USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti člana 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanskog kantona, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 21.10.2025. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da član 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanskog kantona ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 6/13) nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Narodnim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona."
Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanskog kantona (u daljem tekstu: osporeni član Zakona, odnosno Zakon).
2. Stranke u postupku
U skladu sa članom 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) stranke u ovom ustavnosudskom postupku su: podnosilac zahtjeva i Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona (u daljem tekstu: Skupština Kantona), kao donosilac Zakona.
3. Bitni navodi zahtjeva
Podnosilac zahtjeva navodi da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa ustavnim ovlaštenjima, 2006. godine usvojio Zakon o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06), kojim je uređeno vodno dobro, vlasništvo nad vodama kao prirodnim dobrom i plaćanje javnih prihoda na ime korištenja vodnog dobra. U nastavku zahtjeva navodi član 7. stav 1., član 21., član 5., čl. 167., 168., 169. i 170. navedenog Zakona, kao i osporeni član Zakona. Ističe da je članom 5. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14, 94/15 i 17/22), propisano da se vrste javnih prihoda iz člana 4. stav 1. tač. b) do h) među kojima su "prihodi od prirodnih dobara u vlasništvu Federacije", porez na dohodak, te instrumenti na osnovu kojih se ti prihodi ostvaruju, uređuju posebnim federalnim zakonima, odnosno u ovom konkretnom slučaju, za prirodno dobro vode federalnim propisom odnosno Zakonom o vodama. U skladu sa odredbama člana 170. stava (1) tačka 2. Zakona o vodama u vezi sa odredbama stav (2) istoga člana, te u skladu sa odredbama Odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o visini posebnih naknada ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/07, 10/14 i 3/16), primjera radi, JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, osim opće vodne naknade, plaća posebnu vodnu naknadu za korištenje vode za proizvodnju električne energije dobijene korištenjem hidroenergije. Također JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, u skladu sa odredbama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/02, 18/03, 9/04, 57/09, 105/21 i 47 24), plaća naknadu po proizvedenom kWh električne energije u korist budžeta grada/općine na čijem području je izgrađen hidroakumulacioni objekat, što je zaključno sa obračunom naknade za oktobar 2024. godine iznosilo 17.065.570,13 KM. Slijedom navedenog, proizilazi da JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo plaća višestruki iznos finansijskih sredstava po istom osnovu za korištenje vode za proizvodnju električne energije po proizvedenom kWh u skladu sa odredbama Zakona o vodama (Federaciji Bosne i Hercegovine i kantonu), Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata (gradovima/općinama) i osporenog člana Zakona. Smatra da je sporna naknada zapravo koncesijska naknada koja se naplaćuje bez postojanja ugovora o koncesiji i koja je kao takva propisana u Zakonu. Odredbama Zakona o koncesijama ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02 i 61/06), kao i Zakona o koncesijama Hercegovačko-neretvanskog kantona ("Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", br. 1/13, 7/16, 6/18, 9/19 i 1/21), propisan je predmet koncesije, kao i način i uslovi dodjele koncesije domaćim i stranim pravnim licima, zatim koncesijska naknada kod dodjele koncesije na osnovu zaključenog ugovora o koncesiji i slično, pa je naplata koncesijske naknade osnovana isključivo nakon provedenog postupka dodjele koncesije na određenom predmetu koncesije i zaključenog ugovora, a nikako na osnovu osporenog člana Zakona. Zaključuje da, shodno odredbama člana 167. i člana 222. Zakona o vodama, nadležnost kantona za utvrđivanje naknade od posebnog značaja za kanton nema zakonsko uporište. Uvažavajući gore navedene odredbe Zakona o vodama, kao i odredbe člana III.2.h) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, smatra da propisivanje obaveze plaćanja naknade za korištenje vode, kao prirodnog bogatstva iz vještačkih akumulacija Jablanica, Grabovica i Salakovac nije u nadležnosti kantona, već Federacije Bosne i Hercegovine, s obzirom da je odredbama Zakona o vodama propisano da su vode prve kategorije u njenoj nadležnosti čijim odredbama je propisana i obaveza plaćanja naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije. Na kraju zahtjeva, ukazuje na Presudu Ustavnog suda Federacije broj U-21/21 od 5.4.2023. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/23) i smatra da je, imajući u vidu istu, u konkretnom slučaju povrijeđen član III.2.h) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom se utvrđuje da osporeni član Zakona nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
4. Bitni navodi odgovora na zahtjev
U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj U-13/25 od 27.6.2025. godine zatražio od Skupštine kantona da, kao druga strana u postupku, dostavi odgovor na zahtjev podnosioca.
Skupština Kantona je dana 4.8.2025. godine, dostavila odgovor na zahtjev u kojem navodi da je meritorno neosnovan, iz razloga što se u konkretnom slučaju radi o zajedničkoj nadležnosti federalne vlasti i kantona utvrđenoj članom III.2. h) i III. 3. Ustava Federacije Bosne i Hecegovine. Smatra da je Hercegovačko-neretvanski kanton imao ustavnu nadležnost za donošenje Zakona i da isti niti u jednom članu nije u suprotnosti sa Zakonom o vodama, imajući u vidu da je Ustav Federacije Bosne i Hercegovine u članu III.3 propisao tri moguća mehanizma ostvarivanja zajedničkih nadležnosti, čime sugeriše da bi za svaku od nadležnosti trebalo odabrati onaj mehanizam koji će, s obzirom na njihov karakter biti najpodesniji i najbolje odgovarati "potrebama". Ističe da se obavezom plaćanja naknade za korištenje prirodnih bogatstava u svrhu obavljanja djelatnosti nije izvršila intervencija u odredbe Zakona o vodama, te da je za primjenu osporenog člana Zakona presudna činjenica da korisnik JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo koristi prirodno bogatstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona bez plaćanja koncesijske naknade. Uvođenje posebne naknade u Zakon trebao je za federalnu vlast biti signal o neophodnosti koordiniranja radi postizanja zajedničkog cilja, a ne kao nelojalno postupanje Hercegovačko-neretvanskog kantona sa namjerom oduzimanja nadležnosti. Podnosilac zahtjeva je kao sastavni dio odgovora, u prilogu akta dostavio izjašnjenje Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegovačko-neretvanskog kantona broj 05-21-1701-1/25 od 21.7.2025. godine i izjašnjenje Ministarstva finansija Hercegovačko-neretvanskog kantona broj 01-01-2037/25 od 23.7.2025. godine.
5. Dodatna izjašnjenja i informacije od značaja za vođenje postupka
U skladu sa članom 8. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj U-13/25 od 31.7.2025. godine, zatražio od Ministarstva finansija Hercegovačko-neretvanskog kantona da dostavi podatke o subjektima koji svoju djelatnost obavljaju na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, a koji za korištenje vode za proizvodnju električne energije ili tehnološke potrebe uplaćaju naknadu iz osporenog člana Zakona na račun Ministarstva finansija Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Ustavni sud Federacije je aktom broj U-13/25 od 31.7.2025. godine, zatražio od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva podatke o postojanju/nepostojanju koncesije za korištenje vode za proizvodnju električne energije ili tehnološke potrebe na području Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Ministarstvo finansija Hercegovačko-neretvanskog kantona je dana 22.8.2025. godine, dostavilo tražene podatke. Prema tim podacima, naknadu za korištenje općih dobara na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, a koja se koriste bez plaćanja koncesione naknade, u kalendarskoj 2024. godini i zaključno sa 8.8.2025. godine, uplaćivali su JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je dana 17.9.2025. godine, dostavilo informaciju da nema saznanja o postupcima dodjele koncesija za korištenje vode za proizvodnju električne energije na području Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je dana 29.8.2025. godine dostavila izjašnjenje na zahtjev u kojem je navela da je u skladu sa odredbom člana III.2.h) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio Zakon o vodama. Dalje je navela, da se posebna naknada, prema članu 170. stav (1) tačka 2. Zakona o vodama odnosi na korištenje vode za proizvodnju električne energije dobivene korištenjem hidroenergije i da se obračunava na osnovu proizvedene električne energije izražene u kWh. Kako se radi o zajedničkoj nadležnosti federalne vlasti i kantona, a koriste se prirodna bogatstva, u konkretnom slučaju kanton ima ustavnu i zakonsku osnovu da reguliše posebnu naknadu od značaja za kanton, budući da ni po kojem osnovu ne ostvaruje drugu vrstu naknade. To se može tumačiti i na način da kanton ne ostvaruje bilo kakvu dobit po osnovu zaključenog ugovora o koncesiji gdje je visina naknade za koncesiju bitan element ugovora između koncesora i koncesionara.
6. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član III. 1. c) i f)
U isključivoj su nadležnosti Federacije:
- c)donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije,
- f)utvrđivanje energetske politike, uključujući raspodjelu između kantona, te osiguranje i održavanje potrebne infrastrukture,
Član III.2. tačka h)
Ovlaštenja su federalne vlasti i kantona sljedeće:
- h)iskorištavanje prirodnih bogatstava.
Član III. 3
(1) Prema potrebama, ovlaštenja iz člana III.2 mogu se ispunjavati zajednički ili zasebno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti.
(2) U skladu sa tim kantoni i federalna vlast međusobno se dogovaraju na trajnoj osnovi u pogledu svojih ovlaštenja.
(3) U ispunjavanju svojih ovlaštenja, kada je riječ o zakonima i propisima koji su obavezujući na cijelom području Federacije, u skladu sa ovim ustavom i odlukama Parlamenta Federacije, federalna vlast djeluje poštujući ovlaštenja kantona, specifičnu situaciju u pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnost u provedbi. Federalna vlast ima pravo stvarati politiku i donositi zakone u pogledu svakog od ovih ovlaštenja.
(4) U ispunjavanju ovih ovlaštenja, u skladu sa ovim ustavom i svojim kantonalnim ustavom, kantoni se obraćaju međukantonalnom vijeću za usklađivanje međukantonalnih pitanja i dosljedno rješavanje pitanja što uključuju interese koji su izvan njihovih kantonalnih granica, te provode, dopunjavaju i u slučaju potrebe razrađuju ili predlažu odluke u zakonodavnim tijelima. Kantoni imaju pravo stvarati politiku i u skladu s tim provoditi zakone u pogledu svakog od ovih ovlaštenja.
Član IV.C.3.10.(2) d)
(1) Ustavni sud:
- d)na zahtjev premijera, ili kantona, utvrđuje da li neki predloženi ili usvojeni propis koje je donijelo neko tijelo kantonalne, gradske ili općinske vlasti u skladu sa ovim ustavom.
B. Zakon o električnoj energiji Federacije Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", broj 60/23)
Član 4.Opći interes Federacije
(1) Sigurno snabdijevanje električnom energijom po pristupačnim cijenama je od općeg interesa za Federaciju.
(2) Obezbjeđenje i isporuka dovoljnih količina električne energije potrebne za život i rad građana, te poslovanje i razvoj privrednih i društvenih subjekata, na siguran, pouzdan i kvalitetan način su od općeg interesa za Federaciju.
(3) U cilju ostvarivanja općeg interesa iz stavova (1) i (2) ovog člana, elektroenergetski subjekti su dužni prvenstveno obezbijediti dovoljne količine električne energije koja je potrebna za život i rad građana, te poslovanje i razvoj privrednih i drugih subjekata, zadovoljavajući pri tome kriterije ekonomičnosti isporuke.
C. Zakon o vodama
("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06)
Član 1.
Predmet Zakona
(1) Ovim se zakonom uređuje način upravljanja vodama unutar teritorije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
(2) Upravljanje vodama obuhvata zaštitu voda, korištenje voda, zaštitu od štetna djelovanja voda i uređenje vodotoka i drugih voda.
(3) Ovim se zakonom uređuje vodno dobro i javno vodno dobro, vodni objekti, pravna lica i druge institucije nadležne za pojedina pitanja upravljanja vodama i druga problematika u pogledu voda u Federaciji.
Član 3. stav (1)
Opći principi
(1) Vode su opće dobro i kao takve su pod posebnom zaštitom Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, grada i općina.
Član 5. st. (1) i (2) tačka B)
Razvrstavanje površinskih voda
(1) Površinske vode se, prema značaju koji imaju za upravljanje vodama, razvrstavaju u vode I. kategorije i vode II. kategorije.
(2) Vode I. kategorije su:
B) Na Vodnome području Jadranskoga mora
|
Vodotoci |
Vještačke akumulacije |
|
1. Neretva |
1. Rama |
|
2. Trebišnjica (regulisani dio vodotoka) |
2. Jablanica |
|
3. Matica (Vrljika) |
3. Grabovica |
|
4. Tihaljina, Mlada, Trebižat |
4. Salakovac |
|
5. Bregava |
5. Mostar |
|
6. Krupa |
6. Buško blato |
|
7. Lištica (nizvodno od Širokog Brijega) |
7. Mandek |
|
8. Rama |
8. Lipa |
Prirodna jezera i močvarna područja
- 1.Boračko jezero
- 2.Blidinje
- 3.Hutovo blato
Sve preostale vode su vode II. kategorije.
Član 7. stav (1)
Vodno dobro
(1) Vodno je dobro, prema ovome zakonu, skup zemljišnih čestica koji obuhvata:
- 1.zemljište na kojem je površinska voda trajno ili povremeno prisutna i zbog toga se oblikuju posebni hidrološki, geomorfološki i biološki odnosi, koji određuju vodne i o vodi zavisne ekosisteme;
- 2.osnovno korito tekućih voda, uključujući otoke i obale do izrazite geomorfološke promjene;
- 3.priobalni pojas širine 15 metara od granice obale (izrazite morfološke promjene) za površinske vode I. kategorije odnosno priobalni pojas širine 5 metara od granice obale(izrazite morfološke promjene) za površinske vode II. kategorije;
- 4.zemljište potopljeno stajaćim vodama, uključujući obalu do najvišega zabilježenog vodostaja;
- 5.napuštena riječna korita koje voda povremeno plavi, močvare i zemljište potopljeno vodom zbog zahvata u prostoru;
- 6.uređeni inundacijski pojas;
- 7.zemljište ispod i pored vodnih objekata iz člana 14. stav 1. tačka 1. ovoga zakona.
Član 9.
Javno vodno dobro
(1) Javno vodno dobro čine zemljišne čestice iz člana 7. stav 1. ovoga zakona, što su do dana stupanja na snagu ovoga zakona bile upisane u zemljišnim knjigama kao javno dobro, državno vlasništvo ili vlasništvo grada ili općine, odnosno što su na osnovu zakona postale državno vlasništvo.
(2) Javnim vodnim dobrom smatraju se, sve do dokaza suprotnoga, i one zemljišne čestice iz člana 7. stav 1. ovoga zakona koje do dana stupanja na snagu ovoga zakona nisu bile upisane u zemljišne knjige, odnosno koje su upisane u zemljišne knjige, ali niko nije naveden kao njihov vlasnik.
(3) Javno vodno dobro definisano u stavu 1. ovoga člana je dobro od općega interesa i:
- 1.u vlasništvu je Federacije za sve površinske vode I. kategorije u smislu ovoga zakona,
- 2.u vlasništvu je grada i općina za sve površinske vode II. kategorije u smislu ovoga zakona, ako to nije drukčije uređeno posebnim kantonalnim propisom.
(4) Ovlaštenja upravljanja javnim vodnim dobrom vrše tijela vlasti, pravna lica i druge institucije, u opsegu i na način propisan ovim zakonom ili drugim aktima nadležna tijela kojima je preneseno pravo upravljanja javnim vodnim dobrom.
Član 21.
Upravljanje vodama
Za upravljanje vodama nadležna je Bosna i Hercegovina, Federacija, kanton, grad i općina, na način utvrđen ovim zakonom.
Član 167.
(1) Kanton je mjerodavan za vršenje poslova i zadataka koji su ovim zakonom stavljeni u njegovu nadležnost, a način organizacije vršenja tih poslova uređuje se propisom kantona.
(2) Kanton svojim propisom može određene poslove iz svoje nadležnosti prenijeti na grad i/ili općinu na svome području.
Član 168. tač. 1., 2. i 3.
Izvori sredstava
Sredstva se za obavljanje poslova i zadataka određenih ovim zakonom osiguravaju iz:
- 1.opće vodne naknade;
- 2.posebnih vodnih naknada;
- 3.prihoda po osnovi zakupa javnog vodnog dobra;
Član 169. st. (1) i (2)
Opća vodna naknada
(1) Obaveznici su plaćanja opće vodne naknade fizička i pravna lica registrirana za obavljanje djelatnosti.
(2) Obaveznici iz stava 1. ovoga člana dužni su plaćati opću vodnu naknadu u visini od 0,5 % osnovice koju čini neto-plata zaposlenika u radnome odnosu na neodređeno i na određeno vrijeme i naknada isplaćena po osnovi ugovora o djelu.
Član 170. stav (1) tač. 1. i 2. i stav (2)
Posebne vodne naknade
(1) Posebne vodne naknade su :
- 1.Naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda koja obuhvata zahvatanje:
- -vode za javnu vodoopskrbu,
- -vode i mineralne vode koja se koristi za flaširanje vode,
- -vode za navodnjavanje,
- -vode za uzgajanje ribe u ribnjacima,
- -vode za industrijske procese, uključujući i
- -termoelektrane,
- -vode za druge namjene.
- -
Naknada se iz tačke 1. stava 1. ovoga člana obračunava na osnovu količine zahvaćene vode izražene u m3. Visina ove naknade može biti različita, zavisno o namjeni i kvaliteti vode.
- 2.Naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije dobijene korištenjem hidroenergije. Ova se naknada obračunava na osnovu proizvedene električne energije izraženo u kWh;
(2) Obaveznik plaćanja posebnih vodnih naknada iz stava 1. tač. 1., 2. i tačka 3. alineja 2. i 3. i tačka 4. ovoga člana je fizičko i pravno lice koje je dužno pribaviti vodnu dozvolu odnosno vodnu saglasnost za odgovarajuću aktivnost u smislu odredbi ovoga zakona. Ovoj obavezi ne podliježe fizičko i pravno lice iz člana 110. stav 3. ovoga zakona, jer je u tom slučaju obaveznik plaćanja naknade operator javnoga vodovodnog odnosno kanalizacijskoga sistema.
Član 171.
Visina posebne vodne naknade
Visinu posebne vodne naknade iz člana 170. ovoga zakona propisuje Vlada Federacije, na zajednički prijedlog Federalnoga ministarstva i federalnoga ministra nadležna za okoliš, uz prethodnu saglasnost federalnoga ministarstva nadležna za finansije.
Član 177.
Raspodjela vodnih naknada
(1) Vodne naknade iz čl. 169. i 170. ovoga zakona i prihodi prikupljeni po osnovi zakupa javnoga vodnog dobra na površinskim vodama I. kategorije raspoređuju se na sljedeći način:
- 1.nadležnoj agenciji za vode 40%,
- 2.u korist budžeta kantona 45% i
- 3.u korist Fonda za zaštitu okoliša Federacije 15%.
(2) Prihodi od zakupa javnoga vodnog dobra na površinskim vodama II. kategorije u cijelosti pripadaju budžetu kantona.
(3) Za korištenje sredstava iz stava 1. tačka 2. i stava 2. ovoga člana kantoni su dužni uspostaviti instituciju propisom iz člana 167. stav 1. ovoga zakona.
(4) Raspodjela se sredstava iz stava 1. ovoga člana može promijeniti. O potrebi promjene raspodjele odlučuje Vlada Federacije svake dvije godine, na usaglašeni prijedlog Federalnoga ministarstva, federalnoga ministarstva nadležna za okoliš i kantonalnih ministarstva nadležnih za vode.
Član 222.
Kantonalni propisi
(1) Kantoni su dužni odredbe kantonalnoga zakona o vodama usaglasiti sa odredbama ovoga zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
(2) Zakonima kantona regulišu se pitanja organizacije i načina vršenja poslova koji su ovim zakonom stavljeni u nadležnost kantona.
D. Zakon o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenogkorištenjem hidroakumulacionih objekata
("Službene novine Federacije BiH", broj 44/02)
Član 1.
Ovim zakonom utvrđuje se visina i način izdvajanja i usmjeravanja dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata, izgrađenih na potopljenim područjima sa svrhom proizvodnje električne energije i pitke i industrijske vode (u daljem tekstu: naknada).
Član 2.
Javno preduzeće i druga pravna lica koja ostvaruju prihod korištenjem hidroakumulacionog objekta izgrađenog na potopljenom području, dužni su po odredbama ovog zakona plaćati naknadu.
Član 3.
Naknada iz člana 1. ovog zakona iznosi 0,005 KM po proizvedenom kilovat satu (kWh) električne energije, odnosno 0,005 KM po utrošenom kubičnom metru (m3) vode.
Član 5.
Naknada se uplaćuje u budžet općine ili grada na čijem je području izgrađen hidroakumulacioni objekat.
Član 8.
Kontrolu obračuna, izdvajanja i uplate naknade vrši Federalno ministarstvo financija - Federalno ministarstvo finansija.
E. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijelaprihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata
("Službene novine Federacije BiH", broj 57/09)
Član 1.
U Zakonu o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata ("Službene novine Federacije BiH", broj 44/02) u članu 3. broj "0,005" zamjenjuje se brojem "0,01".
U istom članu dodaje se novi stav (2) koji glasi:
"Naknada iz stava (1) ovog člana procentualno se usklađuje sa svakim povećanjem, odnosno smanjenjem cijene električne energije koju utvrđuje Regulatorna komisija za električnu energiju Federacije Bosne i Hercegovine i primjenjuje se od dana povećanja odnosno smanjenja cijene električne energije".
Član 3.
Iza člana 8. dodaje se novi član 8a. koji glasi:
"Naknade utvrđene ovim Zakonom dužna su plaćati javna preduzeća i druga pravna lica koja koriste hidroakomulacione objekte, bez obzira imaju li sjedište na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, Bosne i Hercegovine ili drugih država".
F. Zakon o dopuni Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzećaostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata
("Službene novine Federacije BiH", broj 105/21)
Član 1.
U Zakonu o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/02 i 57/09) u članu 3. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase:
"Godišnji iznos naknade iz stava 1. ovog člana ne može biti manji od 1.500,00 KM po 1 hektaru (ha) hidroakumulacijom potopljene površine. Ako je godišnjim obračunom iz stava 1. ovog člana iznos naknade manji od 1.500,00 KM po 1 hektaru hidroakumulacijom potopljene površine, obračun se vrši prema ovom iznosu.
Obračun naknade prema prethodnom stavu vrši se najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.".
G. Zakon o izmjenama i dopuni zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata
("Službene novine Federacije BiH", broj 47/24)
Član 1.
U Zakonu o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/02, 18/03, 9/04, 57/09 i 105/21) u članu 3. stavu (1) broj "0,01" zamjenjuje se brojem: "0,012".
Stav (2) briše se. Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (2) i (3).
H. Zakon o koncesijama
("Službene novine Federacije BiH", broj 40/02)
Član 1.
Ovim zakonom uređuju se: predmet, način i uslovi pod kojim se domaćim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije za obezbjeđivanje infrastrukture i usluga te eksploatacija prirodnih resursa, finansiranje, projektovanje, izgradnju, obnovu održavanje i/ili rukovođenje radom te infrastrukture i svih za nju vezanih objekata i uređaja u oblastima koje su u isključivoj nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), nadležnost za dodjelu koncesija, osnivanje Komisije za koncesije Federacije, tenderski postupak, sadržaj ugovora o koncesiji, prestanak ugovora o koncesiji, prava i obaveze koncesionara, rješavanje sporova i druga pitanja od značaja za dodjelu koncesija na teritoriji Federacije.
Član 3. stav 1. tač. 2) i 4)
Predmet koncesije, prema odredbama ovog zakona, je:
- 2)korištenje vodotoka i drugih voda;
- 4)izgradnja i korištenje ili korištenje hidroakumulacija;
I. Odluka o visini posebnih naknada
("Službene novine Federacije BiH", br. 46/07, 10/14 i 3/16)
I.
Ovom odlukom utvrđuje se visina posebnih vodnih naknada za:
- 1.korištenje površinskih i podzemnih voda,
- 2.korištenje vode za proizvodnju električne energije,
- 3.zaštitu voda,
- 4.vađenje materijala iz vodotoka i
- 5.zaštitu od poplava.
III.
Visina posebne vodne naknade za korištenje vode za proizvodnju električne energije dobivene korištenjem hidroenergije iznosi 0,001 KM po kWh proizvedene energije.
VII.
Način obračunavanja, postupak i rokove za obračunavanje i plaćanje, kao i kontrolu izmirivanja obaveza na osnovu posebnih vodnih naknada koju će vršiti Poreska uprava Federacije Bosne i Hercegovine, nadležna vodna inspekcija i mjesno nadležna Agencija za vode, propisat će uputstvom federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u saradnji sa federalnim ministrom finansija.
J. Zakon o koncesijama Hercegovačko-neretvanskog kantona
("Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", br. 1/13, 7/16, 6/18, 9/19 i 1/21)
Član 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje pod kojim se uslovima domaćem i stranom pravnom licu i fizičkom licu koje obavlja registrovanu obrtničku djelatnost ili je upisano u registar poljoprivrednih gazdinstava, može dodijeliti koncesija, na koji rok se dodjeljuje koncesija, predmet koncesije, postupak dodjele koncesije, nadležnost ministarstva u postupku dodjele koncesije, prijedlog za pristupanje dodjeli koncesije, odluka o pristupanju dodjeli koncesije, komisija za provođenje javnog poziva odnosno nadmetanja po pozivu, odluka o dodjeli koncesije, postupak dodjele koncesije po samoinicijativnoj ponudi, preispitivanje odluke o dodjeli koncesije, ugovor o koncesiji, ostvarivanje koncesionih prava i obaveza, koncesiona naknada, rješavanje sporova, nadzor, i druga pitanja značajna za dodjelu koncesija na teritoriji Hercegovačko-neretvanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton).
(2) Cilj ovog Zakona je jačanje privrednog razvoja Kantona, stvaranje efikasnog pravnog okvira za promovisanje i olakšavanje provođenja koncesionih projekata, razvoj koncesionih projekata, unaprjeđenje transparentnosti procesa dodjeljivanja koncesija, kao i efikasnosti i dugoročne održivosti koncesionih projekata.
K. Zakon o vodama Hercegovačko-neretvanskog kantona
("Narodne novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 6/13)
Član 1.Predmet Zakona
(1) Ovim zakonom uređuje se razvrstavanje površinskih voda, vodno dobro i vodni objekti, upravljanje vodama, korištenje voda, zaštita voda, uređenje i održavanje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda, informacioni sistem voda, vodni akti, ograničenja prava vlasništva korisnika zemljišta, organizacija upravljanja vodama, finansiranje upravljanja vodama, nadzor nad provođenjem zakona, krivične odredbe i druga pitanja značajna za vode unutar teritorije Hercegovačko-neretvanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), a koja su Federalnim zakonom o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06) (u daljem tekstu: Federalni Zakon) stavljena u nadležnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona (u daljem tekstu: Kantonalno ministarstvo nadležno za vode).
(2) Upravljanje vodama obuhvata zaštitu voda, korištenje voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda i uređenje vodotoka i drugih voda.
Član 3. stav (1)
(Opći principi)
(1) Vode su opće dobro i kao takve su pod posebnom zaštitom Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, Kantona, grada i općine.
Član 6. stav (1) i stav (2) tačka b)
(Razvrstavanje površinskih voda)
(1) Površinske vode se, prema značaju kojeg imaju za upravljanje vodama, razvrstavaju u vode I. kategorije i vode II. kategorije.
(2) Vode I. kategorije na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, su:
- b)Vještačke akumulacije: - Rama
- -Jablanica
- -Grabovica
- -Salakovac
- -Mostar
- -
Član 17.Upravljanje vodama
Za upravljanje vodama, u smislu člana 1. ovog Zakona nadležna je Bosna i Hercegovina, Federacija BiH, Hercegovačko-neretvanski kanton, grad i općina, na način utvrđen ovim zakonom i Federalnim zakonom.
Član 20.Politika upravljanja vodama
Hercegovačko-neretvanski kanton i grad/općine dužni su sprovoditi politiku upravljanja vodama utvrđenu strateškim i planskim dokumentima donesenim na osnovu ovog Zakona i Federalnog zakona.
Član 21. stav (2)
(Korištenje voda)
(2) Korištenje vode kao prirodnog bogatstva u privredne svrhe definisane stavom 1. tačkom a) samo korištenje vode za tehnološke potrebe i tačkom b) korištenje vodnih snaga za proizvodnju električne energije i druge pogonske namjene ovog člana smatra se korištenjem vode kao prirodnog bogatstva od posebnog značaja za Kanton.
Član 74. - osporeni član Zakona
(Kantonalna naknada od posebog značaja za Herecegovačko-neretvanski kanton)
(1) Za korisnike općih dobara definisanih u članu 21. stav 2) koji iste koriste bez plaćanja koncesione naknade, a svoju djelatnost obavljaju na području Herecegovačko-neretvanskog kantona, ovim Zakonom utvrđuje se obaveza plaćanja kantonalna naknade od posebnog značaja za Herecegovačko-neretvanski kanton.
(2) Kantonalna naknada od posebnog značaja za Herecegovačko-neretvanski kanton se utvrđuje:
- a)za proizvodnju električne energije i druge pogonske namjene u visini od 0,005 KM/kWh proizvedene električne energije i
- b)za korištenje vodne za tehnološke potrebe u visini od 0,005 KM/m3 vode zahvaćene na vodozahvatu.
(3) Navedena naknada uplaćivat će se mjesečno po osnovu proizvedene električne energije, odnosno po količini zahvaćene vode na vodozahvatu na depozitni račun Ministarstva finansija Herecegovačko-neretvanskog kantona kao javni prihod, ekonomski kod 722421 i budžetska organizacija 3701001.
(4) Obračunavanje i plaćanje naknade od posebnog značaja za proizvodnju električne energije i korištenje površinskih i podzemnih voda u tehnološke potrebe vrši se mjesečno, do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, za proizvedenu električnu energiju odnosno zahvaćene količine vode.
(5) Prihodi naplaćeni po osnovu kantonalnih naknada iz stava (2) ovog člana koriste se za potrebe Budžeta Herecegovačko-neretvanskog kantona.
(6) Kontrolu ispravnosti utvrđivanja količina koje čine osnovicu za obračunavanje i plaćanja naknade od posebnog značaja kao i kontrolu pravilnog obračunavanja i plaćanja naknade od posebnog značaja vršit će vodna inspekcija.
(7) Za neplaćanje naknade od posebnog značaja za Herecegovačko-neretvanski kanton vodni inspektor izdaje rješenje o obavezi plaćanja na koje žalba ne odlaže izvršenje rješenja.
(8) Ako obaveznik plaćanja naknade ne obračuna ili ne uplati naknadu iz stava 1. ovog člana, inspektor koji je izvršio kontrolu uplate sredstava podnosi kod nadležnog Suda prijedlog za prinudno izvršenje ove novčane obaveze, po konačnosti i izvršnosti rješenja o uplati sredstava koje je ispostavio obavezniku.
(9) Danom stupanja na snagu ugovora o koncesiji za korištenje općih dobara iz stava (1) ovog člana korisniku prestaje obaveza plaćanja naknade od posebnog značaja za Hercegovačko-neretvanski kanton.
7.Sudska praksa Ustavnog suda Federacije
Presuda broj U-21/21 od 5.4.2023. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/23).
8. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Nakon analize navoda iz zahtjeva, odgovora na zahtjev i ostale dokumentacije u spisu predmeta, a primjenom relevantnog prava uzimajući u obzir ustavnosudsku praksu, utvrđeno je kako slijedi.
Podnosilac zahtjeva je, u skladu sa članom IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, lice ovlašteno za pokretanje postupka ocjene ustavnosti pred ovim sudom.
Razmatrajući ovaj zahtjev Ustavni sud Federacije je imao u vidu odredbe propisa koje regulišu oblast voda, relevantne odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kao i pojedine stavove iz ustavnosudske prakse koji su relevantni i za ovaj predmet.
U skladu sa svojim ustavnim ovlaštenjima, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine 2006. godine usvojio je Zakon o vodama. Predmetnim Zakonom je uređen način upravljanja vodama unutar teritorija Federacije Bosne i Hercegovine, uređeno je vodno dobro i javno vodno dobro, vodni objekti, vodne naknade,pravna lica i druge institucije koje su nadležne za pojedina pitanja upravljanja vodama i druga problematika u pogledu voda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Javno vodno dobro definisano je kao dobro od općeg interesa i uređuje se federalnim propisima za sve površinske vode I. kategorije. Jablanica, Grabovica i Salakovac kao vještačke akumulacije spadaju u vode I. kategorije u skladu sa odredbom člana 5. stav (2) Zakona o vodama.U skladu sa članom 167. Zakona, kanton je mjerodavan za vršenje poslova i zadataka koji su ovim zakonom stavljeni u njegovu nadležnost, a način organizacije vršenja tih poslova uređuje se propisom kantona. Sredstva za finansiranje obavljanja poslova i zadataka određenih ovim zakonom osiguravaju se između ostalih, iz opće vodne naknade i posebne vodne naknade (član 168. Zakona). Obaveznici plaćanja opće vodne naknade su fizička i pravna lica koja su registrovana za obavljanje djelatnosti (član 169. Zakona). U skladu sa članom 170. Zakona u posebne vodne naknade spada naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije dobijene korištenjem hidroenergije, koja se obračunava na osnovu proizvedene električne energije izraženo u kWh. Obaveznik plaćanja navedene posebne vodne naknade je fizičko i pravno lice koje je dužno pribaviti vodnu dozvolu, odnosno vodnu saglasnost za odgovarajuću aktivnost u skladu sa ovim zakonom. Visinu posebne vodne naknade propisuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na zajednički prijedlog federalnih ministarstava za poljoprivredu, vodoprivredu, šumarstvo i okoliš, uz prethodnu saglasnost federalnog ministarstva nadležnog za finansije. Raspodjela vodnih naknada je regulisana članom 177. Zakona, pa tako vodne naknade iz čl. 169. i 170. ovog zakona i prihodi prikupljeni po osnovu zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama I. Kategorije, raspoređuju se na način da nadležnoj agenciji za vode pripada 40%, u korist budžeta kantona 45% i u korist Fonda za zaštitu okoliša Federacije 15%. Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II. kategorije u cijelosti pripadaju budžetu kantona. Članom 222. je određeno da su kantoni dužni odredbe kantonalnog zakona o vodama usaglasiti sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu. Zakonima kantona regulišu se pitanja organizacije i načina vršenja poslova koji su ovim zakonom stavljeni u nadležnost kantona. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je u junu 2007. godine, na osnovu člana 171. Zakona o vodama, donijela Odluku o visini posebnih vodnih naknada, a kojom je utvrđena i visina posebne vodne naknade za korištenje vode za proizvodnju električne energije dobijene korištenjem hidroenergije, a koja iznosi 0,001 KM po kWh proizvedene energije.
Pored navedenog, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je 2002. godine donio Zakon o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata. Navedenim Zakonom je utvrđena visina i način izdvajanja i usmjeravanja dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata, izgrađenih na potopljenim područjima sa svrhom proizvodnje električne energije i pitke i industrijske vode (naknada). Javno preduzeće i druga pravna lica koja ostvaruju prihod korištenjem hidroakumulacionog objekta izgrađenog na potopljenom području, dužni su po odredbama navedenog zakona plaćati naknadu. Naknada se uplaćuje u budžet općine ili grada na čijem je području izgrađen hidroakumulacioni objekt. Naknade utvrđene ovim zakonom dužna su plaćati javna preduzeća i druga pravna lica koja koriste hidroakomulacione objekte, bez obzira imaju li sjedište na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, Bosne i Hercegovine ili drugih država.
Iz naprijed navedenog proizilazi da se prema Zakonu o vodama plaćaju tri vrste vodnih naknada, a to su opća vodna naknada, posebne vodne naknade (naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije dobivene korištenjem hidroenergije) i naknada po osnovu zakupa javnog vodnog dobra. Osim navedenih naknada, kao što je naprijed navedeno, javno preduzeće i druga pravna lica koja ostvaruju prihod korištenjem hidroakumulacionog objekta izgrađenog na potopljenom području sa svrhom proizvodnje električne energije, dužni su na osnovu Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata, plaćati naknadu.
Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona je na sjednici održanoj dana 28.6.2013. godine donijela Zakon kojim je uredila pitanja koja su značajna za vode unutar područja Hercegovačko-neretvanskog kantona, a koja su Zakonom o vodama stavljena u nadležnost kantona. Osporenim članom Zakona za korisnike općih dobara definisanih u članu 21. stavu (2) tog zakona, koji iste koriste bez plaćanja koncesijske naknade, a svoju djelatnost obavljaju na području kantona, utvrđuje se obaveza plaćanja kantonalne naknade od posebnog značaja za kanton. Nadalje se reguliše visina, način obračuna i plaćanja predmetne naknade. Stavom (9) istog člana, koji je temporalnog karaktera propisano je da danom stupanja na snagu ugovora o koncesiji za korištenje općih dobara korisniku prestaje obaveza plaćanja naknade od posebnog značaja za kanton. Iz odgovora na zahtjev za ocjenu ustavnosti koji je dostavila Skupština Kantona, proizilazi da naknada od posebnog značaja za kanton po svojoj suštini predstavlja koncesijsku naknadu koja je naplaćuje bez postojanja ugovora o koncesiji, da je privremenog karaktera i da traje dok korisnik voda ne zaključi ugovor o koncesiji.
Koncesija je pravo obavljanja privrednih djelatnosti korištenjem prirodnih bogatstava, dobara u općoj upotrebi i obavljanje djelatnosti od općeg interesa. U Bosni i Hercegovini pitanje koncesije regulisano je Zakonom o koncesijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02 i 56/04), entitetskim zakonima o koncesiji i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, te kantonalnim zakonima o koncesiji.
Zakonom o koncesijama koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine utvrđen je predmet regulisanja, te utvrđeni načini i uslovi pod kojima se domaćim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije između ostalog za eksploataciju prirodnih resursa u oblastima koje su isljučivo u nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, te postupak za dodjelu koncesije.
Iz naprijed navedenog činjeničnog stanja proizilazi, da se voda iz vještačkih akumulacija Jablanica, Grabovica i Salakovac, koristi kao prirodno bogatstvo u komercijalne svrhe, bez ugovora o koncesiji, te da je Skupština Kantona u Zakonu propisala posebnu naknadu za korištenje vode iz koje proizilazi da ista ima prirodu koncesijske naknade koja se naplaćuje bez postojanja ugovora o koncesiji, odnosno bez valjanog pravnog osnova.Federacija Bosne i Hercegovine je u skladu sa Zakonom o vodama nadležna za upravljanje vodama I. kategorije u koje spadaju vještačke akumulacije Jablanica, Grabovica i Salakovac, te je s tim u vezi navedenim Zakonom propisala posebne vodne naknade koje se smatraju javnim prihodom i raspoređuju se kao takve, kao i naknadu koja se naplaćuje po osnovu Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata.
Upravljanje vodama je strateški cilj svake države zbog ogromnog značaja ovog prirodnog bogatstva. Ova problematika se ne može uređivati na ovaj način, posebno ne propisivanjem posebne naknade kojom se kompenzira eventualno nepostojanje ugovora o koncesiji. Napominjemo da je obaveza kantona da, pri regulisanju konkretne oblasti, poštuju i federalne zakone, a pritom je obaveza svih nivoa vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine da postupaju u skladu sa principima solidarnosti i lojalnosti, pazeći pri tome na odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojima se propisuju zajedničke i isključive nadležnosti.
Imajući u vidu naprijed navedeno, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, dr. sc. Boris Barun, Mirko Milićević, Branimir Orašanin, Ajša Softić, mr.sc. Alen Taletović i mr. Anja Vuleta Pavelka, sudije Suda.
Broj U-13/25
21. oktobra 2025. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.