USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Livnu u vezi sa utvrđivanjem ustavnosti odredaba člana 1. stav 2. u dijelu koji glasi: "hidroakumulacije, površine koje se koriste za prikupljanje vode" i člana 4. stav 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnoj naknadi Grada Livno, na osnovu člana IV.C.3.10. (4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 30.9.2025. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da član 1. stav 2. u dijelu koji glasi: "hidroakumulacije, površine koje se koriste za prikupljanje vode" i član 4. stav 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnoj naknadi ("Službeni glasnik Grada Livno", broj 11/21) nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH", "Narodnim novinama Kantona 10" i "Službenom glasniku Grada Livno".
Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Kantonalni sud u Livnu (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) je podneskom broj 010-0-Su-23-000354 dana 8.1.2024. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije), predočio ustavno pitanje - ocjena ustavnosti člana 1. stav 2. u dijelu koji glasi: "hidroakumulacije, površine koje se koriste za prikupljanje vode" i člana 4. stav 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnoj naknadi (u daljem tekstu: osporene odredbe, odnosno osporena Odluka) sa odredbama člana II.A.2.(1) c) i k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
U smislu člana IV.C.3.10. (4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, podnosilac zahtjeva je ovlašten za predočavanje ustavnog pitanja Ustavnom sudu Federacije.
2. Stranke u postupku
U skladu sa članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u ovom ustavnosudskom predmetu su: podnosilac zahtjeva, Hrvatska elektroprivreda d.d. Zagreb, HEP Proizvodnja d.o.o. Zagreb, Gradonačelnik Grada Livno, kao stranke u sudskom postupku pred podnosiocem zahtjeva i Gradsko vijeće Grada Livno, kao donosilac osporene Odluke.
3. Bitni navodi zahtjeva
U postupku rješavanja upravnog spora, koji se vodi pred podnosiocem zahtjeva u upravnoj stvari naplate gradske komunalne naknade od posebnog značaja za grad, pojavilo se ustavno pitanje koje se odnosi na ocjenu ustavnosti osporenih odredaba, iz razloga što se sporna naknada naplaćuje tužiocima u upravnom sporu, koji koriste opće dobro - vodu u privredne svrhe za prozvodnju električne energije.
Naime, prema navodima iz zahtjeva, u predmetu koji se vodi pred podnosiocem zahtjeva, utvrđena je obaveza plaćanja komunalne naknade za hidroakumulacije i površine koje se koriste za prikupljanje vode u svrhu proizvodnje električne energije vlasniku/korisniku predmetnih površina.
Prema navodima podnosioca zahtjeva, HEP d.d. Zagreb smatra da je članom 28. Zakona o komunalnim djelatnostima ("Narodne novine Kantona 10", br. 2/06,4/06 i 13/07), propisano da se komunalna naknada određuje za stambeno proizvodni i poslovni prostor prema jedinici mjere metru kvadratnom za izgrađene korisne površine, a za otvoreni prostor - skladišta, stovarišta i tržnice kao i za drugi otvoreni prostor koji neposredno služi za obavljanje djelatnosti, prema jedinici mjere metru kvadratnom otvorenog prostora.
Zakonodavac je, kako se navodi propisao da se pod pojmom otvoreni prostor podrazumijevaju skladišta, stovarišta, tržnice i drugi otvoreni prostori npr. groblja, s tim da nije propisao da u otvoreni prostor potpadaju i hidro-akumulacije, solarne elektrane i vjetro-elektrane koje služe za obavljanje djelatnosti.
Imajući u vidu odredbe člana 28. istog Zakona, podnosilac zahtjeva obrazlaže, da je Gradsko vijeće Livno protivno odredbama ovog zakona i Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine "preuzelo ovlaštenja Skupštine Kantona 10 i postupilo suprotno odredbama člana 8. st. 1. i 2. i stavu 3. alineja 20. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09) i donijelo osporenu Odluku koja mu nije povjerena niti jednim konkretnim zakonom".
Podnosilac zahtjeva u obrazloženju ističe da je Odluka donesena na osnovu čl. 26., 26.a)., 27., 35. i 37. Zakona o komunalnim djelatnostima, Statuta ove općine, na način da je u članu 1. stav 2. osporene Odluke definisan pojam "otvorenog prostora koji se koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti pod kojim se podrazumijevaju skladišta, stovarišta, tržnice, hidro-akumulacije, površine koje se koriste za prikupljanje vode, solarne elektrane i vjetro-elektrane i drugi otvoreni prostori koji služe za obavljanje djelatnosti", dok se u odnosu na član 4. stav 3. osporavaju odredbe kojima je propisano da se komunalna naknada naplaćuje za hidroakumulacije i površine koje se koriste za prikupljanje vode u svrhu proizvodnje električne energije u iznosu od 0,009 KM mjesečno".
Prema navodima zahtjeva, prethodno pitanje pojavilo se pred podnosiocem zahtjeva kojim se želi razjasniti da li je osporenim odredbama Odluke propisana naknada za hidroakumulacije i površine koje se koriste za prikupljanje vode u svrhu proizvodnje električne energije u navedenom iznosu od 0,009 KM mjesečno, preciznije da li je hidroakumulacija prostor i naknada parafiskalni namet kojim se periodično zahvata u imovinu HEP d.d. Zagreb. Podnosilac zahtjeva smatra da su osnovani navodi u odnosu na osporene odredbe Odluke.
Koristeći ovlaštenja iz člana IV.C.(3)10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, podnosilac zahtjeva predlaže Ustavnom sudu Federacije da utvrdi da li su osporenim odredbama Odluke povrijeđene odredbe člana II.A.2. (1) c) i k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine (pravo na jednakost pred zakonom i pravo na imovinu).
4. Bitni navodi odgovora na zahtjev
U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije, Ustavni sud Federacije je aktom broj U-4/24 od 8.4.2024. godine, zatražio od stranaka u sudskom postupku odgovor na zahtjev podnosioca.
Gradonačelnik Grada Livno, dostavio je traženi odgovor u kojem elaborira pravni osnov za donošenje Odluke o komunalnim naknadama od strane Gradskog vijeća Livno.
U tom smislu poziva se na odredbu čl. 26. – 37. Zakona o komunalnim djelatnostima sa posebnim osvrtom na odredbu člana 28. ovog zakona kojim je regulisano da se obaveza plaćanja komunalne naknade pored skladišta, stovarišta i tržnice utvrđuje i za svaki drugi otvoreni prostor pod uslovom da isti služi za obavljanje djelatnosti, te se ne može smatrati uzimanjem ovlaštenja Skupštini Kantona 10.
Dalje navodi nespornim da je hidroakumulacija i površine koje se koriste za prikupljanje vode služe HEP d.d. Zagreb u svrhu obavljanja djelatnosti proizvodnje električne energije, uslov za utvrđivanje obaveze plaćanja komunalne naknade u skladu sa navedenim zakonskim odredbama. Ističe odredbe čl. 27. i 35. navedenog Zakona prema kojim je regulisano da gradska i općinska vijeća utvrđuju visinu komunalne naknade u skladu sa mjerilima utvrđenim ovim zakonom. Prema datom mišljenju, osporena Odluka i prihod od komunalne naknade izraženo u procentima 100% je prihod grada čime nije došlo do povrede prava tužiocu na jednakost pred zakonom, niti povrede prava na imovinu.
Gradsko vijeće Livno je dostavilo odgovor na zahtjev u kojem navodi da je pravni osnov za donošenje osporenih odredbi Odluke sadržan u Zakonu o komunalnim djelatnostima koji nije precizirao "druge otvorene prostore koji neposredno služe za obavljanje djelatnosti". Smatraju da zakonsko ovlaštenje grada proizilazi iz odredbe člana 26. stav 1. tog zakona kojim je propisano da je naknada namjenski prihod grada i člana 27. stav 2. istog zakona kojim je propisano da visinu komunalne naknade određuje grad.
Stoga, po njima je nesporno da je Gradsko vijeće Livno postupilo u okviru zakonom mu datih ovlaštenja. Pritom i Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09) propisuje vlastite nadležnosti jedinica lokalne samouprave u koje spada i oblast koja je regulisana ovdje osporenom Odlukom.
Pozivaju se i na Statut Općine, sada Grada Livno, te u konačnici predlažu da se utvrdi da osporene odredbe Odluke nisu u nesaglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član III.1. tač. b), c) i f)
U isključivim su ovlaštenjima Federacije:
- b)utvrđivanje privredne politike, uključujući planiranje i obnovu te politiku korištenja zemljišta na federalnom nivou,
- c)donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije,
- f)utvrđivanje energetske politike, uključujući raspodjelu između kantona, te osiguranje i održavanje potrebne infrastrukture.
Član III.2. tačka h)
Ovlaštenja su federalne vlasti i kantona sljedeća:
- h)iskorištavanje prirodnih bogatstava.
Član III. 3. (1)
(1) Prema potrebama, ovlaštenja iz člana III. 2 mogu se ispunjavati zajednički ili zasebno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti.
Član IV.C.3.10. (4)
Ustavni sudtakođer odlučujeo ustavnim pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud ili pak neki kantonalni sud a koja se jave tokom postupka pred tim sudom.
Član IV.C.3.11.
Kad Vrhovni sud, ili kantonalni sud, u toku postupka koji se vodi pred sudom, smatraju da odgovarajući zakon nije u skladu sa ovim ustavom, obustavit će postupak i predočiti predmet Ustavnom sudu u skladu sa članom IV.C.10.(3).
B. Zakon o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06)
Član 1.
Predmet Zakona
(1) Ovim se zakonom uređuje način upravljanja vodama unutar teritorija Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
(2) Upravljanje vodama obuhvata zaštitu voda, korištenje voda, zaštitu od štetna djelovanja voda i uređenje vodotoka i drugih voda.
(3) Ovim se zakonom uređuje vodno dobro i javno vodno dobro, vodni objekti, pravna lica i druge institucije mjerodavne za pojedina pitanja upravljanja vodama i druga problematika u pogledu voda u Federaciji.
Član 3. stav (1)
Opći principi
(1) Vode su opće dobro i kao takve su pod posebnom zaštitom Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, grada i općina.
Član 5.
Razvrstavanje površinskih voda
(1) Površinske vode se, prema značaju koji imaju za upravljanje vodama, razvrstavaju u vode I. kategorije i vode II. kategorije.
(2) Vode I. kategorije su:
…
B) Na Vodnome području Jadranskog mora
Vještačke akumulacije
- 1.Rama
- 2.Jablanica
- 3.Grabovica
- 4.Salakovac
- 5.Mostar
- 6.Buško blato
- 7.Mandek
8. Lipa
Sve preostale vode su vode II. kategorije.
Član 7. stav (1)
Vodno dobro
(1) Vodno je dobro, prema ovome zakonu, skup zemljišnih čestica koji obuhvata:
- 1.zemljište na kojem je površinska voda trajno ili povremeno prisutna i zbog toga se oblikuju posebni hidrološki, geomorfološki i biološki odnosi, koji određuju vodne i o vodi zavisne ekosisteme;
- 2.osnovno korito tekućih voda, uključujući otoke i obale do izrazite geomorfološke promjene;
- 3.priobalni pojas širine 15 metara od granice obale (izrazite morfološke promjene) za površinske vode I. kategorije odnosno priobalni pojas širine 5 metara od granice obale (izrazite morfološke promjene) za površinske vode II. kategorije;
- 4.zemljište potopljeno stajaćim vodama, uključujući obalu do najvišega zabilježenog
- 5.vodostaja;
- 6.napuštena riječna korita koje voda povremeno plavi, močvare i zemljište potopljeno vodom zbog zahvata u prostoru;
- 7.uređeni inundacijski pojas;
- 8.zemljište ispod i pored vodnih objekata iz člana 14. stav 1. tačka 1. ovoga zakona.
Član 9.
Javno vodno dobro
(1) Javno vodno dobro čine zemljišne čestice iz člana 7. stav 1. ovoga zakona, što su do dana stupanja na snagu ovoga zakona bile upisane u zemljišnim knjigama kao javno dobro, državno vlasništvo ili vlasništvo grada ili općine, odnosno što su na osnovu zakona postale državno vlasništvo.
(2) Javnim vodnim dobrom smatraju se, sve do dokaza suprotnoga, i one zemljišne čestice iz člana 7. stav 1. ovoga zakona koje do dana stupanja na snagu ovoga zakona nisu bile upisane u zemljišne knjige, odnosno koje su upisane u zemljišne knjige, ali niko nije naveden kao njihov vlasnik.
(3) Javno vodno dobro definisano u stavu 1. ovoga člana je dobro od općega interesa i:
- 1.u vlasništvu je Federacije za sve površinske vode I. kategorije u smislu ovoga zakona,
- 2.u vlasništvu je grada i općina za sve površinske vode II. kategorije u smislu ovoga zakona, ako to nije drukčije uređeno posebnim kantonalnim propisom.
(4) Ovlaštenja upravljanja javnim vodnim dobrom vrše organi vlasti, pravna lica i druge institucije, u opsegu i na način propisan ovim zakonom ili drugim aktima mjerodavni organi kojima je preneseno pravo upravljanja javnim vodnim dobrom
Član 167.
(1) Kanton je mjerodavan za vršenje poslova i zadataka koji su ovim zakonom stavljeni u njegovu mjerodavnost, a način organizacije vršenja tih poslova uređuje se propisom kantona.
(2) Kanton svojim propisom može određene poslove iz svoje mjerodavnosti prenijeti na grad i/ili općinu na svome području.
XII. FINANSIRANJE UPRAVLJANJA VODAMA
Član 168. tač. 1., 2. i 3.
Izvori sredstava
Sredstva se za obavljanje poslova i zadataka određenih ovim zakonom osiguravaju iz:
- 1.opće vodne naknade;
- 2.posebnih vodnih naknada;
- 3.prihoda po osnovi zakupa javnog vodnog dobra;
Član 169. st. (1) i (2)
Opća vodna naknada
(1) Obaveznici su plaćanja opće vodne naknade fizička i pravna lica registrirana za obavljanje djelatnosti.
(2) Obaveznici iz stava 1. ovog člana dužni su plaćati opću vodnu naknadu u visini od 0,5 % osnovice koju čini neto-plata zaposlenika u radnome odnosu na neodređeno i na određeno vrijeme i naknada isplaćena po osnovi ugovora o djelu.
Član 170. stav (1) tač. 1. i 2. i stav (2)
Posebne vodne naknade
(1) Posebne vodne naknade su:
- 1.Naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda koja obuhvata zahvatanje:
- -vode za javnu vodoopskrbu,
- -vode i mineralne vode koja se koristi za flaširanje vode,
- -vode za navodnjavanje,
- -vode za uzgajanje ribe u ribnjacima,
- -vode za industrijske procese, uključujući i
- -termoelektrane,
- -vode za druge namjene.
- -
Naknada se iz tačke 1. stava 1. ovog člana obračunava na osnovu količine zahvaćene vode izražene u m³. Visina ove naknade može biti različita, zavisno o namjeni i kvaliteti vode.
- 2.Naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije dobijene korištenjem hidroenergije. Ova se naknada obračunava na osnovu proizvedene električne energije izraženo u kWh;
(2) Obaveznik plaćanja posebnih vodnih naknada iz stava 1. tač. 1., 2. i tačka 3. alineja 2. i 3. i tačka 4. ovog člana je fizičko i pravno lice koje je dužno pribaviti vodnu dozvolu odnosno vodnu saglasnost za odgovarajuću aktivnost u smislu odredbi ovoga zakona. Ovoj obavezi ne podliježe fizičko i pravno lice iz člana 110. stav 3. ovog zakona, jer je u tom slučaju obaveznik plaćanja naknade operator javnoga vodovodnog odnosno kanalizacijskoga sistema.
Član 171.
Visina posebne vodne naknade
Visinu posebne vodne naknade iz člana 170. ovoga zakona propisuje Vlada Federacije, na zajednički prijedlog Federalnoga ministarstva i federalnoga ministra mjerodavna za okoliš, uz prethodnu saglasnost federalnoga ministarstva mjerodavna za finansije.
Član 177.
Raspodjela vodnih naknada
(1) Vodne naknade iz čl. 169. i 170. ovoga zakona i prihodi prikupljeni po osnovi zakupa javnoga vodnog dobra na površinskim vodama I. kategorije raspoređuju se na sljedeći način:
- 1.mjerodavnoj agenciji za vode 40%,
- 2.u korist budžeta kantona 45% i
- 3.u korist Fonda za zaštitu okoliša Federacije 15%.
(2) Prihodi od zakupa javnoga vodnog dobra na površinskim vodama II. kategorije u cijelosti pripadaju budžetu kantona.
(3) Za korištenje sredstava iz stava 1. tačka 2. i stava 2. ovoga člana kantoni su dužni uspostaviti instituciju propisom iz člana 167. stav 1. ovog zakona.
(4) Raspodjela se sredstava iz stava 1. ovog člana može promijeniti. O potrebi promjene raspodjele odlučuje Vlada Federacije svake dvije godine, na usaglašeni prijedlog Federalnog ministarstva, federalnoga ministarstva mjerodavna za okoliš i kantonalnih ministarstva mjerodavnih za vode.
Član 222.
Kantonalni propisi
(1) Kantoni su dužni odredbe kantonalnoga zakona o vodama usaglasiti sa odredbama ovoga zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
(2) Zakonima kantona regulišu se pitanja organizacije i načina vršenja poslova koji su ovim zakonom stavljeni u mjerodavnost kantona.
C. Zakon o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata ("Službene novine Federacije BiH", broj 44/02)
Član 1.
Ovim zakonom utvrđuje se visina i način izdvajanja i usmjeravanja dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata, izgrađenih na potopljenim područjima sa svrhom proizvodnje električne energije i pitke i industrijske vode (u daljem tekstu: naknada).
Član 2.
Javno preduzeće i druga pravna lica koja ostvaruju prihod korištenjem hidroakumulacijskog objekta izgrađenog na potopljenom području, dužni su po odredbama ovog zakona plaćati naknadu.
Član 3.
Naknada iz člana 1. ovog zakona iznosi 0,005 KM po proizvedenom kilovatsatu (kWh) električne energije, odnosno 0,005 KM po utrošenom kubičnom metru (m³) vode.
Član 5.
Naknada se uplaćuje u budžet općine ili grada na čijem je području izgrađen hidroakumulacijski objekt.
Član 8.
Kontrolu obračuna, izdvajanja i uplate naknade vrši Federalno ministarstvo financija - Federalno ministarstvo finansija.
D. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata ("Službene novine Federacije BiH", broj 57/09)
Član 1.
U Zakonu o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata ("Službene novine Federacije BiH", broj 44/02) u članu 3. broj "0,005" zamjenjuje se brojem "0,01".
U istom članu dodaje se novi stav (2) koji glasi:
"Naknada iz stava (1) ovog člana procentualno se usklađuje sa svakim povećanjem, odnosno smanjenjem cijene električne energije koju utvrđuje Regulatorna komisija za električnu energiju Federacije Bosne i Hercegovine i primjenjuje se od dana povećanja odnosno smanjenja cijene električne energije".
Član 3.
Iza člana 8. dodaje se novi član 8a. koji glasi:
"Naknade utvrđene ovim Zakonom dužna su plaćati javna preduzeća i druga pravna lica koja koriste hidroakomulacijske objekte, bez obzira imaju li sjedište na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, Bosne i Hercegovine ili drugih država".
E. Zakon o dopuni Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata ("Službene novine Federacije BiH", broj 105/21)
Član 1.
U Zakonu o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/02 i 57/09) u članu 3. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase:
"Godišnji iznos naknade iz stava 1. ovo člana ne može biti manji od 1.500,00 KM po 1 hektaru (ha) hidroakumulacijom potopljene površine. Ako je godišnjim obračunom iz stava 1. ovog člana iznos naknade manji od 1.500,00 KM po 1 hektaru hidroakumulacijom potopljene površine, obračun se vrši prema ovom iznosu.
Obračun naknade prema prethodnom stavu vrši se najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu."
F. Zakon o izmjenama i dopuni zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata ("Službene novine Federacije BiH", broj 47/24)
Član 1.
U Zakonu o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/02, 18/03, 9/04, 57/09 i 105/21) u članu 3. stavu (1) broj "0,01" zamjenjuje se brojem: "0,012".
Stav (2) briše se.
Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (2) i (3).
G. Zakon o vodama Kantona 10 ("Narodne novine Kantona 10", broj 8/15)
Član 1.Predmet Zakona
(1) Ovim zakonom uređuje se razvrstavanje površinskih voda, vodno dobro i vodni objekti, upravljanje vodama, korištenje voda, zaštita voda, uređenje i održavanje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda, informacioni sistem voda, vodni akti, ograničenja prava vlasništva korisnika zemljišta, organizacija upravljanja vodama, finansiranje upravljanja vodama, nadzor nad provođenjem zakona, krivične odredbe i druga pitanja značajna za vode unutar područja Kantona 10 (u daljem tekstu: Kanton), a koja su Federalnim zakonom o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06) (u daljem tekstu: Federalni Zakon) stavljena u mjerodavnost Kantona.
(2) Upravljanje vodama obuhvaća zaštitu voda, korištenje voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda i uređenje vodotoka i drugih voda.
Član 3. stav (1)
(Opći principi)
(1) Vode su opće dobro i kao takve su pod posebnom zaštitom Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, Kantona i općine.
Član 6.Razvrstavanje površinskih voda
(1) Površinske vode se, prema značaj u kojeg imaju za upravljanje vodama, razvrstavaju u:
a. vode I kategorije i
b. vode II kategorije.
(2) Vode I kategorije na području Kantona su:
a. Vodotoci: - Unac
b. Umjetne akumulacije: - Buško blato (jezero)
- -Mandak
- -Lipa
- -Župica
c. Prirodna jezera i močvarna područja: - Blidinje
(3) Sve preostale vode na području Kantona su vode II kategorije.
Član 17.Upravljanje vodama
Za upravljanje vodama, u smislu člana 1. ovog zakona mjerodavna je Bosna i Hercegovina, Federacija BiH, Kanton i općina, na način utvrđen ovim zakonom i Federalnim zakonom.
Član 20.Politika upravljanja vodama
Kanton i općine dužni su provoditi politiku upravljanja vodama utvrđenu strateškim i planskim dokumentima donesenim na osnovu ovog zakona i Federalnog zakona.
Član 21. stav (2)
(Korištenje voda)
(2) Korištenje vode kao prirodnog bogatstva u privredne svrhe definisane stavom 1. tačkom a) samo korištenje vode za tehnološke potrebe, tačkom b) korištenje vodnih snaga za proizvodnju električne energije i druge pogonske namjene i tačkom c) eksploatacija vode za komercijalne (privredne) svrhe, ovog člana smatra se korištenjem vode kao prirodnog bogatstva od posebnog značaja za Kanton i općinu.
H. Odluka o izmjenama i dopunama odluke o komunalnoj naknadi ("Službeni glasnik Grada Livno", broj 11/21)
Član 1. stav 2. - osporena odredba u dijelu koji glasi:
"hidroakumulacije, površine koje se koriste za prikupljanje vode"
U Odluci o komunalnoj naknadi ("Službeni glasnik Grada Livna", br. 4/18 i 3/20), u članu 3. dodaje se stav 2., koji glasi:
"Pod otvorenim prostorom koji se koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti podrazumijevaju se: skladišta, stovarišta, tržnice, hidroakumulacije, površine koje se koriste za prikupljanje vode, solarne elektrane i vjetroelektrane i drugi otvoreni prostor koji služi za obavljanje djelatnosti."
Član 4. stav 3. - osporena odredba
Iza člana 7. dodaje se član 7a., koji glasi:
Komunalna naknada se naplaćuje za hidroakumulacije i površine, koje se koriste za prikupljanje vode u svrhu proizvodnje električne energije, u iznosu od 0,009 KM mjesečno.
6. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije
Presuda broj U-21/21 od 5.4.2023. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/23).
7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Analizom navoda iz predočenog ustavnog pitanja, odgovora na zahtjev, uvidom u spis Kantonalnog suda u Livnu, te primjenom relevantnog prava i ustavnosudske prakse, utvrđeno je sljedeće.
U osnovi predmet spornog ustavnog pitanja, se vodi oko ustavnosti pojedinih odredaba člana Odluke o komunalnoj naknadi Grada Livno. Sporno pitanje je naplata komunalne naknade od strane Grada Livno za korištenje vode iz vještačke akumulacije u privredne svrhe, odnosno za proizvodnju električne energije.
Naime, osporena Odluka donesena je na osnovu čl. 26., 26.a)., 27., 35. i 37. Zakona o komunalnim djelatnostima i člana 22. stav 1. tač. 7. i 116. Statuta Općine, sada Grada Livno. Ustavni sud Federacije primjećuje i da prema odredbama tog zakona korištenje vode iz hidroakumulacije u svrhu proizvodnje električne energije ne spada u taksativno nabrojane komunalne djelatnosti poput opskrbe pitkom vodom, javne rasvjete, održavanje grobalja itd., navedene u članu 3. Zakona o komunalnim djelatnostima, stoga i ne može podlijegati naplati komunalne naknade.
Odredbe člana III.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, eksploatacija i korištenje prirodnih bogatstava (u koje spadaju vode) je u zajedničkoj nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona.
Tačka h), člana III.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine se odnosi na iskorištavanje prirodnih bogatstava.
Pri tome, kantoni i Federacija Bosne i Hercegovine moraju koordinirati svoje aktivnosti u pogledu upravljanja prirodnim bogatstvima i djelovati u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i principima lojalnosti i solidarnosti. Lokalna samouprava u konkretnom slučaju i predmetu ustavnog pitanja u ovom slučaju Grad Livno ne može samostalno propisivati opću vodnu naknadu za oblast koja je u isključivoj nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona.
Posebni propisi za vode i energetiku u konkretnom predmetu od značaja za odlučivanje o istom su između ostalog Zakon o vodama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06). Prema odredbama ovog zakona određena je i propisana klasifikacija voda: da se vode dijele na I i II kategoriju. U odnosu na naknade za korištenje voda, prema odredbama ovog zakona propisane su opća vodna naknada i posebne vodne naknade (čl. 169. i 170. Zakona o vodama) za izdavanje vodnih akata i obavljanje djelatnosti. U odnosu na naknadu za korištenje hidroakumulacijskih objekata, Ustavni sud Federacije posebno naglašava da pravna lica, poput HEP d.d. Zagreb koja koriste hidroakumulacione objekte i obavljaju djelatnosti proizvodnje električne energije, plaćaju naknadu za ostvarenu korist korištenjem hidroakumulacionih objekata, a ova naknada je definisana na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
Stranke u ovom postupku već plaćaju tri/3 vrste naknada za korištenje hidroakumulacionih objekata u svrhu proizvodnje struje.
Ustavni sud Federacije argumente za navedeno nalazi i u Presudi ovog suda, broj U-21/21 od 5.4.2023. godine u kojoj je utvrđeno da i kanton nije imao ustavno ovlaštenje da propisuje konkretnu materiju vezano za osporene naknade, jer ta materija spada u oblast koja je u cijelosti regulisana na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
Naglašavamo da je voda, a pogotovo njeno korištenje za energetsku proizvodnju u Federaciji Bosne i Hercegovine, tretirana kao resurs od javnog interesa. Proizvodnja električne energije je strateška privredna djelatnost regulisana na nivou Federacije Bosne i Hercegovine u smislu člana III.1. f) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
U tom kontekstu ističemo da je i odredbama Zakona o vodama Federacije Bosne i Hercegovine, propisano da se korištenje hidroakumulacionih objekata i obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije vrši kroz sistem vodnih naknada. Time se jasno razdvaja priroda ove obaveze od lokalnih komunalnih davanja.
Dakle, propisivanjem komunalne naknade u osporenom dijelu za istu pravnu osnovu donosilac osporene Odluke je u tom dijelu izašao iz okvira svoje Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine definisane nadležnosti.
S tim u vezi je Ustavni sud Federacije i odlučio da osporene odredbe Odluke nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije u odnosu na druge povrede na koje je ukazao podnosilac zahtjeva, a obzirom da donosilac osporenih odredaba nema ustavno ovlaštenje za njihovo propisivanje, smatra da nije potrebno da ih posebno analizira.
Imajući u vidu naprijed navedeno, riješeno je kao u izreci presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, dr. sc. Boris Barun, Vesna Budimir, Mirko Milićević, prof. dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, Ajša Softić, i mr. sc. Alen Taletović i mr. Anja Vuleta Pavelka, sudije Suda.
Broj U-4/24
30. septembra 2025. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.