USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o zahtjevu Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti odredbe člana 49. stav 3. i čl. 50. i 57. Odluke o građevinskom zemljištu, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave, održanoj dana 4.6.2025. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da odredbe člana 49. stav 3. i čl. 50. i 57. Odluke o građevinskom zemljištu ("Službeni glasnik Općine Breza", br. 6/17, 1/19 i 10/23) nisu u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Općine Breza".
Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podneskom broj 01-02-74-1/25 od 17.2.2025. godine, preciziranim dana 21.3.2025. godine, podnio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 49. stav 3. i čl. 50. i 57. Odluke o građevinskom zemljištu ("Službeni glasnik Općine Breza", br. 6/17, 1/19 i 10/23) (u daljem tekstu: osporene odredbe Odluke odnosno Odluka).
2. Stranke u postupku
U skladu sa članom 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) stranke u ovom ustavnosudskom postupku su: podnosilac zahtjeva i Općinsko vijeće Breza, kao donosilac osporene Odluke.
3. Bitni navodi zahtjeva
Podnosilac zahtjeva na početku zahtjeva citira osporenu odredbu člana 49. stav 3. Odluke, te ističe da se nakon analize iste može zaključiti da Općina Breza različito postupa prema investitorima infrastrukturnih objekata u odnosu na druge investitore, tj. da se propisivanjem ponašanja prema navedenoj osporenoj odredbi izdvajaju investitori infrastrukturnih objekata i za njih utvrđuje drugačiji postupak kod određivanja obaveze plaćanja naknade iz osnova prirodne pogodnosti-rente (u daljem tekstu: renta). Smatra da je takvo različito postupanje prema investitorima infrastrukturnih objekata u Općini Breza u suprotnosti sa odredbama člana II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. U nastavku zahtjeva citira i na svoj način tumači, ne samo odredbe osporene Odluke, nego i odredbe čl. 62. do 65. i člana 83. Zakona o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 67/05). Navodi da Općina Breza, osim rente za gradnju na gradskom građevinskom zemljištu, istu naplaćuje od fizičkih i pravnih lica i za ostalo građevinsko zemljište, što je kako on smatra, suprotno odredbama navedenog zakona. Osim toga, spominje i odredbe Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10, 45/10, 85/21, 92/21 i 72/24), te ističe da prema njegovom mišljenju izgradnja objekata za distribuciju i snabdijevanje električnom energijom podrazumijeva uređenje građevinskog zemljišta. Ističe da JP "Elektroprivreda" BiH d.d. Sarajevo, Podružnica "Elektrodistribucija" Zenica ulaže svoja finansijska sredstva, te da izgradnjom svojih elektroenergetskih objekata doprinosi prirodnim pogodnostima gradskog građevinskog zemljišta, na način da izgradnjom objekata za distribuciju i snabdijevanje električnom energijom samo uvećava pogodnost koje određeno zemljište pruža njegovim korisnicima. Obrazlažući svoje stajalište poziva se i na presudu Ustavnog suda Federacije broj U-40/23 od 13.12.2024. godine, smatrajući da stav koji je zauzeo navedeni sud u toj presudi samo potvrđuje njegovo mišljenje o osporenoj Odluci. Kako dalje objašnjava, smatra da se elektroenergetski objekti ne mogu izjednačavati sa drugim građevinama kao što su stambeni i poslovni objekti, jer podzemni elektrodistributivni vodovi ne zauzimaju stvarnu površinu i iznad njih se može vršiti gradnja drugih objekata. Takođe ističe da niti jedna druga jedinica lokalne samouprave na području Zeničko-dobojskog kantona ne naplaćuje spornu naknadu za podzemnu elektrodistributivnu mrežu, već samo za nadzemne trafostanice. U tom smislu smatra da osporena Odluka stavlja u nepovoljniji položaj vlasnike elektroenergetskih objekata, te da njene odredbe nisu zasnovane na objektivnim i razumnim razlozima i da se njihovom primjenom stvara proizvoljnost, selektivnost i voluntarizam u pravnom prometu. Na kraju predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da osporene odredbe Odluke nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
4. Bitni navodi odgovora na zahtjev
U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj U-5/25 od 27.3.2025. godine zatražio od Općinskog vijeća Breza da, kao druga strana u postupku, dostavi odgovor na zahtjev podnosioca.
Općinsko vijeće Breza je putem Općinskog pravobranilaštva Breza dostavilo odgovor na zahtjev u kojem navodi da isti u cijelosti osporava kao neosnovan. U daljem tekstu citira odredbe člana VI. 4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, člana 75. stav 1. tačka c) Ustava Zeničko-dobojskog kantona, člana 13. stav 1. tačka c) "Zakona o pripadnosti javnih prihoda ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09 i 35/14)", člana 8. stav 3. alineja 7. i člana 13. stav 2. alineja 8. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine "("Službene novine Federacije BiH", broj 49/06)" i čl. 63., 64., 66. i 67. Zakona o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine, te ističe da je na osnovu navedenih propisa Općinsko vijeće Breza bilo ovlašteno da donese Odluku. Dalje na svoj način tumači odredbe osporene Odluke, naglašavajući da je visina rente za investitore gradnje infrastrukturnih objekata utvrđena na gore navedeni način isključivo zbog toga što instalacije jednog pravnog subjekta najčešće prolazi kroz sve zone gradskog građevinskog zemljišta i da bi bio težak posao u tehničkom smislu utvrđivati različite visine rente za dijelove instalacija koji prolaze kroz pojedine, odnosno sve zone gradskog građevinskog zemljišta. Smatra da je visina rente propisana u okviru procentualnog raspona visine ove naknade utvrđene u odredbama Zakona o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine. Osim toga, navodi i Presudu Ustavnog suda Federacije broj: U-26/11 od 2.2.2012. godine, koja se prema njegovom mišljenju odnosi i na odredbe osporene Odluke. Na kraju, predlaže Ustavnom sudu Federacije da u ovom ustavnosudskom predmetu donese presudu kojom će utvrditi da osporene odredbe Odluke nisu u nesaglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član II.A.2.(1) c)
Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava. Posebno:
(1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na:
- c)jednakost pred zakonom.
Član IV.C.3.10.(2) d)
(2) Ustavni sud:
- d)na zahtjev premijera, ili kantona, utvrđuje da li neki predloženi ili usvojeni propis koje je donijelo neko tijelo kantonalne, gradske ili općinske vlasti u skladu sa ovim ustavom.
B. Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10)
Član 1. stav (2)
Planiranjem se, u smislu ovog Zakona, smatra plansko upravljanje, korištenje zemljišta i zaštita prostora Federacije kao osobito vrijednog i ograničenog dobra.
Član 34. st. (1), (2) i (3)
Korištenje zemljišta na nivou Federacije vrši se u skladu sa planskim dokumentima Federacije.
Pod korištenjem zemljišta u smislu ovog Zakona podrazumijeva se izgradnja građevina i izvođenje drugih zahvata u prostoru iz nadležnosti Federacije.
Građenjem građevine (u daljem tekstu: građenje), u smislu ovog Zakona, podrazumijeva se: izgradnja nove građevine, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, sanacija, rehabilitacija, izvođenje drugih zahvata u prostoru, uklanjanje građevine, pripremni radovi, promjena namjene građevine ili zemljišta i građenje privremenih građevina, osim radova tekućeg održavanja, radova sanacije koji se mogu smatrati tekućim održavanjem i konzervacije građevine.
Član 36. stav (1) tačka 2)
U smislu ovog Zakona pod građevinom se podrazumijevaju:
- 2)saobraćajne, vodoprivredne i energetske građevine i površine sa pripadajućim instalacijama, telekomunikacijske građevine i instalacije, građevine i instalacije komunalne infrastrukture;
Član 49. stav (1) tačka 5)
Opremanje građevinskog zemljišta obuhvata: 5. izgradnju građevina za potrebe snabdijevanja vodom, distribuciju električne, plinske i druge energije, telekomunikacijske objekte i uređaje;
Član 53. stav (1)
Građenju građevine može se pristupiti samo na osnovu izdatog odobrenja za građenje.
C Zakon o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 67/05)
Član 2. stav (1)
Gradskim građevinskim zemljištem u smislu ovog zakona smatra se izgrađeno i neizgrađeno zemljište u gradovima i naseljima gradskog karaktera, koje je planovima za prostorno uređenje i urbanističkim planovima namijenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/02).
Član 3.
Izgradnja gradova i naselja gradskog karaktera na gradskom građevinskom zemljištu i ostalom građevinskom zemljištu obavlja se u skladu sa prostornim planom i smatra se općim interesom.
Član 6.
Općina upravlja i raspolaže gradskim građevinskim zemljištem u državnoj svojini na način i pod uslovima predviđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.
Član 11.
Gradskim građevinskim zemljištem u državnom vlasništvu može se raspolagati samo na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovoga zakona.
Član 46. st. (1) i (2)
Uslovi i način dodjele gradskog građevinskog zemljišta na korištenje radi građenja, kao i postupak i kriteriji za određivanje prava prvenstva na konkursu, odnosno neposredne pogodbe, uređuju se odlukom općinskog vijeća u skladu sa programom stambene i ostale izgradnje u općini.
Odlukom iz prethodnog stava propisuju se bliža mjerila za određivanje naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje i za određivanje naknade za stvarne troškove uređenja gradskog građevinskog zemljišta.
Član 62. st. (1) i (4)
Fizičko i pravno lice kome je dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje radi građenja, dužno je platiti naknadu za dodijeljeno zemljište i naknadu za troškove uređenja tog zemljišta.
Licu kome je dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište ne može se izdati odobrenje za građenje, niti se može izvršiti uknjižba prava korištenja zemljišta radi građenja u katastru nekretnina, odnosno u zemljišnoj knjizi, dok ne podnese dokaz da je platilo naknadu za zemljište i naknadu za uređenje zemljišta.
Član 63. st. (1) i (6)
Naknada za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište, naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta utvrđuje se prema osnovama i mjerilima propisanim ovim zakonom i odlukom općinskog vijeća.
Niko se ne može osloboditi obaveze plaćanja naknade utvrđene ovim zakonom, osim u slučajevima predviđenim čl. 90. i 91. ovog zakona, te se ovim stavljaju van snage sve odluke, uredbe i drugi propisi koje su u suprotnosti sa ovim zakonom.
Član 64. stav (1) tačka 2.
Naknada za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje obuhvata:
- 2.naknada iz osnova prirodnih pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta i pogodnosti već izgrađene komunalne infrastrukture koje mogu nastati prilikom korištenja tog zemljišta, a koje nisu rezultat ulaganja sredstava vlasnika ili korisnika nekretnina - renta.
Član 65.
Gradsko građevinsko zemljište prema pogodnostima iz člana 64. stava 1. tačke 2., dijeli se najviše na šest zona.
Zone se utvrđuju na osnovu položaja zemljišta, stepena opremljenosti zemljišta komunalnim objektima i instalacijama, saobraćajne povezanosti, vrste i kapaciteta objekata za svakodnevno i periodično snabdijevanje, stepena pokrivenosti objektima za zdravstvenu zaštitu, školstvo, kulturu i dječiju zaštitu, prirodnih i ekoloških uslova korištenja zemljišta, kao što su naročito nagib terena, orijentacija, osunčanost, temperatura zraka, vjetrovi i zagađenost zraka.
Član 66.
Kao osnovica za izračunavanje visine rente služi prosječna konačna građevinska cijena iz prethodne godine m2 korisne stambene površine na području općine. Prosječnu konačnu građevinsku cijenu utvrđuje odlukom općinskog vijeća svake godine, a najkasnije do 31. marta tekuće godine.
Član 68. stav (2)
Visinu rente po zonama utvrđuje odlukom općinsko vijeće, polazeći od kriterija iz člana 65. stav 2. ovog zakona.
Član 76. stav (1)
Ostalo građevinsko zemljište (član 3. tačka 2. ovog zakona) određuje se odlukom općinskog vijeća.
D. Odluka o građevinskom zemljištu ("Službeni glasnik Općine Breza", br. 6/17, 1/19 i 10/23)
Član 1.
Ovom odlukom određuje se prostorni obuhvat građevinskog zemljišta Općine Breza, zone građevinskog zemljišta, utvrđuju uslovi i način raspolaganja građevinskim zemljištem u vlasništvu Općine Breza u vidu prodaje, osnivanja prava građenja, na osnovu javnog konkursa, neposredne pogodbe i zamjene zemljišta, dodjele građevinskog zemljišta, utvrđuje se naknada iz osnova prirodnih pogodnosti građevinskog zemljišta – renta, naknada za uređenje građevinskog zemljišta, rokovi i način plaćanja naknada, način vođenja, raspoređivanja i usmjeravanja sredstava iz naknada.
Član 2.
Gradskim građevinskim zemljištem, u smislu ove odluke, smatra se izgrađeno i neizgrađeno zemljište u gradu i naseljima gradskog karaktera, koje je planovima za prostorno uređenje namijenjeno za izgradnju objekata u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i građenju.
Član 44.
Fizičko i pravno lice - investitor, u postupku izdavanja odobrenja za građenje, dužno je platiti naknadu iz osnova prirodnih pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta – renta i naknadu za uređenje gradskog građevinskog zemljišta.
Član 45.
Naknada iz osnova prirodnih pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta-renta, je naknada iz osnova prirodne pogodnosti građevinskog zemljišta i pogodnosti već izgrađene komunalne infrastrukture koja može nastati prilikom korištenja tog zemljišta, a nije rezultat ulaganja sredstava investitora.
Član 46.
Osnovicu za utvrđivanje visine rente čini prosječna konačna građevinska cijena iz prethodne godine m2 korisne stambene površine na području Općine Breza.
Općinsko vijeće će utvrditi posebnom Odlukom visinu prosječne konačne građevinske cijene m2 korisne stambene površine za prethodnu godinu najkasnije do 31.3. tekuće godine.
Član 48.
Visina rente po 1 m2 korisne površine utvrđuje se primjenom fiksnog procenta rente koji je propisan Zakonom o građevinskom zemljištu FBiH i renta po zonama iznosi, kako slijedi:
u I zoni - 6%
u II zoni - 5%
u III zoni - 4%
u IV zoni - 3%
u V zoni - 2%
u VI zoni - 1%
Član 49.
Pod korisnom površinom objekta smatra se zbir svih podnih površina prostora po svim etažama.
Kod obračunavanja rente, korisna površina se umanjuje, kako slijedi:
- -za podrume - 50 %
- -za potkrovlja - 25 %
- -za natkrivene otvorene površine i pomoćne objekte - 50%
- -za otvorene platoe - 75
Član 50. - osporena odredba
Rentu su dužni platiti sva fizička i pravna lica.
Renta se neće plaćati za objekte koji će se graditi na ostalom građevinskom zemljištu, ako se radi o zemljištu u privatnoj svojini.
U slučaju prodaje zemljišta u vlasništvu Općine Breza, koja spada u ostalo građevinsko zemljište, renta će se naplaćivati kao za VI zonu gradskog građevinskog zemljišta.
Član 57. - osporena odredba
Korisna površina građevine određuje se prema predviđenoj neto etažnoj korisnoj površini građevine obračunatoj po građevinskim standardima.
E. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o građevinskom zemljištu ("Službeni glasnik Općine Breza", broj 1/19)
Član 2.
U članu 50. Odluke dodaje se stav 2. koji glasi: "Renta se neće plaćati za izgradnju nove na mjestu uklonjene građevine za koju je prethodno izdato odobrenje za građenje, za korisnu površinu uklonjene građevine."
F. Odluka o dopuni Odluke o građevinskom zemljištu ("Službeni glasnik Općine Breza", broj 10/23)
Član 1.
U Odluci o građevinskom zemljištu ("Službeni glasnik Općine Breza", broj 6/17 i 1/19), u daljem tekstu: Odluka, u članu 49. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
"Član 49. stav 3. - osporena odredba
Visina naknade iz osnova prirodnih pogodnosti za izgradnju infrastrukturnih objekata-infrastrukturnih koridora, građevina i opreme, saobraćajne, energetske, vodoprivredne, telekomunikacijske i druge infrastrukture i sl., po 1m2 korisne površine iznosi 2% prosječne konačne građevinske cijene iz prethodne godine 1m2 korisne stambene površine na području Općine Breza, bez obzira na zonu u kojoj se objekat nalazi."
Član 2.
U Odluci u članu 59., iza stava 3., dodaje se novi stav 4. koji glasi:
"Naknada za uređenje građevinskog zemljišta za objekte iz člana 49. stav 3. Odluke se ne naplaćuje."
6. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije
Presuda broj U-64/17 od 23.10.2018. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 94/18) i Rješenje o neizvršenju broj U-64/17 od 18.12.2019. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 95/19).
7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Nakon razmatranja zahtjeva i odgovora na zahtjev, osporenih odredaba kao i Odluke u cjelini, te relevantnog prava i prakse ovog suda, a polazeći od odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, utvrđeno je kako slijedi u nastavku.
Podnosilac zahtjeva je, u skladu sa članom IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, lice ovlašteno za pokretanje postupka ocjene ustavnosti pred ovim sudom.
Imajući u vidu navode podnosioca zahtjeva kojim tvrdi da su osporene odredbe Odluke diskriminatorne i da se njihovom primjenom različito postupa prema određenim grupama investitora u procesu gradnje na području Općine Breza, za rješavanje ovog ustavnosudskog predmeta važno je, makar u kratkim navodima, izložiti osnove normativnopravnog okvira Federacije Bosne i Hercegovine u oblasti prostornog planiranja i gradnje, te iznijeti sadržaj i predmet regulacije Odluke kako bi se stekao jasan uvid u njen karakter i pravni domet.
Federalnim propisima izgrađen je potpun normativni okvir u ovoj oblasti i izvršena odgovarajuća distribucija normativnih ovlaštenja na niže nivoe vlasti, odnosno na kantone i jedinice lokalne samouprave. Prema odredbama člana 36. stav (1) tačka 2) Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta Federacije Bosne i Hercegovine, pod građevinom se podrazumijevaju, između ostalih, i energetske građevine i površine sa pripadajućim instalacijama, dok je odredbama člana 49. stav (1) tačka 5. propisano da opremanje građevinskog zemljišta podrazumijeva između ostalog i izgradnju građevina za distribuciju električne energije. Takođe, odredbama člana 53. stav (1) ovog zakona, propisano je da se građenju građevine može pristupiti samo na osnovu izdatog odobrenja za građenje. Pored toga, odredbama člana 2. stav (1) Zakona o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da se gradskim građevinskim zemljištem smatra izgrađeno i neizgrađeno zemljište u gradovima i naseljima gradskog karaktera, koje je planovima za prostorno uređenje i urbanističkim planovima namijenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju. Takođe, odredbama člana 3. istog zakona propisano je da se izgradnja gradova i naselja gradskog karaktera na gradskom građevinskom zemljištu i ostalom građevinskom zemljištu obavlja u skladu sa prostornim planom i da se smatra općim interesom. Odredbama člana 62. navedenog zakona propisano je da su fizička i pravna lica kojima je dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje radi građenja, dužna platiti naknadu za dodijeljeno zemljište i naknadu za troškove uređenja tog zemljišta i da im se ne može dozvoliti gradnja dok to ne učine. Osim toga, odredbama člana 63. stav (6) tog zakona kategorički je propisano da se niko ne može osloboditi plaćanja navedene naknade, osim u posebnim slučajevima utvrđenim tim zakonom.
Upravo na osnovu navedenih zakonskih ovlaštenja, Općina Breza je donijela Odluku i uredila pitanja upravljanja i korištenja gradskog građevinskog zemljišta na svom području. Odluka uređuje prostorni obuhvat građevinskog zemljišta na području Općine Breza, utvrđuje njegove zone, zatim način sticanja prava građenja na gradskom građevinskom zemljištu, te utvrđuje vrste novčanih naknada koje plaćaju pravna i fizička lica na području Općine Breza u postupku pribavljanja odobrenja za građenje kao i konačnu namjenu tako prikupljenih novčanih sredstava. Poredeći normativni obuhvat Odluke sa odredbama Zakona o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine, i to posebno onim iz člana 46. st. (1) i (2), člana 63. stav (1), člana 66., člana 68. stav (2) i člana 76. stav (1), očigledno je da je Općinsko vijeće Breza kao donosilac Odluke, uređujući predmetnu oblast na izloženi način, imalo zakonsko pravo na takvu normativnu aktivnost. S druge strane, pristupajući ocjeni sadržajnih karakteristika osporenih odredaba Odluke, ističemo da je istim utvrđeno postojanje dvije vrste novčanih naknada koje su sva pravna i fizička lica dužna platiti Općini Breza u postupku pribavljanja dozvole za gradnju, i to rentu i naknadu za uređenje gradskog građevinskog zemljišta. Zbog činjenice da je predmetom osporavanja u ovom ustavnosudskom postupku isključivo renta, to je u daljem tekstu presude pažnja usmjerena samo na tu vrstu naknade.
Prema odredbama člana 45. Odluke, renta je novčana naknada koju investitor gradnje plaća Općini Breza zbog prirodnih pogodnosti građevinskog zemljišta na kojem planira izvoditi gradnju, kao i pogodnosti već izgrađene komunalne infrastrukture na predmetnom zemljištu, a koje nisu rezultat njegovih ranijih ulaganja u te pogodnosti. Dakle, renta se plaća po osnovu dvije moguće varijabilne vrijednosti zemljišta na kojem se planira gradnja, i to od njegovih prirodnih geografskih, reljefnih i pedoloških karakteristika, te od vještačkih prostornih osobina kao što su stepen izgrađenosti komunalne infrastrukture i blizina bitnih općedruštvenih objekata (škole, dječija obdaništa, domovi zdravlja i slično). Ovdje ističemo da se takvo normativno određenje predmetne naknade utvrđuje na potpuno isti način i u odredbama iz člana 64. stav (1) tačka 2. i člana 65. Zakona o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine.
Prema odredbama člana 46. Odluke, osnovica za utvrđivanje visine rente je prosječna cijena korisne stambene površine za prethodnu godinu u odnosu na godinu u kojoj se daje dozvola za gradnju, a čiju visinu svake godine utvrđuje općinsko vijeće. Nadalje, članom 47. Odluke utvrđuje se formula za izračun visine rente za svaki konkretan predmet, a koja predstavlja proizvod osnovice, fiksno određenog procenta vrijednosti građevinske zone u kojoj se namjerava izvoditi gradnja i neto ukupne etažne korisne površine svake konkretne građevine utvrđene u rješenju o urbanističkoj saglasnosti. Tako dobiven rezultat predstavlja pojedinačnu vrijednost novčanog iznosa rente.
Pored toga, a što je od suštinske važnosti u ovom ustavnosudskom predmetu, odredbama iz osporenog člana 50. Odluke propisano je da su rentu dužna platiti sva fizička i pravna lica koja namjeravaju izvoditi gradnju na području Općine Breza. Istim odredbama utvrđene su i određene olakšice za sve investitore gradnje, tako što se korisna površina svakog konkretnog objekta umanjuje za neke njegove dijelove kao što su podrumi, potkrovlja, nadstrešnice i pomoćni objekti, dok je za investitore gradnje infrastrukturnih objekata utvrđena primjena jedinstvenog procenta od 2% od visine osnovice, i to bez obzira u kojoj se zoni vršila gradnja tih objekata. Takođe, isti su prema odredbama iz člana 59. stav 4. Odluke, oslobođeni obaveze plaćanja naknade za uređenje građevinskog zemljišta.
Osim toga, vidljivo je da se renta plaća jednokratno i da nema periodičan karakter. Takvo obilježje ovog novčanog davanja neminovno upućuje na zaključak da ista nema porezni karakter, nego da se plaća samo jednom, isključivo zbog određenih prirodnih ili vještačkih osobina građevinskog zemljišta na kojem je planirana gradnja, a kojem prethodno nije doprinio investitor buduće gradnje svojim materijalnim ulaganjem. S tim u vezi, može se sa sigurnošću zaključiti da je propisivanje plaćanja rente na gore izloženi način u skladu sa normativnopravnim okvirom koji uređuje ulogu, položaj i ovlaštenja jedinica lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine u predmetnoj oblasti, odnosno u skladu sa zakonodavstvom kojim je Federacija Bosne i Hercegovine na cjelovit način uredila pitanje prostornog planiranja i gradnje.
Imajući na umu utvrđenu činjenicu da Općina Breza ima pravo na donošenje Odluke, te da je njen sadržaj u skladu sa navedenim federalnim zakonima u toj oblasti, kao i činjenicu da u ovom ustavnosudskom predmetu renta ne predstavlja novčano davanje koje ima parafiskalni karakter, potrebno je takođe utvrditi da li njenim razrezivanjem i naplatom na gore izloženi način dolazi do povrede prava na jednakost pred zakonom pojedinih kategorija obaveznika njenog plaćanja, kako to podnosilac zahtjeva i tvrdi. Prema njegovom stajalištu, osporene odredbe Odluke su diskriminatorne i njihovom primjenom se različito postupa prema određenim grupama investitora gradnje na području Općine Breza, kako je gore već jasno izloženo.
Vršenjem uvida ne samo u odredbu iz stava 1. člana 50. Odluke koja se osporava navodima podnosioca zahtjeva, nego i u odredbu iz člana 44. Odluke, postaje potpuno očigledno da je svako fizičko i pravno lice koje na području Općine Breza planira vršiti gradnju nekog objekta, dužno platiti i rentu. Takvo zapažanje samo po sebi vrlo jasno pokazuje da osporene odredbe Odluke nemaju diskriminirajući karakter, jer ne dovode u različitu poziciju bilo kojeg njihovog adresata. Baš suprotno od toga, one zapravo svakome od njih propisuju jednake obaveze. Jedina razlika u tretmanu adresata osporenih odredaba Odluke jeste u pogledu iznosa procenta prosječne cijene korisne stambene površine za prethodnu godinu u odnosu na godinu u kojoj se daje dozvola za gradnju, a koji se procenat utvrđuje na osnovu zone u kojoj se gradi. Na svakog investitora gradnje primjenjuje se procenat cijene korisne stambene površine u zavisnosti od toga u kojoj se od 6 zona građevinskog zemljišta planira gradnja objekta, pa prema tome taj procenat može biti u visini od 1% u šestoj i posljednjoj zoni gradskog građevinskog zemljišta do visine od 6% u prvoj zoni gradskog građevinskog zemljišta. Za razliku od svih drugih investitora gradnje, odredbama iz osporenog člana 49. stav 3. Odluke utvrđeno je da investitori izgradnje infrastrukturnih objekata u oblasti saobraćajne, energetske, vodoprivredne, telekomunikacijske i druge infrastrukture na području Općine Breza plaćaju rentu čija se visina utvrđuje primjenom procenta od 2% i to bez obzira na zonu izgradnje navedenih objekata. Dakle, bez obzira da li se radilo o prvoj ili posljednjoj zoni gradskog građevinskog zemljišta, investitori gradnje navedenih infrastrukturnih objekata prilikom pribavljanja dozvole za gradnju uvijek plaćaju rentu kao da se radi o petoj zoni gradskog građevinskog zemljišta za koju vrijedi visina procenta od 2%. Ako uzmemo u obzir već navedenu činjenicu da su investitori izgradnje infrastrukturnih objekata u oblasti saobraćajne, energetske, vodoprivredne, telekomunikacijske i druge infrastrukture na području Općine Breza oslobođeni od plaćanja novčane naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta usljed toga što oni svojim djelovanjem faktički i uređuju takvo zemljište, te da takvi subjekti svakako predstavljaju posebnu kategoriju pravnih lica koji se bave djelatnostima od općeg značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine (energetske, saobraćajne, vodne i telekomunikacijske djelatnosti) uređenih posebnim zakonima Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, to ukazuje da je Općinsko vijeće Breza uređujući predmetnu oblast na izloženi način u potpunosti postupalo u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i normativnopravnim okvirom Federacije Bosne i Hercegovine u toj oblasti. Drugim riječima to znači da donosilac Odluke drugačiju visinu rente primjenjuje samo u okviru jedne grupe pravnih lica koji su investitori gradnje infrastrukturnih objekata, a koji su zakonima Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine svakako izdvojeni kao subjekti od posebnog javnog interesa. U tom smislu ne može se govoriti o nejednakosti pred zakonom, s obzirom da navedena grupa pravnih lica ne bi mogla poslužiti kao uporedna grupa svim ostalim adresatima tog propisa.
Osim toga, pozivanje podnosioca zahtjeva u ovom ustavnosudskom predmetu na Presudu Ustavnog suda Federacije broj U-40/23 od 13.12.2024. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/25) ne može poslužiti kao argument za rješavanje ovog predmeta na predloženi način, s obzirom da je navedena presuda donesena u potpuno drugoj pravnoj stvari i primjenom drugih pravnih instituta. Isto tako, ni pozivanje donosioca osporene Odluke na Presudu Ustavnog suda Federacije broj U-26/11 od 2.2.2012. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 25/12) nije od značaja za rješavanje ovog ustavnosudskog predmeta, jer je navedena presuda donesena u smislu pravilne primjene propisa koji su u međuvremenu prestali da važe.
Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud Federacije smatra da osporena odredba člana 49. stav 3. Odluke nije u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, jer svojom primjenom ne krši ustavno pravo na jednakost pred zakonom. Isto tako, smatra i da osporene odredbe člana 50. Odluke, s obzirom da ne sadrže niti jedno pravilo kojim se uvodi bilo kakva razlika između adresata tih normi, svojom primjenom ne povrjeđuju ustavno pravo na jednakost pred zakonom. Na kraju, osporena odredba člana 57. Odluke predstavlja normu tehničkog karaktera koja za sve svoje adresate propisuje jedinstvenu jedinicu mjere koja se ima uzeti u obzir prilikom utvrđivanja konačne visine rente koju su svi investitori gradnje dužni platiti prilikom pribavljanja dozvole za gradnju, pa prema tome nije ni pogodna niti je njome moguće proizvesti povredu prava na jednakost pred zakonom.
Na osnovu svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije je donio u sastavu: Vesna Budimir, potpredsjednica Suda, Mirko Milićević, prof. dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin i mr. sc. Alen Taletović, sudije Suda.
Broj U-5/25
4. juna 2025. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine