Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine
Izdvojeno Mišljenje na izreku mišljenja Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u predmetu broj u-2/25 od 17.9.2025. godine, sa prijedlogom da se izdvojeno Mišljenje objavi u Službenim glasilima istovremeno sa objavom navedenog ustavnosudskog akta
Na osnovu člana 28. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), a u vezi sa članom 21. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10, 18/16, 26/23 i 37/24), u propisanom roku ulažem
IZDVOJENO MIŠLJENJE
NA IZREKU MIŠLJENJA USTAVNOG SUDA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PREDMETU BROJ U-2/25 OD 17.9.2025. GODINE, SA PRIJEDLOGOM DA SE IZDVOJENO MIŠLJENJE OBJAVI U SLUŽBENIM GLASILIMA ISTOVREMENO SA OBJAVOM NAVEDENOG USTAVNOSUDSKOG AKTA
Obrazloženje
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je u svom predmetu broj U-2/25 dana 17.9.2025. godine utvrdio Mišljenje u kojem je zauzeo stajalište da Rješenje o izboru Predsjedavajućeg Općinskog vijeća Novi Grad Sarajevo br. 01-02-443/25 od 8.1.2025. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 2/25), nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Svoje obrazloženje zasnovao je na stajalištu da je takvo rješenje u suprotnosti sa čl. VI.1.c), VI.3.(5), IX.7.(1) i IX.11a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, s obzirom da izbor navedenog nositelja funkcije predstavničke vlasti u Općini Novi Grad Sarajevo ne odražava rezultate Popisa stanovništva iz 1991. godine, kao ustavne kategorije koja mora biti vodič za raspodjelu funkcija vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Smatrajući upravo suprotno, a istovremeno uvjeren da bi javno objavljivanje izdvojenog mišljenja na većinsku odluku Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u ovom ustavnosudskom predmetu bilo korisno za širu domaću stručnu i naučnu javnost, na način da se potakne intenzivnija diskusija o ustavnopravnoj materiji od čije pravilne primjene zavisi razvoj društva u cjelini, u daljem tekstu iznosim razloge svog neslaganja sa gore izloženim mišljenjem.
Moje neslaganje sa načinom rješavanja ovog ustavnosudskog predmeta i konačno utvrđenog mišljenja Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, pojavilo se u odnosu na dva pitanja i to:
- 1.primjena načela proporcionalnosti u distribuciji funkcija vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine;
- 2.primjena pravnog instituta popisa stanovništva.
- 1.Kada je u pitanju načelo proporcionalnosti u distribuciji funkcija vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, tamo gdje ono treba da postoji, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine riješio je vrlo jasnim odredbama. Za nivo Federacije Bosne i Hercegovine, takvim pristupom uredio je samo način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz reda poslanika u kantonalnim skupštinama (član IV.A.2.8.(1)). Za sve ostale funkcije vlasti na federalnom nivou, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine to je pitanje uredio primjenom dva modela:
a.) model izričitog određivanja kvota pojedinih konstitutivnih naroda u organu vlasti kao što je kod Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (član IV.A.2.6.(2)) ili Vlade Federacije BiH (član IV.B.2.4.) ili
b.) model određivanja nacionalnog inkompabiliteta u pojedinim federalnim institucijama vlasti kao što je odnos nacionalne pripadnosti Premijera/predsjednika Vlade, Predsjedavajućeg Predstavničkog doma i Predsjedavajućeg Doma naroda (član IV.D.1.(1)), ili pak Premijera/predsjednika Vlade i Predsjednika Federacije (član IV.D.1.(2)). Istom metodom propisivanja nacionalnog inkompabiliteta riješen je i odnos nacionalne zastupljenosti u rukovođenju organima sudske vlasti Federacije Bosne i Hercegovine u okviru kojeg je propisano da predsjednici Vrhovnog i Ustavnog suda, te glavni federalni tužilac, ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda (član IV.D.1.(4)).
Za kantonalni nivo vlasti, modelom izričito propisane proporcionalnosti u raspodjeli funkcija vlasti, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine je samo uredio obavezni nacionalni sastav kantonalnih vlada (član V.3.8.(1)) vezujući ga za rezultate Popisa stanovništva iz 1991. godine.
Kod jedinica lokalne samouprave, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine od 2004. godine sadrži odredbu kojom se uređuje raspodjela funkcija vlasti na općinskom nivou, primjenjujući već pomenuti model nacionalnog inkompabiliteta, tako što propisuje da općinski načelnik i predsjedavajući općinskog vijeća ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda, osim pod određenim uslovima, a o čemu ćemo više govoriti u nastavku.
Dakle, kada je u pitanju primjena modela proporcionalnosti u raspodjeli funkcija vlasti, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine je prema mom mišljenju vrlo jasan i on ne daje za pravo širenje tog modela izvan navedenih, prilično usko propisanih, ustavnih odredaba. Sve druge odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koje govore o primjeni modela proporcionalnosti u organima vlasti odnose se isključivo na zaposlenike u tim organima, i to u vidu obaveze poštivanja proporcionalne nacionalne zastupljenosti državnih službenika i namještenika, te drugih zaposlenih kod subjekata javnog prava na svim nivoima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, a što svoje normativno oživotvorenje već ima u odredbama iz člana 2. Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 04/12) i člana 4. Zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/05 i 103/21).
- 2.Kada je u pitanju razumijevanje i primjena pravnog instituta popisa stanovništva, kao druge tačke neslaganja o načinu rješavanja ovog ustavnosudskog predmeta, smatram da je u konkretnom predmetu trebalo poći isključivo od vrlo jasne ustavne odredbe iz člana VI.3.(5), koja koristeći pravni institut "posljednji popis stanovništva" potpuno precizno i bez ikakvih nedoumica ukazuje koji se popis stanovništva ima koristiti prilikom primjene predmetne norme, a to je onaj koji je izvršen 2013. godine i čiji su rezultati objavljeni 2016. godiine. Pored potpune i nesumnjive jezičke jasnoće značenja pravnog instituta "posljednjeg popisa stanovništva" u korist mojim tvrdnjama govore najmanje tri razloga, a svi se oni izvode iz tri ustavna amandmana kojim je dopunjen ustavni tekst.
Prvo korištenje ovog pravnog instituta javlja se u ustavnom amandmanu broj LXXXI kojim je Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu 2002. godine modificirao način imenovanja kantonalne vlade. Ono što daje posebnu težinu važnosti ovom amandmanu u rješavanju ovog ustavnosudskog predmeta, je i to što ustavotvorac u istom amandmanu kojim mijenja član V.3.8. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koristi pravni institut "Popisa stanovništva iz 1991. godine" kao faktor kojim se određuje obavezan nacionalni sastav kantonalne vlade, ali istovremeno i pravni institut "posljednji popis stanovništva" kao faktor kojim se određuje postupak izbora vlade.
Drugo korištenje pravnog instituta "posljednji popis stanovništva", a koje je i ključ rješavanja ovog ustavnosudskog predmeta, javlja se donošenjem Amandmana CIV na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine kojim je promijenjen cijeli član VI.3. i kojim se na lokalnom nivou uvodi do tada nepostojeći model nacionalnog inkompabiliteta između funkcija općinskog načelnika i predsjedavajućeg općinskog vijeća, izuzev u onim općinama u kojima, "prema posljednjem popisu stanovništva" jedan konstitutivni narod čini više od 80% stanovnika. Ova norma vrlo je jasna i ukazuje, kao što ćemo vidjeti u slučaju sljedeće ustavne norme, da se ovo pitanje voljom ustavotvorca ima posmatrati u duhu društvenih promjena, odnosno u zavisnosti od rezultata popisa stanovništva koji je zadnji proveden i čiji rezultati su službeno i objavljeni. Takve norme ustavna teorija svrstava u tzv. dinamične dijelove ustava.
Treće korištenje ovog pravnog instituta javlja se u Amandmanu CXXVIII kojim je Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu 2022. godine, nametnuo pravilo da se za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koriste rezultati posljednjeg popisa stanovništva odnosno onog koji je izvršen 2013. godine, a po kojem je i postupljeno nakon Općih izbora u Bosni i Hercegovini održanim 2022. godine.
Dakle, s moje tačke gledišta, stvari su u pogledu primjene odgovarajućih rezultata popisa stanovništva vrlo jasne. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine je svojim preciznim normama utvrdio izuzetke od općeg pravila koje za određene pravne situacije propisuje obavezu primjene Popisa stanovništva iz 1991. godine. Čvrsto sam uvjeren da ti izuzeci nisu mogli biti rezultat nepažnje, neznanja ili olakog postupanja ustavotvorca prilikom izrade pravne norme, nego baš suprotno, izraz njegove jasne volje za dinamiziranjem društvenog kretanja nabolje. Stoga smatram da je posljednji popis stanovništva kao pravni institut utvrđen jasnim odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine zapravo onaj popis koji je izvršen 2013. godine i čiji su rezultati objavljeni 2016. godine.
Na kraju, iako sam uvjeren da su kolege sudije donoseći odluku kojoj se protivim, imale dobru i plemenitu namjeru usmjerenu na potpunu zaštitu ljudskih prava i primjenu načela konstitutivnosti naroda na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, smatram da to u ovom slučaju nije i ne može biti dovoljno. Pravna norma, pogotovo ovako jasna kao u članu VI.3.(5) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, mora imati prevagu nad našim najboljim namjerama.
26. septembra 2025. godine
Sarajevo
Sudija
Mr. sc. Alen Taletović, s. r.