za koje se traži ostvarivanje prava i propuštanjem navedenog roka isto pravo se gubi.

U zahtjevu se posebno ističe da je navedeno pravo bilo utvrđeno i Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom ("Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", br. 7/08, 2/13, 12/13 i 4/14), te da za podnošenje zahtjeva nije bio propisan rok od 60 dana, odnosno da podnosioci zahtjeva nisu gubili pravo na naknadu propuštanjem prekluzivnog roka. Navedena izmjena unesena je usvajanjem osporenog Zakona.

U preciziranom zahtjevu se ističe da se osporenom odredbom Zakona podnosioci zahtjeva dovode u neravnopravan položaj, s obzirom da se podnošenje zahtjeva ograničava prekluzivnim rokom čijim propuštanjem se gubi pravo koje može trajati 18 godina i koje nije ograničeno imovinskim cenzusom, što je suprotno cilju koji se želi postići ustanovljenjem navedenog prava, čime se direktno utječe na imovinu podnosioca zahtjeva i njegove porodice. Podnosilac zahtjeva smatra da je osporena odredba Zakona diskriminatorna i da građane dovodi u neravnopravan položaj po socijalnoj osnovi, samo na osnovu propuštanja roka za podnošenje zahtjeva koji je jako kratak, te da je u suprotnosti sa odredbama člana II.A.2. (1) c), d) i k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Na ovakav način se nejednako tretiraju porodice koje imaju pravo na novčanu naknadu za novorođeno treće, četvrto i peto dijete, jer naknada predstavlja stimulaciju za razvoj i zadržavanje porodica na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. Navedene porodice su diskriminisane po osnovu socijalnog porijekla samo zbog činjenice da je zakonodavac ograničio rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na 60 dana, bez obzira što pravo na korištenje istog traje do 18 godina života djeteta za koje se pravo ostvaruje.

Na osnovu iznesenog, predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da osporena odredba Zakona nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

Ustavni sud Federacije je aktom broj U-9/24 od 12.3.2024. godine, u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije, od stranaka u ovom ustavnosudskom postupku zatražio da u roku od 30 dana od dana prijema akta Suda, dostave odgovore na navode podnosioca zahtjeva.

4.1. Ministarstvo za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (u daljem tekstu: Ministarstvo) u odgovoru na zahtjev navodi da je oblast zaštite porodice sa djecom na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde do septembra 2022. godine bila regulisana Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", br. 10/00, 5/03, 5/05, 3/08, 2/23, 12/13, 4/14 i 13/20), a da je stupanjem na snagu osporenog Zakona prestala primjena istog dana 17.9.2022. godine. U odgovoru se naglašava da su osnovna prava porodice sa djecom utvrđena članom 89. Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/99, 54/04, 39/06, 14/09, 45/16, 19/17 i 40/18) odnosno članom 10. Zakona o materijalnoj podršci porodica sa djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/22). Članom 90. tog zakona određeno je da se propisom kantona mogu utvrditi i druga prava porodica sa djecom te da se propisom kantona bliže uređuju uslovi, način, postupak, organi i finansiranje prava utvrđenih u članu 89. ovog zakona. Tako je Bosansko-podrinjski kanton Goražde, izmjenama i dopunama kantonalnog zakona iz 2005. godine, osim osnovnih prava porodice sa djecom, dopunio član 94. novim stavom 4. kojim je uvedeno novo pravo na novčanu naknadu za novorođeno treće i svako sljedeće rođeno dijete kao odgovor na negativnu stopu prirodnog priraštaja. Ovo pravo nije bilo klasično socijalno pravo već isključivo kao mjera populacione politike cijeneći činjenicu da zakonodavac ovo pravo nije uslovio prihodovnim, imovinskim ili bilo kojim drugim cenzusom porodice. Intencija zakonodavca kod utvrđivanja i uvođenja predmetnog prava 2005. godine s obzirom na pad nataliteta, bila je podsticanje rađanja, odnosno poboljšavanje demografske slike Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. Zbog ukazane potrebe za uvođenjem određenih preduslova za ostvarivanje predmetnog prava, 2013. godine usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom, te je preciziran stav 4. člana 94. istog Zakona na način da roditelji moraju imati prijavljeno prebivalište na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde najmanje pet godina prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje navedenog prava.

Ovaj kriterij je uveden zbog rastućeg trenda prijavljivanja prebivališta na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde od strane velikog broja građana iz drugih dijelova Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, pa čak i iz susjednih država, što se negativno odražavalo na budžet Bosansko-podrinjskog kantona. Osim toga, izmjena je donesena između ostalog i radi održavanja kontinuiteta isplata svih novčanih davanja i očuvanja fiskalne održivosti i budžetske stabilnosti kantona. U odgovoru se napominje, da je Bosansko-podrinjski kanton Goražde jedini kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, te jedino područje u cijeloj Bosni i Hercegovini koji ima uvedeno ovo pravo kao pronatalni dodatak utvrđen na način da roditelj, bez uslovljavanja imovinskim ili prihodovnim cenzusom ima pravo na mjesečnu novčanu naknadu za svako treće, četvrto i peto dijete u iznosu od 239,50 KM. U odgovoru takođe ističu činjenicu da član 94. stav 4. osporenog Zakona, do njegovoh izmjena iz 2020. godine, nije propisivao rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje predmetnog prava. Naglašavaju da je odredbama čl.109. i 110. osporenog Zakona, bilo propisano da porodilja podnosi zahtjev u roku od 60 dana od dana stupanja na porođajno odsustvo, odnosno u roku od 60 dana od dana porođaja porodilje koja nije u radnom odnosu, a najkasnije do 2 mjeseca od isteka roka za podnošenje zahtjeva. Nadalje navode, da je Ministarstvo smatralo da se navedene odredbe Zakona mogu tumačiti kao opšte norme jer su vezane za status svih porodilja generalno, iako se odnose na institut naknade umjesto plate porodilji u radnom odnosu, odnosno institut novčane pomoći nezaposlenoj porodilji. Drugačijim tumačenjem, institut novčane naknade za novorođeno treće, četvrto i peto dijete izgubio bi svaki smisao i svrhu, jer se ovo pravo veže isključivo za status novorođenog djeteta. Sve naprijed navedeno potvrdila je i sudska praksa u predmetima koji su se odnosili na ostvarivanje prava na naknadu za novorođeno treće, četvrto i peto dijete. S tim u vezi, Kantonalni sud u Goraždu u Presudi broj 05 0 U 000684 16 od 7.6.2016. godine zaključuje da je propuštajući rok i podnoseći zahtjev nakon 5 godina i 7 mjeseci rođeno treće dijete tužiteljice nema više status novorođenog djeteta. Takođe, u predmetnoj presudi Kantonalnog suda u Goraždu se navodi da ovaj sud kao i tuženi smatra da je zbog prirode spornog prava rok od 60 dana utvrđen odredbama čl. 109. i 110. osporenog Zakona primjenjiv i na predmetnu stvar, jer se i kod zahtjeva za naknadu umjesto plate porodilji u radnom odnosu, odnosno pomoći nezaposlenoj porodilji, pravo vezuje za vrijeme rođenja djeteta. Na kraju odgovora se navodi da primjenom osporene odredbe Zakona nije došlo do povrede člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine a u vezi sa članom 14. (Zabrana diskriminacije) Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda te člana 1. Protokola broj 1. (zaštita imovine) Evropske konvencije. Takođe se navodi, da je Bosansko-podrinjski kanton Goražde Zakonom "uspostavio sistem naknada" (pravo na novčanu naknadu za novorođeno treće, četvrto i peto dijete) što znači da je tim zakonom propisano "uživanje prava određenih zakonom", ali je istim zakonom Kanton propisao ograničenje za uživanje tih prava. Mišljenja je da na ovaj način zakonodavac štiti temelje na kojima je postavljen sistem socijalne zaštite i zaštite porodice sa djecom, a u konačnici i budžet Bosansko-podrinjskog kantona Goražde.

Imajući u vidu naprijed navedeno na kraju odgovora predlažu da Ustavni sud Federacije zahtjev podnosioca odbije kao neosnovan.

4.2. Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde dostavila je odgovor Ustavne i zakonodavno-pravne komisije Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde u kojem je navedeno da Komisija prihvata odgovor na navode iz zahtjeva dostavljen od strane Ministarstva i da isti postaje odgovor Komisije. Cijeneći da se radi o identičnom odgovoru ovaj sud nije ponavljao njegov sadržaj.

4.3. Pirić Dedić Sabaheta zastupana po punomoćniku Borovac Omeru, advokatu iz Goražda, nije dostavila odgovor na zahtjev.

5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član II.A.2. (1) c), d) i k)

Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava. Posebno:

(1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na:

  • c)
    na jednakost pred zakonom;
  • d)
    zabranu svake diskriminacije zasnovane na rasi, boji kože, polu, jeziku, religiji ili vjerovanju, političkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom ili socijalnom porijeklu;
  • k)
    imovinu;

Član IV.C.3.10. (4)

Ustavni sud odlučuje i o ustavnim pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud ili neki kantonalni sud a koja se pojave u toku postupka.

B. Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/99, 54/04, 39/06, 14/09, 7/14, 45/16, 19/17 i 40/18)

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se:

  • -
    Osnove socijalne zaštite građana i njihovih porodica,
  • -
    Osnovna prava iz socijalne zaštite i korisnici prava iz socijalne zaštite,
  • -
    Osnivanje i rad ustanova zaštite i invalidskog udruženja,
  • -
    Osnovna prava civilnih žrtava rata i članova njihovih porodica,
  • -
    Osnove zaštite porodice sa djecom,
  • -
    Finansiranje i druga pitanja od značaja za ostvarivanje osnovnih prava iz socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

Član 8.

Nadležni organi kantona, u skladu sa ustavom i ovim zakonom, bliže uređuju djelatnost socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom.

Član 11.

Socijalna zaštita, u smislu ovog zakona, je organizirana djelatnost u Federaciji, usmjerena na osiguranje socijalne sigurnosti njenih građana i njihovih porodica u stanju socijalne potrebe.

Član 89. stav 1. tač. 1), 2) i 3)

Osnovna prava koja, u smislu ovog zakona, ostvaruje porodica sa djecom su:

  • 1)
    Dodatak na djecu,
  • 2)
    Naknada umjesto plate ženi-majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta,
  • 3)
    Novčana pomoć za vrijeme trudnoće i porođaja žene-majke koja nije u radnom odnosu,

........

Član 90.

Propisom kantona mogu se utvrditi i druga prava porodici sa djecom. Propisom kantona bliže se uređuju uslovi, način, postupak, organi i finansiranje prava utvrđenih u članu 89. ovog zakona.

C. Zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/22 i 58/24)

Član 10.Prava porodica s djecom

(1) Prava koja, u smislu ovog zakona, ostvaruje porodica s djecom su:

  • a)
    Dječji dodatak;
  • b)
    Novčana pomoć nezaposlenoj porodilji.

(2) Prava iz stava (1) ovog člana ostvaruju se pod uslovima, na način i po postupku utvrđenim ovim zakonom.

(3) Kantoni utvrđuju i druga dodatna prava od onih utvrđenih ovim zakonom zavisno od njihovih materijalnih mogućnosti i drugih potreba porodica s djecom.

D. Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", broj 8/22)

Član 105.- odredba čiji je dio osporen

(Pravo na novčanu naknadu za novorođeno treće, četvrto i peto dijete)

(1) Izuzetno, osim prava na dječiji dodatak, za novorođeno treće, četvrto i peto dijete roditelju pripada pravo na novčanu naknadu u mjesečnom iznosu od po 40% od prosječne plate u Kantonu bez obzira na imovinski cenzus, ukoliko kumulativno ispunjava sljedeće uslove:

  • a)
    da prvo, drugo i dijete za koje se podnosi zahtjev žive u zajedničkom domaćinstvu sa podnosiocem zahtjeva;
  • b)
    da imaju prijavljeno prebivalište, odnosno boravište na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde najmanje pet godina prije podnošenja zahtjeva.

(2) Korisnicima koji su ostvarili pravo iz stava (1) ovog člana za daljnji nastavak ostvarivanja prava neće uticati ukoliko prvo ili drugo dijete napuste domaćinstvo uslijed sticanja punoljetstva, zaključenja braka ili nekih drugih nepredviđenih okolnosti.

(3) Zahtjev za ostvarivanje prava iz stava (1) ovog člana podnosi se u roku od 60 dana od dana rođenja djeteta za koje se podnosi zahtjev, rok od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona za podnošenje zahtjeva odnosi se i na korisnike koji su izvedeni iz prava Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom ("Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", broj 13/20).

(4) Pravo iz stava (1) ovog člana pripada korisniku od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva i traje dok postoje uslovi za sticanje i korištenje prava po ovom Zakonu, a najduže do navršene 18 godine života djeteta.

6. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Nakon analize navoda iz zahtjeva i preciziranog zahtjeva, dostavljenih odgovora na zahtjev, osporene odredbe Zakona i sa time povezanih odredbi vezano za relevantne pravne propise, utvrđeno je sljedeće:

U smislu člana IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, podnosilac zahtjeva je ovlašten za predočavanje ustavnog pitanja.

Podnosilac zahtjeva sa aspekta člana II.A.2. (1) c), d) i k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine osporava ustavnost dijela osporene odredbe Zakona, na način kako je navedeno u Tački 3. obrazloženja ove presude.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", broj 5/05) uvedeno je pravo na novčanu naknadu za novorođeno treće i svako sljedeće rođeno dijete, kao odgovor na negativnu stopu prirodnog priraštaja, koja se kao takva može posmatrati isključivo kao mjera iz domena populacione politike, cijeneći činjenicu da navedena naknada nije uslovljena prihodovnim, imovinskim ili bilo kojim drugim cenzusom porodice. Uvođenje ovakve vrste novčane naknade je i u sadržajnom i u materijalnom smislu bio glavni instrument populacione politike.

S obzirom na činjenicu, da za pomenuto pravo nije bilo neophodno ostvariti bilo kakve preduslove, te zbog u praksi pojave određenih zloupotreba s fiktivnim prijavljivanjem prebivališta radi ostvarivanja navedenog prava, usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", broj 12/13). Navedenom izmjenom zakona uveden je uslov koji roditelji moraju ispunjavati da bi ostvarili predmetno pravo, a to je da moraju imati prijavljeno prebivalište na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde najmanje pet godina prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava. Navedeni uslov i nije osporavan od strane podnosioca zahtjeva.

Osporeni dio odredbe člana 105. stav (3) propisuje da se zahtjev za ostvarivanje prava iz stava (1) tog člana podnosi u roku od 60 dana od dana rođenja djeteta za koje se podnosi zahtjev i da se taj rok odnosi i na korisnike koji su izvedeni iz prava.

Propisani rok je isti i jednako se odnosi na sve podnosioce zahtjeva u postupku ostvarivanja predmetnog prava. Stoga je jasno i nedvosmisleno utvrđeno, da su u konkretnom slučaju, svi potencijalni korisnici naknade jednaki pred zakonom i da nisu diskriminisani.

U odnosu na navodnu povredu prava na imovinu Ustavni sud Federacije je utvrdio da zakonodavac ima pravo i mogućnost slobodne procjene u pogledu opštih pitanja socijalne politike, pa tako i da utvrđuje šta je u javnom interesu.

Propisani rok po stavu ovog Suda je primjeren, pri čemu se ta norma, kao odredba tehničke prirode nužna za realizaciju navedenog prava, ne može dovesti u kontekst povrede prava na imovinu.

Imajući u vidu sve izneseno, Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Mirko Milićević, prof.dr. Edin Muminović, dr.sc. Kata Senjak, Ajša Softić i mr.sc. Alen Taletović, sudije Suda.

Broj U-9/24
4. marta 2025. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.