Član 1.
Ovom zakonom uređuju se: obavljanje i uvjeti za obavljanje trgovine i trgovinskih usluga, zaštita potrošača, narušavanje konkurencije, mjere privremenog ograničenja tržišta, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje trgovine na jedinstvenom tržištu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
Član 2.
Pod trgovinom u smislu ovog zakona smatraju se kupovina i prodaja robe i obavljanje trgovinskih usluga. Trgovcem se smatraju pravna i fizička lica koja se bave trgovinom na osnovu registracije, odnosno odobrenja nadležnog organa.
Član 3.
Trgovina se obavlja slobodno pod jednakim zakonskim uvjetima za sve trgovce u skladu sa dobrim poslovnim običajima, načelima lojalne konkurencije i trgovačkim pravilima. Trgovačka pravila, utvrđuju se u okviru komora ili drugih oblika udruživanja trgovaca.
Član 4.
Aktima organa Federacije, kantona i općine (u daljem tekstu: nadležni organi) ne može se ograničavati nastupanje na tržištu, narušavati konkurencija, niti se mogu pojedini trgovci ili potrošači stavljati u neravnopravan položaj na tržištu. Iznimno od odredbe iz stava 1. ovog člana, ukoliko nastanu ili mogu nastati značajniji poremećaji na tržištu usljed: neposredne ratne opasnosti, rata, elementarne nepogode, nestašice dobara neophodnih za potrebe odbrane, odnosno za potrebe privrede i opskrbe pučanstva u najmanje dva kantona, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada) može propisati privremene mjere ograničavanja tržišta sukladno ovom zakonu.
Član 5.
II - OBAVLJANJE I UVJETI ZA OBAVLJANJE TRGOVINE Trgovina se obavlja kao trgovina na veliko i trgovina na malo.
Član 6.
Trgovina na veliko je kupovina robe radi dalje prodaje u neprerađenom ili prerađenom stanju, kao i prodaja vlastitih proizvoda licima koja nisu krajnji individualni potrošači. Trgovina na malo je prodaja robe krajnjim individualnim potrošačima.
Član 7.
Trgovina na veliko i na malo se obavlja u prodajnom objektu ili drugom mjestu koje ispunjava propisane uvjete. Ministar trgovine Federacije, propisat će uvjete u pogledu minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostora u kojima se obavlja trgovina na veliko i na malo i utvrditi proivode iz grupa i podgrupa proizvoda koji se mogu prodavati u tim poslovnim prostorima.
Član 8.
Trgovac je samostalan pri izboru oblika obavljanja trgovine i može se baviti trgovinom na veliko, trgovinom na malo i trgovinom na veliko i malo. Trgovac je dužan da na poslovnom prostoru istakne firmu onako kako je registrirana kod nadležnog organa. Trgovac je dužan utvrditi i na podesan način učiniti kupcu dostupnim uvjete poslovanja (cijene, način plaćanja i isporuke, bonifikacije i sl.) i pridržavati se tih uvjeta.
Član 9.
Trgovac na malo je dužan da utvrdi radno vrijeme prodajnog objekta i da se pridržava utvrđenog radnog vremena. Izuzetno, ako je to od posebnog društvenog interesa, nadležni organ općine, odnosno grada - distrikta Sarajevo, može odrediti minimalno radno vrijeme u kojem se mora obavljati trgovina.
Član 10.
Trgovac je dužan da vodi evidencije utvrđene zakonom i drugim propisima. Trgovac na malo, dužan je da vodi trgovačku knjigu koja sadrži podatke o nabavci i prodaji robe i da osigura uvid u dokumentaciju na osnovu koje se vodi evidencija. Evidencija o nabavci robe vodi se hronološki na osnovu računa, otpremnice, prijemnice i drugih dokumenata. Evidencija o prodaji robe vodi se na osnovu računa, trake registar kase, paragon-bloka ili na drugi način koji osigurava podatke o vrijednosti prodate robe. Ministar trgovine Federacije, propisuje oblike, sadržaj i način vođenja trgovačke knjige.
Član 11.
III - OBAVLJANJE I UVJETI ZA OBAVLJANJE TRGOVINSKIH USLUGA Trgovinske usluge su djelatnosti kojima se podstiče obavljanje razmjene robe od proizvođača do krajnjeg potrošača. Trgovac je samostalan pri izboru oblika obavljanja trgovinskih usluga. Trgovinske usluge su: posredovanje, zastupanje, komisione usluge, uskladištenje, otprema i doprema robe (špedicija), kontrola kvaliteta i kvantiteta robe, osiguranje robe, robna berza, marketing, tržnica na veliko, tržnica na malo (pijaca), trgovinski centar, stočna pijaca, vašar, sajam i druge usluge uobičajene u trgovini. Trgovinske usluge može obavljati trgovac sa svojstvom pravnog lica.
Član 12.
Za obavljanje pojedinih usluga, trgovac je dužan osigurati minimalne tehničke uvjete u pogledu opremljenosti poslovnih prostora, uređenja i opreme, koje propisuje ministar trgovine Federacije.
Član 13.
Uslugama posredovanja smatra se naročito dovođenje u vezu komitenta s trećim licima radi zaključivanja ugovora.
Član 14.
Uslugama zastupanja smatra se naročito obavljanje trgovine i usluga u ime i za račun trgovca, kao i obavljanje servisne službe i drugih tehničkih usluga u vezi s održavanjem i opravkom proizvoda.
Član 15.
Uslugama komisiona smatra se naročito prodaja ili kupovina robe u svoje ime, a za račun komintenta.
Član 16.
Uslugama uskladištenja robe smatraju se naročito smještaj i čuvanje robe, kao i drugi poslovi i radnje koji se uobičajeno obavljaju uz smještaj i čuvanje robe.
Član 17.
Uslugama otpreme i dopreme robe (špedicije) smatraju se naročito otpremanje i dopremanje robe u svoje ime, a za račun komitenta, kao i drugi poslovi i radnje koji se uobičajeno obavljaju uz otpremu i dopremu robe.
Član 18.
Uslugama kontrole kvaliteta i kvantiteta smatra se naročito kontrola ugovorenog kvaliteta i kvantiteta u ime i za račun komitenta, pri čemu se izdaje odgovarajući dokument.
Član 19.
Uslugama osiguranja robe smatra se naročito zaključivanje ugovora kojim se osiguranik obavezuje platiti određenu premiju radi osiguranja robe od određenih rizika, a osiguravatelj se obavezuje da će, ako se rizik ostvari, isplatiti osiguraniku ugovoreni iznos.
Član 20.
Robna berza je subjekt čija je djelatnost trajno organizovanje sastanaka između privrednih subjekata radi zaključivanja ugovora o kupovini i prodaji robe. Pod berzanskim uslugama podrazumijevaju se: 1. Organizovanje sastanaka prodavaca i kupaca u skladu sa propisima i pravilima berze; 2. Objavljivanje cijena za proizvode koji su bili predmet berzanskih poslova, te obavljanje podataka o njihovim količinama, rokovima isporuke, kvalitetu i asortimanu; 3. Organizovanje prodaje pojedinih proizvoda na javnoj dražbi (aukciji); i 4. Davanje obavještenja o stanju na tržištu. Robna rezerva može obavljati i druge poslove, te pružati i druge usluge koje su uobičajene u poslovanju robnih berzi i koji su određeni njihovim pravilima.
Član 21.
Marketing uslugama smatraju se naročito usluge iz oblasti istraživanja tržišta i tržišnog komuniciranja (ekonomska propaganda, reklama, izložba i sl.), kao i druge marketing usluge koje se obavljaju u ime i za račun komintenta.
Član 22.
Tržnica na veliko je posebno organizirano i uređeno mjesto na kojem se vrše usluge prodaje i kupovine na veliko poljoprivredno-prehrambenih i drugih proizvoda iz registrirane djelatnosti, radi daljne prodaje i prerade. Za obavljanje usluga tržnice na veliko, trgovac utvrđuje tržni red kojim se bliže uređuju tržna pravila za: izlaganje robe, način prodaje i druga pravila za obavljanje trgovine. Na tržni red iz stava 2. ovog člana saglasnost daje nadležni organ općine, odnosno grada - distrikta Sarajevo. Trgovac i korisnici usluga tržnice na veliko dužni su se pridržavati utvrđenog tržnog reda iz stava 3. ovog člana.
Član 23.
Uslugama tržnice na veliko smatraju se: 1. stavljanje na raspolaganje prostora za izlaganje i prodaju poljoprivredno-prehrambenih i drugih proizvoda; 2. uskladištenje poljoprivredno-prehrambenih i drugih proizvoda, njihova obrada i dorada kao i potrebna sredstva za manipulaciju tih proizvoda; 3. obavljanje prijevoza, otpreme i dopreme, kao i poslovi kontrole kvaliteta i kvantiteta uskladištenih proizvoda.
Član 24.
Tržnica na malo (pijaca) je organizirano i uređeno mjesto na kojem se na uobičajen način obavlja trgovina na malo poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Za prodaju drugih proizvoda (rabljeni automobili, rabljena tehnička i ostala roba i sl.), trgovac je dužan osigurati odvojeni prodajni prostor. Trgovac koji vrši usluge tržnice na malo (pijace), utvrđuje pijačnim redom asortiman proizvoda i uvijete za obavljanje trgovine. Na pijačni red iz prethodnog stava saglasnost daje nadležni organ općine, odnosno grada - distrikta Sarajevo. Trgovac koji vrši usluge tržnice na malo (pijace) i korisnici usluga, dužni su da se pridržavaju utvrđenog pijačnog reda iz stava 4. ovog člana.
Član 25.
Trgovinski centar je posebno izgrađena ili u postojećem objektu uređena prostorna cjelina koja se sastoji od više pojedinačno opremljenih poslovnih prostora u kojima se obavlja trgovina na malo i pružaju trgovinske i druge usluge. Trgovac koji vrši usluge trgovinskog centra, donosi kućni red kojim se bliže utvrđuje poslovanje trgovinskog centra. Na kućni red iz stava 2. ovog člana saglasnost daje nadležni organ općine, odnosno grada - distrikta Sarajevo. Trgovac koji pruža usluge trgovinskog centra i korisnici usluga, dužni su da se pridržavaju utvrđenog kućnog reda iz stava 3. ovog člana.
Član 26.
Stočna pijaca je posebno organizirano, uređeno i tehnički opremljeno mjesto na kojem se vrši trgovina stokom.
Član 27.
Trgovina na stočnoj pijaci odvija se po pijačnom redu koji donosi trgovac. Na pijačni red iz stava 1. ovog člana saglasnost daje nadležni organ općine, odnosno grada - distrikta Sarajevo. Trgovac koji pruža usluge stočne pijace i korisnici usluga, dužni su da se pridržavaju utvrđenog pijačnog reda iz stava 2. ovog člana.
Član 28.
Vašar je posebno organiziran oblik usluge na kojem se na uobičajen način vrši trgovina stokom, poljoprivrednim i drugim proizvodima. Trgovina na vašaru se odvija po vašarskom redu i pod uvjetima koje propiše nadležni organ općine, odnosno grada - distrikta Sarajevo.
Član 29.
Sajam priređuje trgovac koji je registriran za obavljanje tih poslova. Trgovac koji se bavi priređivanjem sajmova, dužan je pridržavati se rokova predviđenih u kalendaru sajmova, koji se utvrđuje u dogovoru sa komorom.
Član 30.
IV - ZAŠTITA POTROŠAČA Prava potrošača na zaštitu i obaveze trgovca pri prodaji robe na malo osiguravaju se pod jednakim uvjetima.
Član 31.
Trgovac na malo, dužan je da pri rukovanju robom osigura uvjete za očuvanje njenog kvaliteta.
Član 32.
Trgovac na malo, dužan je da u prodajnom objektu: 1. na uočljiv način istakne cijenu robe utvrđenu u trgovačkoj knjizi za robu koju prodaje i da se pridržava te cijene; 2. uruči račun za prodatu robu, paragon-blok, isječak registar-kase i sl.; 3. na uočljiv način istakne radno vrijeme; 4. robu prodaje svim potrošačima pod istim uvjetima utvrđenim u članu 8. stavu 3. ovog zakona; 5. osigura podatke za identifikaciju robe koja se prodaje; 6. osigura deklaraciju, garantni list, atest i tehničko uputstvo o načinu korištenja, u skladu sa propisima; 7. osigura rezervne dijelove, priključne aparate i slično i nakon prestanka proizvodnje robe, u skladu sa propisima; 8. osigura prodaju količine robe označene na originalnom pakovanju; 9. proda onu količinu robe koju potrošač traži, ako raspolaže tom količinom izuzev ako drugim propisima nije drugačije regulirano; 10. tačno mjeri robu i omogući potrošaču da provjeri količinu kupljene robe; 11. proda robu koja je izložena u prodaji, odnosno koja se nalazi u prodajnom objektu izuzev unikat robe u aranžiranom izlogu; 12. pri manjim pakovanjima robe upotrebljava omotni materijal srazmjerno upakovanoj robi; 13. na zahtjev potrošača posebno upakuje robu i takvo pakovanje naplati prema svom cjenovniku.
Član 33.
Potrošač ima pravo na reklamaciju za kupljenu robu u prodajnom objektu u kome je kupovina obavljena, uz račun o kupovini. Trgovac je dužan da robu sa nedostatkom zamjeni novom ili da potrošaču vrati iznos plaćen za tu robu ili da, uz saglasnost potrošača, otkloni nedostatak na robi. Potrošač može ostvariti pravo iz stava 2. ovog člana pod uvjetima da svoj zahtjev podnese trgovcu čim je otkrio nedostatak, a najkasnije u roku od trideset dana od dana kupovine robe. Potrošač ne može ostvariti pravo iz stava 2. ovog člana, ako je nedostatak na robi nastao njegovom krivicom ili ako je u trenutku kupovine znao ili mogao utvrditi nedostatak. Odgovor na podneseni zahtjev (reklamaciju) trgovac je dužan da dostavi potrošaču najkasnije u roku od 15 dana od prijema zahtjeva. U slučaju da kupac nije zadovoljan sa rješenjem reklamacije, svoja prava ostvaruje putem redovnog suda.
Član 34.
Trgovac koji prodaje robu sa nedostatkom, dužan je da tu robu prostorno izdvoji, da na uočljiv način istakne oznaku koja upozorava na vrstu nedostatka i srazmjerno utvrđenom nedostatku izvrši smanjenje maloprodajne cijene.
Član 35.
Potrošač ima pravo i obavezu da provjeri cijenu, kvalitet i količinu kupljene robe i da preuzme račun za kupljenu robu.
Član 36.
Na zahtjev potrošača, tržišna inspekcija je dužna da ga informira o njegovim pravima i mogućnostima pravne zaštite.
Član 37.
V - NARUŠAVANJE KONKURENCIJE Konkurencija na tržištu narušava se monopolističkim djelovanjem, nelojalnom konkurencijom, špekulacijom i ograničavanjem tržišta.
Član 38.
1. Monopolističko djelovanje Monopolističko djelovanje obuhvaća monopolističko sporazumijevanje i monopolističko ponašanje. Monopolističko sporazumijevanje je odnos između dva ili više trgovaca o uvjetima poslovanja koji je usmjeren na narušavanje ili sprečavanje slobodne konkurencije, a kojim se jedan ili više trgovaca dovodi ili može dovesti u povlašćeni položaj u odnosu na druge trgovce ili potrošače. Pod monopolističkim ponašanjem podrazumijevaju se zloupotreba dominantnog položaja na tržištu i radnje usmjerene na stvaranje i korišćenje monopolističkog položaja. Pod dominantnim položajem na tržištu u smislu ovog zakona podrazumijeva se položaj trgovca čiji je udio na tržištu za određenu robu veći od 40%.
Član 39.
Pod monopolističkim sporazumijevanjem iz člana 38. stava 2. ovog zakona podrazumijeva se naročito: 1. podjela tržišta u pogledu kupovine ili prodaje robe; 2. obaveza prodavca da određenu robu neće prodati drugom kupcu, ili kojim se kupac obavezuje da će kupljenu robu prodati samo na određenom tržištu ili određenom kupcu; 3. utvrđivanje cijena i uvjeta prodaje robe iste vrste; 4. ograničavanje obima proizvodnje; 5. zatvaranje tržišta radi isključenja drugih trgovaca sa tržišta; 6. uskraćivanje prodaje ili prodaje robe, odnosno kupovina robe protivno dobrim poslovnim običajima.
Član 40.
Ne smatra se monopolističkim sporazumijevanjem kada dva ili više trgovaca zajednički razmjenjuju iskustva i studije, istražuju tržište, pripremaju i realiziraju istraživačko-razvojne projekte, koriste opremu za proizvodnju, transport i skladištenje, servisiranje, reklamu, propagandu i dr.
Član 41.
Radnjama usmjerenim na stvaranje i korišćenje monopolističkog položaja iz člana 38. stava 3. ovog zakona podrazumijeva se naročito: 1. korišćenje posebnih pogodnosti pri uvozu robe (oslobađanje ili smanjivanje uvoznih dažbina) uz uvećanje troškova trgovine iznad stvarnih, radi sticanja protupravne imovinske koristi. 2. kupovina robe iz uvoza po cijeni višoj od tržišne cijene.
Član 42.
2. Nelojalna konkurencija Nelojalna konkurencija je radnja trgovca koja je protivna dobrim poslovnim običajima i kojom se nanosi ili može nanijeti šteta drugom trgovcu, drugom pravnom licu i potrošaču.
Član 43.
Pod nelojalnom konkurencijom iz člana 42. ovog zakona podrazumijeva se, naročito: 1. reklamiranje, oglašavanje ili nuđenje robe navođenjem podataka ili upotrebom izraza kojim se stvara ili se može stvoriti zabuna na tržištu, čime se određeni trgovac dovodi ili se može dovesti u povoljniji položaj; 2. davanje podataka o drugom trgovcu koji mogu biti štetni po ugled ili poslovanje tog trgovca; 3. prodaja robe s oznakom ili podacima koji stvaraju ili mogu stvoriti zabunu u pogledu porijekla, načina proizvodnje, količine, kvaliteta ili drugih svojstava robe; 4. prikrivanje mana robe ili dovođenje, na drugi način, kupca u zabludu; 5. preduzimanje radnji usmjerenih na raskidanje poslovnog odnosa između drugih trgovaca ili radi spriječavanja, odnosno otežavanja zasnivanja takvog poslovnog odnosa; 6. neopravdano neizvršavanje ili jednostrano raskidanje ugovora o kupovini i prodaji robe ili drugog trgovinskog ugovora zbog zaključenja istog ili sličnog ugovora sa drugim, čime se nanosi ili može nanijeti šteta saugovaraču; 7. oglašavanje prividne rasprodaje ili prividnog sniženja cijena robi ili obavljanje drugih sličnih radnji koje dovode ili mogu dovesti potrošača u zabludu u pogledu cijena; 8. neovlašćena upotreba tuđeg imena, firme, žiga, oznake ili drugog spoljnog obilježja, ako se time stvara ili može stvoriti zabuna na tržištu; 9. davanje ovlašćenja drugom trgovcu da može koristiti njegova vanjska obilježja, ako se time stvara ili može stvoriti zabuna na tržištu; 10. neovlašćeno korišćenje usluga trgovačkog putnika, trgovinskog predstavnika ili zastupnika drugog preduzeća.
Član 44.
3. Špekulacija Špekulacija je, korišćenje stanja na tržištu nastalog poremećajima u snabdijevanju ili nezakonitog povećanja cijena radi sticanja protivpravne imovinske koristi. Špekulcija je, u skladu sa stavom 1. ovog člana, naročito: 1. prikrivanje robe, ograničavanje ili obustavljanje prodaje robe i druge radnje kojima se prouzrokuje poremećaj na tržištu; 2. uvjetovanje kupovine jedne robe kupovinom druge robe ili na drugi način uvjetovanje kupovine i prodaje robe; 3. prodaja robe na način i pod uvjetima kojima se kupcima otežava ili onemogućava kupovina robe; 4. zaključivanje fiktivnih ugovora o kupovini i prodaji robe ili drugim poslovima trgovine; 5. neugovaranje roka isporuke ili isporuka robe poslije ugovorenog roka po cijeni višoj od cijene koja je važila na dan isporuke robe utvrđen ugovorom.
Član 45.
4. Ograničavanje tržišta Ograničavanjem tržišta smatra se opći ili pojedinačni pravni akt i radnja nadležnog organa, trgovca ili drugog pravnog lica kojima se, protivno Ustavu i ovom zakonu ograničava slobodna razmjena robe i slobodno nastupanje na tržištu ili na drugi način narušava konkurencija.
Član 46.
Aktima i radnjama iz člana 45. ovog zakona smatraju se akti i radnje kojima se trgovac dovodi u neravnopravan položaj tako što mu se onemogućava širenje prodajne mreže, prodaja robe ili se prisiljava na prodaju koja nije u skladu sa njegovom poslovnom politikom.
Član 47.
VI - MJERE PRIVREMENOG OGRANIČENJA TRŽIŠTA Privremene mjere ograničavanja tržišta iz člana 4. stava 2. ovog zakona Vlada može propisati samo ako se značajniji poremećaji na tržištu ne mogu otkloniti mjerama ekonomske politike.
Član 48.
Posebnim propisom iz člana 47. ovog zakona, Vlada će propisati: - zabranu trgovine određenih proizvoda, sirovina i repromaterijala; - određivanje posebnih uvijeta za trgovinu pojedinim proizvodima (kupovina po odobrenju, kartice i sl.); - obavezu određenim trgovcima da stave na tržište određene vrste i količine pojedinih proizvoda, odnosno da ih isporuče određenim korisnicama po propisanom redosljedu, kao i - obavezu određenim trgovcima da formiraju i drže u reervi određene vrste i količine proizvoda za potrebe robnih rezervi.
Član 49.
VII - INSPEKCIJSKI NADZOR I UPRAVNE MJERE Nadzor nad provođenjem odredaba ovog zakona, vrši tržišna inspekcija, sanitarna inspekcija i inspekcija rada.
Član 50.
Ako trgovac obavlja trgovinu bez odobrenja ili suprotno odobrenju, odnosno mimo djelatnosti koja je predmet registracije, tržišni inspektor će donijeti rješenje kojim se zabranjuje vršenje te djelatnosti. Protiv rješenja tržišnog inspektora iz stava 1. ovog člana može se izjaviti žalba nadležnom drugostepenom organu. Tržišni inspektor može privremeno, do odluke nadležnog suda, oduzeti robu iz prethodnog stava kao i licima koja u smislu ovog zakona nemaju status trgovca.
Član 51.
Ako poslovni prostori, uređaji i oprema namijenjeni za obavljanje trgovine i vršenje usluga ne ispunjavanju propisane minimalne tehničke, kao i uvijete tehničke opremljenosti, tržišni inspektor će donijeti rješenje o privremenoj zabrani rada do otklanjanja utvrđenih nedostataka. U slučaju teže povrede higijensko-sanitarnih, zdravstvenih i tehničkih uvijeta zbog kojih mogu nastati teže posljedice po zdravlje i život ljudi, sanitarni inspektor će donijeti rješenje kojim će odmah zabraniti obavljanje djelatnosti, dok se utvrđeni nedostatci ne otklone. Protiv rješenja iz st. 1. i 2. ovog člana može se izjaviti žalba nadležnom drugostepenom organu, koja ne odlaže izvršenje.
Član 52.
Ako trgovac neopravdano odbije zahtjev potrošača da mu robu koja ima nedostatke zamijeni novom robom ili da mu vrati iznos za plaćenu robu ili da, uz saglasnost potrošača, otkloni nedostatak na robi, tržišni inspektor će donijeti rješenje kojim će narediti trgovcu da udovolji osnovanom zahtjevu potrošača.
Član 53.
Ako trgovac ne postupa u skladu sa članom 10. st. 1. i 2. ovog zakona, tržišni inspektor će rješenjem privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti dok se nedostaci u poslovanju ne otklone ili do pravosnažnosti sudske odluke.
Član 54.
Ako tržišni inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora, utvrdi postojanje monopolističkog sporazumijevanja iz člana 39. ovog zakona, donijeće rješenje kojim se zabranjuje primjena tih sporazuma. Ako tržišni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi postojanje nelojalne konkurencije, špekulacije i ograničenja tržišta utvrđenim ovim zakonom, donijet će rješenje o pravilnoj primjeni propisa i utvrditi rok za otklanjanje tih nedostataka.
Član 55.
VIII - KAZNENE ODREDBE Novčanom kaznom od 2.000 do 20.000 DEM kaznit će se za privredni prijestup preduzeće i drugo pravno lice, ako: 1. ne vodi ažurno trgovačke knjige i druge evidencije (član 10); 2. preduzme neku od radnji koje prema ovom zakonu predstavljaju zloupotrebu dominantnog položaja i monoplističko sporazumijevanje (čl. 38. i 39.); 2. izvrši radnju koja je usmjerena na stvaranje i korišćenje monopolističkog položaja (član 41.); 4. učini radnju koja prema ovom zakonu predstavlja djelo nelojalne konkurencije (čl. 42. i 43.); 5. učini djelo špekulacije (član 44.);' 6. učini radnje suprotne propisu Vlade za otklanjanje poremećaja na tržištu (član 48.). Za radnju iz stava 1. ovog člana kaznit će se za privredni prijestup i odgovorno lice, novčanom kaznom od 200 do 2.000 DEM.
Član 56.
Uz novčanu kaznu za privredni prijestup iz člana 55. ovog zakona mogu se izreći i zaštitne mjere: 1. oduzimanje predmeta; 2. zabrana bavljenja određenom djelatnošću trgovcu u trajanju do jedne godine; 3. zabrana vršenja određenih dužnosti odgovornog lica u trajanju do jedne godine. U ponovljenom slučaju iz stava 1. tačka 3. ovog člana, izreći će se zaštitna mjera u trajanju od 1 do 3 godine.
Član 57.
Novčanom kaznom od 300 do 3.000 DEM kaznit će se za prekršaj trgovac: 1. ako ne ispunjava minimalne tehničke i druge uvjete propisane za obavljanje trgovine i trgovinskih usluga (čl. 7. i 12.); 2. ako na prodajnom objektu ne istakne firmu (član 8. stav 2.); 3. ako ne utvrdi i ne učini dostupnim uvjete poslovanja (član 8. stav 3.); 4. ako se ne pridržava utvrđenog radnog vremena (član 9.); 5. ako se ne pridržava tržnog, pijačnog, vašarskog i kućnog reda i sajamskih rokova (čl. 22, 24, 25, 27, 28 i 29.); 6. ako ne osigurava uvjete za očuvanje kvaliteta robe (član 31.); 7. ako na uočljiv način ne istakne cijenu robe utvrđenu u trgovačkoj knjizi ili se ne pridržava te cijene (član 32. tačka 1.); 8. ako ne uruči račun za prodatu robu (član 32. tačka 2.); 9. ako na uočljiv način ne istakne radno vrijeme (član 32. tačka 3.); 10. ako ne prodaje robu pod istim uvjetima svim potrošačima (član 32. tačka 4.); 11. ako ne osigurava podatke kojima se identificira roba koja se prodaje (član 32. tačka 5.); 12. ako ne osigura deklaraciju, garantni list, atest ili tehničko uputstvo o načinu korišćenja (član 32. tačka 6.); 13. ako ne osigura rezervne dijelove, priključne aparate i sl. i nakon prestanka proizvodnje robe (član 32. tačka 7.); 14. ako ne osigura prodaju količine robe označene na originalnom pakovanju (član 32. tačka 8.); 15. ako ne proda količinu robe koju potrošač traži, a tom robom raspolaže (član 32. tačka 9.); 16. ako tačno ne mjeri robu i ne omogući potrošaču da provjeri količinu kupljene robe (član 32. tačka 10.); 17. ako ne proda robu koja je izložena prodaji ili se nalazi u prodajnom objektu (član 32. tačka 11.); 18. ako pri manjim pakovanjima robe ne upotrijebi omotni materijal koji je srazmjeran robi (član 32. tačka 12.); 19. ako na zahtjev potrošača ne izvrši posebno pakovanje robe ili za takvo pakovanje naplati cijenu veću od cijene utvrđene cjenovnikom (član 32. tačka 13.); 20. ako na zahtjev potrošača, robu koja ima nedostatak ne zamijeni novom robom ili potrošaču ne vrati iznos plaćen za tu robu ili, uz saglasnost potrošača, ne otkloni nedostatak na robi, a bio je dužan da to učini (član 33. stav 2.); 21. ako ne odgovori na reklamaciju u predviđenom roku (član 33. stav 5.); 22. ako robu sa nedostatkom prostorno ne izdvoji i na uočljiv način označi da je roba nedostatkom (član 34.). Za radnju iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice od 30 do 300 DEM. Za prekršaj iz stava 1. ovog člana tač. 6. do 9., tač. 12. do 17., i tačka 19., tržišni inspektor može naplatiti novčanu kaznu na licu mjesta u iznosu od 100 DEM za trgovca i za odgovorno lice u iznosu od 10 DEM.
Član 58.
Novčana kazna za učinjeni privredni prijestup i prekršaj prema odredbama čl. 55. i 57. ovog zakona utvrđena u DEM naplaćuje se u valuti Federacije po srednjem tečaju koji utvrđuje Centralna banka Federacije Bosne i Hercegovine, na dan plaćanja.
Član 59.
Propise iz čl. 7, 10. i 12. ovog zakona donijet će ministar trgovine Federacije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 60.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".