Aktio

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti

ZAKON
O ZAŠTITI STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim Zakonom utvrđuju se zarazne bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i mjere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti.

Član 2.

U smislu ovog Zakona pojmovi imaju sljedeća značenja:

  • -
    zdravstvena ustanova je ustanova obrazovana u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti u svim oblicima vlasništva;
  • -
    nosilac privatne prakse je zdravstveni radnik koji ima registriranu privatnu praksu na osnovu zakona;
  • -
    fizičko lice - obrtnik je lice koje obavlja, na osnovu zakona, djelatnost u svoje ime i za svoj račun a pritom se može koristiti i radom drugih lica sa kojima zaključi ugovor o radu;
  • -
    zarazna bolest je bolest čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju;
  • -
    epidemija zarazne bolesti je pojava neuobičajenog broja oboljevanja od zaraznih bolesti koji su na listi zaraznih bolesti obaveznog prijavljivanja ili pojava novih zaraznih bolesti koje ugrožavaju zdravlje stanovništva;
  • -
    zaraženo područje je područje na kojem su otkriveni jedan ili više izvora zaraze i koje pruža mogućnost za širenje zaraze;
  • -
    ugroženo područje je područje na koje se može prenijeti zarazna bolest sa zaraženog područja i gdje postoje uvjeti za širenje zaraze;
  • -
    bolnička infekcija (intrahospitalna) je infekcija koja se pojavljuje za vrijeme pružanja zdravstvene usluge u zdravstvenoj ustanovi ili kod nosioca privatne prakse.

Član 3.

Zaštita od zaraznih bolesti dužnost je jedinica lokalne samouprave - općina, kantona i Federacije, zdravstvenih ustanova, zavoda zdravstvenog osiguranja, nosioca privatne prakse, privrednih društava i drugih pravnih i fizičkih lica.

Sva fizička i pravna lica moraju dozvoliti zdravstvene i higijenske preglede i savjete, kao i preliminarna medicinska ispitivanja i superviziju, prikupljanje potrebnih nalaza i primjenu ostalih mjera za zaštitu od zaraznih bolesti navedenih u ovom Zakonu.

Član 4.

Zaštita od zaraznih bolesti sastoji se u organiziranju i provođenju:

  • 1.
    mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti i
  • 2.
    osiguranja materijalnih sredstava.

Mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti neposredno provode zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse u skladu sa zakonom i programima iz člana 9. ovog Zakona.

Određene opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti mogu izvršavati i privredna društva odnosno fizička lica - obrtnik u skladu sa odredbom člana 24. ovog Zakona.

Član 5.

Mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude provode zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse u saradnji sa organima nadležnim za poslove veterinarstva i veterinarskim stanicama, a sastoje se u uzajamnom obavještavanju o pojavi i kretanju tih bolesti i organiziranju i provođenju epidemioloških, higijenskih i drugih mjera za sprečavanje, odnosno suzbijanje pojedinih zaraznih bolesti.

Član 6.

Epidemiju zarazne bolesti u dva ili više kantona proglašava i određuje zaraženim odnosno ugroženim područjem federalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) na osnovu epidemiološkog izvještaja zdravstvene ustanove i kantonalnog zavoda za javno zdravstvo (u daljnjem tekstu: kantonalni zavod), uz stručno mišljenje Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni zavod).

Ukoliko je epidemija prisutna na području jednog kantona proglašava je kantonalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar), uz prethodnu saglasnost federalnog ministra, na osnovu epidemiološkog izvještaja zdravstvene ustanove i kantonalnog zavoda i uz stručno mišljenje Federalnog zavoda.

Proglašenje epidemije iz st. 1. i 2. ovog člana objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Član 7.

Prestanak epidemije iz člana 6. ovog Zakona, na osnovu epidemiološkog izvještaja zdravstvene ustanove, kantonalnog zavoda i Federalnog zavoda, proglašava federalni ministar odnosno kantonalni ministar.

Prestanak epidemije objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

II - ZARAZNE BOLESTI

Član 8.

Pod zaraznim bolestima, u smislu ovog Zakona, podrazumijevaju se:

R.B

ŠIFRA

BOLEST

1.

A 06

AMEBIJAZA

AMEBIASIS

2.

B 76

ANKILOSTOMIJAZA

ANKYLOSTOMIASIS

3.

ANTIMIKROBNA RESISTENCIJA

ANTIMICROBIAL RESIST.

4.

A 15- A 19

AKTIVNA TUBERKULOZA - TUBERKULOZA U ZARAZNOM STADIJU

TUBECULOSIS ACTIVA

5.

AKUTNA FLAKCIDNA PARALIZA

AFP

6.

AKUTNI RESPIRATORNI SINDROM

SARS

7.

A 82

BJESNILO

LYSSA

8.

A 05

BOTULIZAM

BOTULISMUS

9.

A 75

BRIL-CINCEROVA BOLEST

MORBUS BRILL-ZINSSER

10.

A 23

BRUCELOZA

BRUCELLOSIS

11.

A 22

CRNI PRIŠT

ANTHRAX

12.

B 06

CRVENKA

RUBELLA/RUBEOLLA

13.

CRVENKA KONGENTALNA

RUBELLA CONGENTALIS

14.

A 26

CRVENI VJETAR

ERYSIPELAS

15.

A 36

DIFTERIJA

DIPHTHERIA

16.

A 03

DIZENTERIJA

DYSENTERIA BACILLARIS

17.

A 80

DJEČIJA PARALIZA

POLIOMYELITIS ANTERIOR ACUTA

18.

G 00

DRUGI BAKTERIJ. MENINGITISI

MENINGITIS

19.

B 67

EHINOKOKOZA

ECHINOCOCCOSIS

20.

A 09

ENTEROKOLITIS

ENTEROCOLITIS

21.

A 54

GONOREJA

GONORRHEA

22.

J 11

GRIPA

INFLUENZA

23.

PTIČIJA GRIPA

24.

A 30

GUBA

LEPRA

25.

A 07

GVARDIJAZA

GIARDIASIS

26.

A 98

HEMORAGIČNE GROZNICE

FEBRIS HAEMORHAGICAE V

27.

A 98.5

HEMORAGIČNA GROZNICA SA BUBREŽNIM SINDROMOM

F.HAEMORHAGICAE CUM SYNDROMA RENALE

28.

B 24

HIV INFEKCIJA

HIV INFECTION

29.

A 74

HLAMIDIJA

CHLAMYDIA INF.

30.

Z 22

HbsAg NOSILAŠTVO

HBsAG

31.

B 27

INFEKTIVNA MONONUKLEOZA

MONONUCLEOSIS INFECT.

32.

INFEKCIJE UZROKOVANE ENTEROHEMORAGIJSKOM E.KOLI

INFECTIONS WITH ENTERO HAEMORRHAGIC E.COLI

33.

INTRAHOSPITALNE INFEKCIJE

NOSOKOMIAL INF.

34.

INFEKCIJE IZAZVANE HEMOFILUSOM INFLUENZE b

INFECTIONS WITH HAEMO PHILUS INF.GROUP b

35.

A 04.6

JERSINIJAZA

YERSINOSIS

36.

A 04.5

KAMPILOBAKTERIOZA

CAMPYLOBACTERIO- SIS

37.

A 00

KOLERA

CHOLERA ASIATICA

38.

KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS

39.

A 07.2

KRIPTOSPORODIOZA

CRIPTOSPORIDIOSIS

40.

A 20

KUGA

PESTIS

41.

A 69.2

LAIMSKA BOLEST

LYME BORELIOSIS

42.

A 48

LEGIONARSKA BOLEST

LEGIONELLOSIS

43.

A 27

LEPTOSPIROZA

LEPTOSPIROSIS

44.

B 55

LIŠMANIJAZA

LEISHMANIASIS

45.

A 32

LISTERIOZA

LISTERIOSIS

46.

B 54

MALARIJA

MALARIA

47.

B 05

MALE BOGINJE

MORBILLI

48.

B 60

MIKROSPORIJA PREMA LOKALIZACIJI

MICROSPORDIOSIS

49.

A 39

MENINGOKOKNI MENINGITIS

MENINGITIS EPIDEMICA

50.

B 01

OVČIJE BOGINJE

VARICELLAE

51.

A 93

PAPATAČI GROZNICA

FEBRIS PAPPATACI

52.

A 75

PJEGAVAC

TYPHUS EXANTHEMATICUS

53.

A 40

PNEUMOKOKNE INFEKCIJE PREMA LOKALIZACIJI

PNEUMOCOCCAL INFECTIONS/LOCALISAT./

54.

T 88

POSTVAKCINALNE KOMPLIKACIJE

POSTVACCINAL COMPL.

55.

A 68

POVRATNA GROZNICA

FEBRIS RECURRENS

56.

PRENOSIVA SUNĐERASTA VARIJANTA ENCEFALOPAT.(CJD) -KRAVLJE LUDILO

TRANSMISSIBLE SPONGIFORM ENCEPHALOPATHIES VARIANT (CJD)

57.

A 70

PSITAKOZA-ORNITOZA

PSITTACOSIS-ORNITHOSIS

58.

A 79

RIKECIOZE

RICKETTSIOSES

59.

A 02

SALMONELOZA (VRSTA)

SALMONELLOSIS

60.

A 41

SEPSA

SEPSSIS

61.

A 53

SIFILIS

SYPHILIS

62.

B 20

SINDROM STEČENOG NEDOSTATKA IMUNITETA

AIDS /SIDA

63.

J 02

STREPTOKOKNA UPALA GRLA

ANGINA STREPTOCOCCICA

64.

A 38

ŠARLAH

SCARLATINA

65.

B 86

ŠUGA

SCABIES

66.

A 35

TETANUS

TETANUS

67.

B 58

TOKSOPLAZMOZA

TOKSOPLASMOSIS

68.

A 01

TRBUŠNI TIFUS

TYPHUS ABDOMINALIS

69.

B 75

TRIHINOZA

TRICHINOSIS

70.

A 21

TULAREMIJA

TULAREMIA

71.

B 03

VELIKE BOGINJE

VARIOLA VERA

72.

A 37

VELIKI KAŠALJ

PERTUSSIS

73.

A 87

VIRUSNI MENINGITIS

MENINGITIS VIROSA

74.

A 86

ZARAZNO ZAPALJENJE MOZGA

ENCEPHALITIS

75.

A 05

ZARAZNO TROVANJE HRANOM UZROKOVANO BAKTERIJAMA (PREMA UZROČNIKU)

TOXIINFECTIO ALIMENTARIS PREMA UZROČNIKU

76.

B 15

ZARAZNA ŽUTICA TIPA A

HEPATITIS VIROSA A

77.

B 16

ZARAZNA ŽUTICA TIPA B

HEPATITIS VIROSA B

78.

B 17

ZARAZNA ŽUTICA TIPA C

HEPATITIS VIROSA C

79.

ZARAZNA ŽUTICA TIPA D

HEPATITIS VIROSA D

80.

ZARAZNA ŽUTICA TIPA E

HEPATITIS VIROSA E

81.

B 02

ZOSTER

HERPES ZOSTER

82.

B 26

ZAUŠNJACI

PAROTITIS EPIDEMICA

83.

A 95

ŽUTA GROZNICA

FEBRIS FLAVA

84.

A 78

Q GROZNICA

Q FEBRIS

Ako se pojavi opasnost od drugih zaraznih bolesti, čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada) može, na prijedlog federalnog ministra i uz stručno mišljenje Federalnog zavoda, odrediti da se za zaštitu stanovništva od takvih bolesti primjenjuju sve ili pojedine mjere predviđene ovim Zakonom.

III - MJERE ZA ZAŠTITU STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Član 9.

Zaštita stanovništva od zaraznih bolesti ostvaruje se mjerama za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje mogu biti:

A. opće mjere,

B. posebne mjere,

C. ostale mjere.

Opće i posebne mjere iz stava 1. ovog člana provode se u skladu sa programima koje donosi federalni ministar odnosno nadležni kantonalni ministar na prijedlog stručnog savjetodavnog tijela iz člana 64. ovog Zakona, Federalnog zavoda odnosno kantonalnih zavoda koji imaju obavezu da prate i ispituju epidemiološku situaciju u pogledu zaraznih bolesti u skladu sa zakonom, prihvaćenim međunarodnim sporazumima i programima Svjetske zdravstvene organizacije.

Programi iz stava 2. moraju sadržavati mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, njihove izvršioce, rokove implementacije i izvore sredstava za njihovu provedbu.

A. OPĆE MJERE ZA SPREČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI

Član 10.

Opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti su:

  • 1.
    osiguranje higijenski ispravne vode za piće, kao i sanitarna zaštita izvorišta, objekata i uređaja koji služe za snabdijevanje vodom za piće;
  • 2.
    osiguranje zdravstvene ispravnosti životnih namirnica i sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta za njihovu proizvodnju i promet;
  • 3.
    uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih materija na način i pod uvjetima kojima se osigurava zaštita od zagađivanja voda i zemljišta, kao i održavanje glodara i insekata na biološki prihvatljivom minimumu;
  • 4.
    održavanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta u javnim zgradama, sredstvima javnog saobraćaja i na javnim mjestima;
  • 5.
    vršenje obavezne (preventivne) dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u:
    • -
      objektima za snabdijevanje vodom za piće,
    • -
      objektima za proizvodnju i promet namirnica i predmeta opće upotrebe, te sirovina za njihovu proizvodnju odnosno prijevoznim sredstvima namijenjenim za njihov prijevoz,
    • -
      objektima odnosno prostorima za uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih materija,
    • -
      objektima zdravstvenih ustanova i nosioca privatne prakse,
    • -
      odgojno-obrazovnim objektima,
    • -
      objektima i sredstvima javnog prometa,
    • -
      stambenim objektima i dvorištima,
    • -
      ostalim objektima privrednih društava (radnim prostorijama, na radnim površinama, sredstvima rada i dr.), drugih pravnih lica kao i fizičkih lica - obrtnika i drugih pravnih i fizičkih lica.

B. POSEBNE MJERE ZA SPREČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI

Član 11.

Posebne mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti su:

  • 1.
    predstavljanje i zdravstveno vaspitanje o prevenciji zaraznih bolesti;
  • 2.
    rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze;
  • 3.
    laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika;
  • 4.
    prijavljivanje;
  • 5.
    prijevoz, izolacija, hospitalizacija i liječenje oboljelih lica;
  • 6.
    dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija;
  • 7.
    zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenicima i drugim licima;
  • 8.
    imunizacija, imunoprofilaksa i hemoprofilaksa;
  • 9.
    karantin, kućna izolacija i zdravstveni nadzor.

1. Predstavljanje i zdravstveno vaspitanje o prevenciji od zaraznih bolesti

Član 12.

Kao mjera sprečavanja i kontrole zaraznih bolesti provodi se predstavljanje i zdravstveno vaspitanje koji moraju biti orijentirani prema trenutnoj epidemiološkoj situaciji u posebnoj oblasti i posebnom okruženju, a implementiraju se u skladu sa programom.

Programe predstavljanja i zdravstvenog vaspitanja iz stava 1. ovog člana donosi federalni ministar na prijedlog Federalnog zavoda, a provode ih kantonalni zavodi koordinirano od Federalnog zavoda.

Troškovi predstavljanja i zdravstvenog vaspitanja osiguravaju se u budžetu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: budžet Federacije) odnosno u budžetu kantona, a troškove zdravstvenog vaspitanja zaposlenika, u vezi sa procesom rada, snosi privredno društvo, pravno lice, kao i fizičko lice - obrtnik za svoje zaposlenike.

2. Rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze

Član 13.

Radi ranog otkrivanja izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze zdravstvene ustanove obavljaju:

1 epidemiološko izviđanje i osmatranje terena;

  • 2.
    epidemiološko ispitivanje (anketiranje):
    • a)
      pri pojavi: Brill-Zinsserove bolesti, bruceloze, tuberkuloze, hemoragične groznice sa bubrežnim sindromom, zarazne žutice, bjesnoće, malarije, malih boginja, meningokokne bolesti, Q groznice, AIDS-a, nosilaštva HIV antitijela, SARS-a, trbušnog tifusa i paratifusa, pjegavca, akutne flakcidne paralize, virusnog meningitisa, kongentalne rubeole, zaušnjaka, infekcije izazvane Hemofilusom influenze b, dječije paralize, difterije, gonoreje, sifilisa, crnog prišta, lepre, tularemije, trihineloze, legionarske bolesti, lišmanijaze, ornitoze-psitakoze i botulizma, te pri pojavi ili sumnji na epidemiju drugih zaraznih bolesti,
    • b)
      pri pojavi ili opasnosti od pojave kolere, kuge, žute groznice, hemoragičnih groznica i velikih boginja;
  • 3.
    zdravstvene preglede osoba koje su preboljele trbušni tifus, virusnu žuticu tipa B i C, a po epidemiološkim indikacijama i po preboljeloj dizenteriji i salmonelozi;
  • 4.
    zdravstvene preglede osoba za koje se sumnja da su oboljele ili da nose klice (kliconoše) zaraznih bolesti iz tačke 2. ovog člana ili drugih zaraznih bolesti;
  • 5.
    epidemiološko ispitivanje i zdravstvene preglede osoba koje su oboljele ili se sumnja da boluju od zaraznih bolesti nepoznatog uzročnika;
  • 6.
    ispitivanje krvi davaoca na sifilis, antitijela zarazne žutice tipa B i C i HIV-a, a kod davaoca sjemena i organa za presađivanje na sifilis, zarazne žutice, na prisutnost antitijela HIV-a u krvi kao i antigena (virusa) HIV-a u sjemenu odnosno organima;
  • 7.
    ispitivanje krvi rizičnih grupa stanovništva (intravenozni narkomani, promiskuitetne osobe i osobe koje su na izdržavanju zatvorske kazne) na HIV i zaraznu žuticu tipa B i C;
  • 8.
    ispitivanje krvi zdravstvenih radnika koji obavljaju poslove visokog profesionalnog rizika (hemodijaliza, laboratorij, hirurgija, ginekologija, stomatologija, agresivne internističko-dijagnostičke pretrage i dr.) na antitijela zarazne žutice tipa B i C i HIV-a;
  • 9.
    ispitivanje trudnica na HBs antigen, a prema epidemiološkim indikacijama na zaraznu žuticu tipa B i C, HIV, citomegaloviruse i toksoplazmu;
  • 10.
    ispitivanje krvi osoba koje se dobrovoljno prijave za savjetovanje i testiranje u cilju saznavanja svog HIV statusa.

Ispitivanja krvi iz tač. 7., 8., 9. i 10. ovog člana vrši se uz informirani pristanak osoba.

3. Laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika

Član 14.

Laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika zaraznih bolesti obavlja se kod pojave ili sumnje na pojavu sljedećih zaraznih bolesti: tuberkuloze, bjesnoće, botulizma, Brill-Zinsserove bolesti, bruceloze, crnog prišta, dječije paralize, difterije, gonoreje, kolere, krpeljnog meningoencefalitisa, kuge, legionarske bolesti, lišmanijaze, Lyme-borelioze, malarije, meningokokne bolesti, pjegavca, Q groznice, sifilisa, HIV/AIDS, trihineloze, tularemije, hemoragične groznice, virusnih hemoragičnih groznica, zarazne žutice tipa B i C te žute groznice, akutne flakcidne paralize, virusnog meningitisa, kongentalne rubeole, zaušnjaka, infekcije izazvane Hemofilusom influenze b, nosilaštva HIV antitijela, SARS-a.

Laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika zaraznih bolesti obavlja se i u slučaju pojave ili opasnosti od pojave epidemija zarazne bolesti iz člana 8. ovog Zakona.

Laboratorijsku izolaciju i identifikaciju uzročnika zaraznih bolesti odnosno epidemija zaraznih bolesti iz st. 1. i 2. ovog člana, kao i provjeru laboratorijskog ispitivanja uzročnika zaraznih bolesti, radi utvrđivanja dijagnoze, obavljaju zdravstvene ustanove.

Provjeru (verifikaciju) laboratorijskih izolacija i identifikacija uzročnika iz stava 3. ovog člana obavljaju specijalizirani (referentni) laboratoriji u Federaciji odnosno u inozemstvu i to kod sljedećih zaraznih bolesti: bjesnila, bruceloze, dječije paralize, difterije, gripe, kolere, kuge, legionarske bolesti, malarije, pjegavca, povratne groznice, salmoneloze, AIDS-a, trbušnog tifusa, virusnih hemoragičnih groznica i žute groznice.

Provedbene propise o uvjetima u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove koje obavljaju laboratorijsku izolaciju i identifikaciju uzročnika zaraznih bolesti, odnosno epidemije zaraznih bolesti i provjeru (verifikaciju) laboratorijske izolacije i identifikacije uzročnika zaraznih bolesti, radi utvrđivanja dijagnoze, donosi federalni ministar.

Federalni ministar rješenjem određuje u kojim se zdravstvenim ustanovama može obavljati laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika zaraznih bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti i provjera (verifikacija) laboratorijske izolacije i identifikacije uzročnika zaraznih bolesti radi utvrđivanja dijagnoze.

Rješenje iz stava 6. objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Član 15.

Zdravstvene ustanove iz člana 14. ovog Zakona dužne su voditi evidenciju o izvršenim laboratorijskim izolacijama i identifikacijama i dostavljati izvještaj o uzročnicima zaraznih bolesti odnosno epidemija zaraznih bolesti Federalnom zavodu i nadležnom kantonalnom zavodu, u skladu sa provedbenim propisom kojeg donosi federalni ministar.

4. Prijavljivanje

Član 16.

Odmah po dijagnosticiranju ili sumnji na zaraznu bolest, zdravstvena ustanova odnosno nosilac privatne prakse mora prijaviti istovremeno Federalnom zavodu i nadležnom kantonalnom zavodu:

  • 1.
    svaki slučaj zarazne bolesti iz člana 8. ovog Zakona ili svaku smrt uzrokovanu takvom bolesti;
  • 2.
    svaku sumnju na: difteriju, virusnu hemoragičnu groznicu, koleru, kugu, velike boginje, poliomielitis, antraks, SARS, žutu groznicu i bjesnilo;
  • 3.
    svaku epidemiju zaraznih bolesti;
  • 4.
    svako lučenje klica trbušnog tifusa, drugih tipova salmonele, šigele, kampilobakterija, jersinija i lamblia;
  • 5.
    svako nosilaštvo zarazne žutice tipa B i C, HIV-a i parazita koji uzrokuju malariju;
  • 6.
    svaki ujed, ozljedu ili kontakt sa bijesnom životinjom ili životinjom za koju se sumnja da je bijesna.

Ljekar ili drugi zdravstveni radnik koji utvrdi oboljenje, sumnju da postoji oboljenje, ozljeda ili smrt od zarazne bolesti iz stava 1. ovog člana, a ne nalazi se na dužnosti u zdravstvenoj ustanovi, dužan je o tome, bez odlaganja, obavijestiti najbližu zdravstvenu ustanovu.

Prijavljuju se simptomatični slučajevi, dok asimptomatične infekcije treba prijaviti ako imaju implikaciju na terapiju ili zdravlje ljudi.

Kod prijavljivanja koristi se sistem otkrivanja bolesti:

  • -
    potvrđena definicija slučaja - laboratorijski verifikovan slučaj,
  • -
    vjerovatan slučaj - verifikovan na osnovu kliničke i epidemiološke slike,
  • -
    moguć slučaj - indikativna klinička slika.

Član 17.

O svakom oboljenju od: bjesnila, bruceloze, crnog prišta, ehinokokoze, kuge, leptospiroze, Q groznice, salmoneloze, trihineloze, tularemije i drugih bolesti koje se sa životinja prenose na ljude, zdravstvena ustanova odnosno nosilac privatne prakse koja utvrdi oboljenje dužna je odmah obavijestiti nadležnu veterinarsku stanicu odnosno organ uprave nadležan za poslove veterinarstva.

Veterinarska stanica, odnosno fizičko lice koje pruža veterinarske usluge, dužno je odmah obavijestiti zdravstvenu ustanovu, odnosno nadležno kantonalno ministarstvo zdravstva o svakom utvrđenom oboljenju ili uginuću životinje od zarazne bolesti iz stava 1. ovog člana.

Član 18.

Na osnovu prijave iz člana 16. ovog Zakona i podataka iz dijagnoze laboratorija koja se odnosi na uzročnike zaraznih bolesti, Federalni zavod i nadležni kantonalni zavodi moraju vršiti nadzor nad pojavom i kretanjem zaraznih bolesti.

Član 19.

Provedbene propise o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti utvrđenih ovim Zakonom donosi federalni ministar.

5. Prijevoz, izolacija, hospitalizacija i liječenje oboljelih

Član 20.

Osobe za koje se utvrdi da boluju od: meningokokne bolesti, kuge, kolere, SARS-a, legionarske bolesti, virusnih hemoragičnih groznica (Ebola, Lassa, Marburg), dječije paralize, difterije, pjegavca, trbušnog tifusa, malarije, bjesnila, tetanusa i crnog prišta, te osobe za koje se sumnja da boluju od kolere, kuge ili virusnih hemoragičnih groznica, mogu se prevoziti samo odgovarajućim sanitetskim prijevoznim sredstvom i uz uvjete koji onemogućavaju širenje zaraze.

Sanitetska prijevozna sredstva moraju se dezinficirati poslije svakog prijevoza lica oboljelog od zaraznih bolesti iz stava 1. ovog člana.

Član 21.

Osobe za koje se utvrdi da su oboljele ili za koje se sumnja da boluju od zaraznih bolesti iz člana 8. ovog Zakona, prema potrebi, izoliraju se i hospitaliziraju u zdravstvenim ustanovama na odjeljenjima za liječenje od zaraznih bolesti.

Zdravstvena ustanova obavezna je izvršiti izolaciju i hospitalizaciju osoba iz stava 1. ovog člana.

Član 22.

Ako se pojavi epidemija pojedinih zaraznih bolesti u većem obimu, izolacija i liječenje oboljelih može se obavljati i u drugim odgovarajućim objektima osposobljenim u tu svrhu.

Odluku o izolaciji i liječenju oboljelih osoba u objektima navedenim u stavu 1. ovog člana donosi kantonalni ministar na prijedlog kantonalnog zavoda, uz prethodnu saglasnost federalnog ministra.

6. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija

Član 23.

Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obuhvaćaju:

  • -
    obaveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju - kao opću mjeru za sprečavanje pojave zaraznih bolesti i
  • -
    obaveznu protuepidemijsku dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju - kao posebnu mjeru za suzbijanje širenja određenih zaraznih bolesti.

Član 24.

Obaveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju obavljaju zdravstvene ustanove, privredna društva odnosno fizička lica - obrtnici, ako udovoljavaju propisanim uvjetima.

Ukoliko mjere obavezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije provode privredna društva odnosno fizička lica - obrtnici ih obavljaju u skladu sa utvrđenim programom pod nadzorom higijensko-epidemiološke službe.

Obaveznu protivepidemijsku dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju obavljaju higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja, kantonalnih zavoda odnosno Federalnog zavoda, zavisno od epidemiološke situacije.

Provedbene propise o uvjetima u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove, privredna društva odnosno fizička lica - obrtnici za obavljanje poslova iz člana 23. donosi federalni ministar.

Član 25.

Obavezna protivepidemijska dezinfekcija vrši se prilikom pojave kolere, kuge, virusnih hemoragičnih groznica (Ebola, Lassa, Marburg), bjesnila, difterije, trbušnog tifusa, dječje paralize, dizenterije, tuberkuloze u zaraznom stadiju, zarazne žutice tipa A i legionarske bolesti, te drugih zaraznih bolesti ako postoje epidemiološke indikacije.

Obavezna protivepidemijska dezinfekcija vrši se u toku bolesti odnosno kliconoštva (dezinfekcija u toku) ili nakon ozdravljenja odnosno smrti bolesnika ili kliconoše (završna dezinfekcija), a obuhvaća:

  • -
    lučevine i izlučine bolesnika ili kliconoše;
  • -
    osobne i druge predmete iz okoline bolesnika ili kliconoše;
  • -
    stambene i druge prostorije u kojima boravi ili je boravio bolesnik ili kliconoša;
  • -
    prijevozna sredstva kojima je prevezen bolesnik ili kliconoša odnosno osoba umrla od određene zarazne bolesti.

Član 26.

Obavezna protivepidemijska dezinsekcija vrši se prilikom pojave pjegavca i kuge.

Obavezna protivepidemijska dezinsekcija vrši se i u slučaju pojave malarije i opasnosti od prenošenja malarije u naseljenim mjestima u kojima je utvrđena bolest odnosno opasnost.

Obavezna protivepidemijska dezinsekcija obuhvata:

  • -
    osobe koje su oboljele od zaraznih bolesti iz st. 1. i 2. ovog člana i druge osobe iz okoline bolesnika;
  • -
    odjeću, obuću, veš, posteljinu i druge predmete bolesnika te drugih osoba iz okoline bolesnika;
  • -
    stambene i druge prostorije u kojima boravi ili je boravio bolesnik ili neka druga osoba iz njegove okoline;
  • -
    prijevozna sredstva kojima su prevezeni bolesnik ili druga osoba za koje je utvrđeno da se na njima nalaze insekti koji prenose uzročnike neke od određenih zaraznih bolesti.

Član 27.

Obavezna protivepidemijska deratizacija vrši se prilikom pojave ili opasnosti od pojave kuge, leptospiroze ili drugih zaraznih bolest gdje izvor mogu biti glodavci.

Obavezna protivepidemijska deratizacija obuhvata:

  • -
    stambene objekte, javne prostorije i objekte naseljenih mjesta;
  • -
    pristaništa, pomorske, riječne luke, aerodrome, autobusne i željezničke stanice, te druge objekte javnog saobraćaja;
  • -
    sredstva javnog saobraćaja (autobuse, trolejbuse, brodove, kamione, avione, željezničke vagone i dr.) i sredstva za prijevoz namirnica i predmeta opće upotrebe;
  • -
    radne prostorije, skladišta i ostale pomoćne prostorije za proizvodnju i promet namirnica i predmeta opće upotrebe te za obavljanje drugih djelatnosti koje pogoduju stvaranju uvjeta za život i razmnožavanje glodavaca.

Član 28.

Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija mogu se vršiti samo sredstvima čija je efikasnost utvrđena i na način kojim se postiže uspješno sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti zbog kojih se vrši.

Utvrđivanje efikasnosti sredstava za svrhe iz stava 1. ovog člana vrši se na osnovu hemijskog, fizičkog i biološkog ispitivanja sredstava u najmanje dvije zdravstvene ustanove ili u dva privredna društva koja su registrirana za ove usluge, a koje rješenjem utvrdi federalni ministar, na osnovu mišljenja stručnog savjetodavnog tijela iz člana 64. ovog Zakona.

Rješenje iz stava 2. ovog člana objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Član 29.

Provedbene propise o načinu obavljanja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije donosi federalni ministar.

7. Zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenim i drugim licima

Član 30.

Pod zdravstveni nadzor stavljaju se osobe:

  • 1.
    koje obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu namirnica ili snabdijevanju stanovništva pitkom vodom, a koje na svojim radnim mjestima dolaze u dodir sa namirnicama, odnosno sa pitkom vodom;
  • 2.
    koje obavljaju poslove u obrazovnim i drugim ustanovama za djecu i omladinu (predškolske ustanove, đački domovi, studentski domovi, dječija i omladinska odmarališta, ustanove socijalne zaštite i sl.);
  • 3.
    zdravstveni radnici i drugi zaposlenici u zdravstvenim ustanovama, nosioci privatne prakse, zaposlenici u ustanovama socijalne zaštite, obrazovnim ustanovama, kao i osobe koje u toku rada rade u proizvodnji, opremanju i izdavanju lijekova, odnosno na drugi način dolaze u neposredan dodir sa lijekovima;
  • 4.
    koje rade u objektima za pružanje higijenske njege stanovništvu (javnom kupatilu, berbernici, frizerskom i kozmetičkom salonu i dr.), kao i osobe koje rade u proizvodnji ili prometu kozmetičkih sredstava;
  • 5.
    za koje se sumnja da su kliconoše betahemolitičkog streptokoka iz grupe A, koagulaza pozitivnog stafilokoka odnosno stafilokoka koji izlučuje enterotoksin ili meningokoka kao i klice trbušnog tifusa;
  • 6.
    koje su nosioci antitijela zarazne žutice tipa B i C, HIV/AIDS;
  • 7.
    koje u Federaciju dolaze iz zemalja u kojima ima malarije i kolere, SARS-a, žute groznice, virusnih hemoragičnih groznica (Ebola, Lassa, Marburg), kuge i ptičije gripe.

Član 31.

Zdravstveni nadzor obuhvata:

  • 1.
    zdravstveni pregled prije zasnivanja radnog odnosa - zaključivanja ugovora o radu;
  • 2.
    zdravstveni pregled poslije preboljelih zaraznih bolesti iz člana 8. ovog Zakona;
  • 3.
    zdravstveni pregled pri ulasku u Federaciju;
  • 4.
    povremene zdravstvene preglede u toku zaposlenja.

Povremeni zdravstveni pregled u toku zaposlenja za osobe koje obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu namirnica ili snabdijevanju stanovništva pitkom vodom iz člana 30. stav 1. tačka 1. ovog Zakona obavlja se na kliconoštvo svakih šest mjeseci, a ostali zdravstveni pregledi jedanput godišnje. Zdravstveni pregledi tih osoba obavljaju se i kada se zarazne bolesti pojave na radnom mjestu ili u njihovu domaćinstvu te kada za to postoje epidemiološke indikacije koje utvrđuje nadležni organ sanitarne inspekcije.

Povremeni zdravstveni pregled u toku zaposlenja za osobe iz člana 30. stav 1. tač. od 2 .do 5. ovog Zakona obavlja se jedanput godišnje.

Povremeni zdravstveni pregled u toku zaposlenja za lica iz člana 30. stav 1. tačke 6. ovog Zakona obavlja se dva puta godišnje.

Zdravstveni pregled osoba iz člana 30. stav 1. tačka 7. ovog Zakona obavlja se odmah pri ulasku u Federaciju.

Član 32.

U proizvodnji i prometu namirnica ili snabdijevanju stanovništva pitkom vodom ne smiju biti zaposlene osobe koje:

  • 1.
    boluju od zaraznih ili parazitarnih bolesti koje se mogu prenijeti namirnicama, odnosno vodom,
  • 2.
    boluju od gnojnih bolesti kože,
  • 3.
    izlučuju uzročnike trbušnog tifusa, bacile dizenterije ili salmoneloze,
  • 4.
    su kliconoše betahemolitičkog streptokoka iz grupe A ili stafilokoka koji izlučuje enterotoksin.

Član 33.

U proizvodnji i prometu sredstava za održavanje osobne higijene, njege ili uljepšavanja lica i tijela ne smiju biti zaposlene osobe koje boluju od zaraznih bolesti ili parazitarnih bolesti, koje se mogu prenijeti tim sredstvima, niti osobe koje izlučuju uzročnike trbušnog tifusa, zaraznog trovanja hranom ili dizenterije.

Član 34.

U predškolskim, obrazovnim i drugim ustanovama za djecu i omladinu ne smiju biti zaposlene osobe koje boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju, koje izlučuju uzročnike crijevnih zaraznih bolesti (trbušni tifus i bacilarna dizenterija) i uzročnike kapljičnih zaraznih bolesti (betahemalitički streptokok grupe A i piogeni stafilokok).

Član 35.

Zaposlenici u zdravstvenim ustanovama, socijalnim ustanovama kao i nosioci privatne prakse ne mogu se baviti pregledima, liječenjem, njegom i usluživanjem bolesnika, ako boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju.

Osobe koje boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju ne mogu raditi ni u proizvodnji, opremanju i izdavanju lijekova.

Član 36.

U objektima za pružanje higijenske njege stanovništvu, za prizvodnju i promet živežnih namirnica ne smiju raditi osobe koje boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju, koje izlučuju uzročnike crijevnih zaraznih bolesti (trbušni tifus i bacilarna dizanterija) i uzročnike kapljičnih zaraznih bolesti (betahemalitički streptokok grupe A i piogeni stafilokok).

Član 37.

Osobe koje su preboljele trbušni tifus, bacilarnu dizenteriju i osobe za koje se sumnja da nose zarazne klice tih bolesti, podvrgavaju se medicinskoj kontroli dok se na osnovu laboratorijskog nalaza ne utvrdi da nemaju zaraznih klica.

Osobe za koje se utvrdi da su oboljele od kolere ili malarije ili su samo kliconoše uzročnika tih bolesti obavezno se podvrgavaju liječenju.

Osobe koje su nosioci uzročnika zarazne žutice tipa B i C, koje izlučuju uzročnike trbušnog tifusa ili su nosioci virusa HIV infekcije i drugih bolesti kod kojih je moguć interhumani prijenos, moraju biti upoznate sa načinom ponašanja, kako bi se spriječio prijenos njihove zaraze.

Član 38.

Troškove zdravstvenih pregleda iz člana 31. stav 1. tač. 1. i 4. ovog Zakona snosi, u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti, poslodavac - privredno društvo ili drugo pravno lice, odnosno fizičko lice - obrtnik.

Troškovi zdravstvenih pregleda iz člana 31. stav 1. tačka 2. ovog Zakona osiguravaju se u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, a troškovi iz člana 31. stav 1. tačka 3. ovog Zakona u budžetu Federacije.

Član 39.

Provedbene propise o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom donosi federalni ministar.

8. Imunizacija, imunoprofilaksa i hemoprofilaksa

Član 40.

Imunizacija je obavezna protiv:

  • 1.
    tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize, malih boginja, rubeole, zaušnjaka, zarazne žutice tipa B i Hemofilus influenze tipa b - za sve osobe određenog uzrasta;
  • 2.
    bjesnila - za sve osobe ozlijeđene od bijesne životinje ili životinje za koju se sumnja da je bijesna;
  • 3.
    žute groznice - za osobe koje putuju u zemlju u kojoj postoji ta bolest ili u zemlju koja zahtijeva imunizaciju protiv te bolesti;
  • 4.
    meningokoknog meningitisa i drugih zaraznih bolesti - za osobe koje putuju u zemlju koja zahtijeva imunizaciju protiv tih bolesti;
  • 5.
    trbušnog tifusa i drugih zaraznih bolesti - za sve osobe za koje postoje epidemiološke indikacije.

Član 41.

Indikacije za imunizaciju određuje ljekar po prethodno izvršenom pregledu svake osobe koju treba imunizirati.

Stručno savjetodavno tijelo iz člana 64. ovog Zakona odlučit će da li postoje trajni razlozi za odustajanje od vakcinacije (trajne kontraindikacije).

Izdati certifikat i podatke o izvršenoj imunizaciji treba čuvati i o njima obavijestiti nadležni kantonalni zavod i Federalni zavod u skladu sa provedbenim propisom.

Imunizaciju vrše zdravstveni radnici sa višom ili srednjom medicinskom spremom, ali samo u prisustvu i pod nadzorom liječnika.

Član 42.

Zaštita imunoglobulinima (imunoprofilaksa) obavezna je za:

  • 1.
    osobe ozlijeđene od bijesne životinje ili životinje za koju se sumnja da je bijesna, ako je od vakcinisanja tih osoba protiv bjesnila prošlo više od jedne godine;
  • 2.
    povrijeđene osobe izložene zarazi od tetanusa, ako povrijeđena osoba nije vakcinisana, ako se ne može utvrditi da je vakcinisana, ako je vakcinisana samo jednom dozom vakcine u periodu dužem od tri mjeseca prije dana povrede ili ako je od dana vakcinisanja te osobe protiv tetanusa prošlo više od deset godina;
  • 3.
    osobe izložene zarazi od zarazne žutice tipa A i B, ako za to postoji klinička i epidemiološka indikacija.

Član 43.

Zaštita lijekovima (hemoprofilaksa) obavezna je za:

  • 1.
    sve osobe koje su izložene zarazi od kolere i malarije;
  • 2.
    djecu, omladinu i zaposlenike u školama i drugim ustanovama za djecu i omladinu, pri epidemijskoj pojavi dizenterije, streptokokne ili meningokokne bolesti, te pri pojavi meningitisa uzrokovanog Hemofilusom influenze;
  • 3.
    osoba kod kojih je zadesno došlo do inokulacije HIV-a odnosno HCV pozitivne krvi (npr. ubodom igle koja je prethodno bila u kontaktu sa HIV-om odnosno HCV pozitivnom krvi, ili u slučaju kontakta nezaštićene kože na kojoj postoje prekidi kontinuiteta sa HIV-om odnosno HCV pozitivnom krvi i sl.).

Član 44.

Godišnji program imunizacije donosi federalni ministar na osnovu prijedloga Federalnog zavoda.

Član 45.

Provedbene propise o načinu provođenja obavezne imunizacije, imunoprofilakse i hemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se podvrgavaju toj obavezi donosi federalni ministar.

Provedbene propise o uvjetima u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta koje moraju zadovoljiti zdravstvene ustanove koje obavljaju imunizaciju protiv žute groznice i bjesnila donosi federalni ministar.

Federalni ministar rješenjem određuje zdravstvene ustanove iz stava 2. ovog člana.

Rješenje iz stava 3. objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

9. Karantin, kućna izolacija i zdravstveni nadzor

Sudska praksa po ovom aktu

11 odluka iz 3 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj akt (9)

Vrhovni sud Federacije BiH

06 0 U 016932 23 Uvp

Usmeno rješenje pacijentu o mjerama stavljanja pod zdravstveni nadzor u toku epidemije zarazne bolesti, koje je prethodilo pismenoj formi rješenja identičnog sadržaja, predstavlja dozvoljenu iznimku od općeg pravila o pisanoj formi rješenj…

2023
Uvp

Ishod: Odluka u meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3932/21

Odluka o meritumu u predmetu AP-3932/21 (M. D. i drugi). Povreda: Član 8. EK i član II/3.f) Ustava BiH (Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života). Ključne riječi: COVID-19; D18.2. - Izuzetna dopustivost - nema odluke suda; 8.2.1. …

2022

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3166/20

Odluka o meritumu u predmetu AP-3166/20 (G. V.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: COVID-19; Mjere zabrane; Kvalitet zakona; Prekršaj; 6. - Član 6. EK – pravo na pravično suđenje; Pr…

2021

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-4106/20

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4106/20 (A.H. i drugi). Ključne riječi: D18.3.e. - Pitanje o kojem je Ustavni sud već odlučivao.

2021

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3683/20

Odluka o meritumu u predmetu AP-3683/20 (E.Š. i drugi). Povreda: Član 2. Protokola 4 uz EK i član II/3.m) Ustava BiH (Sloboda kretanja); Član 8. EK i član II/3.f) Ustava BiH (Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života). Ključne rije…

2020

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3667/20

Odluka o meritumu u predmetu AP-3667/20 (Maloljetni D.R. i M.L.R.). Nema povrede: Član 2. Protokola 1 uz EK i član II/3.l) Ustava BiH (Pravo na obrazovanje). Ključne riječi: D18.2. - Izuzetna dopustivost - nema odluke suda; P1.2.1. - Pravo…

2020

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-2976/20

Odluka o meritumu u predmetu AP-2976/20 (E. S.). Nema povrede: Član 8. EK i član II/3.f) Ustava BiH (Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života). Ključne riječi: Miješanje; 8.2.2. - Proporcionalnost u kontekstu člana 8. EK; Legitima…

2020

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1217/20

Odluka o meritumu u predmetu AP-1217/20 (L. D. i A.B.). Povreda: Član 2. Protokola 4 uz EK i član II/3.m) Ustava BiH (Sloboda kretanja). Ključne riječi: P4.2. - Član 2. P broj 4 uz EK – sloboda kretanja; Javni interes; Legitiman cilj; D18.…

2020

Ishod: Odluka o meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

43 0 P 019379 12 P 2

POSTOJANJE ADEKVATNE UZROČNOSTI IZMEĐU POSTUPKA LJEČNIKA, ODNOSNO MEDICINSKOG OSOBLJA I ŠTETE UVIJEK DOKAZUJE TUŽITELJ, ODNOSNO OŠTEĆENIK.

2012
P

Ishod: Odluka u meritumu