Aktio

285 — Informacija dobivena od FzZO FBiH, august 2016. godine

284 Informacija dobivena od FzZO FBiH, august 2016. godine SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Slika 7. Kapitalni projekti MPUGiZO KS 285 Broj 47 – Strana 81 Tabela 59. Pregled ostvarenih prihoda od opće i posebnih vodnih naknada i pregled trošenja sredstava od vodnih naknada 287 (2013.-2015.god.) Opis Prihodi od vodnih naknada prikupljeni u Budžet KS Ukupna utrošena sredstva za projekte regulacije riječnih korita, zaštite od poplava i ViK (od strane MP, MPUiZO, MPUGiZO, MKPiI) 2013 3.776.454 2014 5.606.995 2015 5.006.072 4.276.453 7.356.083 4.431.206 Tabela 60. Pregled trošenja sredstava od vodnih naknada na projekte regulacije riječnih korita, zaštite od poplava i vodosnabdijevanja i kanalizacije, prikazano po Ministarstvima 288 (2013.-2015. god.) Kada su u pitanju kapitalni transferi drugim nivoima vlasti, u 2013. god. i 2014. god. ovim sredstvima su finansirani različiti projekti isključivo iz oblasti vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda, dok su u 2015. god. finansirana samo dva projekta, i to uređenje korita Miljacke i izgradnja prostora za rekreaciju Hum. Finansiranje projekata iz oblasti vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda je u 2015. god. prešlo u nadležnost MKPiI KS. Kapitalnim transferima neprofitnim organizacijama finansiraju se različiti projekti iz svih oblasti zaštite okoliša (vode, zrak, otpad, itd.). U 2014. god. preko transfera javnim preduzećima finansirani su projekti izgradnje i rekonstrukcije krovnih kotlovnica, te izgradnja prečistača otpadnih voda u Trnovu. 5.4.4 Finansiranje zaštite okoliša po osnovu naknada 5.4.4.1 Oblast vodoprivrede Iz namjenskih sredstava prikupljenih po osnovu naknada za iz oblasti voda (prema pripadajućem omjeru u skladu sa Zakonom o vodama FBiH) finansiraju se slijedeći poslovi u KS:286 - zaštitni objekti - nasipi, obaloutvrde, uređena korita vodotoka, odvodni kanali, ustave, retenzije; - objekti za odvodnjavanje, osnovna i detaljna odvodna kanalska mreža; - ostale aktivnosti vezane za poslove zaštite izvorišta, upravljanja vodama (izrada tehničke dokumentacije, uređenje i održavanje vodotoka, podloga za izdavanje koncesija i dr.) u skladu sa petogodišnjim planom upravljanja vodama, na osnovu kojeg će se donositi godišnji planovi i programi utroška sredstava. Sredstava od prikupljenih vodnih naknada se iz Budžeta Kantona razgraničavaju dijelom na poziciju MP, a dijelom na poziciju MKPiI (prije osnivanja MKPiI, na poziciju MPUiZO). Sredstva se koriste na osnovu godišnjeg plana i programa, kojeg predlažu zajedno MP KS i MKPiI KS. MP KS u godišnjem Planu definiše projekte regulacije riječnih korita i zaštite od poplava, koji su usklađeni sa KOP-om (Kantonalni plan odbrane od poplava), kojeg usvaja Vlada KS u sklopu zajedničkog programa. Pregled prikupljenih sredstava od vodnih naknada u Budžet KS za posljednje 3 godine prikazan je u nastavku, kao i pregled trošenja tih sredstava od strane relevantnih Ministarstava. 285 Budžet KS, Vlada KS, 2013.-2015.god. 286 Zakon o vodama KS, član 47, "Službene novine Kantona Sarajevo", br. 18/10 287 Izvještaj o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo, 2014. g. i 2015. g. 288 Izvještaj o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo, 2014. g. i 2015. g. 289 Zakon o šumama KS, član 62, "Službene novine Kantona Sarajevo", br. 05/13 5.4.4.2 Oblast šumarstva Iz namjenskih sredstava Budžeta Kantona, prikupljenih po osnovu naknada za iz oblasti šuma, finansiraju se slijedeći poslovi:289 - izrada i revizija kantonalnog šumsko-razvojnog plana, - rad čuvarske službe, - izrada šumsko privrednih osnova za državne i privatne šume, - nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumsko-privrednih osnova za državne i privatne šume, - biološke reprodukcije šuma u obimu većem od onog koji je predviđen šumsko privrednom osnovom, - obnove šuma od posljedica elementarnih nepogoda, prenamnoženja insekata, požara i slično, - unapređenja proizvodnje šumskog reprodukcionog materijala, - očuvanja i unapređenja bioraznolikosti šumskih ekosistema, - pošumljavanje produktivnih a neobraslih šumskih zemljišta, - provođenje procesa deminiranja šuma i šumskog zemljišta, - izgradnja, održavanje i unaprjeđenje šumske putne infrastrukture, SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 82 - sufinansiranja tehničkih specijalističkih kurseva, - naučna istraživanja i stručne analize, - kupovina šuma i šumskog zemljišta. Sredstva prikupljenih po osnovu naknada za iz oblasti šuma troše se po Programu utroška sredstava, koji izrađuje Kantonalna uprava za šumarstvo, a usvaja Vlada Kantona. MP donosi Pravilnik kojim se propisuje postupak i kriteriji za dodjelu namjenskih sredstava u oblasti šumarstva iz Budžeta Kantona. Pregled prikupljenih sredstava od naknada za iz oblasti šuma u Budžet KS za posljednje 3 godine prikazan je u nastavku. Tabela 61. Pregled prihoda i rashoda od naknada iz oblasti 290 šuma (2013.-2015.god.) R. br a b c d Naziv stavke Prikupljena sredstava po osnovu korištenja šuma Razgraničena sredstva 2013 2.283.319 2014 5.292.308 2015 4.746.222 3.854.300 2.829.900 5.651.463 Ukupni prihodi (c=a+b) Utrošena sredstva po osnovu korištenja šuma 6.137.619 8.122.208 10.397.685 3.311.050 4.931.898 2.286.569 5.4.4.3 Oblast poljoprivrede Iz namjenskih sredstava Budžeta Kantona, prikupljenih po osnovu naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, finansiraju se slijedeći poslovi:291 - izrada osnova, programa i projekata zaštite, korištenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta; - provođenje mjera zaštite, korištenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta i za inundaciona područja; - uspostava informacionog sistema za zemljište; - zemljišni monitoring; - izrada karte upotrebne vrijednosti zemljišta; - izrada projekta višenamjenskog vrednovanja; - realizacija poslova utvrđenih Strategijom i Programom gospodarenja; - dekontaminacija zemljišta i podizanje zaštitnih pojaseva u neposrednoj blizini putnih komunikacija. Sredstva se koriste po Programu korištenja sredstava prikupljenih od promjene namjene poljoprivrednog zemljišta, kojeg za svaku godinu donosi MP uz saglasnost Vlade Kantona. Tabela 62. Pregled ostvarenih prihoda i rashoda od promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe 292 (2013.-2015.god.) Naziv stavke Ukupni prihodi Utrošena sredstva 2013 521.440 521.407 2014 1.385.814 599.472 2015 637.402 226.500 Sredstva od ovih naknada se uglavnom troše za sljedeće vrste projekata: tehničko - tehnološki projekti uređenja zemljišta, projekti odvođenja oborinskih i onečišćenih voda u cilju zaštite i osposobljavanja poljoprivrednog zemljišta, projekti višenamjenskog vrednovanja korištenja i zaštite zemljišta, te izrada karata upotrebnih vrijednosti zemljišta za općine na području KS. Četvrtak, 30. novembra 2017. 5.4.5 Finansiranje zaštite okoliša preko Ministarstva komunalne privrede i infrastrukture MKPiI KS je formirano 23.03.2015. god. te je preuzelo dio odgovornosti koje je do tada obavljalo MPUGiZO KS, a koje se tiče upravljanja komunalnom infrastrukturom u KS. Ovo Ministarstvo je također preuzelo obaveze subvencioniranja poslovanja svih kantonalnih javnih komunalnih preduzeća. Kapitalni projekti ovog Ministarstva planirani su isključivo od prihoda iz vodne naknade, odnosno iz namjenski sredstava i razgraničenih prihoda iz prethodnih budžetskih godina. Najveći dio kapitalnih sredstava bio je usmjeren na rekonstrukciju vodovodne i kanalizacione mreže u općinama u KS. Na prijedlog MP predložen je Vladi na usvajanje "Program utroška finansijskih sredstava za regulaciju riječnih korita, vodosnabdijevanje i odvodnju otpadnih voda, na području KS za 2015. god." Program je koncipiran na način da MPUGiZO u saradnji sa općinama definira prioritetne projekte iz oblasti vodosnabdijevanja, odvodnje i tretmana otpadnih voda, a MP zaduženo je da definira projekte koji obuhvataju segment regulacije i uređenja riječnih korita za vodotoke druge kategorije. Od svog osnivanja, MKPiI je u 2015. god. preuzelo implementaciju projekata prema navedenom Programu koji se odnose na vodosnabdijevanje i kanalizaciju. MKPiI KS je za kapitalne projekte iz oblasti vodosnabdijevanja, odvodnje i tretmana otpadnih voda utrošilo ukupno 3.842.251,64 KM u 2015. god, a u 2016. god. je planiralo ukupno 5.952.819 KM. Prema Zakonu o komunalnim djelatnostima KS293, za pokrivanje cijena iz segmenta zajedničke komunalne potrošnje, kao izvor sredstava, propisana je komunalna naknada, koja se tretira kao javni prihod Kantona, Grada i općina i koja do danas nije zaživjela u praksi. Zakonom je predviđeno da Kanton iz prikupljenih sredstava komunalne naknade, sukcesivno doznačava Gradu i općinama sredstva za finansiranje komunalnih djelatnosti u nadležnosti Grada i općine. U skladu sa navedenim Zakonom, iz cijena komunalne usluge iz segmenta zajedničke komunalne potrošnje bi se trebala obezbijediti sredstva za obavljanje sljedećih komunalnih djelatnosti: odvođenje atmosferskih voda, održavanje čistoće na javnim površinama, održavanje javnih površina, održavanje grobalja, održavanje javne rasvjete, obavljanje kafilerijskih usluga, dekorisanje, održavanje javnih česmi i fontana, javnih kupatila i javnih nužnika, te održavanje javnih satova. Trenutno nepostojanje u praksi komunalne naknade za zajedničku komunalnu potrošnju u KS, predstavlja priliku za uvođenje veoma učinkovitog sistema jedinstvenog subjekta za naplatu komunalnih usluga (individualnih i zajedničkih) - Javnog holdinga, koji će biti u vlasništvu Kantona, te će poslovati na principu kvalitete usluge, transparentnosti finansiranja, kao i raspodjele prihoda za obavljanje svih komunalnih usluga koje su prije obavljala različita komunalna preduzeća na području KS. Ovakvim pristupom bi se u konačnici riješila problematika nedostatka finansijskih sredstava za određene komunalne usluge kao što su održavanje zelenila, komunalne higijene i infrastrukture, odvodnja oborinskih voda itd., ali bi se u mnogome pojednostavilo i naplaćivanje usluga od korisnika, jer bi se sve usluge mogle izmiriti na jednom mjestu. Dodatno, ovakav sistem bi zahtijevao jedinstveni registar svih korisnika usluga, što bi u konačnici značilo i dosta jasniji i tačniji uvid u dugovanja određenih korisnika, te bi pospješilo i ubrzalo mjere njihovih naplata. Ovakav tip javnog preduzeća/holdinga bi podrazumijevao potpunu reformu u sektoru komunalnih usluga. Argument u korist gore navedene preporuke jeste i sam Akcioni plan mjera i aktivnosti na unaprjeđenju naplate 290 Informacije dobivene iz Ministarstva privrede KS, oktobar 2016. god. 291 Zakon o poljoprivrednom zemljištu, "Službene novine Federacije BiH", br. 52/09 292 Izvještaj o izvršavanju Budžeta KS, Vlada KS, 2014. god. i 2015. god. 293 "Službene novine Kantona Sarajevo, br. 14/16, 43/16 i 19/17 Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO komunalnih usluga u KS294, koji je usvojen od strane Vlade Kantona Sarajevo u martu 2017. god., koji u aktivnosti 8. predviđa objedinjavanje svih evidencija korisnika komunalnih preduzeća i uspostavu jedinstvenog registra korisnika komunalnih usluga na nivou KS (nositelj aktivnosti: MKPiI KS sa javnim komunalnim poduzećima), te u aktivnosti 33. predviđa formiranje holdinga - objedinjavanje komunalnih preduzeća u holding (nositelj aktivnosti: MKPiI KS). Obje aktivnosti bi trebale otpočeti odmah po stupanju na snagu Zakona o lokalnoj samoupravi čije je donošenje predviđeno u 2018. god. Cjelovitim uvođenjem sistema naplate komunalne naknade prema Zakonu o komunalnim djelatnostima KS (iz segmenta zajedničke komunalne potrošnje), obezbijedila bi se značajna sredstva za kvalitetnije pružanje usluga i zaštitu okoliša. 5.4.6 Analiza i zaključci U svrhu trošenja sredstava prikupljenih od različitih naknada iz oblasti okoliša redovno se izrađuju odgovarajući Programi korištenja sredstava na godišnjem nivou, i to za svaku oblast pojedinačno - okoliš, vode, šume i zemljište, na osnovu Programa se raspisuju tenderi, a zatim i implementiraju projekti i dodjeljuju sredstva. Sredstva prikupljena po osnovu različitih naknada se troše namjenski. Međutim, poredeći prikupljena i potrošena sredstva, zaključuje se da veliki dio sredstava ne ostaje utrošen. Uvođenjem sistema naplate komunalne naknade prema Zakonu o komunalnim djelatnostima KS (iz segmenta zajedničke komunalne potrošnje), obezbijedila bi se značajna sredstva za kvalitetnije pružanje usluga i zaštitu okoliša. Analizom Izvještaja o izvršenju budžeta KS odnosno analizom prihoda i rashoda relevantnih Ministarstava, te njihovim poređenjem sa Izvještajima o realizaciji raspodjele namjenskih sredstava, primijećene su nepodudarnosti u iznosima, kako prikupljenih naknada, tako i potrošenih sredstava. Također, istom analizom je uočeno da se projekti Ministarstava prema Izvještajima o realizaciji raspodjele namjenskih sredstava ne mogu jasno pratiti u izvršenju budžeta KS. 5.5 Obrazovanje o okolišu, podizanje svijesti javnosti o okolišu i učešće javnosti 5.5.1 Pojam i značaj obrazovanja o okolišu Obrazovanje o okolišu podrazumijeva podučavanje pojedinaca i zajednica u procesu prelaska u društvo koje poznaje okoliš i s tim povezane probleme, koje je svjesno rješenja ovih problema i koje je motivisano da rješava takve probleme. Obrazovanje o okolišu ne podrazumijeva samo obrazovanje u okviru školskog sistema već i aktivnosti na obrazovanju šire javnosti, uključujući štampane materijale, internet stranice, medije, kampanje odnosa s javnošću i slično.295 Ključne međunarodne konvencije i rezolucije o okolišu, te strateški i akcioni planovi naglašavaju veliku važnost javne svijesti, obrazovanja, obuke i dostupnosti informacija kroz monitoring kao esencijalne elemente za uspjeh istih (Konvencija o biološkoj raznolikosti, Agenda 21, Strategija održivog razvoja EU, rezolucija UN-a Dekada obrazovanja za održivi razvoj 2005.-2014. itd.) Obrazovanje i podizanje svijesti javnosti je identificirano kao ključni pokretač promjena i u BiH, što je vidljivo kroz razne strateške dokumente, kao i fokus aktivnosti mnogih nevladinih organizacija. Broj 47 – Strana 83 5.5.2 Strateške odrednice Obrazovanje o okolišu je prepoznato u Strategiji zaštite okoliša FBiH kao jedan od preduslova i osnovnih ciljeva u sprovođenju okolišne politike i osiguravanju društvenog i ekonomskog razvoja u budućnosti. Prema Strategiji, školski programi u sadašnjem sistemu obrazovanja ne uključuju okolišnu problematiku, te je potrebno izraditi programe koji će integrirati okoliš, u curriculum-e osnovnih, općih i stručnih srednjih škola, te univerziteta, a naročito na tehničke, bio-tehničke, ekonomske, pravne i fakultete prirodnih nauka. S obzirom na veliki nedostatak okolišno educiranih kadrova u BiH, potrebno je vršiti plansko, formalno i neformalno obrazovanje, univerzitetski obrazovanih stručnjaka različitih profila. Ove mjere su ključne za stvaranje nukleusa budućeg stručnog kadra u administraciji i privredi, a doprinose i stvaranju građanskog društva svjesnog okolišne problematike. Stoga, operativni ciljevi u vezi sa obrazovanjem i podizanjem svijesti o okolišu, a koji su utvrđeni Strategijom, uključuju "stvaranje stručnih kapaciteta u sektoru okoliša u FBiH" i "jačanje ekološke svijesti". Također, Prijedlog Strategije razvoja KS do 2020. prepoznaje da "perspektive održivog okolinskog razvoja zahtijevaju stručne kadrove za obavljanje niza poslova iz te oblasti" te da postoji potreba inovacija programa na školama i univerzitetima kako bi se u skorije vrijeme proizveo potreban broj kadrova iz oblasti održivog okolišnog razvoja. Interesantno je da u ovoj Strategiji obrazovanje o okolišu ne predstavlja jedan od strateških ciljeva Kantona. 5.5.3 Obrazovanje o okolišu u formalnom obrazovanju U BiH, pa tako i u KS, obrazovanje je organizirano u četiri osnovna nivoa, a to su: - predškolski odgoj i obrazovanje (obavezno za svu djecu predškolskog uzrasta) - osnovno obrazovanje (obavezno devetogodišnje obrazovanje) - srednje obrazovanje (trogodišnje ili četverogodišnje srednje obrazovanje) - visoko obrazovanje (po tricikličkom Bolonjskom principu)296 Predškolski odgoj i obrazovanje U KS djeluje 29 predškolskih ustanova u okviru JU Djeca Sarajeva i 19 registrovanih privatnih predškolskih ustanova297. Prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju u KS iz 2008. god., učenje o očuvanju zdrave životne okoline je jedan od zadataka predškolskog odgoja. Osnovno obrazovanje U KS ima ukupno 78 osnovnih škola.298 U osnovnim školama, obrazovanje o okolišu se započinje u prvom razredu u okviru predmeta "Moja okolina" gdje se obrađuju prve teme iz oblasti okoliša i razvija ekološka svijest kod djece, a u kasnijim razredima i u drugim predmetima, kao što su biologija, priroda, geografija, fizika, tjelesni i zdravstveni odgoj i sl. u kojima se djeci pružaju znanja o očuvanju okoliša, okolišnim problemima, značaju ličnog doprinosa okolini, ekologiji te se preduzimaju aktivnosti na razvijanju svijesti o okolišu i zaštiti okoliša299. Vannastavne aktivnosti se odvijaju u vidu bioloških/ekoloških sekcija. 294 http://mpu.ks.gov.ba/sites/mpu.ks.gov.ba/files/akcioni_plan_-_komunalna_privreda_mart_2017._godine.pdf 295 Lieberman i Hoody, 1998 296 3+2+3 (3 godine za stepen dodiplomskog obrazovanja - bachelor, drugi stepen 2 godine - master, i treći stepen 3 godine - doktor nauka), odnosno 4+1+3 (4 godine za stepen dodiplomskog obrazovanja, 1 godina za master i 3 godine za stepen doktora nauka). 297 http://mon.ks.gov.ba/ustanove/lista/all (pristupljeno 17.08.2016. god.) 298 Ibid. 299 Okvirni nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu u FBiH, FMOiN KS, 2003.god. Broj 47 – Strana 84 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Srednje obrazovanje U KS ima ukupno 37 srednjih škola.300 Jedna od stručnih srednjih škola je Srednja škola za okoliš i drvni dizajn koja pruža obrazovanje u oblasti okoliša. U srednjim školama, teme iz oblasti ekologije i zaštite okoliša se obrađuju u sklopu predmeta iz prirodnih nauka, kao i različitih predmeta u stručnim školama (kao npr. elektrotehnika, ekonomija, saobraćaj, geodezija i građevinarstvo, ugostiteljstvo i turizam, i sl.). Kroz takmičenja unutar i između škola promovira se pravilan odnos prema otpadu, recikliranju, čuvanju okoliša i ugroženih vrsta. Ove aktivnosti se uglavnom odvijaju kroz biološke/ekološke sekcije koje poduzimaju različite aktivnosti (npr. obilježavanje ekoloških datuma, izrada tematskih radova, izleti i posjete muzejima, rad na izradi bioloških zbirki i sakupljanje botaničkog i zoološkog materijala, učešće u pošumljavanju ogoljelih površina, njega biljaka u školskim prostorijama i sl.). Visoko obrazovanje Visoko obrazovanje u KS se realizira u okviru Univerziteta u Sarajevu i četiri privatna univerziteta. Univerzitet u Sarajevu obuhvata 31 visokoškolsku ustanovu (23 fakulteta, 3 akademije i 5 instituta). Visoko obrazovanje je odgovorilo sve većoj potražnji za ekspertima u oblasti zaštite okoliša, tako da postoje različiti dodiplomski studiji, a i nekoliko studija drugog i trećeg ciklusa kojima je predmet izučavanja nauke i tehnologije zaštite okoliša, te ekologija, upravljanje prirodnim resursima, zaštitom zdravlja i kontrola životnih namirnica. Na fakultetima Univerziteta u Sarajevu postoje različiti programi za ekologiju i zaštitu okoliša pomoću kojih se stiču akademske titule: - Prirodno-matematički fakultet (odsjek za biologiju katedra za opću biologiju i katedra za ekologiju i zaštitu životne sredine; odsjek za geografiju - program za turizam i zaštitu životne sredine); - Građevinski fakultet (odsjek za hidrotehniku); - Šumarski fakultet (katedra za ekologiju šuma i urbanog zelenila; katedra za zaštitu šuma); - Mašinski fakultet (katedra za energetiku - smjerovi: energetika, klimatizacija grijanje i hlađenje i katedra za procesnu tehniku - smjerovi: procesno inženjerstvo i okolišno inženjerstvo). Od četiri privatna univerziteta u KS, jedino se na privatnoj visokoškolskoj ustanovi Sarajevo School of Science and Technology nudi dodiplomski program "okolinsko inženjerstvo" pri Fakultetu inženjerskih nauka. 5.5.4 Stanje obrazovanja o okolišu i održivom razvoju Obrazovanje o okolišu je procijenjeno kao nezadovoljavajuće u dva zasebna istraživanja sprovedena na području KS: 1) Istraživanje zastupljenosti obrazovanja o okolišu i održivom razvoju u osnovnim i srednjim školama301 u nekoliko kantona u BiH (uključujući KS), realizirano anketiranjem učeničke populacije, pokazalo je da stanje obrazovanja o okolišu i održivom razvoju i zastupljenosti ovih sadržaja u nastavnim planovima i programima, odnosno nastavnim predmetima i aktivnostima nije zadovoljavajuće i zbog toga ne omogućava sticanje potrebnog znanja i ne doprinosi razvoju ekološke svijesti i kulture te da ga treba unaprijediti i uvesti u sve oblike i aktivnosti obrazovnog sistema u cilju jačanja ekološke svijesti i izgradnje pozitivnog odnosna prema okolišu. Četvrtak, 30. novembra 2017. Istraživanje obrazovanja za održivi razvoj u BiH302 je sprovedeno s ciljem da se prikupe i analiziraju postojeći sadržaji relevantni za tri dimenzije održivog razvoja (društvena, okolinska, društveno-ekonomska) u osnovnoškolskim nastavnim planovima i programima u KS. Istraživanje je pokazalo da je obrazovanje za održivi razvoj svedeno na obrazovanje o zaštiti prirodne sredine u sklopu školskih predmeta i radu ekoloških sekcija. Analizom nastavnih programa i izabranih udžbenika pokazalo se da je okolišni aspekt najzastupljeniji aspekt obrazovanja za održivi razvoj i da se preko 95% okolišnih elemenata u okvirnim nastavnim programima nalazi u području prirodnih nauka. Okolišni aspekt obrazovanja za održivi razvoj zastupljen je u svim razredima, što ukazuje da obrazovni sistem priznaje relevantnost okolinskog aspekta. Drugi po zastupljenosti je društveno-kulturni aspekt obrazovanja za održivi razvoj, dok su ekonomski elementi obrazovanja za održivi razvoj najmanje zastupljeni. Iako nastavni programi posvećuju dosta pažnje aspektu očuvanja prirode, rezultati istraživanja pokazuju da ima mjesta i za poboljšanje. 5.5.5 Podizanje svijesti javnosti o okolišu i učešće javnosti BiH je 2008. god. pristupila Aarhuskoj konvenciji303. Od BiH kao potpisnice konvencije se zahtijeva da osigura obavezno uključivanje javnosti u donošenje sljedećih odluka: (i) usvajanje pravnih propisa koji se tiču zaštite okoliša;(ii) usvajanje okolinskih planova i programa; (iii) odlučivanje o posebnim aktivnostima, koje mogu biti od značaja za okoliš. 2013. god. u BiH je formirana mreža Aarhus centara koja predstavlja platformu za razmjenu informacija između nadležnih institucija s jedne i javnosti s druge strane, podstiče transparentnost rada javnih organa i građanima omogućava da iskažu svoja mišljenja o odlukama koje mogu imati uticaj na okoliš. Jedan od Arhus centara je uspostavljen i u Sarajevu. Arhus centri u BiH olakšavaju pristup informacijama iz oblasti okoliša građanima i institucijama, pružaju pomoć u ostvarivanju prava na učešće u donošenju odluka o okolišu, te pružaju podršku u pravnoj zaštiti ljudskih prava u oblasti okoliša. U Zakonu o zaštiti okoliša FBiH se navodi da svaki pojedinac i organizacija imaju mogućnost učešća u procesu donošenja odluka. Zakon određuje obavezu javnih organa da pripremaju i usvajaju planove i programe u oblasti zaštite okoliša na svim nivoima. Predviđena je obaveza organa izvršne vlasti da pripremaju nacrte planova koje skupštine na svim nivoima trebaju usvojiti kao dokumente na osnovu kojih će se provoditi politika zaštite okoliša na svim nivoima. Također, Zakon eksplicitno navodi pravo na učešće javnosti u svim postupcima usvajanja ovakvih planova i to od ranih faza procedura. 5.5.6 Aktivnosti na obrazovanju o okolišu i podizanju svijesti javnosti o okolišu u Kantonu Sarajevo U KS, javna tijela zadužena za okoliš kao i nevladine organizacije poduzimaju redovne aktivnosti iz oblasti zaštite okoliša, podizanju javne svijesti o problemima okoliša i pravima građana na zaštitu okoliša. Aktivnosti MPUGiZO KS MPUGiZO KS redovno finansira ili sufinansira projekte edukacije školske populacije o značaju zaštite okoliša i projekte unapređivanja ekološke svijesti javnosti putem organizovanja edukacijskih i informativnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša. Ministarstvo učestvuje u organizaciji raznih inicijativa i projekata u oblasti promocije zaštite okoliša, podizanja svijesti 2) 300 http://mon.ks.gov.ba/ustanove/lista/all (pristupljeno 17.08.2016. god.) 301 Rezultati istraživanja su objavljeni u radu "Stanje obrazovanja o okolišu i održivom razvoju u BiH", Doc.dr. Šefket Goletić, Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem "Kvalitet 2007", Neum, BiH, juni 2007.god. 302 Rezultati istraživanja su objavljeni u Istraživačkom izvještaju "Obrazovanje za održivi razvoj u BiH", Enjoined - Educate for Sustainable Development, Sarajevo, oktobar 2011. 303 Konvencija UNECE-a o pristupu informacijama, učešću javnosti u procesu odlučivanja i pristupu pravosudnim organima iz oblasti okoliša Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO javnosti o okolišnim problemima, jačanja svijesti o redukciji otpada i smanjenju količina odloženog otpada, te unaprjeđenju stanja okoliša u KS. Aktuelne obavijesti o aktivnostima Ministarstva, kao i informacije o okolišu u KS se plasiraju preko web stranice Ministarstva (www.mpz.ks.gov.ba). Ne postoje drugi vidovi komunikacije poput pisanih informativnih materijala za građane putem kojih bi mogli plasirati informacije o svome radu i dostignućima u oblasti zaštite okoliša. Aktivnosti nevladinih organizacija Organizacije civilnog društva također provode brojne aktivnosti i projekte iz oblasti obrazovanja o okolišu i podizanja javne svijesti o okolišnim problemima. U KS djeluje oko 20 nevladinih organizacija u oblasti zaštite okoliša. Značajnije aktivnosti u oblasti podizanja svijesti javnosti o potrebi zaštite okoliša provode nevladine organizacije Eko tim, Centar za okolišno održivi razvoj Sarajevo, Regionalni centar za okoliš za BiH, Aarhus centar, Centar za ekologiju i prirodne resurse, Eko-akcija, Green Council, te druga udruženja i savezi. 5.5.7 Analiza i zaključci Prioriteti prepoznati u strategijama i programima u FBiH i KS su usklađeni sa EU okolišnom politikom. Ipak, uspjeh svih programa zavisi od efektivnog obrazovanja o okolišu jer je to najvažniji element zaštite okoliša. Obrazovanje o okolišu je dugotrajan i kompleksan proces koji obuhvata informisanje i obučavanje ljudi, kao i podizanje svijesti ljudi o očuvanju okoliša. Postizanje ciljeva obrazovanja o okolišu zahtijeva obrazovanje šire zajednice. Analizom stanja u oblasti obrazovanja o okolišu i podizanju svijesti javnosti u KS identifikovana su 4 ključna problema: 1. Neformalno obrazovanje javnosti o okolišu nije na zadovoljavajućem nivou, što je vidljivo iz niskog nivoa svijesti stanovnika Kantona o zaštiti okoliša i prirode (kako opće populacije, tako i djece i roditelja), a što je uzrokovano nedostatkom kvalitetnog obrazovanja u ovoj oblasti. Nedovoljan je broj javnih kampanja i projekata podizanja javne svijesti o potrebi zaštite okoliša. 2. Trenutni stepen formalnog obrazovanja o okolišu nije zadovoljavajući, odnosno problematika okoliša nije dovoljno zastupljena u planovima i programima te stoga ne doprinosi razvoju ekološke svijesti i kulture kako u BiH tako i u KS. Potreba za hitnom integracijom okolišne problematike u formalno obrazovanje je nastala kako zbog opterećenog stanja okoliša u Kantonu, tako i sve veće svijesti o globalnim okolišnim problemima i trendovima. 3. Nepostojanje jasne strategije i politike unaprjeđenja obrazovanja o okolišu u KS. Premda Prijedlog Strategije razvoja KS do 2020. prepoznaje da "perspektive održivog okolinskog razvoja zahtijevaju stručne kadrove za obavljanje niza poslova iz te oblasti" te da "postoji potreba inovacija programa na školama i univerzitetima kako bi se u skorije vrijeme proizveo potreban broj kadrova iz oblasti održivog okolišnog razvoja", obrazovanje o okolišu ne predstavlja jedan od strateških ciljeva ovog dokumenta. 4. Komunikacija sa javnošću i objavljivanje informacija o aktivnostima u ovoj oblasti nije na zavidnom nivou. Objavljivanje okolišnih informacija je izuzetno važno iz razloga što podiže svijest javnosti o ovim problemima. Aktuelne obavijesti o aktivnostima Ministarstva, kao i informacije o okolišu u KS se plasiraju preko web stranice Ministarstva (www.mpz.ks.gov.ba) ali na web stranici Ministarstva nisu prezentirane sveobuhvatne informacije o okolišu za širu javnost. U Akcionom planu za odgovore politike, predložene su mjere za sve identifikovane probleme. U Akcionim planovima koji su vezani za pojedine sastavnice okoliša nalaze se dodatne mjere koje su vezane za pozidanje svijesti javnosti o istim u KS. Broj 47 – Strana 85 6. LISTA OKOLIŠNIH PROBLEMA I PRIORITETI 6.1 Kriteriji za određivanje prioriteta U skladu sa projektnim zadatkom, identificirani problemi za svaku oblast rangirani su prema unaprijed zadanim setom kriterija. Identificirani problemi grupisani su po sljedećim oblastima: - Zaštita prirode; - Vodni resursi-korištenje, zaštita i upravljanje vodnim resursima; - Upravljanje kvalitetom zraka; - Zemljištekorištenje, zaštita i upravljanje zemljištem; - Upravljanje otpadom; - Odgovori politika. S obzirom da za odabir prioriteta ne postoji standardna metodologija, kao jedan od načina za određivanje prioriteta koristio se komparativno-analitički metod i multi-kriterijska analiza. Identificirani okolišni problemi su ocijenjeni ocjenom od 1 do 6 (težinski faktor) za svaki kriterij zasebno (Tabela 63). Na osnovu prosječnog broja ocjena dobivena je ukupna ocjena za svaki problem, na osnovu čega je svrstan i rangiran problem, te kreirana lista prioriteta. Izdvojeni kriteriji za rangiranje problema i odabir prioriteta su: 1. Uticaj na okoliš i zdravlje; 2. Urgentnost i svojstvo preduslova (podrazumijeva koliko je problem urgentan i da li isti predstavlja preduslov za rješavanje drugog velikog okolišnog problema; npr. neadekvatan/neusklađen pravni i institucionalni okvir); 3. Veza sa postojećim strategijama i planovima (kriterij pomoću kojega se određuje devijacija stanja u odnosu na ono koje je traženo u usvojenim strateškim i planskim dokumentima višeg reda: Federalna strategija zaštite okoliša 2008.-2018. god., Federalna strategija upravljanja vodama 2010.-2022. god. i Federalni plan upravljanja otpadom 2012.-2017. god.); 4. Dostupnost alternativnih rješenja; 5. Potrebna finansijska sredstva. Tabela 63. Težinski kriteriji (ocjena) problema Ocjena 5 4 3 2 1 Značenje ocjene Vrlo veliki problem Veliki problem Umjereni problem Nizak problem Vrlo nizak problem Rangiranje problema po oblastima izvršili su članovi Komisije za praćenje i koordinaciju izrade KEAP-a, Savjetodavnog odbora, te stručnjaci koji su radili na izradi KEAP-a, a na osnovu ekspertnog znanja. Prioriteti, za koje su date mjere u akcionom planu, određeni su uzimanjem u obzir finansijske održivosti i planiranih sredstva za njihovo rješavanje kroz Budžet KS, usaglašenosti i sinergije sa strateškim dokumentima u Kantonu (Strategijom razvoja KS do 2020. god., Programom javnih investicija KS za period 2017.-2019. god., PUO KS 2015-2020), te uticaja na unaprjeđenje stanja okoliša. 6.2 Priroda U okviru ove oblasti grupisani su identificirani okolišni problemi iz četiri poglavlja: turizam i rekreacija, priroda, šume i vještačko osvjetljenje i prezentirani u nastavku prema rangiranju: 1. U KS je prisutna međusobna neusklađenost prostorno planskih dokumenata što se odražava na zaštitu prirode. Usvajaju se i provode regulacioni planovi za područja koja su u obuhvatu cjelina prirodnog naslijeđa utvrđenih PP KS, odnosno ne poštuju se planovi višeg reda; Broj 47 – Strana 86 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO 2. U MPUGiZO KS, KJUzZPP, te u KZzKHiPN nije zaposlen dovoljan broj stručnog kadra koji radi na poslovima zaštite prirode i biodiverziteta; 3. Velike površine šuma i šumskih zemljišta su kontaminirani minsko eksplozivnim sredstvima na području KS (10% od ukupne površine) a za čije je deminiranje nadležan BH MAC; 4. Požari također predstavljaju problem u upravljanju šumama KS što je posljedica klimatskih promjena i niske svijesti stanovništva po pitanju zaštite od požara te nedovoljnog broja implementiranih mjera zaštite od požara; 5. Nije donesen PPPPO SP "Vrelo Bosne"; 6. U Zakonu o zaštiti prirode FBiH se propisuje da kantonalna skupština zakonom proglašava zaštićene prirodne vrijednosti kategorija III-VI što predstavlja potrebu donošenja velikog broja zakona posebno u slučaju pojedinačnih spomenika prirode i prirodnih obilježja; 7. Nisu doneseni svi provedbeni akti na federalnom nivou predviđeni Zakonom o zaštiti prirode FBiH, a koje bi i KS primjenjivao u svom djelovanju u oblasti zaštite prirode te donio i svoje podzakonske propise utvrđene pomenutim Zakonom; 8. Za KS nije izrađena lista invazivnih vrsta. Pored urađenog digitalnog katastra rasprostranjenja ambrozije, ne postoji katastar za ostale invazivne vrste. Izrada liste invazivnih vrsta, procjena njihove invazivnosti na područje KS, te izrada katastra olakšali bi monitoring i upravljanje površinama u smislu zaštite prirode i građana; 9. Nije definisana nosivost kapaciteta u prostorno-planskoj dokumentaciji zaštićenih područja, kako bi se ograničio broj posjetilaca na održivi nivo; 10. Nisu izrađeni Programi monitoringa posjetilaca na zaštićenim prirodnim područjima KS; 11. Odredba Zakona o zaštiti prirode FBiH, po kojoj se uspostava zaštićenih područja može provoditi uz saglasnost općinskog vijeća na čijem teritoriju se prostire zaštićeno područje, vremenski usporava postupak povećavanja broja zaštićenih područja; 12. Vještačko osvjetljenje nije tretirano prilikom izdavanja OD na nivou FBiH i KS; 13. Za područje KS nije urađena mapa biodiverziteta odnosno inventarizacija flore, faune, fungije i identifikacija tipova staništa u KS sa odgovarajućom bazom podataka što je bio prioritet iz prethodnog KEAP-a. Samim tim, nije urađena ni procjena stepena ugroženosti vrsta i staništa u KS u skladu sa IUCN, kao i monitoring stanja biološke i geološke raznolikosti KS; 14. Nedovoljno su razvijeni promotivni sistemi informiranosti o vrijednostima prirodne baštine KS; 15. Zaposleni kadrovi u KJUzZPP i KZzKHiPN Sarajevo nisu dovoljno stručno osposobljeni da samostalno rade na izradi planova upravljanja za zaštićena područja; 16. Narušeno je zdravstveno stanje šuma uslijed biotskih i abiotskih faktora; 17. U KS se nedovoljno radi na provođenju valorizacija prirodnih cjelina utvrđenih u PP KS. Provođenje valorizacije preostalih prirodnih cjelina izradom elaborata valorizacije omogućilo bi bolji uvid u stanje ovih područja u onim površinama koje su navedene u PP KS; 18. Ne postoji pravni akt kojim se definira nadležna institucija za vještačko osvjetljenje na nivou KS i FBiH; 19. Nedovoljno pošumljavanje i popunjavanje kultura i ne pridržavanje planova (ŠGO-a) za što su odgovorni korisnik šuma (JP Sarajevo šume) i inspekcija; 20. Struktura i kvalitet šuma je nepovoljna. Uzrok za loše stanje je nepostojanje strategije za razvoj šumarstva i nedovoljno finansijsko ulaganje u sektor šumarstva; 21. Pojačan intenzitet sječa u pojedinim kategorijama šuma i ne pridržavanje planova (ŠGO-a) od strane korisnika šuma Četvrtak, 30. novembra 2017. (JP Sarajevo šume), za što je potrebno pojačati inspekcijski nadzor nad sječama; 22. Ilegalne sječe predstavljaju ozbiljan problem u KS što je uzrokovano lošom socio-ekonomskom situacijom i nedovoljnim kapacitetima čuvarske službe. Sudski proces je veoma spor a naplata preniska. U Akcionom planu predviđene su 31 mjere za postepeno rješavanje 14 problema u oblasti zaštite prirode od ukupno 22 identificirana problema. Preostalih 8 problema, za koje nisu date mjere u ovom planskom periodu, trebaju se uzeti u obzir prilikom monitoringa i evaluacije realizacije KEAP KS na godišnjem nivou. To znači da je potrebno, po realizaciji neke od već predviđenih mjera u okviru Akcionog plana, dodatno uključiti nove mjere za rješavanje preostalih problema u toku svake naredne godine. 6.3 Vodni resursi U okviru ove oblasti identificirani su okolišni problemi za tri pod oblasti: korištenje voda, zaštita voda i zaštita od voda i prezentirani u nastavku prema rangiranju. MPUGiZO KS je zajedno sa predstavnicima MP KS i MKPiI KS potvrdilo u konačnici mjere u akcionom planu za oblast "upravljanje vodama" shodno prioritetno rangiranim problemima, potrebama, te projekcijama i planiranim budžetima. Pod oblasti u okviru "integralnog upravljanja vodnim resursima" i prateći problemi u istim, a koji nisu razmatrani u ovom dokumentu, trebaju se detaljno razmotriti tokom realizacije mjere 5.1.1. (OC 5.1.). 6.3.1 Korištenje voda 1. Nedovoljan i nekontinuiran inspekcijski nadzor u oblasti korištenja voda na različitim nivoima (općine, kanton, FBiH); 2. Nepostojanje odluka o zonama sanitarne zaštite za sva izvorišta u javnim sistemima vodosnabdijevanje u KS, u skladu sa važećim Pravilnikom iz 2012. god. Za neka izvorišta (općina Ilijaš) nisu novelirani elaborati i odluke o zaštiti u skladu sa ovim Pravilnikom; 3. Nedovoljne količine vode u javnim sistemima vodosnabdijevanja u KS; 4. Neplansko, nekontrolisano i neadekvatno korištenje prostora unutar zona sanitarne zaštite svih izvorišta vode za piće u javnim sistemima vodosnabdijevanja u KS. Striktno se ne provode mjere zaštite izvorišta unutar definiranih zona. Nadležna kantonalna ministarstva i zavodi, te nadležne općinske službe nisu rješavali dovoljno i efikasno ove probleme sistemskim, harmonizovanim i zajedničkim radom i planiranjem prioriteta u proteklom periodu; 5. Visoki gubici vode u javnim sistemima vodosnabdijevanja. Izgradnja "bespravne vodovodne mreže" je izražena u KS; 6. Kontinuirani monitoring kvantiteta i kvaliteta podzemnih voda i površinskih vodotoka koji prihranjuju izvorišta u KS, u skladu sa preporukama Okvirne direktive o vodama, te važećim zakonskim okvirom u FBiH ne postoji. Kontinuirani monitoring kvantiteta i kvaliteta voda u javnim sistemima vodosnabdijevanja u KS je nedovoljan; 7. Ne postoji katastar lokalnih vodovoda u KS (sa podacima o stanju izvorišta, objekata i mreže u istim); 8. Ne postoji jedinstveni katastar korištenja voda za sve potrebe u KS (za stanovništvo, industriju, navodnjavanje, za pranje ulica, itd.). 6.3.2 Zaštita voda 1. Izgradnja "bespravne kanalizacione mreže" je jako izražena u KS; 2. Najveći teret zagađenja organskim materijama u vodotocima u KS potiče od komunalnih otpadnih voda od stanovništva koje nije pokriveno javnim sistemima odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda, ili je pokriveno neispravnom i "bespravno izvedenom" kanalizacionom mrežom; Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO 3. Zasvedeni vodotoci (Bistrički potok, Koševski potok, Kevrin potok, Buća potok, Sušica itd.) predstavljaju najveće zagađivače rijeke Miljacke, jer služe kao recipijenti za otpadne vode naselja u gradskoj periferiji. Koševski potok spada među najveće zagađivače; 4. Postojeća kanalizaciona mreža u KS je najvećim dijelom dotrajala i stara, loš je kvalitet ugrađenih cijevi i spojnog materijala, te je neredovno održavanje iste. Postojeće stanje, nedostaci i funkcionalnost svih glavnih kolektora u centralnom sistemu nisu poznati (izuzetak je fekalni kolektor od Bjelašnice do Hadžića koji je bio predmet detaljnog inspekcijskog nadzora inspekcije u septembru 2016. god.); 5. Separatni sistem prikupljanja, odvođenja i tretmana otpadnih vode sa lokaliteta Igmana i Bjelašnice još uvijek nije uspostavljen na cjelovit način; 6. Samo u centralnim područjima grada Sarajeva je djelimično riješena odvodnja otpadnih voda separatnom kanalizacijom. U padinskim dijelovima oborinske vode su uključene u fekalnu kanalizaciju koja nizvodno pravi probleme u opterećenju i funkcionisanju glavnih kolektora; 7. Integralno, plansko i sistemsko rješavanje prikupljanja i odvodnje otpadnih voda od stanovništva i industrije, odnosno tačkastih izvora zagađenja u KS ne postoji; 8. Općine Vogošća, Ilijaš, Trnovo i dio općine Hadžići (Tarčin) imaju značajan problem zbog nepostojanja odvodnje i prečišćavanja svih otpadnih voda; 9. Nedovoljan i neharmonizovan inspekcijski nadzor svih nadležnih inspekcija na različitim nivoima (općine, kanton, FBiH) u cilju zaštite voda u KS; 10. Ne postoji jedinstven katastar septičkih jama sa svim potrebnim podacima o njihovom stanju u općinama, kao ni u nadležnom ministarstvu i JKP-ima u KS; 11. Ne postoji kontinuirani monitoring (kvantiteta/kvaliteta) svih površinskih i podzemnih voda, u skladu za zahtjevima Okvirne direktive o vodama, u KS u cilju zaštite voda; 12. Ne provode se populaciona istraživanja o uticaju pojedinih riziko faktora okoliša na zdravlje ljudi, a koja su neophodna za donošenje cjelovitih zaključaka o uticajima i planiranju i provođenju mjera zaštite voda; 13. Nijedno komunalno preduzeće u KS, a koje upravlja i djeluje u sektoru proizvodnje i distribucije vode za piće, nema implementiran međunarodni standard HACCP, odnosno sistem samokontrole koji je zahtijevan Zakonom o hrani ("Službeni glasnik BiH", 50/04) i Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće ("Službeni glasnik BiH", 40/10); 14. Podaci iz okolinskih dozvola (izdatih od nadležnog federalnog i kantonalnog ministarstva okoliša za pogone i postrojenja u KS) i podaci o zagađivačima iz AVP Sava Sarajevo ne koincidiraju, uviđa se neharmonizovanost u smislu identifikacije obaveznika za vršenjem monitoringa o EBS-u (a koji stoji propisan u okolinskoj dozvoli) i trenutne liste zagađivača koji realizuju ovaj monitoring i dostavljaju podatke AVP Sava Sarajevo sa ciljem plaćanja vodnih naknada. Analize rezultata monitoringa kvaliteta otpadnih voda iz industrija i donošenja odgovarajućih zaključaka na osnovu istih u nadležnim institucijama se ne vrše; 15. Stepen primjene dobrih poljoprivrednih praksi u prikupljanju i odvodnji otpadnih voda, sa ciljem smanjenja emisija u otpadne vode od poljoprivrede i stočarstva u KS je nepoznat. 6.3.3 Zaštita od voda 1. Nije urađen Plan upravljanja poplavnim rizikom za KS kojim bi se identificirale mjere za smanjenje poplavnog rizika i definirao stepen prioriteta, potrebna sredstva za implementaciju i dinamika provođenja mjera; Broj 47 – Strana 87 2. Radovi na zaštiti od štetnog djelovanja voda rađeni su parcijalno. Mali broj izgrađenih zaštitnih vodnih objekata ne može obezbijediti dovoljnu zaštitu od poplava u KS; 3. Postojeći ulazni objekti zacijevljenih vodotoka su često zatrpani raznim otpadnim materijalima zbog neredovnog čišćenja istih; 4. Postojeći objekti za zaštitu od voda su u dosta lošem stanju zbog neblagovremene sanacije i rekonstrukcije istih. Stanje propusne moći vodotoka II kategorije je dosta loše zbog neadekvatnog održavanja.; 5. Ne postoji jedinstveni katastar zaštite od voda na nivou KS, kao i sistem izvještavanja prema AVP Sava Sarajevo i nadležnim ministarstvima, a u svrhu uspostavljanja kvalitetnog sistema ranog upozorenja. U Akcionom planu predviđeno je 37 mjera za postepeno rješavanje 15 problema u oblasti vodnih resursa (korištenje voda, zaštita voda, zaštita od voda i institucionalno pravni aspekti upravljanja vodama) od ukupno 28 identificiranih problema. Preostalih 13 problema, za koje nisu date mjere u ovom planskom periodu, trebaju se uzeti u obzir prilikom monitoringa i evaluacije realizacije KEAP KS na godišnjem nivou. To znači da je potrebno, po realizaciji neke od već predviđenih mjera u okviru Akcionog plana, dodatno uključiti nove mjere za rješavanje preostalih problema svake naredne godine. 6.4 Upravljanje kvalitetom zraka U okviru ove oblasti grupisani su identificirani okolišni problemi iz četiri poglavlja: energetika, saobraćaj i infrastruktura, upravljanje kvalitetom zraka i buka, te prezentirani u nastavku prema rangiranju: 1. Prilikom prostornog planiranja ne koriste se postojeći izgrađeni energetski kapaciteti; 2. Visoka zagađenost zraka PM česticama u hladnijem dijelu godine; 3. Slaba propusnost saobraćaja (nedovoljan kapacitet transverzala i longitudinala); 4. Izgradnja visokih objekata u sarajevskoj kotlini sjeveroistok-jugozapad, koji remete lokalnu prirodnu cirkulaciju noćnog i čistog priliva zraka iz pravca sjeveroistočnih planinskih prostora; 5. Nizak nivo javne svijesti o problemu kvaliteta zraka (građani, nevladine organizacije, odgovorne institucije i ostali uključeni u problem rješavanja kvaliteta zraka); 6. Neodgovarajuća mreža saobraćajnica (saobraćajnih traka, parkirališta, itd.) što produkuje neprihvatljiv rad vozila u tzv. "praznom hodu"; 7. Javni prijevoz u KS posljednjih godina stagnira što doprinosi dominaciji osobnog prijevoza, a povremeno su prisutne "paralelne linije" autobusnih i ilegalnih kombi prijevoznika; 8. Nedovoljan nivo usluge javnog prijevoza uslijed lošeg, ne domaćinskog i ne odgovornog upravljanja, zastarjelog voznog parka i prateće infrastrukture. Red vožnje javnog prijevoza se ne održava prema javno objavljenom rasporedu - redu vožnje; 9. Nepostojanje strategije razvoja energetike KS za narednih 10-15 godina, a što je dijelom posljedica nedostatka strateških dokumenata na višim nivoima (BiH i F BiH); 10. Starost vozila, nekvalitetne (ne eliminatorne) provjere emisije izduvnih gasova na tehničkim pregledima uz ne odgovarajuće održavanja vozila; 11. Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije je nedovoljan; 12. Nedovoljan broj mjernih stanica za monitoring kvaliteta zraka; 13. Povećanje emisija SO2 zbog porasta upotrebe čvrstih goriva; 14. Nema strategije energijske efikasnosti po pojedinim sektorima korištenja energije, a što je dijelom posljedica nedostatka strateških dokumenata na višim nivoima (BiH i F BiH); Broj 47 – Strana 88 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO 15. Nema strategije korištenja obnovljivih izvora u KS, a što je dijelom posljedica nedostatka strateških dokumenata na višim nivoima (BiH i F BiH); 16. Za energetiku Kantona zadužena su četiri ministarstva, bez pune koordinacije i jasnih nadležnosti; 17. Nepostojanje prognostičkog modela stanja kvaliteta zraka i studije porijekla i sastava emisije PM (adekvatna i kontinuirana analiza čestične tvari; 18. Vazdušni transport emisije SO2 prema KS iz velikih izvora izvan Kantona; 19. Nedostatak planskih i kontinuiranih mjerenja buke; 20. Nepostojanje kompletne karte buke; 21. Ekspanzivni rast broja motornih vozila u KS; 22. Prevelik broj individualnih ložišta male efikasnosti; 23. Ne postoje detaljna studijska i tehno-ekonomska istraživanja i analize o cijeni usluga vezanih za energetiku Kantona. Nema regulacije cijena između energenata i energetskih usluga; 24. Postoje određeni problemi evidentiranja utroška energenata u sektoru čvrstih goriva; 25. Prilikom prostornog planiranja ne uzima se u obzir stanje kvaliteta zraka i prirodna cirkulacija u sarajevskoj kotlini; 26. Buka od cestovnog i tramvajskog saobraćaja; 27. Zvučne izolacije u zgradarstvu; 28. Nepostojanje regulatora cijena energenata i usluga vezanih za energiju. Nepostojanje podzakonskog akta o uslovima za obavljanje energetskih djelatnosti (za regulisanje uslova poslovanja javnih i privatnih preduzeća koji su proizvođači i distributeri toplotne energije u KS); 29. Nedovoljan inspekcijski nadzor u oblasti korištenja energenata; 30. Ne postoji Centar za upravljanje saobraćajem jer nema potrebne koordinacije i saradnje između odgovornih upravitelja cesta, nadležnih ministarstava, policije, itd.; 31. Buka od obavljanja djelatnosti u mješovitim objektima i zonama; 32. Nepostojanje strategije razvoja cestovne mreže; 33. Zelene i slobodne površine pored saobraćajnica pod uticajem lokalnih lobija, neodgovorne politike i lošeg planiranja izrastaju u zgrade tako da dolazi do zagušenja tranzitnih/primarnih cesta, smanjuje se protočnost istih; 34. Buka iz industrijskih pogona, ugostiteljske djelatnosti i nastala korištenjem uređaja, mašina i ostalih tehničkih uređaja (klime, pumpe, ventilacije, liftovi, kotlovnice); 35. Buka od željezničkog i avionskog saobraćaja, komunalnog servisa i sa gradilišta; 36. Nedovoljna saradnja između nadležnih ministarstava i ostalih institucija koji svojim djelovanjem mogu doprinijeti poboljšanju stanja kvaliteta; 37. Nedovoljan inspekcijski nadzor, kao i nedovoljan broj stručnih kadrova, koji se bave zaštitom zraka. U Akcionom planu predviđene su 52 mjere za postepeno rješavanje 32 problema koji se odnose na energetiku, buku, saobraćaj i infrastrukturu, te upravljanje kvalitetom zraka, od ukupno 37 identificiranih problema. Preostalih 5 problema, za koje nisu date mjere u ovom planskom periodu, trebaju se uzeti u obzir prilikom monitoringa i evaluacije realizacije KEAP KS na godišnjem nivou. To znači da je potrebno, po realizaciji neke od već predviđenih mjera u okviru Akcionog plana, dodatno uključiti nove mjere za rješavanje preostalih problema svake naredne godine. 6.5 Zemljište U okviru ove oblasti identificirani su problemi sa aspekta korištenja, zaštite i upravljanja zemljištem i prezentirani u nastavku prema rangiranju: 1. Problem korištenja poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe - trajni gubici zemljišta iz poljoprivrede. Zaštita poljoprivrednog zemljišta propisana 304 "Službene novine Federacije BiH", broj 78/09 Četvrtak, 30. novembra 2017. je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu te Uputstvom o stručnim mjerilima za razvrstavanje zemljišta u bonitetne kategorije304. Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH propisuje izradu Karte upotrebne vrijednosti zemljišta koja je pripremljena za KS. Međutim, ova karta bi trebala biti ažurirana i integrisana u sistem planiranja na svim nivoima odlučivanja o zemljištu i na raspolaganju svim institucijama koje se bave pitanjem zemljišta po bilo kom osnovu. U okviru planiranja na svim nivoima i u svim sektorima koji se dotiču korištenja zemljišta bilo da se radi o trajnim gubicima ili degradacijskim oštećenjima trebaju da se striktno drže zakonske osnove o zaštiti poljoprivrednog zemljišta i pravičnoj nadoknadi kad se radi o primjeni mjera remedijacije, rehabilitacije, rekultivacije i ostalih vidova zaštite i čuvanja ovoga jedinstvenog i neobnovljivog resursa; 2. Ugroženost funkcija zemljišta u ekosistemu. Ne postoji evidencija potrošnje đubriva niti pesticida. Ove podatke bi trebao da prikuplja FZzS ili FZzP. Osim toga važan aspekt zaštite životne sredine je upravljanje organskim otpadom, a naročito stajnjakom bilo da se radi o difuznim ili koncentrisanim izvorima. Ovo je važno ne samo za zaštitu zemljišta nego zaštitu voda i zraka, pri čemu ćemo uskoro biti u obavezi da poštujemo EU direktive o navedenim sastavnim dijelovima ekosistema; 3. Neadekvatna gradnja s aspekta planiranja prostora, tj. nedovoljna prostorna udaljenost između susjednih objekata i previsoki objekti umanjuju strujanje zraka kroz kotlinu; 4. Izloženost zemljišta eroziji i klizištima. 5. Nedostatak sistema monitoringa promjena u prostoru. Kod uspostave sistema monitoringa najvažnije se opredijeliti oko toga koje relevantne indikatore treba pratiti, na koji način izvještavati i u koju svrhu će se informacije koristiti. Sistem zaštite zemljišta nije sam sebi cilj već je to potreba koja treba da se ugradi u sve sfera upravljanja prostorom i u sve planske dokumente kao sastavni i obavezujući dio; 6. Nedostatak sistema monitoringa zemljišta sa stanovišta praćenja njegovog stanja i funkcija u ekosistemu. Praćenje stanja zemljišta i njegovih funkcija određeno je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i podzakonskim aktima. Ovo bi u skladu sa nadležnostima trebao sprovoditi FzA u saradnji sa za to ovlaštenim i kvalificiranim institucijama, a podaci bi trebali biti dostupni svima putem ZIS-a; 7. Nedovoljan inspekcijski nadzor kako općinskih urbanističko-građevinskih inspekcija tako i Inspektorata urbanističko-građevinske, ekološke i komunalne inspekcije KS u fazi izgradnje objekata; 8. Nepostojanje Zakona o hemikalijama niti Zakona o biocidima na području FBiH i KS; 9. Neadekvatno upravljanje zemljištem za proizvodnju zdrave hrane. Ovo se jednako odnosi kako na konvencionalnu tako i na organsku proizvodnju hrane. Postupak proizvodnje hrane potrebno je pratiti od proizvodnje sjemena i sadnog materijala do trpeze; 10. U KS se ne vodi se evidencija o zastupljenosti bespravno izgrađenih objekata izuzev podataka o podnesenim zahtjevima za legalizaciju; 11. Javnim zelenim površinama u KS upravlja više javnih komunalnih preduzeća i ne postoji digitalni Katastar javnih zelenih površina KS kako je propisano Uredbom o uređivanju i održavanju zelenih rekreativnih površina u KS ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 22/16); 12. Kategorizacija zelenila nije usaglašena u PP KS., Zakonu o prostornom uređenju KS i Uredbi o uređivanju i održavanju zelenih i rekreativnih površina u KS. 13. Značajan problem je neažurnost, kroz zvanične institucije, vođenja podataka relevantnih za izradu razvojnog Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO planskog dokumenta. Inicijative fizičkih i pravnih lica za određenim intervencijama u prostoru ne prate službe i institucije nadležne za to, tako da se to prepoznaje kao nerealan podatak kod definisanja dinamike aktivnosti. U Akcionom planu predviđeno je 17 mjera za postepeno rješavanje 6 problema koji se odnose na korištenje, zaštitu i upravljanje zemljištem od ukupno 13 identificiranih problema. Preostalih 7 problema, za koje nisu date mjere u ovom planskom periodu, trebaju se uzeti u obzir prilikom monitoringa i evaluacije realizacije KEAP KS na godišnjem nivou. To znači da je potrebno, po realizaciji neke od već predviđenih mjera u okviru Akcionog plana, dodatno uključiti nove mjere za rješavanje preostalih problema svake naredne godine. 6.6 Upravljanje otpadom U okviru ove oblasti identificirani su problemi koji se odnose na komunalni otpad, proizvodni otpad, te posebne kategorije otpada prezentirani u nastavku prema rangiranju: 6.6.1 Komunalni otpad 1. Trenutno RD Smiljevići ne zadovoljava uslove sanitarnog odlaganja u pogledu ne funkcioniranja uređaja za prečišćavanja procjednih voda, zastoja i devastacije postojećeg sistema za otplinjavanje deponije, kao i lošem stanju uređaja za pranje točkova; 2. Uska povezanost između Ministarstva, KJKP Rad i Vlade KS kod određivanja cijene za usluge, koja ne stvara pritisak na efikasnost sistema. Naplata za usluge prikupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada vrši se na osnovu kvadrature prostora za fizička i pravna lica u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 43/16 i 19/17) umjesto na osnovu količine otpada, čime građani i pravna lica nemaju motivaciju da smanje količinu komunalnog otpada kojeg proizvode i kojeg je potrebno zbrinuti; 3. Vlada KS još nije donijela Zakon o upravljanju komunalnim otpadom kojim bi se detaljno odredile nadzorne obaveze i kaznene odredbe, čijom bi se primjenom dodatno definisale obaveze aktera u oblasti upravljanja komunalnim otpadom; 4. Na području KS trenutno je zastupljen nizak stepen reciklaže, koji je uzrokovan nepostojanjem reciklažnih dvorišta, nedovoljnim brojem zelenih otoka i niša, kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada, a u najvećoj mjeri nedovoljnom edukacijom i nezainteresovanosti stanovništva za odvojeno prikupljanje otpada; 5. Nisu sve općine izradile općinske PUO (trenutno su izrađena samo tri i to za općine Centar koji još nije usvojen, Novo Sarajevo i Ilijaš), koji moraju biti usklađeni (ažurirani) sa novim KEAP-om; 6. Ne postoji biološka obrada otpada, dok je mehanička obrada na niskom nivou zbog veoma malog kapaciteta postojeće sortirnice u odnosu na prikupljene količine i lošeg stanja postojeće infrastrukture za prikupljanje otpada nastalog uslijed neodržavanja istih (80% kontejnera je devastirano); 7. Lokacije za smještaj kontejnera nisu sistematski analizirane i optimizirane postojećom prostorno-planskom dokumentacijom KS te se velik broj kontejnera nalazi na neadekvatnim lokacijama kao što su: trotoari, saobraćajnice, zelene površine itd. Kod određivanja lokacija komunalne infrastrukture potrebno je uključiti i lokalne zajednice, jer su općine nadležne za davanje prijedloga smještaja komunalne infrastrukture uz saglasnost KJKP Rad; 8. Nepotpuno je provođenje zakonskih odredbi od strane nadležnih institucija, a inspekcijski nadzor nad provođenjem zakonskih odredbi na području KS je nedovoljan; 9. U prostorno - planskoj dokumentaciji (Prostorni plan, regulacioni i urbanistički planovi) nisu definisane lokacije Broj 47 – Strana 89 za razmještaj infrastrukture za prikupljanje i tretman otpada; 10. Istovremena nadležnost KJKP Rad nad prikupljanjem i transportom komunalnog otpada i nad upravljanjem RD Smiljevići, što nije u skladu sa osnovnim postulatom izrađene Strategije upravljanja otpadom FBiH koji precizira samoodrživost cjelokupnog sistema i koji nije baziran na federalnim i kantonalnim budžetima, također smanjuje motivaciju KJKP Rad za uvođenje efikasnog sistema odvajanja otpada, a time smanjenja ukupnih količina otpada za odlaganje; 11. Prisutno je konstantno stvaranje novih i obnavljanje starih (saniranih) "divljih deponija" što je posljedica nepostojanja infrastrukture za posebne vrste otpada, te neodgovornih građana i privrednih subjekata koji nekontrolisano odlažu otpad (građevinski, kabasti, šut i pepeo, otpadne akumulatore i gume) na javnim površinama i napuštenim objektima; 12. Nedostatak raspoloživog prostora za tretiranje otpada. 6.6.2 Proizvodni otpad 1. Miješanje animalnog otpada sa komunalnim otpadom i odlaganje na deponiju Smiljevići što je neprihvatljivo sa ekološkog i zakonskog stanovišta. Većina kompanija iz prehrambene industrije (klaonice, pilićare, mesnice itd.) ne posjeduje ugovore o zbrinjavanju animalnog otpada i nema adekvatnu infrastrukturu i načina zbrinjavanja/tretmana ove vrste otpada; 2. KUIP KS nije adekvatno tehnički i kadrovski osposobljena za vršenje inspekcijskog nadzora nad provođenjem mjera propisanih okolišnom dozvolom; 3. Ne postoji Uredba o informacionom sistemu za upravljanje otpadom koja će svojim mjerama natjerati privredne subjekte o dostavljanju Izvještaja o vrstama i količinama otpada prema nadležnom ministarstvu. Veliki problem predstavlja prikupljanje podataka o količinama i vrstama proizvodnog otpada, jer se još uvijek ne provode mjere koje su propisane okolišnim dozvolama kao ni izvještavanje privrednih subjekata o proizvedenim količinama proizvodnog otpada prema nadležnim institucijama. Svaki obveznik OD (89 kantonalnih i 74 federalnih) ima obavezu da prema MPUGiZO KS i FMOiT-u dostavi izvještaj o vrstama i količinama otpada. Način dostave podataka je propisan Pravilnikom o registrima postrojenja i zagađivanjima ("Službene novine Federacije BiH", br. 82/07); 4. Industrijski otpad se uglavnom skladišti u krugu industrijskih postrojenja. Primjer za ovakvu praksu je OD izdata od strane FMOiT za željezaru "Ilijaš" d.d. Ilijaš, a koja predviđa odlaganje otpada iz industrijskog procesa ovog subjekta na industrijsku deponiju u krugu željezare bez sagledavanja mogućih posljedica na okoliš, prvenstveno na rijeku Bosnu u čijoj se neposrednoj blizini nalazi željezara; 5. U većini industrijskih pogona zaposleni (odgovorne osobe za upravljanje otpadom) su nedovoljno educirani u pogledu razvrstavanja otpada prema katalogu o vrstama, tokovima i ukupno proizvedenim količinama industrijskog otpada; 6. U nedostatku egzaktnih podataka o ukupnim količinama proizvodnog otpada (opasni i neopasni) na području KS ima za posljedicu nepostojanja adekvatne infrastruktura za zbrinjavanje proizvodnog industrijskog otpada, osim za one vrste otpada za koje postoji tržište i koje preuzimaju ovlašteni operatori (operatori iz KS i BiH) koji imaju odgovarajuće dozvole za upravljanje otpadom. 6.6.3 Posebne kategorije otpada 1. Nedostatak zakonske regulative i pravnih akata za upravljanje pojedinim vrstama otpada kao što su: otpadna ulja, azbest, građevinski otpad, animalni otpad, otpadne gume i vozila; Broj 47 – Strana 90 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO 2. Iako je uspostavljen sistem upravljanja medicinskim otpadom na području KS, od ukupno 519 zdravstvenih ustanova, samo su 184 zdravstvene ustanove zaključile ugovor dostavi infektivnog otpada na obradu sa Općom bolnicom u 2015. god., a od navedenog broja njih 80 nije uopšte dostavilo svoj infektivni otpad na obradu; 3. Ne postoji adekvatna evidencija o ukupnim količinama pojedinih vrsta otpada što za posljedicu ima i nedostatak adekvatne infrastrukture za prihvat i zbrinjavanje posebnih vrsta otpada (građevinski otpad, otpadne gume, ulja, akumulatori, kabasti otpad, PCB, azbest, animalni otpad, biorazgradivi otpad itd.); 4. Na području KS ne postoje kompostane za tretiranje biorazgradivog otpada; 5. Nedostatak operatora koji posjeduju dozvole za upravljanje i zbrinjavanje pojedinih vrsta otpada (azbest, otpadni PCB i PCT); 6. Ne postoji sistem sankcija za nepropisno tretiranje posebnih kategorija otpada i njihovo odlaganje u kontejnere i posude za komunalni otpad; 7. Na području KS ne postoji postrojenje za tretman otpadnog mulja. U Akcionom planu za oblast upravljanje otpadom predviđeno je 56 mjera za postepeno rješavanje svih 25 identificiranih problema u oblasti upravljanje otpadom. 6.7 Odgovori politika U okviru ove oblasti grupisani su pravni, institucionalni i ekonomski problemi koji su zajednički za sve sastavnice okoliša, te problemi koji se odnose na obrazovanje o okolišu, podizanje svijesti javnosti o okolišu i učešće javnosti i prezentiranu su u nastavku prema rangiranju: 1. Na nivou KS ne postoji uspostavljen adekvatan sistem za praćenje svih segmenata okoliša a koji su propisni postojećim zakonima i podzakonskim aktima; 2. Nedostupnost podataka o okolišu, neregularan proces monitoringa kao i neslaganje podataka između različitih administrativnih nivoa,; 3. Na svim administrativnim nivoima u BiH ne postoji usvojeni set okolišnih indikatora koji bi omogućio upravljanje informacijama i izvještavanje o okolišu BiH; 4. Odredba Zakona o zaštiti okoliša FBiH kojom je propisano da je organ nadležan za poslove prostornog uređenja pri izradi dokumenata prostornog uređenja koji mogu imati negativan utjecaj na okoliš dužan izraditi stratešku procjenu okoliša (SEA) se ne primjenjuje uvijek; 5. Nedostatak kadrovskih kapaciteta u ministarstvima nadležnima za pitanja okoliša; Četvrtak, 30. novembra 2017. 6. Neformalno obrazovanje javnosti o okolišu nije na zadovoljavajućem nivou, što je uzrokovano nedostatkom kvalitetnog obrazovanja i svijesti u ovoj oblasti; 7. Nedovoljan broj kantonalnih inspektora u sektoru zaštite okoliša kao i ostalim sektorima koja su vezana za zaštitu okoliša; 8. Komunalni redari nisu nadležni da na licu mjesta naplaćuju kazne licima za koja se utvrdi da čine prekršaj, već sačinjavaju zapisnike i iste prosljeđuju nadležnoj komunalnoj inspekciji KUIP na procesuiranje; 9. Nedovoljna horizontalna i vertikalna saradnja između organa i institucija različitih nivoa vlasti u sektoru okoliša kao; 10. Nedovoljna međuentitetska saradnja po pitanju rješavanja problema koji imaju utjecaj na okolišne komponente na području KS i neusklađenosti pravnih akata koji bi omogućili djelomično ili potpuno rješavanje problema; 11. Trenutni stepen formalnog obrazovanja o okolišu nije zadovoljavajući, odnosno problematika okoliša nije dovoljno zastupljena u planovima i programima; 12. Nepostojanje jasne strategije i politike unaprjeđenja obrazovanja o okolišu u KS; 13. Analizom Izvještaja o izvršenju budžeta KS odnosno analizom prihoda i rashoda relevantnih ministarstava, te njihovim poređenjem sa Izvještajima o realizaciji raspodjele namjenskih sredstava, primijećene su nepodudarnosti u iznosima, kako prikupljenih naknada, tako i potrošenih sredstava. Također, istom analizom je uočeno da se projekti ministarstava prema izvještajima o realizaciji raspodjele namjenskih sredstava ne mogu jasno pratiti u izvršenju budžeta KS; 14. Neusklađenost Statuta Općina na području KS sa federalnim Zakonom o principima lokalne samouprave FBiH; 15. Većina općina nije usvojila svoje LEAP-e, a oni koji su usvojeni nisu usklađeni sa starim KEAP-om KS; 16. Komunikacija sa javnošću i objavljivanje informacija o aktivnostima u oblasti okoliša nije na zadovoljavajućem nivou; 17. Nepostojanje zvanično jedne osobe u svakoj općini kojoj bi bio dodijeljen referat zaštite okoliša; 18. Niske kazne za operatere pogona koji imaju OD a koji su dužni da dostave podatke potrebne za PRTR. U Akcionom planu za odgovore politika, predložene su 21 mjere za 13 prioritetnih problema. Ostalih 5 problema trebaju se u obzir prilikom monitoringa i evaluacije realizacije KEAP-a KS na godišnjem nivou. To znači da je potrebno, po realizaciji neke od već predviđenih mjera u okviru Akcionog plana, dodatno uključiti nove mjere za rješavanje preostalih problema svake naredne godine. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 91 Broj 47 – Strana 92 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 93 Broj 47 – Strana 94 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 95 Broj 47 – Strana 96 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 97 Broj 47 – Strana 98 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 99 Broj 47 – Strana 100 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 101 Broj 47 – Strana 102 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 103 Broj 47 – Strana 104 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 105 Broj 47 – Strana 106 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 107 Broj 47 – Strana 108 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 109 Broj 47 – Strana 110 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 111 Broj 47 – Strana 112 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 113 Broj 47 – Strana 114 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 115 Broj 47 – Strana 116 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 117 Broj 47 – Strana 118 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 119 Broj 47 – Strana 120 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 121 Broj 47 – Strana 122 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 123 Broj 47 – Strana 124 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO 8 IZVORI FINANSIRANJA Finansijski okvir u Akcionom planu KEAP-a KS je indikativan i pruža informacije o mogućim izvorima finansiranja budućih mjera koje će se provoditi kroz Akcioni plan, a koje će resorna tijela, u periodu realizacije KEAP-a, usklađivati sa prijedlozima budžeta. U budžetske izvore finansiranja Akcionog plana spadaju resorna kantonalna ministarstva (MPUGiZO KS, MKPiI KS, te MP KS) i općine, za one mjere gdje je to u Akcionom planu naznačeno. U pogledu sredstava kojim se finansiraju kapitalne investicije iz javnih izvora moguće je računati na sljedeće oblike finansiranja: - Direktno finansiranje iz budžetskog prihoda (kantonalnih i općinskih), a po osnovu njihovih nadležnosti da vlastitim prihodima i na druge načine osiguravaju potrebno finansiranje. - Indirektno finansiranje po osnovu duga i zaduživanja kantonalnih i lokalnih jedinica vlasti, i po osnovama javno-privatnog partnerstva (kao što je propisano Zakonom o javno-privatnom partnerstvu308). Kada su u pitanju raspoloživa budžetska sredstva kantonalnih ministarstava, sredstva se izdvajaju u formi tekućih i kapitalnih transfera. Oblasti prirode, zraka, upravljanja otpadom, te energijske efikasnosti se uglavnom finansiraju putem MPUGiZO. Oblasti regulacije riječnih korita i zaštite voda se finansiraju putem MP KS, dok se oblasti izgradnje i rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže uglavnom finansiraju preko Ministarstva komunalne privrede i infrastrukture. ______________ 308 "Službene novine Kantona Sarajevo", br. 27/11 i 16/17) Broj 47 – Strana 125 U protekle tri godine budžetska izdvajanja KS za subvencije javnim preduzećima (komunalnim i vodovodnim) kretala su se oko 30 miliona KM godišnje. Kapitalne investicije MPUGiZO KS, odnosno direktno finansiranje različitih projekata, su se u protekle tri godine kretale od 4-7 miliona KM godišnje. MP KS je u posljednje tri godine ulagalo oko 6 miliona KM godišnje u projekte, dok su kapitalne investicije MKPiI KS u 2015. god. iznosile 3,8 miliona KM. S obzirom na ograničenost budžetskih sredstava, realizacija mjera iz Akcionog plana će se velikim dijelom oslanjati i na druge izvore finansiranja, kako domaće tako i međunarodne. Ovdje je potrebno napomenuti značajna potencijalna sredstva finansiranja koja bi se mogla prikupiti uvođenjem sistema naplate komunalne naknade, u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima KS. Pod drugim domaćim izvorima finansiranja se prije svega podrazumijeva FzZO FBiH, koji kroz svoje godišnje programe učestvuje u finansiranju velikog broja projekata iz različitih oblasti zaštite okoliša. Pored FzZO FBiH, drugi domaći izvori finansiranja su sredstava resornih ministarstava FBiH, razvojnih agencija, te Razvojne banke FBiH. Mogući međunarodni izvori finansiranja Akcionog plana su međunarodne organizacije i institucije (EU, WB, EBRD, KfW, IPA II, UNDP, USAID, SIDA, GIZ, i sl.), te sredstva na osnovu bilateralne i multilateralne saradnje (vlada Češke, Italije, Norveške, Švedske, Švicarske, Njemačke i drugih). Okvirna finansijska sredstva za realizaciju mjera iz KEAPa KS daju se u nastavku, po oblastima: Broj 47 – Strana 126 - Zaštita prirode - Upravljanje vodama - Upravljanje kvalitetom zraka - Zaštita zemljišta - Upravljanje otpadom - Odgovori politika SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO 4.533.600,00 KM + 250 KM/m2 (za izgradnju puta, mjera 1.2.2.4.) 81.953.500,00 KM (plus novčana sredstva nakon završetka projekata za mjere 2.2.1.4. i 2.2.1.5.) 97.670.000,00 KM (plus novčana sredstva za mjeru 3.1.3.3. nakon završene Strategije) 2.220.000,00 KM 33.428.000,00 KM 870.000,00 KM Ukupna okvirna finansijska sredstva iznose 220.675.100,00 KM (u ovaj iznos nisu uračunata potrebna finansijska sredstva za Četvrtak, 30. novembra 2017. implementaciju mjere navedenih u zagradama za oblasti: zaštita prirode, upravljanje vodama i upravljanje kvalitetom zraka). 9 PLAN PRAĆENJA REALIZACIJE KEAP-a KS Praćenje implementacije KEAPa KS u svim njegovim segmentima, prema utvrđenoj dinamici i rokovima za realizaciju, će vršiti Koordinacioni odbor za provođenje Kantonalnog plana zaštite okoliša. Imenovanje i zadaci Koordinacionog odbora bi bili utvrđeni posebnim Rješenjem, koje donosi Vlada KS. MPUGiZO KS treba da izvještaje o stepenu implementacije KEAP-a, po usvajanju Vlade KS, dostavlja FMOiT za potrebe praćenja implementacije aktivnosti na nivou kantona, a u vezi sa strateškim okvirom na nivou FBiH. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 127 Broj 47 – Strana 128 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 129 Broj 47 – Strana 130 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 131 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 132 Vlada Kantona Sarajevo Na osnovu čl. 26. i 28. stav (3) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 Novi Prečišćeni tekst i 37/14 - Ispravka), člana 25. Zakona o ustanovama ("Službeni list R BiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), člana 4. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 12/03, 34/03 i 65/13) i člana 29. stav (2) Pravila Kantonalne javne ustanove "Gerontološki centar", broj 07-1070/13 od 26.11.2013. godine, Vlada Kantona Sarajevo, na 100. sjednici, održanoj 15.11.2017. godine, donijela je RJEŠENJE O IMENOVANJU V. D. PREDSJEDNIKA I V. D. ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA KANTONALNE JAVNE USTANOVE "GERONTOLOŠKI CENTAR" I Za v.d. predsjednika i v.d. članove Upravnog odbora Kantonalne javne ustanove "Gerontološki centar", na najviše tri (3) mjeseca, imenuju se: 1. Hanifa Ramović, v.d. predsjednik 2. Elvis Hodžić, v.d. član 3. Merima Lelo, v.d. član 4. Amera Karić, v.d. član (iz reda stručnih radnika zaposlenih u Ustanovi) 5. Adela Bahto, v.d. član (iz reda stručnih radnika zaposlenih u Ustanovi). II Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo". Broj 02-05-31522-25.2/17 15. novembra 2017. godine Premijer Sarajevo Elmedin Konaković, s. r. Na osnovu člana 22. stav (1) i (3) i 27. stav (2) Zakona o državnoj službi u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 31/16), a u skladu sa članom 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 34/03 i 65/13) te člana 26. i 28. stav (3) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14 - Ispravka) i člana 1. i 2. Odluke o standardima i kriterijima za imenovanje lica koja nisu državni Četvrtak, 30. novembra 2017. službenici u organima državne službe Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 10/17), na prijedlog Komisije za izbor kandidata na poziciju direktora samostalne kantonalne uprave/samostalne upravne organizacije, Vlada Kantona Sarajevo na 104. sjednici, održanoj 23.11.2017. godine, donijela je sljedeće RJEŠENJE I Amra Rizvan, dipl. ekonomist, imenuje se za direktora Direkcije za robne rezerve Kantona Sarajevo, na period od 5 (pet) godina. II Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Kantona Sarajevo". Broj 02-05-34264-20.3/17 23. novembra 2017. godine Sarajevo Premijer Elmedin Konaković, s. r. Na osnovu člana 22. stav (1) i (3) i 27. stav (2) Zakona o državnoj službi u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 31/16), a u skladu sa članom 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03 i 65/13), te člana 26. i 28. stav (3) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14 - Ispravka) i člana 1. i 2. Odluke o standardima i kriterijima za imenovanje lica koja nisu državni službenici u organima državne službe Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 10/17), na prijedlog Komisije za izbor kandidata na poziciju direktora samostalne kantonalne uprave/samostalne upravne organizacije, Vlada Kantona Sarajevo, na 104. sjednici, održanoj 23.11.2017. godine, donijela je sljedeće RJEŠENJE I Velija Nuhanović, dipl. pravnik, imenuje se za direktora Kantonalnog zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći, na period od 5 (pet) godina. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. II Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Kantona Sarajevo". Broj 02-05-34264-20.2/17 23. novembra 2017. godine Premijer Sarajevo Elmedin Konaković, s. r. Na osnovu člana 22. stav (1) i (3) i člana 27 stav (2) Zakona o državnoj službi u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 31/16), a u skladu sa članom 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03 i 65/13) te člana 26. i 28. stav (3) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14 - Ispravka), na prijedlog Komisije za izbor kandidata na poziciju direktora samostalne kantonalne uprave/samostalne upravne organizacije, Vlada Kantona Sarajevo, na 104. sjednici održanoj 23.11.2017. godine, donijela je sljedeće Broj 47 – Strana 133 2. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Kantona Saraievo". Broj 08-14-33895/17 21. novembra 2017. godine Ministar Sarajevo Prof. dr. Jasmin Halebić, s. r. Na osnovu člana 17. stav (1) Zakona o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo za 2017. godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 53/16), po zahtjevu Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo, Ministar finansija donosi slijedeću ODLUKU O PRERASPODJELI SREDSTAVA U BUDŽETU KANTONA SARAJEVO ZA 2017. GODINU ZA BUDŽETSKOG KORISNIKA ZAVOD ZA IZGRADNJU KANTONA SARAJEVO 1. Odobrava se preraspodjela sredstava u Budžetu Kantona Sarajevo za 2017. godinu u iznosu 1.025.500,00 KM u razdjelu 26010001 Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo i to: RJEŠENJE I Samir Džihić dipl. politolog imenuje se za direktora Kantonalne uprave civilne zaštite, na period od 5 (pet) godina. II Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Kantona Sarajevo". Broj 02-05-34264-20.1/17 23. novembra 2017. godine Premijer Sarajevo Elmedin Konaković, s. r. Na osnovu člana 17. stav (1) Zakona o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo za 2017. godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 53/16 i 44/17), po zahtjevu Kantonalnog suda u Sarajevu, Ministar finansija donosi slijedeću 2. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo". Broj 08-14-32673/17 13. novembra 2017. godine Ministar Sarajevo Prof. dr. Jasmin Halebić, s. r. Na osnovu člana 17. stav (1) Zakona o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo za 2017. godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 53/16 i 44/17) po zahtjevu JU Terapijska zajednica kampus Sarajevo, Ministar finansija donosi slijedeću ODLUKU ODLUKU O PRERASPODJELI SREDSTAVA U BUDŽETU KANTONA SARAJEVO ZA 2017. GODINU ZA BUDŽETSKOG KORISNIKA KANTONALNI SUD U SARAJEVU 1. Odobrava se preraspodjela sredstava u Budžetu Kantona Sarajevo za 2017. godinu u iznosu 40.500,00 KM u razdjelu 12020001 Kantonalni sud u Sarajevu i to: O PRERASPODJELI SREDSTAVA U BUDŽETU KANTONA SARAJEVO ZA 2017. GODINU ZA BUDŽETSKOG KORISNIKA JU TERAPIJSKA ZAJEDNICA KAMPUS SARAJEVO 1. Odobrava se preraspodjela sredstava u Budžetu Kantona Sarajevo za 2017. godinu u iznosu 15.000,00 KM u razdjelu 23070001 JU Terapijska zajednica kampus Sarajevo i to: Ministarstvo finansija 2. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo". Broj 08-14-34035/17 21. novembra 2017. godine Ministar Sarajevo Prof. dr. Jasmin Halebić, s. r. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 – Strana 134 Četvrtak, 30. novembra 2017. GRAD SARAJEVO Gradonačelnik Član 4. Na osnovu člana 4. i člana 5. stav 1. Pravilnika o kriterijima za korištenje sredstava iz tekuće rezerve Budžeta Grada Sarajeva ("Službene novine Federacije BiH", broj 60/13), a u vezi sa članom 23. stav 1., 2. i 3. Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Sarajeva za 2017. godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 31/17), gradonačelnik Grada Sarajeva donosi Udruženje "Paleta Ćulhan" se obavezuje da u roku od petnaest (15) dana, nakon utroška sredstava iz člana 2. ove Odluke, gradonačelniku Grada Sarajeva dostavi izvještaj i kompletnu dokumentaciju o namjenskom utrošku sredstava, koja su doznačena iz Budžeta Grada Sarajeva za 2017. godinu i to: - Izvještaj o namjenskom utrošku sredstava; - Pregled utroška dodijeljenih sredstava sa obrazloženjem; - Ovjerene kopije faktura od davaoca usluge ili dobavljača; - Ovjerene kopije računa o izvršenom plaćanju (bankovna uplatnica); - Izvod banke o izvršenom plaćanju na račun komitenta. ODLUKU O ODOBRAVANJU SREDSTAVA SA POZICIJE TEKUĆA REZERVA Član 1. Ovom Odlukom odobravaju se novčana sredstva Udruženju "Paleta Ćulhan" - likovni umjetnici neprofesionalci, narodne rukotvorine i primijenjena umjetnost, Sarajevo (u daljem tekstu: Udruženje "Paleta Ćulhan"), kao finansijska podrška projektu Edukativni centar za obrazovanje odraslih u sticanju tradicijskih vještina, "ETNO ART" i to za nabavku repromaterijala i alata neophodnih za rad radionica. Član 2. Sredstva za realizaciju obaveze iz člana 1. ove Odluke odobravaju se iz Budžeta Grada Sarajeva za 2017. godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 3/17 i 31/17) sa pozicije: Tekuća rezerva, u ukupnom iznosu od 3.600,00 KM (slovima: trihiljadešeststotina KM). Član 3. Sredstva iz člana 2. ove Odluke, Gradska služba finansija će doznačiti na račun Udruženja "Paleta Ćulhan", broj 1610000025530023 kod Raiffeisen banke d.d. (svrha doznake: finansijska podrška projektu Edukativni centar za obrazovanje odraslih u sticanju tradicijskih vještina, "ETNO ART" i to za nabavku repromaterijala i alata neophodnih za rad radionica). Član 5. Grad Sarajevo zadržava pravo da zahtijeva povrat odobrenih sredstava iz člana 2. ove Odluke, ukoliko utvrdi da Udruženje "Paleta Ćulhan" nije namjenski utrošilo ista. Član 6. U slučaju neispunjavanja obaveze iz člana 5. ove Odluke, Grad Sarajevo ima pravo da pokrene postupak za povrat odobrenih sredstava, pred nadležnim sudom u Sarajevu. Član 7. Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Gradska služba finansija i Gradska služba za obrazovanje, kulturu, sport i mlade. Član 8. Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-14-3875-1/17 Gradonačelnik 17. oktobra 2017. godine Grada Sarajeva Sarajevo Mr. Abdulah Skaka, s. r. OPĆINA ILIDŽA Općinski načelnik Član 3. Na osnovu člana 7. stav 2. alineja 3. Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/04, 38/06, 52/09 i 56/09), na prijedlog Službe civilne zaštite Općine Ilidža, Općinski načelnik donosi Komisija je dužna obavljati poslove propisane članom 11. Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/04, 38/06, 52/09 i 56/09). ODLUKU Član 4. O OBRAZOVANJU KOMISIJE ZA PROCJENU ŠTETA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA OPĆINE ILIDŽA (1) Predsjednik Komisije saziva sjednice, organizuje ih i vodi na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Općinskog načelnika ili pomoćnika Službe civilne zaštite Općine Ilidža. (2) Članovi Komisije obavezuju se prisustvovati svim sjednicama i aktivno učestvovati u obavljanju svih zadataka i poslova Komisije. Član 1. Ovom Odlukom obrazuje se Komisija za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća Općine Ilidža, utvrđuje njen sastav, zadaci, način rada i finansiranja rada ove Komisije. Član 2. U Komisiji za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća Općine Ilidža (u daljem tekstu: Komisija) na period od pet godina imenuju se: 1. Selver Vreto, predsjednik Komisije 2. Almir Kolenda, član Komisije 3. Adnan Ćenanović, član Komisije 4. Mediha Sućeska, član Komisije 5. Mevludina Džaltur, član Komisije 6. Mirsad Sarajkić, sekretar Komisije Član 5. (1) Predsjednik i članovi Komisije za rad u Komisiji imaju pravo na naknadu za mjesec u kojem Komisija vrši poslove iz svoje nadležnosti. Visina naknade će se utvrditi posebnim rješenjem. (2) Naknada iz stava (1) ove Odluke isplaćuje se na osnovu evidencije o održanim sjednicama i učešća u radu članova Komisije, koju Službi za finansije po isteku mjeseca dostavlja Služba civilne zaštite Općine Ilidža. (3) Sredstva za naknade i rad Komisije obezbjeđuju se u Budžetu Općine Ilidža - sredstva za zaštitu i spašavanje. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. Član 6. SLUŽBENE OBJAVE Stručne, administrativne i druge poslove potrebne za rad Komisije obavljat će Služba civilne zaštite Općine Ilidža. Član 7. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka Općinskog načelnika o obrazovanju Komisije za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća Općine Ilidža (broj 02-05-1234/13 od 04.03.2013. godine. Član 8. Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo". Broj 02-44-4804/17 23. novembra 2017. godine Ilidža Broj 47 – Strana 135 Općinski načelnik Prof. dr. Senaid Memić, s. r. U skladu sa članovima 3. i 5. Pravilnika o utvrđivanju i načinu vođenja Registra budžetskih korisnika budžeta u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/14) i Odlukom o uspostavi Registra budžetskih korisnika Općine Ilidža br. 06-14-4296/17 od 25.10.2017. godine, uspostavlja se REGISTAR UDRUŽENJA Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo, rješavajući po zahtjevu Udruženja Asocijacija "ZUL HULEJFA" - Novo Sarajevo, na osnovu člana 33. stav 2. Zakona o udruženjima i fondacijama ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/02), donosi RJEŠENJE Prestaje sa radom Udruženje Asocijacija "ZUL HULEJFA" Novo Sarajevo, sa sjedištem u Sarajevu, ulica Zvornička broj 29, upisano u registar koji se vodi kod Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo, rješenjem broj 03-05-05-6895/09 od 18.06.2009. godine, pod registarskim brojem 1278. knjiga III registra udruženja. Broj 03-03-05-15534/17 16. novembra 2017. godine Ministar Sarajevo Mario Nenadić, s. r. (O-1002/17) Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo rješavajući po zahtjevu UDRUŽENJA PLIVAČKI KLUB "H20", na osnovu člana 33. stav 2. Zakona o udruženjima i fondacijama ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/02) donosi BUDŽETSKIH KORISNIKA OPĆINE ILIDŽA ZA 2018. GODINU RJEŠENJE Redni broj budžetskog korisnika iz Registra (RBK broj) 01 01 Naziv budžetskog korisnika ID broj Adresa budžetskog korisnika 05 OPĆINA ILIDŽA 09 4200319720000 10 Butmirska cesta br. 12 Broj 06-14-4296/17-2 20. novembra 2017. godine Ilidža Prestaje sa radom UDRUŽENJE PLIVAČKI KLUB "H20", sa sjedištem u Sarajevu, ulica Prijepoljčeva broj 30, upisano u registar koji se vodi kod Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo, Rješenjem broj: 03-05-05-12528/09 od 06.10.2009. godine pod registarskim brojem 1313. knjiga III registra udruženja. Broj 03-03-05-14745/17 07. novembra 2017. godine Ministar Sarajevo Mario Nenadić, s. r. Općinski načelnik Prof. dr. Senaid Memić, s. r. (O-1010/17) SADRŽAJ KANTON SARAJEVO Skupština Kantona Sarajevo 1. Odluka o donošenju Kantonalnog plana zaštite okoliša Kantona Sarajevo Vlada Kantona Sarajevo 1. Rješenje o imenovanju v. d. predsjednika i v. d. članova Upravnog odbora Kantonalne javne ustanove "Gerontološki centar" 2. Rješenje broj 02-05-34264-20.3/17 3. Rješenje broj 02-05-34264-20.2/17 4. Rješenje broj 02-05-34264-20.1/17 Ministarstvo finansija 1. Odluka o preraspodjeli sredstava u Budžetu Kantona Sarajevo za 2017. godinu za budžetskog korisnika Kantonalni sud u Sarajevu 1 132 132 132 133 133 2. Odluka o preraspodjeli sredstava u Budžetu Kantona Sarajevo za 2017. godinu za budžetskog korisnika Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo 3. Odluka o preraspodjeli sredstava u Budžetu Kantona Sarajevo za 2017. godinu za budžetskog korisnika JU Terapijska zajednica kampus Sarajevo GRAD SARAJEVO Gradonačelnik 1. Odluka o odobravanju sredstava sa pozicije: Tekuća rezerva OPĆINA ILIDŽA Općinski načelnik 1. Odluka o obrazovanju Komisije za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća Općine Ilidža 2. Registar budžetskih korisnika Općine Ilidža za 2018. godinu 133 133 134 134 135 Broj 47 – Strana 136 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 30. novembra 2017. "Službene novine Kantona Sarajevo" - Izdaje Kanton Sarajevo - Redakcija i administracija: JP Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list BiH Sarajevo, ulica Džemala Bijedića 39/III - Poštanski fah 3 - Direktor i odgovorni urednik: Dragan Prusina - Telefoni: Centrala: 722-030 - Direktor: 722-061 - Pretplata: 722-054, faks: 722-071 - Oglasni odjel: 722-049, 722-050, faks: 722-074 - Služba za pravne i opšte poslove: 722-051 - Računovodstvo: 722-044, 722-046 - Komercijala: 722-042 - Pretplata se utvrđuje polugodišnje, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: UNICREDIT BANK DD 338 320 22000052 11 - VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 160 200 00005746 51 - HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Banja Luka filijala Brčko 552-000-00000017-12 - RAIFFEISEN BANK d.d. BiH Sarajevo 161-000- 00071700-57 - Štampa: Unioninvestplastika d.d. Sarajevo - Za štampariju: Jasmin Muminović - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF/I 2168/97 od 10. 07. 1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj 01071019. - PDV broj 200226120002. Pretplata za II polugodište 2017. za "Službene novine Kantona Sarajevo" iznosi 80,00 KM. Web izdanje: http: //www.sluzbenilist.ba - godišnja pretplata 240,00 KM po korisniku.