Aktio

Zakon o Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine

Verzija 4

Izmjene i dopune
Objavljeno
19. 05. 2001.
Stupila na snagu
27. 05. 2001.
Glasilo
Sl. novine FBiH 20/2001
Broj članova
79 članova

Akt: ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VRHOVNOM SUDU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Algoritamski rekonstruisano - nije zvanični prečišćeni tekst.

Član 1.

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud) je najviši žalbeni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) i vrši sudsku funkciju u okviru prava i dužnosti utvrđenih Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustav Federacije), ovim zakonom i drugim federalnim zakonima.

Član 2.

Vrhovni sud je u vršenju sudske funkcije samostalan i nezavisan i sudi na osnovu Ustava Federacije, zakona i drugih propisa Federacije.

Član 3.

Vrhovni sud ima pravo i dužnost da, u okviru svojih funkcija, na vlastitu inicijativu ili zahtjev, obavještava Parlament Federacije i Vladu Federacije o primjenjivanju zakona i drugih propisa Federacije, o potrebi donošenja, mijenjanja i dopuni tih propisa, kao i o drugim pitanjima koja se odnose na primjenu zakona i drugih propisa Federacije.

Član 4.

Vrhovni sud prati i proučava probleme sudske prakse koji se odnose na primjenjivanje zakona i drugih propisa Federacije i radi ostvarivanja te funkcije, može od sudova u kantonima tražiti potrebna obavještenja i neposredno ih pribavljati uvidom u spise predmeta.

Član 5.

U Vrhovnom sudu u suđenju sudjeluju sudije.

Član 6.

Vrhovni sud sudi u vijeću čiji se sastav određuje federalnim zakonom. Ako federalnim zakonom nije drukčije određeno, Vrhovni sud odlučuje u vijeću od pet sudija, a na općoj sjednici kad odlučuje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti protiv odluka svojih vijeća u krivičnom postupku i odluka suda u kantonu.

Član 7.

Sudija ne može biti pozvan na krivičnu ni gradjansko-pravnu odgovornost, ni za jedno djelo učinjeno u vršenju službe.

Član 8.

Rad Vrhovnog suda je javan. Javnost rada osigurava se objavljivanjem sastava sudskih vijeća, javnošću sudskog postupka pred Vrhovnim sudom, javnim objavljivanjem odluka Vrhovnog suda i omogućavanjem javnosti da se putem sredstava javnog informiasnja upozna sa radom Vrhovnog suda i objavljivanjem važnijih sudskih odluka. Vrhovni sud može, saglasno federalnom zakonu, isključiti javnost sudskog postupka kad to zahtijevaju interesi čuvanja tajne ili razlozi morala, kad je to u interesu maloljetnika ili poradi zaštite drugih posebnih državnih interesa.

Član 9.

U Vrhovnom sudu u službenoj upotrebi su bosanski i hrvatski jezik. Vrhovni sud u vršenju sudske funkcije osigurava ravnopravnu upotrebu službenih jezika Federacije, a kao sredstva komuniciranja može koristiti i ostale jezike. Kad Vrhovni sud odlučuje u prvom stepenu, ovjeren prijepis odluke dostavlja se tijelu čija je odluka razmatrana na službenom jeziku na kome je odluka koja je razmatrana donesena, a stranci - na tom službenom jeziku, a može se dostaviti i na drugom jeziku na kome je svojim podneskom stranka pokrenula postupak, odnosno dala odgovor u vezi sa pokretanjem postupka pred Vrhovnim sudom. Ovjeren prijepis odluke koju je Vrhovni sud donio u postupku po redovnom ili vanrednom pravnom lijeku dostavlja se sudu, odnosno drugom tijelu čija je odluka razmatrana na službenom jeziku na kome je odluka koja je razmatrana donesena, a prijepis odluke namijenjen stranci, odnosno drugom učesniku u postupku - na tom službenom jeziku, a može se dostaviti i na drugom jeziku kojim se u postupku služio. U Vrhovnom sudu službeno pismo je latinica. Odredbe st. 3. i 4. ovog člana shodno se primjenjuju i prilikom dostavljanja poziva i drugih sudskih pismena strankama i drugim učesnicima u postupku.

Član 10.

Odluke Vrhovnog suda su konačne i obavezujuće, u skladu sa federalnim zakonom Odluke Vrhovnog suda kojima se odlučuje o žalbama izjavljenim u skladu sa članom 13. tačka 1. ovog zakona posebno su obavezujuće za stranke u postupku, kao i za sud na čije je odluke žalba izjavljena, u skladu sa federalnim zakonom

Član 11.

Federalni propisi o radnim odnosima radnika u federalnim tijelima uprave shodno se primjenjuju i na radnike Vrhovnog suda, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. Federalni propisi o državnoj upravi koji se odnose na rukovoeđnje i odgovornost funkcionera i njegovog zamjenika, shodno se primjenjuju na predsjednika Vrhovnog suda, ako ovim zakonom nije dukčije određeno.

Član 12.

Vrhovni sud ima muhur u skladu sa Zakonom o pečatu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/94). Na zgradi u kojoj je smješten Vrhovni sud ističe se naziv suda i grb Federacije. Sjedište Vrhovnog suda je u Sarajevu.

Član 13.

II - NADLEŽNOST MJERODAVNOST VRHOVNOG SUDA Vrhovni sud: l. Odlučuje, pod uvjetima i na način utvrđen federalnim zakonom, o žalbama na odluke kantonalnih sudova vezane za pitanja koja se odnose na Ustav, zakone i druge propise Federacije, osim onih iz nadležnosti Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) i Suda za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine; 2. odlučuje o drugim redovnim pravnim lijekovima i vanrednim pravnim lijekovima, ako je to određeno federalnim zakonom; 3. odlučuje o zakonitosti konačnih upravnih akata državnih tijela Federacije, ako federalnim zakonom nije drukčije određeno; 4. rješava sukobe o mjerodavnosti izmedju kantonalnih sudova i općinskih sudova sa područja različitih kantona . i općinskih sudova sa područja različitih kantona, ako federalnim zakonom nije drukčije određeno; 5. odlučuje o prenošenju mjesne mjerodavnosti s jednog suda na drugi sud, kada je određeno federalnim zakonom 6. vrši i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost federalnim zakonom. Vrhovni sud je nadležan za provođenje istrage i suđenje u prvom stepenu i po pravnim lijekovima učinilaca krivičnih djela: 1. terorizam iz člana 146. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/98, 2/99 i 15/99) (u daljem tekstu: KZ FBiH), 2. međunarodni terorizam iz člana 168. KZ F BiH, 3. međukantonalni kriminal, 4. neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 252. KZ F BiH, 5. organizovani kriminal. Pod međukantonalnim kriminalom, u smislu ovog zakona, smatraju se krivična djela terorizam iz člana 146. KZ F BiH, međunarodni terorizam iz člana 168. KZ F BiH, neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 252. KZ F BiH i organizovanog kriminala. Organizovani kriminal se sastoji od onih krivičnih djela koja počine dvije ili više osoba koje djeluju kao ustrojeno udruženje ili organizacija u dogovoru tokom jednog vremenskog perioda s ciljem počinjavanja višestrukih krivičnih djela od kojih je za najmanje jedan predviđena kazna od pet ili više godina zatvora. Takva krivična djela mogu biti sama sebi cilj, ili sredstvo sticanja materijalne koristi, opstrukcije povratka izbjeglica, ili ugrožavanje mira i stabilnosti u Federaciji na neki drugi način i u odgovarajućim slučajevima, nepropisnog uticanja na rad javnih organa vlasti. Vrhovni sud je nadležan za provođenje istrage i suđenje u prvom stepenu i po pravnim lijekovima učinilaca krivičnih djela: 6. terorizam iz člana 146. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/98, 2/99 i 15/99) (u daljem tekstu: KZ FBiH), 7. međunarodni terorizam iz člana 168. KZ F BiH, 8. međukantonalni kriminal, 9. neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 252. KZ F BiH, 10. organizirani kriminal". "Pod međukantonalnim kriminalom, u smislu ovog zakona, smatraju se krivična djela terorizma iz člana 146. KZ F BiH, međunarodni terorizam iz člana 168. KZ F BiH, neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 252. KZ F BiH i organiziranog kriminala." "Organizirani kriminal se sastoji od onih krivičnih djela koja počine dvije ili više osoba koje djeluju kao ustrojeno udruženje ili organizacija u dogovoru tokom jednog vremenskog perioda s ciljem počinjavanja višestrukih prijestupa od kojih je za najmanje jedan predviđena kazna od pet ili više godina zatvora. Takvi prijestupi mogu biti sami sebi cilj, ili sredstvo sticanja materijalne koristi, opstrukcije povratka izbjeglica, ili ugrožavanje mira i stabilnosti u Federaciji na neki drugi način i u odgovarajućim slučajevima, nepropisnog utjecanja na rad javnih organa vlasti

Član 14.

Vrhovni sud odlučuje o smjenjivanju sudija kantonalnog suda konsenzusom sudija Vrhovnog suda.

Član 15.

Vrhovni sud predlaže Ustavnom sudu pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti zakona i drugih propisa Federacije, kao i drugih ustavnih pitanja koja se pojave u toku postupka pred Vrhovnim sudom. Ako Vrhovni sud u toku postupka ocijeni da federalni zakon nije u skladu sa Ustavom Federacije, zastat će sa postupkom i predložiti Ustavnom sudu pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti tog zakona.

Član 16.

III - UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA VRHOVNOG SUDA Unutrašnja organizacija u Vrhovnom sudu utvrđuje se pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Vrhovnog suda. Pravilnik iz stava 1. ovog članka donosi predsjednik Vrhovnog suda, po prethodno pribavljenoj saglasnosti ministra pravde.

Član 17.

1. Sudska odjeljenja Vrhovni sud ima sudska odjeljenje za suđenje u prvom stepenu učiniocima krivičnih djela iz člana 13. stav 2. ovog zakona, odjeljenje za odlučivanje po redovnim pravnim lijekovima (apelaciono) i odjeljenje za odlučivanje po vanrednim pravnim lijekovima (kasaciono) u krivičnom postupku odnosno građanskom postupku i postupku upravnih sporova; praćenje i proučavanje sudske prakse i druge unutrašnje organizacione jedinice za vršenje stručnih i tehničko-pomoćnih poslova. Gradjansko odjeljenje obuhvata područje gradjanskog prava. U Vrhovnom sudu istragu za krivična djela iz stava 2. člana 13. ovog zakona provodi istražni sudija U Vrhovnom sudu istragu za krivična djela iz stava 2. člana 13. ovog zakona provodi istražni sudija

Član 18.

Odjeljenjem iz člana 17. ovog zakona rukovodi predsjednik kojeg imenuje predsjednik Vrhovnog suda godišnjim rasporedom poslova, po prethodno pribavljenom mišljenju sudija odjeljenja. Raspored sudija u sudska odjeljenja izvršit će se godišnjim rasporedom poslova.

Član 19.

Na sjednicama sudskih odjeljenja razmatraju se pitanja od interesa za rad odjeljenja, a naročito: organiziranje unutrašnjeg poslovanja, praćenje rada, raspravljanje o spornim pravnim pitanjima, ujednačavanje sudske prakse, unapređivanje metoda rada i stručno usavršavanje sudija i sudskih savjetnika rasporeeđnih na rad u odjeljenje. Na sjednici odjeljenja razmatraju se i pitanja od zajedničkog interesa za neke ili sve sudove s teritorije Federacije.

Član 20.

Sjednicu sudskog odjeljenja saziva i njenim radom rukovodi predsjednik odjeljenja, odnosno predsjednik Vrhovnog suda. Za pravovaljano odlučivanje na sjednici sudska odjeljenja potrebna je saglasnost većine sudija odjeljenja. Kada predsjednik Vrhovnog suda sudjeluje u radu sjednice sudskog odjeljenja, on predsjedava sjednici i sudjeluje u odlučivanju.

Član 21.

Sjednica sudskog odjeljenja saziva se i kad se utvrdi da o pitanjima primjene zakona postoje razlike u shvaćanjima između pojedinih vijeća, ili kad jedno vijeće odstupi od ranije prihvaćenog pravnog shvaćanja. Kad u određenom slučaju vijeće donese odluku koja nije u skladu sa pravnim shvaćanjem kojeg drugog vijeća, predsjednik sudskog odjeljenja ili predsjednik Vrhovnog suda može odrediti da se zastane sa slanjem prijepisa odluke i da se razlike u pravnim shvaćanjima rasprave na sjednici sudskog odjeljenja. Ako u tom slučaju sjednica odjeljenja zauzme shvaćanje suprotno donesenoj odluci vijeća, vijeće koje je donijelo odluku dužno je o predmetu ponovo odlučivati. Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici sudskog odjeljenja obavezno je za sva vijeća u sastavu sudskog odjeljenja.

Član 22.

2. Opća sjednica Vrhovni sud ima opću sjednicu na kojoj sudi u slučajevima određenim federalnim zakonom, daje mišljenja o potrebi donošenja, mijenjanja ili dopunjavanja federalnog zakona ili drugog federalnog propisa i odlučuje o pokretanju postupka za ocjenjivanje ustavnosti pred Ustavnim sudom. Vrhovni sud na općoj sjednici razmatra godišnji program rada i izvještaj o svom radu.

Član 23.

Opća sjednica može se sazvati i kad je potrebno da se zauzme pravno shvaćanje o nekom pravnom pitanju o kome rješava jedno od vijeća Vrhovnog suda. Pravno shvaćanje zauzeto na općoj sjednici obavezto je za sva vijeća Vrhovnog suda i može biti izmijenjeno samo na općoj sjednici.

Član 24.

Opću sjednicu sačinjavaju predsjednik Vrhovnog suda i sve sudije Vrhovnog suda. Opću sjednicu saziva i njenim radom rukovodi predsjednik Vrhovnog suda. Opća sjednica mora se sazvati ako to zatraži sudsko odjeljenje Vrhovnog suda ili jedna četvrtina svih sudija Vrhovnog suda. Za punovažnost odlučivanja na općoj sjednici potrebno je prisustvo najmanje dvije trećine sudija, a odluke se donose većinom glasova svih sudija Vrhovnog suda.

Član 25.

3. Proširena opća sjednica Vrhovni sud ima proširenu opću sjednicu. Na proširenoj općoj sjednici zauzimaju se načelni stavovi o pitanjima koja su od interesa za primjenjivanje federalnih zakona. Proširena opća sjednica saziva se naročito kad se utvrdi da je praksa sudova u Federaciji neujednačena po pitanjima koja su od značaja za jedinstveno primjenjivanje federalnih zakona.

Član 26.

Proširena opća sjednica održat će se kad to odluči opća sjednica, a može se održati i kad to predloži jedan od kantonalnih sudova. Proširenu opću sjednicu saziva, priprema i njenim radom rukovodi predsjednik Vrhovnog suda. Kad sazivanje proširene opće sjednice predloži jedan od kantonalnih sudova, a predsjednik Vrhovnog suda ne usvoji ovaj prijedlog, obavijestit će predlagača o razlozima zbog kojih prijedlog nije usvojio. Ako i nakon toga predlagač ostane pri svom prijedlogu, predsjednik Vrhovnog suda dužan je da sazove proširenu opću sjednicu. Ako je proširena opća sjednica sazvana na prijedlog jednog od kantonalnih sudova, sud koji je predložio sazivanje proširene opće sjednice dužan je da izloži pitanje koje treba da se razmotri na sjednici i iznese svoje mišljenje o rješenju tog pitanja.

Član 27.

Proširenu opću sjednicu sačinjavaju predsjednik i sudije Vrhovnog suda i određen broj sudija kao delegati kantonalnih sudova. Za održavanje proširene opće sjednice potrebno je prisustvo najmanje dvije trećine sudija koji ulaze u sastav proširene opće sjednice. Broj sudija iz kantonalnog suda i način rada proširene opće sjednice uređuje se poslovnikom koji se donosi na proširenoj općoj sjednici. Do donošenja poslovnika iz stavka 3. ovog člana, u radu proširene opće sjednice sudjeluju po trojica sudija iz svakog kantonalnog suda.

Član 28.

Bliže odredbe o unutrašnjoj organizaciji i poslovanju organizacionih jedinica Vrhovnog suda uređuju se poslovnikom o radu Vrhovnog suda i pravilnikom o unutrašnjem poslovanju Vrhovnog suda. Poslovnik o radu Vrhovnog suda donosi opća sjednica većinom glasova.

Član 29.

4. Sudska uprava Poslovi sudske uprave obuhvaćaju obezbjeđenje uvjeta za pravilan rad i poslovanje Vrhovnog suda, a naročito: organizaicirjaun unutrašnjeg poslovanja, brigu da se poslovi obavljaju uredno i blagovremeno; poslove pozivanja i raspoređivanja sudija porotnika; poslove u vezi sa stalnim sudskim tumačima i vještacima; poslove u vezi sa ostvarivanjem prava i dužnosti radnika; brigu o stručnom usavršavanju sudija, sudskih savjetnika, i ostalih radnika; vođenje statistike; finansijsko-materijalno poslovanje i druge poslove propisane federalnim zakonom i pravilnikom o unutrašnjem poslovanju Vrhovnog suda.

Član 30.

Predsjednik Vrhovnog suda organizira obavljanje poslova sudske uprave. Predsjednika Vrhovnog suda u slučaju spriječenosti i odsutnosti, u organiziranju obavljanja poslova sudske uprave i drugih poslova koje mu povjeri zamjenjuje sudija određen godišnjim rasporedom poslova. Predsjedniku Vrhovnog suda u poslovima sudske uprave pomažu predsjednici sudskih odjeljenja.

Član 31.

Predsjednik Vrhovnog suda predstavlja Vrhovni sud i vrši druga prava i dužnosti utvrđena ovim i drugim federalnim zakonom. Predsjednik Vrhovnog suda utvrdjuje godišnji raspored poslova, po prethodno pribavljenom mišljenju opće sjednice.

Član 32.

IV - PRAVOSUDNA UPRAVA Poslove pravosudne uprave obavlja Ministarstvo pravde. U pravosudnu upravu spadaju poslovi koji se odnose na vršenje funkcija Vrhovnog suda, a poglavito: brigu o provođenje ovog zakona i drugih zakona, propisa i mjera koje se odnose na organizaciju i rad Vrhovnog suda; praćenje organizacije, metoda rada i funkcioniranja rada Vrhovnog suda i preduzimanje mjera za unapređenje njegove organizacije i poslovanja; brigu za osiguranje materijalnih i drugih uvjeta za rad Vrhovnog suda; davanje uputa Vrhovnom sudu za pravilno obavljanje poslova sudske uprave; preduzimanje mjera za uredno i blagovremeno obavljanje poslova Vrhovnog suda u skladu sa federalnim zakonom i drugim propisima; ispitivanje osnovanosti pritužbi na rad Vrhovnog suda u odnosu na poslove sudske uprave, odugovlačenje sudskog postupka i odnos sa strankama; davanje uputa za prikupljanje i vođenje statističkih i drugih podataka o radu Vrhovnog suda i organiziranje provođenja informatike za potrebe Vrhovnog suda. Ministarstvo pravde može od Vrhovnog suda tražiti izvještaje i podatke koji su mu potrebni za obavljanje poslova iz svog djelokruga za izvršenje zadataka iz st. 1. i 2. ovog člana.

Član 33.

Pravilnikom o unutrašnjem poslovanju Vrhovnog suda propisuju se: osnove organiziranja i poslovanja Vrhovnog suda, a naročito pravila o unutrašnjoj organizaciji, pravila o vođenju upisnika i pomoćnih knjiga, obrazaca za rad, postupak sa spisima od prijema do ulaganja u arhivu, pravila o informiranju javnosti o radu Vrhovnog suda, pravila za pozivanje i rasporeiđvanje sudija porotnika, rad vijeća, sjednica odjeljenja i općih sjednica, korišćenje ostalih jezika kao sredstva komunikacije i druga pitanja od značaja za unutrašnje poslovanje Vrhovnog suda. Pravilnik o unutrašnjem poslovanju Vrhovnog suda donosi ministar pravde.

Član 34.

Za vrijeme vršenja službe sudija nosi posebnu odoru. Ministar pravde propisat će pravilnikom izgled i uvjete pod kojima se nosi odora.

Član 35.

Sudijama Vrhovnog suda izdaje se službena legitimacija. Obrasci i način izdavanja službene legitimacije uređuju se propisom iz člana 34. stav 2. ovog zakona.

Član 36.

V - SUDIJE I SUDIJE POROTNICI VRHOVNOG SUDA 1. Imenovanje sudija U Vrhovni sud imenuje se 24 sudija. Za sudije Vrhovnog suda imenuje se jednak broj sudija Bošnjaka i sudija Hrvata, a ostali će biti odgovarajuće zastupljeni.

Član 37.

Sudije Vrhovnog suda imenuje Predsjednik Federacije uz saglasnost Potpredsjednika Federacije i uz potvrdu većine delegata u Domu naroda.

Član 38.

Za sudiju Vrhovnog suda može biti imenovan državljanin Federacije Bosne i Hercegovine, koji je diplomirani pravnik i ima položen pravosudni ispit i iskustvo u radu u pravosudnim tijelima ili advokatskoj kancelariji u trajanju od najmanje 10 godina, koji je radeći u tim tijelima ili advokatskoj kancelariji stekao visok ugled pravnog stručnjaka i koji posjeduje najviše moralne osobine za obavljanje službe sudije Vrhovnog suda. Izuzetno, za sudiju Vrhovnog suda može biti imenovan docent ili profesor pravnog fakulteta iz predmeta krivično pravo ili krivično procesno pravo ili iz predmeta građansko pravo ili građansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodično pravo.

Član 39.

Prijedlog za imenovanje sudija Vrhovnog suda podnosi ministar pravde, po prethodno pribavljenom mišljenju proširene opće sjednice.

Član 40.

Prije stupanja na službu sudija daje izjavu. Izjava glasi: "Izjavljujem da ću se u vršenju službe sudije Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine pridržavati Ustava i zakona Federacije i da ću službu sudije vršiti savjesno i nepristrasno". Sudija daje izjavu pred Predsjednikom Federacije.

Član 41.

Sudija Vrhovnog suda bit će u službi do dobi od 70 godina, ukoliko ne podnese ostavku ili ne bude smijenjen od vršenja službe.

Član 42.

Predsjednika Vrhovnog suda iz reda sudija biraju i smjenjuju sudije Vrhovnog suda na općoj sjednici. Predsjednik Vrhovnog suda bira se na četiri godine, a nakon isteka četiri godine, za predsjednika Vrhovnog suda bira se lice koje pripada drugom konstitutivnom narodu.

Član 43.

2. Prestanak službe sudije Sudiji služba prestaje smjenjivanjem od vršenja službe i podnošenjem ostavke.

Član 44.

Postupak za smjenjivanje sudije Vrhovnog suda pokreće se: ako bude osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje službe sudije; ako se utvrdi da je izvršio težu povredu službe, odnosno ugleda službe sudije; ako se utvrdi da nije stručno sposoban za vršenje službe sudije ili da kroz duže vrijeme neuredno obavlja službu sudije, odnosno da kroz duže vrijeme ne postiže zadovoljavajuće rezultate u radu; ako se utvrdi da je nosilac inokosne funkcije ili član izvršnog tijela političke organizacije, ili ako se na osnovu mišljenja nadležne zdravstvene ustanove utvrdi da je trajno izgubio sposobnost za vršenje službe sudije.

Član 45.

Prijedlog za pokretanje postupka za smjenjivanje sudije od vršenja službe može podnijeti ministar pravde.

Član 46.

Odluku o smjenjivanju sudije od vršenja službe donose sudije Vrhovnog suda konsenzusom. U donošenju odluke iz stava 1. ovog člana ne učestvuje sudija protiv kojeg se vodi postupak smjenjivanja.

Član 47.

U postupku smjenjivanja sudiji će se omogućiti da se izjasni o razlozima smjenjivanja.

Član 48.

Odluku o udaljenju sudije od vršenja službe donosi opća sjednica većinom glasova svih sudija. U donošenju odluke o udaljenju ne sudjeluje sudija o čijem se udaljenju odlučuje.

Član 49.

Sudija podnosi ostavku Predsjedniku Federacije, i Potpredsjedniku Federacije. Sudiji prestaje vršenje službe slijedećeg dana od dana u kojem je ostavka primljena. 3. Prava i dužnosti sudije.

Član 50.

Sudija je dužan savjesno, odgovorno i zakonito vršiti službu sudije i čuvati svoj ugled i ugled Vrhovnog suda. Sudija ne može biti nosilac inokosne funkcije ni član izvršnog tijela političke organizacije. Bračni drugovi, srodnici u pravoj liniji, odnosno srodnici u pobočnoj liniji do drugog stupnja, ne mogu vršiti službu sudije u Vrhovnom sudu.

Član 51.

Sudija ne može obavljati drugu službu ili posao, osim poslova edukacije pravosudnih i drugih djelatnika, uz saglasnost predsjednika Vrhovnog suda.

Član 52.

Sudija za vrijeme službe ima pravo na plaću i druge naknade utvrđene federalnim zakonom. Plaće i druge naknade sudije ne mogu biti umanjene tokom trajanja službe. Sudija ima pravo na penziono, invalidsko i zdravstveno osiguranje i prava koja iz toga proizilaze po općim federalnim propisima, pravo na odmore i dopuste koje imaju radnici u Vrhovnom sudu i godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana, pravo na materijalne troškove pod uvjetima predvieđnim federalnim zakonom i drugim propisima, kao i pravo na stručno usavršavanje i specijalizaciju u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu.

Član 53.

Federacija odgovara za štetu koju u vršenju službe nanese sudija građaninu ili pravnoj osobi svojim nepravilnim ili nezakonitim radom. Federacija može od sudije zahtijevati naknadu isplaćene svote samo kad je sudija štetu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje. Zahtjev za naknadu štete iz stavka 2. ovog člana zastarjeva u roku od šest mjeseci od dana isplaćene naknade.

Član 54.

VI - RADNICI VRHOVNOG SUDA U Vrhovnom sudu stručne, administrativne i tehničko-pomoćne poslove vrše sekretar suda, sudski savjetnici i drugi radnici.

Član 55.

1. Sekretar suda Vrhovni sud ima sekretara. Poslove sekretara Vrhovnog suda može obavljati lice koje ima završen pravni fakultet, položen pravosudni ispit i najmanje tri godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita.

Član 56.

2. Sudski savjetnici Vrhovni sud ima sudske savjetnike. Sudski savjetnik pomaže sudiji u radu, izrađuje nacrte sudskih odluka, prima na zapisnik podneske i izjave stranaka, te obavlja samostalno ili pod nadzorom, odnosno po uputama sudije druge stručne poslove određene federalnim zakonom ili pravilnikom o unutrašnjem poslovanju Vrhovnog suda. Poslove sudskog savjetnika može obavljati lice koje je diplomirani pravnik i ima položen pravosudni ispit i iskustvo na pravnim poslovima u trajanju od najmanje pet godina, koje je radeći na tim poslovima steklo ugled pravnog stručnjaka. O prijemu na rad sudskog savjetnika odlučuje predsjednik Vrhovnog suda, uz prethodno pribavljeno mišljenje opće sjednice. Broj sudskih savjetnika utvrđuje se u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Vrhovnog suda.

Član 57.

3. Ostali radnici U Vrhovnom sudu postoji određen broj radnika za vršenje stručnih, administrativnih i tehničko-pomoćnih poslova. Broj ovih radnika utvrđuje se pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Vrhovnog suda. Propise o školskoj spremi, trajanju i obavljanju pripravničke prakse, uvjetima za polaganje stručnog ispita, programu i načinu polaganja tog ispita, i drugim pitanjima s tim u vezi donosi ministar pravde.

Član 58.

VII - SUDSKA POLICIJA Pomoć Vrhovnom sudu u osiguranju informacija, osiguranju prisustva svjedoka, privođenju optuženih lica, izvršenju kaznenih sankcija, održavanju reda u sudnici i sigurnosti u izvršavanju sudskih naloga Vrhovnog suda, pruža sudska policija, u skladu sa federalnim zakonom.

Član 59.

VIII - ČUVANJE SLUŽBENE TAJNE Sudije, sudije porotnici, sekretar suda, sudski savjetnici i ostali radnici u Vrhovnom sudu dužni su čuvati službenu tajnu, bez obzira na način na koji su je doznali. Pod službenom tajnom podrazumijeva se naročito: ono što je kao službena tajna određeno federalnim zakonom ili drugim propisima, što je kao službena tajna, odnosno poslovna tajna, određeno općim aktima državnih tijela, pravnih osoba, ustanova i drugih institucija, poduzeća (društava) i drugih pravnih osoba, podaci i isprave posebno označene kao službena odnosno poslovna tajna od strane državnih organa, ustanova ili drugih institucija, poduzeća (društava) i drugih pravnih osoba, te podaci i isprave koje su predsjednik Vrhovnog suda ili ovlašćeni radnik suda označili kao službenu tajnu.

Član 60.

Obaveza čuvanja službene tajne traje i nakon prestanka rada u Vrhovnom sudu. Predsjednik Vrhovnog suda može sudiju, odnosno radnika osloboditi obaveze čuvanja službene tajne ako u pojedinom slučaju za to postoje opravdani razlozi. Za predsjednika Vrhovnog suda odluku o tome donosi opća sjednica.

Član 61.

Obavještenja za javnost putem sredstava javnog informiranja u vezi s postupkom u konkretnom predmetu, kao i s radom Vrhovnog suda, daje predsjednik Vrhovnog suda ili sudija kojeg on na to ovlasti.

Član 62.

Sudija i radnik u Vrhovnom sudu ne smiju neovlašćenim licima davati podatke o ličnim, porodičnim i imovinskim prilikama građana. Uvid u sudske spise dozvoljava sudija ili drugi radnik određen godišnjim rasporedom poslova licima koje na to imaju pravo po federalnom zakonu ili pravilnikom o unutrašnjem poslovanju Vrhovnog suda.

Član 63.

IX - SREDSTVA ZA RAD VRHOVNOG SUDA Sredstva za rad Vrhovnog suda obezbjeđuju se u budžetu Federacije. Sredstva za rad Vrhovnog suda obuhvaćaju sredstva za obavljanje redovne djelatnosti (sredstva za plaće sudija i ostalih radnika, sredstva za materijalne rashode, sredstva za amortizaciju stvari, opreme i zgrada) i sredstva za posebne namjene.

Član 64.

Finansijsko i materijalno poslovanje Vrhovnog suda obavlja se na način koji važi za federalne organe državne uprave, a finansijsko i materijalno poslovanje sa strankama na način određen propisom koji donosi ministar pravde.

Član 65.

X - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Vrhovni sud počinje sa radom 1. marta 1995.godine. Do dana početka s radom Vrhovnog suda, imenovat će se sudije Vrhovnog suda.

Član 66.

Prve sudije Vrhovnog suda imenovne u skladu sa ovim zakonom bit će u službi u toku mandata od pet godina, osim ako prije ne napune 70 godina i mogu se ponovo imenovati za vršenje te službe.

Član 66a.

Predmete iz dosadašnje nadležnosti vrhovnih sudova na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), a za koje su nadležni sudovi na teritoriju Federacije i u kojima ne bude završen postupak u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona preuzet će Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud).

Član 66b.

Do osnivanja i početka rada kantonalnih sudova, Vrhovni sud će voditi postupak u svim predmetima iz dosadašnje nadležnosti vrhovnih sudova na teritoriju Federacije.

Član 66c.

Predsjednicima i sucima vrhovnih sudova na teritoriju Federacije koji ne budu imenovani za suca Vrhovnog suda pripadaju prava predviđena zakonima o redovnim sudovima koji se primjenuju na teritoriju Federacije.

Član 66d.

Djelatnike vrhovnih sudova na teritoriju Federacije koji se petnaestog dana od dana stupanja na snagu ovog zakona zateknu na radu u ovim sudovima preuzet će Vrhovni sud.

Član 66e.

Neutrošena novčana sredstva, inventar i drugu imovinu s kojom budu raspolagali vrhovni sudovi na teritoriju Federacije petnaestog dana od dana stupanja na snagu ovog zakona preuzet će Vrhovni sud. Vrhovni sud će preuzeti i registraturski materijal i arhivsku građu iz nadležnosti Federacije koja se petnaestog dana od dana stupanja na snagu ovog zakona bude našla u vrhovnim sudovima iz stavka 1. ovog članka.

Član 66f.

Okružni vojni sudovi ustupit će predmete iz svoje dosadašnje nadležnosti u kojima ne bude završen postupak u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona mjesno nadležnim višim sudovima, odnosno mjesno nadležnim osnovnim sudovima.

Član 66g.

Predsjednik i suci okružnog vojnog suda nastavit će vršiti sudačku funkciju u višem sudu iz članka 66f. ovog zakona.

Član 66h.

Djelatnike okružnog vojnog suda koji se petnaestog dana od dana stupanja na snagu ovog zakona zateknu na radu u tom sudu preuzet će na rad viši ili osnovni sud, srazmjerno opsegu preuzetih poslova.

Član 66i.

Okružni vojni sud ustupit će višem sudu ili osnovnom sudu iz članka 66f. ovog zakona neutrošena novčana sredstva i opremu, registraturski materijal i arhivsku građu, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 66j.

Predsjednik Vrhovnog suda i predsjednici višeg i osnovnog suda iz članka 66h. izvršit će privremeni raspored preuzetih djelatnika, a nakon donošenja pravilnika o unutarnjoj organizaciji suda - konačni raspored djelatnika. Djelatnici koji ne budu raspoređeni na poslove i zadatke sukladno stavku 1. ovog članka ostvaruju svoja prava iz radnog odnosa po zakonu o radnim odnosima djelatnika u tijelima uprave koji se primjenjuje na teritoriju Federacije.

Član 67.

Predsjednik Vrhovnog suda donijet će u roku od 30 dana od početka rada Vrhovnog suda, pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Vrhovnog suda.

Član 68.

Do donošenja pravilnika o unutrašnjem poslovanju Vrhovnog suda prema odredbama ovog zakona primjenjivat će se postojeći pravilnik o unutrašnjem poslovanju redovnih sudova ("Službeni list SRBiH", br. 3/76, 27/78 i 11/80), ako nije u suprotnosti s ovim zakonom. Propise za čije je donošenje po odredbama ovog zakona ovlašćen ministar pravde, donijet će se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 69.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat će se od 1. marta 1995.godine.

Sudska praksa po ovom zakonu

2 odluka iz 1 člana

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog zakona. Klik otvara odluku.

Sve verzije zakona

  1. Verzija 5 · 17. 10. 2001. · Službene novine 44/2001
  2. Verzija 4 · 19. 05. 2001. · Službene novine 20/2001
  3. Verzija 3 · 09. 08. 1999. · Službene novine 33/1999
  4. Verzija 2 · 30. 06. 1996. · Službene novine 9/1996
  5. Verzija 1 · 03. 06. 1995. · Službene novine 4/1995
  6. Verzija 0 · 11. 02. 1995. · Službene novine 2/1995