Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1484/20 (J. O., N. Č., M. K. i M. K.)

Odluka donesena 20. 05. 2020.

  • Neiscrpljivanje pravnih lijekova
  • COVID-19
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1484/20

Apelacija

Odluka o dopustivosti

20. 05. 2020.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman, i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 20. maja 2020. godine, u predmetu broj AP-1484/20, rješavajući apelaciju Jasmina Omerdića i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka m), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Jasmina Omerdića, Nejre Čaušević, Muhameda Krnjića i Mire Karahasanović podnesena zbog određivanja mjere karantena prema rješenju Federalnog ministra zdravstva broj 01-33-1868/20 od 9. aprila 2020.

godine koja je prekinuta donošenjem Rješenja Federalnog ministra zdravstva broj 01-33-2341/20 od 23. aprila 2020. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.

OBRAZLOŽENJE

1. Jasmin Omerdić, Nejra Čaušević, Muhamed Krnjić i Mira Karahasanović (u daljnjem tekstu: apelanti) svi iz Sarajeva, koje zastupa advokatica Dženana Hadžiomerović iz Sarajeva, podnijeli su 16. aprila 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog „nezakonitog lišenje slobode i neobavještavanja o razlozima lišenja slobode“ uslijed njihovog smještanja u „Studentski dom Bjelave“ u Sarajevu 9. aprila 2020. godine pa nadalje.

2. Apelanti Jasmin Omerdić i Muhamed Krnjić su putem advokatice Dženane Hadžiomerović dopunili apelaciju 23. aprila 2020. godine.

3. Apelanti su putem advokatice Dženane Hadžiomerović 13. maja 2020. godine ponovo dopunili apelaciju.

Uvodne napomene

4. Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (u daljnjem tekstu: SZO) je 30. januara 2020. godine proglasio epidemiju COVID-19 (zarazna bolest čiji je uzročnik novi koronavirus pod nazivom SARS-CoV-2) vanrednim javnozdravstvenim događajem od međunarodnog značaja. O prednjem je obavijest poslana i svim zemljama članicama Svjetske zdravstvene organizacije (u daljnjem tekstu: SZO).

5. Slijedom navedenog, Vlada FBiH je na 155. hitnoj sjednici održanoj 31. januara 2020. godine, Zaključcima V. broj 164/2020 od 31. januara 2020. godine, u skladu sa ovlastima iz člana 8. stav (2) Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (“Službene novine Federacije BiH”, broj 29/05), utvrdila je da se novi koronavirus ima smatrati zaraznom bolesti, čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: FBiH), te će se za sprječavanje i suzbijanje ove bolesti poduzeti sve mjere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti regulirane Zakonom. SZO proglasila je 11. marta 2020. godine pandemiju COVID-19 u svijetu, a obavijest je poslana svim zemljama članicama SZO.

6. Na izvanrednoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo BiH) održanoj 16. marta 2020. godine usvojeni su Zaključci broj 01-50-1-992/20 od 16. marta 2020. godine, kojima je između ostalog (tačka 15) zaključeno je da “Predsjedništvo BiH poziva državljane BiH, koji borave u inozemstvu da odlože svoje dolaske i posjete BiH u razdoblju intenzivnih mjera na suzbijanju širenja COVID-19“. Također, je zaključeno (tačka 6) “da Predsjedništvo BiH podržava inicijativu za uvođenje karantena na graničnim prijelazima, uz spremnost da se odobri vojna oprema temeljem zahtjeva nadležnih zdravstvenih institucija.”

7. Naredbom Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva broj 01-33-1472/20 od 12. marta 2020. godine donijeta je preporuka koja glasi: “Preporuča se svim državljanima Federacije BiH koji žive ili rade u zemljama pogođenim novim koronavirusom (CORONA-19) da ne dolaze u Federaciju BiH, zbog povećanja rizika od unošenja novog koronavirusa (COVID-19), a što bi dodatno moglo rezultirati pogoršanju epidemiološke situacije u Federacije BiH. Rok: kontinuiran do daljnjeg.”. Ova naredba je upućena kantonalnim ministarstvima zdravstava, kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva radi daljnjeg postupanja, a i objavljena je na web stranici Federalnog ministarstva zdravstva ( www.fmoh.qov.ba ) .

8. Vlada FBiH je 16. marta 2020. godine donijela Odluku o proglašenju stanja nesreće uzrokovano pojavom koronavirusa (COVID-19) na području FBiH V. broj 408/2020 („Službene novine FBiH“, broj 21/20).

9. Vijeće ministra Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće ministara BiH) je 17. marta 2020. godine donijelo Odluku o proglašenju nastanka prirodne i druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 18/20) prouzrokovane epidemijom novog koronavirusa

(COVID-19).

10. Nakon proglašenja stanja prirodne i druge nesreće u Federaciji BiH aktivira se Federalni štab/stožer civilne zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća („Službene novine Federacije BiH“, br. 39/03, 22/06 i 43/10). Ujedno, nakon proglašavanja stanja prirodne i druge nesreće na razini Bosne i Hercegovine, aktivira se Koordinacijsko tijelo Bosne i Hercegovine za zaštitu i spašavanje od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini, u skladu sa članom 17. Okvirnog zakona za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj 50/08).

11. Federalni štab civilne zaštite je donio Naredbu broj 12-40-6-148-7/20 od 17. marta 2020. godine, kojom je naređeno Federalnoj upravi za inspekcijske poslove da, u cilju sprječavanja širenja koronavirusa na području FBiH i kao odgovor na pojavu koronavirusa (COVID 19) primjenjuje Proceduru zdravstvenog nadzora svih putnika u međunarodnom prometu koji ulaze u BiH preko graničnih prelaza na području FBiH. Tačkom 3. Naredbe Federalni sanitarni inspektor je obavezan da svim putnicima koji ulaze u BiH izda rješenje o stavljanju pod zdravstveni nadzor i izolaciju u trajanju od 14 dana.

12. Na izvanrednoj sjednici održanoj 24. marta 2020. godine, Vijeće ministara BiH je donijelo Odluku o privremenom zatvaranju aerodroma u Bosni i Hercegovini, čija primjena je počela 30. marta 2020. godine u 6 sati.

13. Federalni ministar zdravstva je, u skladu sa članom 46. Zakona o zaštiti stanovništva o zaraznih bolesti („Službene novine Federacije BiH“, broj 29/05), na osnovu epidemiološkog izvješća Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donio Rješenje broj 01-33- 1696/20 od 26. marta 2020. godine kojim je odredio karanten na području Kantona Sarajevo lociran u objektu Studentskog doma ,,Bjelave“. Rješenjem je također određeno da se u karantenu na predmetnoj lokaciji smještaju osobe nad kojima se provodi mjera ograničavanja kretanja i medicinskih pregleda osoba koje su bile ili za koje se sumnja da su bile u kontaktu sa osobama koje imaju bolest izazvanu novim koronavirusom (COVID-19). Dalje je određeno da se u karanten smještaju i zdravstveni djelatnici određeni za liječenje ovih osoba, te da dužina zadržavanja u karantenu traje 28 dana. Pri tome je određeno da se karanten osigurava od strane policijskih službenika Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: MUP KS), te da troškovi karantena padaju na teret Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine.

14. Federalni ministar zdravstva je zatim donio Rješenje broj 01-33-1790/20 od 4. aprila 2020. godine, koje je istog sadržaja kao i rješenje od 26. marta 2020. godine, precizirajući samo tačnu lokaciju (paviljone) u Studentskom domu „Bjelave“ u kojima će biti smješten karanten.

15. Potom je Federalni štab civilne zaštite donio Naredbu broj 12-40-6-148-102/20 od 6. aprila 2020. godine, kojom se naređuje Federalnoj upravi civilne zaštite da u roku od 48 sati osigura šatorski prostor za privremeni boravak državljana BiH koji ulaze u BiH na graničnim prelazima, te obavezan zdravstveni pregled ovih osoba.

16. Na izvanrednoj sjednici održanoj 8. aprila 2020. godine, Vijeće ministara BiH je donijelo Odluku o odobravanju privremenog otvaranja međunarodnog graničnog prijelaza u vazdušnom saobraćaju za promet putnika - Aerodrom Sarajevo, radi povratka državljana Bosne i Hercegovine iz Londona VM broj 34/20 od 8. aprila 2020. godine.

17. Dolazak leta iz Londona 9. aprila 2020. godine, kojim su došli i apelanti, bio je najavljen od Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, a nakon donošenja Odluke Vijeća ministara BiH od 8. aprila 2020. godine iz prethodnog stava.

18. Po prijemu obavijesti o dolasku putnika od strane Federalne uprave za inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo zdravstva se svojim aktom broj 01-33-1795-1/20 od 9. aprila 2020. godine obratilo kantonalnim ministarstvima zdravstva i kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva u vezi preuzimanja državljana Bosne i Hercegovine prema mjestu prebivališta. Uz ovaj akt dostavljen je i spisak putnika, uključujući i putnike sa leta iz Londona od 9. aprila 2020. godine. Osporeno rješenje

19. Federalni ministar zdravstva je, temeljem člana 200. Zakona o upravnom postupku („Službene novine Federacije BiH“, br. 2/98 i 48/99; u daljnjem tekstu: ZUP), donio Rješenje broj 01-33-1868/20 od 9. aprila 2020. godine. Tačkom 1. dispozitiva rješenja je određeno da se označene osobe, uključujući i apelante, stavljaju u karantenu. Tačkom 2. dispozitiva rješenja je određeno da osobe iz tačke 1. dispozitiva rješenja, uz osiguran prijevoz i pratnju policije, smještaju u karanteni na području Kantona Sarajevo u objektu Studentskog doma “Bjelave” Sarajevo - Paviljon II i IV, ul. Bardakčije broj 1. Općina Centar Sarajevo. Tačkom 3. dispozitiva rješenja je određeno da se osobama koje se stavljaju u karantenu zabranjuje napuštanje objekta određenog za karantenu za vrijeme trajanja karantene, osim u slučaju kada to odobri mjerodavna epidemiološka služba. Tačkom 4. dispozitiva rješenja je određeno da se dužina zadržavanja osoba u karantenu, u objektu Studentskog doma "Bjelave” Sarajevo određuje u dužini od dvostrukog najdužeg inkubacijskog razdoblja za bolest izazvanu novim koronavirusom (COVID-19), i to u trajanju od 28 dana. Tačkom 5. dispozitiva rješenja je određeno da se karantena iz tačke 1. dispozitiva ovog rješenja fizički osigurava od strane policijskih službenika Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: MUP KS). Tačkom 6. dispozitiva rješenja je određeno da troškovi karantena padaju na teret Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine.

20. U obrazloženju rješenja je navedeno da je u cilju sprječavanja širenja bolesti izazvane novim koronavirusom (COVID-19), te poduzimanju mjera zaštite stanovništva na teritoriji FBiH, u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (“Službene novine FBiH”, broj 29/05), u uvjetima važenja Odluke Vlade FBiH o proglašenju nesreće uzrokovane pojavom koronavirusa (COVID-19) na području FBiH, V. broj 408/2020 od 16. marta 2020. godine, federalni ministar zdravstva je, na osnovu epidemiološkog izvješća Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, a temeljem ovlasti iz člana 46. stav (3) citiranog Zakona, odredio smještaj osoba u karantenu na području Kantona Sarajevo. Navedeno je da je karantena locirana u objektu Studentskog doma “Bjelave” Sarajevo, i to Paviljon II i IV, ul. Bardakčije broj 1. Općina Centar Sarajevo, o čemu je federalni ministar zdravstva donio posebno rješenje na prijedlog Vlade Kantona Sarajevo. Također je ukazano da se u karantenu, na predmetnoj lokaciji, smještaju osobe nad kojim se provodi mjera ograničavanja kretanja i medicinskih pregleda osoba koje su bile ili za koje se sumnja da su bile u kontaktu sa osobama koje imaju bolest izazvanu novim koronavirusom (COVID-19) u skladu sa članom 46. stav (3) navedenog Zakona. Na kraju je navedeno da je ovo rješenje konačno u upravnom postupku i protiv njega nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog kantonalnog suda, u roku od 30 dana od dana prijema istog, a u smislu čl. 5. i 18. Zakona o upravnim sporovima („Službene novine FBiH“, broj 9/05, u daljnjem tekstu: ZUS), kao i da se predmetno rješenje dostavlja Vladi FBiH (n/p Premijera FBiH i Tajnika), Federalnoj ministrici financija i Dopremijerki FBiH, Federalnom štabu/stožeru civilne zaštite, Zavodu za javno zdravstvo FBiH, Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, Kantonalnom štabu civilne zaštite, Ministarstvu zdravstva Kantona Sarajevo, Kriznom štabu Ministarstvu zdravstva Kantona Sarajevo, Upravi policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Arhivi.

21. Federalni granični inspektori, u saradnji sa Graničnom policijom Bosne i Hercegovine i epidemiolozima Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, su dočekali ovaj let iz Londona. Tom prilikom su apelanti potpisali „Spisak putnika koji će sa Aerodroma Sarajevo biti sprovedeni autobusom u pratnji policije do odredišta u FBiH gdje je predviđen karantin-Bjelave“.

22. Federalnom ministarstvu zdravstva je 10. aprila 2020. godine dostavljena od strane Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Informacija o kontinuiranom pristizanju državljana Bosne i Hercegovine kao potencijalnom riziku za nadzor nad širenjem pandemije, u kojem se ističe da je, u svijetlu aktuelne epidemiološke situacije u Kantonu Sarajevo, Federaciji BiH, kao i bližem i daljem okruženju, te već dokazanoj lokalnoj transmisiji novog koronavirusa u zajednici, potrebno posvetiti posebnu pažnju, s obzirom na mogućnost daljeg unošenja virusa od strane naših državljana koji dolaze iz drugih zemalja. U Informaciji se navodi da je Kanton Sarajevo poduzeo sve mjere u provođenje karantene kao posebne mjere zaštite stanovništva od zaraznih bolesti za državljane BiH koji dolaze iz inostranstva.

23. Naredbom Federalnog štaba/stožera civilne zaštite broj 12-40-6-148-120/20 od 10. aprila 2020. godine se uvodi obavezna mjera karantina po rješenju Federalnog ministarstava zdravstva svim licima koja ulaze u Bosnu i Hercegovinu na graničnim prelazima među kojim je i “Međunarodni aerodrom Sarajevo”. Istom Naredbom je naređeno Kantonalnim štabovima civilne zaštite da pod pratnjom policijskih službenika osiguraju transport lica koja ulaze u BiH sa graničnog prelaza do mjesta određenog u rješenju za karantin.

24. Federalni štab/stožer civilne zaštite je donio Naredbu broj 12-40-6-148-120-1/20 od 11. aprila 2020. godine, kojom se Naredba od 10. aprila 2020. godine mijenja u pogledu lica koja su izuzeta od te naredbe (vozači, piloti itd).

25. Rješenje Federalnog ministarstva zdravstva broj 01-33-1868/20 od 9. aprila 2020. godine je apelantima uručeno 16. aprila 2020. godine.

26. Federalni štab/stožer civilne zaštite je donio Naredbu broj 12-40-6-148-7-1/20 od 17. aprila 2020. godine, kojom je utvrđeno da se Naredba broj 12-40-6-148-7/20 od 17. marta 2020. godine primjenjuje do 30. aprila 2020. godine.

27. Federalni štab/stožer civilne zaštite je donio Naredbu broj 12-40-6-148-120-1-1/20 od 17. aprila 2020. godine, kojom je utvrđeno da se Naredba broj 12-40-6-148-120/20 od 10. aprila 2020. godine primjenjuje do 30. aprila 2020. godine.

28. Federalni štab/stožer civilne zaštite je donio Naredbu broj 12-40-6-148-7-1/20 od 17. aprila 2020. godine, kojom je utvrđeno da se Naredba broj 12-40-6-148-7/20 od 17. marta 2020. godine primjenjuje do 30. aprila 2020. godine.

29. Federalni štab/stožer civilne zaštite je 24. aprila 2020. godine donio Naredbu broj 12-40-6- 148-120-2/20 kojom se, između ostalih, Naredbe Federalnog štaba civilne zaštite br. 12-40-6-148- 120/20 od 10. aprila 2020. godine i 12-40-6-148-120-1/20 od 11. aprila 2020. stavljaju se van snage (tačka 1. dispozitiva rješenja). Također je određeno da za lica koja se trenutno nalaze u karantinu prema rješenjima Federalnog ministra zdravstva, ista će se staviti van snage i zamijenit će se rješenjima kantonalnog sanitarnog inspektora o zdravstvenom nadzoru i ograničavanju kretanja (tačka 2. dispozitiva rješenja), kao i da ova naredba stupa na snagu danom donošenja (tačka 3. dispozitiva rješenja).

30. Federalni štab/stožer civilne zaštite je 24. aprila 2020. godine donio Dopunu Naredbe broj 12-40-6-148-120-3/20, u kojoj je određeno da se u naredbi Federalnog štaba civilne zaštite broj 12- 40-6-148-120-2/20 od 24. aprila 2020. godine, tačka 2. mijenja se i glasi:,.2. Proceduru provođenja ove naredbe utvrdit će Federalno ministarstvo zdravstva.

31. Vlada FBiH-Ured za saradnju i zastupanje pred Ustavnim sudom je 30. aprila 2020. godine dostavila informaciju kojom je obavijestila Ustavni sud da je Federalno ministarstvo zdravstva donijelo Rješenje broj 01-33-234/20 od 23. aprila 2020. godine kojim se odobrava prekid mjere karantena izrečene rješenjem Federalnog ministarstva zdravstva od 9. aprila 2020. godine za osobe označene pod rednim brojevima iz tačke 1 tog rješenja, uključujući i apelante. Dalje je u rješenju navedeno da ono stupa na snagu danom donošenja. U obrazloženju rješenja je, između ostalog, navedeno da je od strane Zavoda za javno zdravstvo FBiH izvršeno testiranje apelanata na koronavirus, te da su njihovi nalazi negativni. Istaknuto je, također, da se radi o osobama bez simptoma u razdoblju trajanja karantena, što je utvrđeno od strane specijaliste epidemiologije. Na kraju je u rješenju navedeno da je ono konačno i da protiv njega nije dopuštena žalba, ali da se protiv njega može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda u roku od 30 dana od prijema istog u smislu čl. 5. i 18. ZUS.

32. Dana 24. aprila 2020. godine je prema apelantima prekinuta izrečena mjera karantena i oni su istog dana napustili Studentski dom Bjelave.

Apelacioni navodi

33. Apelanti navode kršenje čl. II/3.d) i člana 5. st. 1. i 2. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Naime, apelanti prije svega ukazuju da se u vrijeme podnošenja predmetne apelacije nalaze u „Studentskom domu Bjelave“, u kojem prema njihovim navodima imaju status osobe lišene slobode uz tvrdnje da se nalaze zaključani u označenim sobama, bez bilo kakve odluke ili službene informacije o svom statusu, tj. bez odluke ili rješenja, te da je njihovo lišenje slobode bez osnove u bilo kakvom propisu koji je bio na snazi u vrijeme kada je odvedena u „Studentski dom Bjelave“. Također navode da nisu imali priliku da na bilo koji način ili pred bilo kojim sudom dovedu u pitanje svoje lišenje slobode, kao i da je neizvjesno koliko dugo će predmetno lišenje slobode trajati. Posebno ističu da u konkretnom slučaju i situaciji nema neki drugi pravni lijek, niti imaju rješenje koje bi mogli pobijati. S tim u vezi, također, navode da u konkretnom slučaju, nikakve blaže mjere od smještanja u karanten u Studentski dom Bjelave nisu razmotrene.

34. U dopuni apelacije od 23. aprila 2020. godine, apelanti Jasmin Omerdić i Muhamed Krnjić su obavijestili Ustavni sud da im je Rješenje Federalnog ministarstva zdravstva broj 01-33-1868/20 od 9. aprila 2020. godine uručeno 16 aprila 2020. godine, te da ostaju kod zahtjeva da se utvrdi kršenje člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5. st. 1. i 2. Evropske konvencije.

35. U dopuni apelacije od 13. maja 2020. godine, apelanti su obavijestili Ustavni sud da su 24. aprila 2020. godine „pušteni na slobodu“. Također su u dopuni apelacije ponovljeni navodi iz prvobitno podnesene apelacije u vezi zakonitosti određivanja karantena, kao i da je sam način njihovog „oslobađanja“ proveden nezakonito. Pritom apelanti ističu da, iako je „nezakonito lišenje slobode“ prestalo, oni ostaju kod svih navoda apelacije, te i dalje predlažu da se utvrdi povreda člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5. st. 1. i 2. Evropske konvencije, s tim što apelanti Jasmin Omerdić i Muhamed Krnjić predlažu da Ustavni sud „utvrdi da je Rješenje o određivanju karantina nezakonito, te da se isto poništi, s obzirom da je nezakonito i doneseno suprotno Evropskoj konvenciji“. U prilogu su apelanti, između ostalog, dostavili i rješenja „JU „Studentski centar“ Sarajevo od 24. aprila 2020. godine o prekidu mjere karantena izrečene rješenjem Federalnog ministarstva zdravstva broj 01-33-2341/20 od 24. aprila 2020. godine“ za sve apelante. Opća razmatra u vezi sa pandemijom COVID-19

36. U kontekstu naprijed navedenih činjenica i navoda apelacije, Ustavni sud smatra svrsishodnim (u okolnostima specifičnosti društvenih prilika u kojima je došlo do upućivanja, smještanja i zadržavanja apelanata u Studentski dom Bjelave) prije nego se upusti u razmatranje dopustivosti predmetne apelacije ukazati da je jasno da se u vremenu borbe protiv pandemije COVID-19 mjere koje se u takvoj situaciji nalažu nesumnjivo ograničavaju niz konvencijskih odnosno ustavnih prava. Evropska konvencija i Evropski sud za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) ne zabranjuju a priori uvođenje takvih mjera. Naprotiv, pozitivne obveze koje nalaže Evropska konvencija kako bi se ostvario legitimni cilj zaštite zdravlja ljudi, zahtijevaju od država članica aktivnu brigu i pravovremenu reakciju. Stoga bi se nepreduzimanje mjera kao i njihovo nepravovremeno preduzimanje, moglo smatrati povredom pozitivnih obveza države. S druge strane, mjere kojima se ograničavaju ljudska prava kao što su karanten, izolacija, zabrana okupljanja, zabrana napuštanja vlastitog doma itd. moraju biti zakonite, imati legitiman cilj i moraju biti „neophodne u demokratskom društvu“, odnosno mora postojati proporcionalnost između preduzetih mjera i cilja koji se želi postići. Ovo su pravila koja su izvedena iz dosadašnje prakse Evropskog suda i ona važe i u vanrednoj situaciji isto kao i u normalno vrijeme. Uz to, Ustavni sud podsjeća da je članom II/2. Ustava Bosne i Hercegovine utvrđen ustavni status Evropske konvencije, prema kojem taj akt ima prioritet nad svim ostalim zakonima. Također, članom II/3. Ustava Bosne i Hercegovine je utvrđen katalog prava koja su identična pravima navedenim u Evropskoj konvenciji i protokolima uz Evropsku konvenciju, a prema članu X/2. Ustava Bosne i Hercegovine nijednim amandmanom na ovaj Ustav ne može se eliminisati, niti umanjiti bilo koje od prava i sloboda iz člana II ovog Ustava, niti izmijeniti ova odredba.

37. Povodom borbe javnih vlasti u Bosni i Hercegovini protiv pandemije COVID-19 preduzimano niz koordiniranih aktivnosti (pobliže opisani u činjeničnom dijelu ove Odluke) sa ciljem blagovremenog informisanja građana u vezi sa epidemiološkom i općenito zdravstvenom situacijom, posebice u pogledu preporuka državljanima Bosne i Hercegovine (FBiH) koji se nalaze na radu, žive ili borave u inostranstvu odlože svoje posjete Bosni i Hercegovini, odnosno da ne dolaze u FBiH. Dakle, nadležne vlasti su, prema mišljenju Ustavnog suda, upotrijebile sva moderna sredstva priopćavanja informacija da bi na minimum svela kašnjenje upoznavanje javnosti sa aktima donesenim u vezi sa COVID-19. Pri tome, Ustavni sud posebno ima u vidu činjenicu da je Međunarodni aerodrom Sarajevo bio privremeno zatvoren od 30. marta 2020. godine (na osnovu odluke Vijeća ministara BiH od 24. marta 2020. godine) i da je u slučaju leta sa kojim su doputovali apelanti napravljen izuzetak njegovim privremenim otvaranjem. Dakle, radilo se o letu realizovanom u vanrednim okolnostima koji je za cilj imao isključivo povratak državljana Bosne i Hercegovine iz Londona (odluka Vijeća ministara BiH od 8. aprila 2020. godine). Dopustivost

38. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije, Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda glasi:

(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu.

39. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, odluke br. AP-283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP-106/04 od 18. januara 2005. godine).

40. U kontekstu činjenica konkretnog predmeta i navoda apelacije, Ustavni sud podsjeća da je isto činjenično-pravno pitanje razmatrao u predmetu broj AP-1383/20 (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-1383/20 od 6. maja 2020. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba) u kojoj je Ustavni sud, između ostalog, zaključio slijedeće:

41. U svjetlu navedenih principa i činjenica konkretnog predmeta, Ustavni sud zapaža da iz stanja spisa predmeta proizlazi da navedeno rješenje Federalnog ministarstva od 9. aprila 2020. godine nesporno apelantici nije uručeno kada je ona stigla (9. aprila 2020. godine) u Bosnu i Hercegovinu letom iz Londona i kada je istog dana smještena u karantinu. [...] Pri tome, iz stanja spisa predmeta (odgovora na apelaciju) proizlazi da apelantica nije još uvijek iskoristila mogućnost podnošenja tužbe protiv navedenog rješenja kako je poučena u istom. Dakle, apelantica je ovakvim (ne)postupanjem lišila sebe mogućnosti ostvarivanja sudske zaštite svojih prava u vezi sa zakonitošću određivanja mjere karantena u njenom slučaju, odnosno onemogućila je nadležne javne vlasti-nadležni sud da spriječi ili ispravi navodne propuste (u primjeni materijalnoprocesnih pravila) učinjene prilikom donošenja rješenja Federalnog ministarstva zdravstva od 9. aprila 2020. godine kako u pogledu pravnog osnova i ovlaštenja organa (Federalnog ministra zdravstva) za donošenje navedenog rješenja tako i u pogledu vrste mjera koje su njima određene. Drugačiji pristup i zaključak Ustavnog suda u predmetnoj pravnoj stvari bi rezultirao odstupanjem od doktrine „četvrte instance“ i predstavljao bi prejudiciranje ishoda u vezi sa zakonitošću određivanja karantena po rješenju Federalnog ministra zdravstva od 9. aprila 2020. godine. Zakonitost određivanja, odnosno ocjena zakonitosti karantena je primarno u nadležnosti redovnog suda za kojeg nema objektivnih i opravdanih indicija da ne bi ispunjavao kriterij efektivnog kontrolnog mehanizma, posebice imajući u vidu samu prirodu spora u konkretnom slučaju.

Pri tome, Ustavni sud ukazuje da bi supremacija Evropske konvencije (koja se direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini) nad svim ostalim zakonima bila iluzorna ukoliko organi javne vlasti u Bosni i Hercegovini, posebice sudovi, ne bi imali pravo, mogućnost i obavezu da istu primijene direktno u svom radu kod odlučivanja o pravima i obavezama zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom. S tim u vezi, Ustavni sud zapaža da apelantica pitanje kršenja konvencijskih prava na koja se poziva u predmetnoj apelaciji nije u domaćim postupcima, uključujući i upravni spor (na koji je upućena da pokrene protiv rješenja Federalnog ministra zdravstva od 9. aprila 2020. godine), ni implicitno niti sadržajno postavila čime bi u okolnostima konkretnog slučaja bio zadovoljen zahtjev ispunjenosti pravila „iscrpljivanja pravnih lijekova“.

42. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

41. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra stavove i zaključke iz naprijed citirane odluke broj AP-1383/20 u potpunosti primjenjive i na okolnosti konkretnog predmeta, pa se umjesto posebnog obrazloženja poziva na obrazloženje iz odluke broj AP-1383/20.

42. Dakle, apelanti su po ocjeni Ustavnog suda neiskorištavanjem mogućnosti podnošenja tužbe kako protiv rješenja od 9. aprila 2020. godine kako su poučeni u istom (kojim se određuje mjera karantena), tako i protiv naknadno donesenog rješenja Federalnog ministarstva od 23. aprila 2020. godine (kojim se odobrava prekid mjere karantena o rješenju od 9. aprila 2020. godine), lišili sebe mogućnosti ostvarivanja sudske zaštite svojih prava u vezi sa zakonitošću određivanja mjere karantena u njihovom slučaju, odnosno onemogućili su nadležne javne vlasti-nadležni sud da spriječi ili ispravi navodne propuste (u primjeni materijalnoprocesnih pravila) učinjene prilikom donošenja rješenja Federalnog ministarstva zdravstva od 9. aprila 2020. godine kako u pogledu pravnog osnova i ovlaštenja organa (Federalnog ministra zdravstva) za donošenje navedenog rješenja tako i u pogledu vrste mjera koje su njima određene. Na navedeni način u okolnostima konkretnog slučaja nije zadovoljen zahtjev ispunjenosti pravila „iscrpljivanja pravnih lijekova“.

43. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

44. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević