Aktio

Ovim zakonom uređuje se očuvanje i zaštita šuma, jačanje

ZAKON O [UMAMA 1. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim zakonom ure|uje se o~uvanje i za{tita {uma, ja~anje njihovih ekolo{kih funkcija, planiranje u {umarstvu i upravljanje {umama, ekonomske funkcije, finansiranje obnove i unapre|ivanje {uma na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), nadzor nad sprovo|enjem zakona, kaznena i druga pitanja vezana za upravljanje {umama. [ume i {umska zemlji{ta, kao dobro od op}eg interesa, u`ivaju posebnu brigu i za{titu Federacije i kantona i koriste se pod uslovima i na na~in koji su propisani ovim zakonom. [ume i {umska zemlji{ta su osnovni prirodni resurs ~ije vrijednosti se manifestuju kroz ekolo{ke, socijalne i proizvodne funkcije {uma. ^lan 2. Pod {umom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se zemlji{te prekriveno {umskim drve}em ili {umskim grmljem ~ija povr{ina prelazi 500 m2 i ~ija je {irina najmanje deset metara. [ume se smatraju ekosistemima. Njihov upis u zemlji{nim knjigama nije od va`nosti u smislu ovog zakona. [umom se smatraju i {umski rasadnici, planta`e {umskog drve}a, ~istine za trase dalekovoda i drugu javnu infrastrukturu u {umi koja se koristi po osnovu prava za prelazak preko tu|eg zemlji{ta, {umski putevi i druga {umska transportna i protivpo`arna infrastruktura, dijelovi zemlji{ta koji su predmet po{umljavanja, povr{ine namijenjene rekreaciji, kao i jezera, teku}e povr{inske vode i druge povr{inske vode i mo~vare unutar {uma kojima se upravlja posebnim zakonom. [umsko zemlji{te, pored zemlji{ta obraslog {umom, obuhvata i neobra|eno, neiskori{teno ili neplodno zemlji{te izvan {ume u onom omjeru u kojem obezbje|uje ili potpoma`e funkcije susjedne {ume. [umsko zemlji{te tako|er sa~injavaju podru~ja sa smanjenim {umskim pokriva~em, kr{, ~istine i livade unutar {uma. Broj 20 – Strana 761 [umom se ne smatraju sastojine {umskog drve}a i `bunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemlji{tu procesom sukcesije ako su mla|e od 20 godina i ako njihove kro{nje ne pokrivaju barem 50% zemlji{ta, groblja pokrivena drve}em, rasadnici {umskog drve}a izvan {uma, izolovane grupe {umskog drve}a na povr{ini do 500 m2 kao i {umsko drve}e i grmlje u urbanim parkovima i drugim naseljenim podru~jima. ^lan 3. Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijede}a zna~enja: 1. ^ista sje~a zna~i sje~u svog ili prakti~no svog drve}a u sastojini izla`u}i taj dio zemlji{ta ekolo{kim uslovima goleti ~ime stvara ozbiljne pote{ko}e za stani{te ili susjedne sastojine. ^istom sje~om ne smatra se uklanjanje starih sastojina ukoliko je njihova reprodukcija obezbje|ena na odgovaraju}i na~in. 2. Funkcije {uma su: a) ekolo{ke: biodiverzitet - za{tita stani{ta, za{tita zemlji{ta, za{tita voda, klimatska - uklju~uju}i ulogu {uma kod vezivanja ugljika iz zraka; b) ekonomske: prihod od proizvodnje drveta i sekundarnih {umskih proizvoda; c) socijalne: rekreacija, turizam, obrazovanje, istra`ivanje, odbrana, za{tita objekata i infrastrukture. 3. Gospodarska jedinica zna~i podru~je {ume u kome }e se obezbijediti trajnost gospodarenja. 4. Kori{}enje {ume obuhvata sje~u i transport drveta, kori{}enje sekundarnih {umskih proizvoda kao i prodaju {umskih drvnih sortimenata i sekundarnih {umskih proizvoda. 5. Kr~enje {ume zna~i svaku golu sje~u kako bi se {umsko zemlji{te koristilo u druge svrhe. Kr~enje se mo`e smatrati privremenim ako ne postoji zna~ajan uticaj na {umsko tlo. Upotreba {ume za {umarske objekte ili instalacije se ne smatra kr~enjem. 6. Otvorena vatra je svaka zapaljena vatra izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvorenim ognji{tem. 7. Povr{inske vode su stalni i povremeni povr{inski vodeni tokovi i staja}e vode. 8. Prava tre}ih lica na {ume su materijalna prava na trajno kori{tenje {umskih proizvoda koja postoje u skladu sa obligacionim pravom i registrovana su u zemlji{noj knjizi, katastru nekretnina i popisnom katastru. 9. Kantonalno {umsko-privredno dru{tvo je svako pravno lice registrovano za {umarstvo, koje je u skladu s ovim zakonom, osnovano za gospodarenje odre|enim podru~jem dr`avnih {uma. 10. Pusto{enje {uma podrazumijeva podbjeljivanje stabala, o{te}ivanje stabala i njihovih dijelova, uni{tavanje i o{te}ivanje podmlatka, kao i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga {ume i {umskog zemlji{ta, ugro`ava opstanak {uma i njihove ekolo{ke funkcije. 11. Sanitarna sje~a zna~i sje~u zara`enih, insektima napadnutih, veoma o{te}enih ili izvaljenih stabala. 12. [umska infrastruktura su {umski putevi, stalne vlake, stalne `i~are i druge {umske komunikacije i kapaciteti u {umama koji su namijenjeni za gospodarenje {umama. 13. [umski proizvodi su svi proizvodi {uma i {umskog zemlji{ta, uklju~uju}i, ali neograni~avaju}i se, na: a) {umsko drve}e i `bunje i svi njihovi dijelovi; b) sjeme, ko{tunji~avo vo}e, bobi~asti plodovi, kora drveta, korijen, {i{arke i plodovi druge vegetacije unutar {ume; c) mahovina, paprat, trava, trska, cvije}e, ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i druge biljke; d) gljive; e) biljni sok ili smola; Broj 20 – Strana 762 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 29. svibnja/maja 2002. f) med; a) izvadak iz zemlji{nih knjiga ili katastra nekretnina kojima g) listinac; se dokazuje vlasni{tvo zemlji{ta i kopiju katastarskog h) divlja~ i ostale `ivotinje koje `ive u {umi; plana; i) travnati ili pa{nja~ki prekriva~; b) mi{ljenje Federalne uprave za {umarstvo (u daljem tekstu: j) treset, zemlja, pijesak, {ljunak, kamen. Federalna uprava); Proizvodi iz alineja b) - j) ove ta~ke predstavljaju c) procjenu okoli{nog uticaja u skladu sa odredbama ovog sekundarne {umske proizvode. zakona i drugih propisa koji tretiraju za{titu okoli{a; 14. [umski putevi su putevi, sa prate}om infrastrukturom, koji d) izvadak iz va`e}eg prostornog plana ako predlo`eno su namijenjeni za prijevoz {umskih proizvoda i sav kr~enje nije privremeno; saobra}aj vezan za gospodarenje {umama i za spajanje sa e) saglasnost organa nadle`nih za za{titu historijskog i sistemom javnih puteva. Vlake nisu {umski putevi osim prirodnog naslije|a i vodoprivredu; ako ne zadovoljavaju minimalne standarde odre|ene za f) investiciono-tehni~ku dokumentaciju o opravdanosti {umske puteve. kr~enja u odnosu na funkcije {uma. 15. [umski reprodukcioni materijal je: Odredbe ovog zakona i podzakonskih propisa donesenih na a) sjeme: {i{arke, plodovi i sjeme namijenjeno za osnovu njega, a koji se ti~u za{tite {uma, se primjenjuju i za {ume proizvodnju biljaka; za koje je izdata dozvola za kr~enje ali jo{ nisu bile iskr~ene. b) dijelovi biljaka: gran~ice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka; Ako se u roku od dvije godine iskr~eno zemlji{te ne privede c) mlade biljke: biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova namjeni radi koje je kr~enje izvr{eno, vlasnik iskr~enog zemlji{ta biljke, uklju~uju}i i mlade biljke iz prirodnog du`an je izvr{iti njegovo po{umljavanje. podmlatka. Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo, 16. [umsko-uzgojnim mjerama se smatraju sve mjere koje }e od podnosioca zahtjeva naplatiti naknadu ~ija vrijednost se doprinose osnivanju novih sastojina u {umi i pobolj{anju odre|uje u tr`i{noj vrijednosti drveta koje se dobije kr~enjem ili njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvaliteta. [umsko sje~om dodaju}i tro{kove podizanja i odr`avanja novih {uma na uzgojne mjere uklju~uju: povr{ini koja ne mo`e biti manja od iskr~ene. Napla}ena sredstva a) mjere za obnovu {uma, odnosno za stvaranje novih su prihod namjenskog fonda za unapre|enje {umarstva sastojina; Federacije (u daljem tekstu: namjenski fond Federacije), u iznosu b) njegu mladih razvojnih faza {uma, uklju~uju}i od 40% odnosno namjenskog fonda za unapre|enje {umarstva prorijedu mla|ih sastojina; kantona (u daljem tekstu: namjenski fond kantona), u iznosu od c) specijalnu njegu mladih faza u prebornim {umama i 60% i ista se mogu koristiti samo u svrhu kupovine {uma, drugim raznolikim {umama, izdana~kim {umama, odnosno {umskog zemlji{ta, ili za po{umljavanje u skladu sa kao i rubova {uma; odredbama ovog zakona. d) konverziju izdana~kih {uma i {ikara. ^lan 5. 17. Trajnost gospodarenja {umama zna~i odr`avanje i unaprje|enje dugoro~nog zdravlja i diverziteta {umskih U {umi ili na {umskom zemlji{tu mogu se graditi samo ekosistema uz obezbje|enje ekonomskih, ekolo{kih, objekti potrebni za gospodarenje {umama. socijalnih i kulturnih funkcija {uma za dobrobit sada{njih Za zgrade, i druge objekte koji se planiraju izgraditi na i budu}ih generacija. udaljenosti do 100 m od ruba {ume potrebna je saglasnost 18. Upravljanje {umama i {umskim zemlji{tima obuhvata kantonalnog ministarstva. podr{ku i kontrolu ekonomskih funkcija i kori{tenje {uma Odredbe ~lana 4. st. 2. do 7. ovog zakona se primjenjuju za i {umskog zemlji{ta. zgrade, trase puteva, dalekovoda, povr{inske kopove i druge 19. Gospodarenje {umama obuhvata planiranje, za{titu, objekte koji se planiraju izgraditi u {umi i na udaljenost 50 m od njegu i kori{tenje {uma i {umskog zemlji{ta. ruba {ume. 20. Vlasnici {ume su sva pravna i fizi~ka lica koja imaju Imalac dozvole iz ~lana 4. ovog zakona i st. 1. i 2. ovog ~lana legalno registrovano pravo vlasni{tva nad {umom i obavezan je pribaviti odobrenja za izgradnju u skladu sa {umskim zemlji{tem. Legalno uspostavljena prava na odgovaraju}im zakonskim propisima iz te oblasti. u`ivanje cijele ili dijelova {ume ili {umskog zemlji{ta, ne smatra se vlasni{tvom u smislu ovog zakona. 2.2. Za{tita {uma i {umskog zemlji{ta od {teta 2. O^UVANJE I ZA[TITA [UMA I NJIHOVIH FUNKCIJA 2.1. Kr~enje {uma i gradnja u blizini {uma ^lan 4. Kr~enje {uma je zabranjeno. Kr~enje {ume se mo`e dozvoliti samo u slu~ajevima kada se time posti`u ve}e trajne koristi i ako ne}e biti {tetnih posljedica za okoli{. Dozvolu za kr~enje {uma izdaje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), uz saglasnost kantonalnog ministarstva nadle`nog za poslove {umarstva (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo). Prije odlu~ivanja koji organ je nadle`an za izdavanje dozvole iz stava 3. ovog ~lana, sve povr{ine koje }e se kr~iti po istom projektu moraju biti obuhva}ene zajedno. Dozvola }e va`iti najvi{e godinu dana od dana izdavanja iste. Uz zahtjev za dozvolu, mora se podnijeti: 2.2.1. Za{tita {uma od po`ara ^lan 6. Zabranjeno je lo`enje otvorene vatre u {umama i na {umskom zemlji{tu kao i na drugom zemlji{tu na udaljenosti do 150 m od {ume. Izgradnja i rad fabrika i drugih objekata koji rade sa otvorenim plamenom je zabranjena na udaljenosti manjoj od 300 metara od granice {uma. Izuzev od stava 1. ovog ~lana, vatra u {umama i na {umskom zemlji{tu mo`e se lo`iti samo na mjestima odre|enim i obilje`enim od strane kantonalnog {umsko-privrednog dru{tva uz prethodno pribavljenu saglasnost kantonalnog ministarstva nadle`nog za poslove protivpo`arne za{tite i uz pridr`avanje propisanih uslova i mjera bezbjednosti. U {umama i na {umskim zemlji{tima namijenjenim za izleti{ta, u dane praznika i druge neradne dane, kantonalne uprave su du`ne obezbijediti de`urnu ~uvarsku slu`bu. Federalno ministarstvo }e, uz prijedlog Federalne uprave, obezbijediti da su {ume i {umsko zemlji{te klasifikovane po Srijeda, 29. svibnja/maja 2002. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 20 – Strana 763 stepenu opasnosti od {umskih po`ara. Podru~ja u kojima 2.2.4. Kori{tenje sekundarnih {umskih proizvoda opasnost od {umskog po`ara predstavlja ozbiljnu prijetnju ^lan 9. ekolo{koj ravnote`i ili bezbjednosti ljudi i stvari, bi}e klasificirana kao podru~ja velike opasnosti. Podru~ja gdje Kantonalna {umsko-privredna dru{tva mogu uzgajati i opasnost od po`ara nije stalna ili cikli~na ali predstavlja zna~ajnu iskori{tavati sekundarne {umske proizvode (ljekovito, prijetnju {umskim ekosistemima }e se klasificirati kao podru~ja aromatsko bilje, gljive, {umske plodove, pu`eve, rakove, maline, srednje opasnosti. kupine, borovnice kao i smolu) ili odobriti drugim pravnim i fizi~kim licima njihovo iskori{tavanje u obimu i na mjestima Kantonalna {umsko-privredna dru{tva }e, u saradnji sa koja su odre|ena u {umskogospodarskoj osnovi i na osnovu nadle`nim kantonalnim ministarstvima i kantonalnim upravama dokumentacije koju propisuje kantonalno {umsko-privredno za {umarstvo (u daljem tekstu: kantonalne uprave), izraditi dru{tvo. planove za za{titu {uma od po`ara za podru~ja klasifikovana da su pod velikom ili srednjom opasno{}u. Kantonalna U {umi i na {umskom zemlji{tu zabranjeno je iskori{tavanje {umsko-privredna dru{tva, kantonalna ministarstva i kantonalne humusa, gline, treseta, pijeska, {ljunka, kre~njaka, kamena i uprave }e biti obavezni da sprovode ove planove i redovno mineralnih sirovina, kao i skidanje kore sa drve}a i bu{enje izvje{tavaju Federalno ministarstvo i Federalnu upravu o stabala, uklanjanje iz {ume grana i drugih ostataka drveta od izvr{avanju mjera za za{titu od po`ara. sje~e kao i ostalih organskih materija koje su neophodne za pobolj{anje plodnosti tla. Kantonalna {umsko-privredna dru{tva i kantonalne uprave }e redovno obavje{tavati Federalno ministarstvo, Federalnu Izuzev od stava 2. ovog ~lana kantonalna {umsko-privredna upravu i kantonalni i federalni {tab civilne za{tite o svim dru{tva i vlasnici privatnih {uma mogu za svoje potrebe kao i uz po`arima u {umama i na {umskom zemlji{tu. naknadu, za potrebe gra|ana i drugih pravnih lica iskori{tavati sekundarne proizvode navedene u stavu 2. ovog ~lana ukoliko Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva {umskogospodarskom osnovom nije druga~ije odre|eno. (u daljem tekstu: federalni ministar) }e propisati sadr`aj planova Federalni ministar }e propisati uslove za uzgoj, za za{titu od po`ara, obrazac na kojem }e se izvje{tavati o iskori{tavanje, sakupljanje i promet sekundarnih {umskih {umskim po`arima i objaviti karte teritorija prema stepenu proizvoda (vrijeme, na~in sakupljanja, iskori{tavanja, sadr`aj i opasnosti od {umskih po`ara. na~in izdavanja odobrenja za promet i dr.). 2.2.2. Hemijska sredstva i odlaganje otpada 2.2.5. Za{tita ugro`enih vrsta ^lan 7. Upotreba hemijskih sredstava u {umi je zabranjena. Izuzev od stava 1. ovog ~lana, testirana hemijska sredstva mogu biti kori{tena u {umama za za{titu sadnica od divlja~i i od korovskih vrsta kao i za smanjenje prekomjerne populacije insekata ~iji broj ne mo`e biti smanjen ni na koji drugi na~in i za ga{enje {umskih po`ara, ako ne ugro`avaju biolo{ku ravnote`u. Nadle`no kantonalno ministarstvo }e nakon ispitivanja potreba snabdijevanja vodom sa nalazi{ta u {umi izdati dozvolu za iznimnu upotrebu hemijskih sredstva iz stava 2. ovog ~lana, gdje }e tako|er biti propisan na~in upotrebe. Vremenski rok za izdavanje dozvole za smanjenje prekomjerne populacije insekata je pet dana. Zabranjeno je odlagati otpad, sme}e ili zaga|uju}e tvari u {umi ili na {umskom zemlji{tu. Kantonalna {umsko-privredna dru{tva i vlasnici {uma obavezni su iz {ume ukloniti otpad i sme}e i imaju pravo na naknadu za nastale tro{kove od pojedinca ili pravnog lica koji su otpad ili sme}e deponovali u {umu. 2.2.3. Pa{a u {umama ^lan 8. Zabranjena je u {umama pa{a, `irenje, brst, kresanje grana i lisnika, sakupljanje {u{nja i mahovine (u daljem tekstu: pa{arenje). Izuzev od stava 1. ovog ~lana kantonalna {umsko-privredna dru{tva mogu prema dogovorenoj naknadi dozvoliti pa{arenje na povr{inama koje su odre|ene u {umskogospodarskoj osnovi. Kantonalno ministarstvo pod jednakim uslovima mo`e dozvoliti pa{arenje privatnim vlasnicima {uma. Pa{a, `irenje i brst se mo`e dozvoliti samo pod uslovom da je stoka pod nadzorom ~obana. Pristup stoke na pa{u odnosno `irenje i pojila kroz {ume dozvoljen je samo putem kojeg odredi i obilje`i kantonalno {umsko-privredno dru{tvo. Federalni ministar }e propisati uslove pod kojim se vr{i pa{a, `irenje, brst, kresanje grana i lisnika, skupljanje {u{nja i mahovine. ^lan 10. Pa{a u {umama i kori{tenje sekundarnih {umskih proizvoda se ne}e dozvoliti ako bi se s tim ugrozio biodiverzitet, odnosno vrste flore i faune za{ti}ene prema propisima o za{titi prirode. Zabranjena je sje~a, iskorjenjivanje ili bilo kakvo o{te}ivanje stabala pan~i}eve omorike (Picea omorika (Pan~i}) Purk.), tise (Taxus baccata L.), lijeske me~je (Corylus colurna L.), planinskog javora (Acer heldreichii Orph.), planinskog bora (Pinus mugo Turra), zelene johe (Alnus viridis (Chaix) Lam. & DC.), munike (Pinus heldreichii Christ.) i zanovijeti (Petteria ramentacea (Sieber) Presl), osim ako su potrebne uzgojne i sanitarne sje~e. 2.2.6. Divlja~ u {umi ^lan 11. Brojno stanje i vrste divlja~i u {umskom ekosistemu moraju obezbijediti biolo{ku ravnote`u i ne smiju ugroziti razvoj {uma ili sprije~iti ostvarivanje ciljeva gospodarenja. Uno{enje pojedinih vrsta divlja~i u {ume i na {umska zemlji{ta mora obezbijediti njihov opstanak i ne smije ugroziti {umske ekosisteme. Pri~injene {tete i o{te}enja koja su prouzrokovala divlja~ u {umi }e biti nadokna|ene vlasniku {ume, odnosno kantonalnom {umsko-privrednom dru{tvu od strane pravnog lica koje gospodari lovi{tem. 2.2.7. Pra}enje zdravstvenog stanja {ume ^lan 12. Federalna uprava i kantonalne uprave }e pratiti obim i razinu degradacije i {tete u {umama i izvje{tavat }e o ovome Federalno odnosno kantonalno ministarstvo, kantonalna {umsko-privredna dru{tva i javnost. Uputstvo i pravilnik za pra}enje zdravstvenog stanja {uma }e donijeti Federalno ministarstvo i bit }e uskla|eni sa evropskim metodama za periodi~nu inventuru {tete u {umama. Svako ko pri~ini obezvrje|ivanje ili o{te}enje {ume mora nadoknaditi vlasniku o{te}ene {ume, odnosno kantonalnom {umsko-privrednom dru{tvu nastalu {tetu po sporazumu ili sudskim postupkom. Broj 20 – Strana 764 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 29. svibnja/maja 2002. vlasnik {ume nisu obavezni preduzeti specijalne mjere 2.2.8. Izgradnja i odr`avanje transportne infrastrukture predostro`nosti prema posjetiocima {uma niti }e se smatrati ^lan 13. odgovornim za bilo kakve {tete ili povrede koje pretrpe takve osobe, osim ako su bile namjerno nano{ene ili izazvane nehatom. Transportna {umska infrastruktura mora biti planirana, izgra|ena i odr`avana tako da, pored po{tivanja tehni~kih i Bez odobrenja kantonalnog {umsko-privrednog dru{tva ili ekonomskih okolnosti, kao i ekolo{kih uslova {umskog tla, vlasnika {ume zabranjeno je: minimalno uti~e na floru i faunu, {umski biodiverzitet i a) razapinjati {ator ili postavljati logor u {umi; ekosistem u cjelini. b) smije{tati p~elinjake; U planiranju {umskih puteva obavezno se uzima u obzir, ne c) loviti, ribariti i postavljati zamke; samo zna~aj puta za gospodarenje {umama nego tako|er d) sakupljati sekundarne {umske proizvode te`e od jednog prilago|avanje okolini, opstanak i razvoj planinskih sela kao i kg; turisti~ke i rekreacione potrebe. e) pomjerati me|e {uma odnosno grani~ne biljege; Transportna {umska infrastruktura mora biti izgra|ena, odr`avana i kori{tena na takav na~in da isklju~uje sljede}e: f) ulaziti u ogra|ena {umska podru~ja i zatvorene {umske ceste; a) ugro`avanje izvora vode; b) uzrokovanje erozionih procesa; g) ulaziti u podru~ja, {umske ceste ili izleti{ta gdje se vr{i sje~a; c) spre~avanje prelivanja vode iz bujica; h) ulaziti u podru~ja prirodne regeneracije, po{umljena d) naru{avanje ravnote`e nestabilnog tla i pove}anje rizika podru~ja i {umske rasadnike i od klizi{ta; e) uticaj na podru~ja koja su va`na za opstanak divljih i) ulaziti u predjele i infrastrukturu koja je namijenjena za `ivotinja i biolo{ku raznolikost; lov. f) uticaj na prirodno i kulturno naslije|e; Postavljanje ograda unutar {ume je dozvoljeno samo u mjeri g) ugro`avanje ostalih funkcija ili vi{enamjensku upotrebu koja je neophodna za odgovaraju}e radove gospodarenja {ume. {umama, za{tite i uzgoja divlja~i, spre~avanja {tete od divlja~i i ni u kom slu~aju ne}e ozbiljno remetiti pristup {umama i [umski put se mo`e graditi nakon {to se izradi projekt za {umskom zemlji{tu. njegovu izgradnju i izda dozvola nadle`nog kantonalnog ministarstva. 2.2.11. Procjena okoli{nog uticaja Federalni ministar }e donijeti propise o projektovanju, izgradnji i odr`avanju transportne {umske infrastrukture. ^lan 16. Kantonalne uprave }e voditi katastar {umskih puteva i jedan Procjena okoli{nog uticaja je obavezna za kr~enje {ume, a za primjerak dostavljati Federalnoj upravi. po{umljavanje na povr{ini ve}oj od pet hektara obavezno je obavljati samo autohtonim vrstama. 2.2.9. Saobra}aj u {umama Izuzev od stava 1. ovog ~lana, organ koji je u skladu sa ^lan 14. odredbama ovog zakona nadle`an za izdavanje dozvole za kr~enja {ume, po{umljavanja {umskog ili drugog zemlji{ta i Dozvoljeno je kretanje motornih vozila u {umama i na izgradnju {umskih puteva, a na osnovu mi{ljenja Federalne {umskim putevima samo u cilju izvo|enja radova u pogledu uprave mo`e odlu~iti da procjena okoli{nog uticaja nije gospodarenja {umama, njihovog nadziranja kao i za potrebe obavezna ili da je obavezna i za povr{ine manje od pet hektara. lokalnog stanovni{tva. Motorna vozila se tako|er mogu kretati Federalna uprava treba da temelji svoje mi{ljenje na procjeni na {umskim putevima zbog spa{avanja, policijskih istraga, funkcija {ume odnosno na {umskogospodarskim osnovama. vojnih manevara, mjera za za{titu od prirodnih katastrofa i Metodologiju za procjenu okoli{nog uticaja i tro{kove za odr`avanja javne infrastrukture. Na {umskim komunikacijama procjenu okoli{nog uticaja u skladu sa odredbama ovog zakona {irim od dva metra mogu se upotrebljavati i bicikli. }e propisati federalni ministar uz mi{ljenje federalnog ministra Razna takmi~enja koja uklju~uju motorna vozila su za prostorno ure|enje i okoli{. zabranjena u {umama i na {umskim putevima. Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog ~lana, vlasnik {ume ili kantonalno {umsko-privredno dru{tvo mo`e odobriti kori{}enje {umskih puteva tre}im licima prema dogovorenoj naknadi. Za takmi~enja iz stava 2. ovog ~lana nu`no je pribaviti dozvolu nadle`nog kantonalnog ministarstva koja se izdaje na osnovu mi{ljenja kantonalne uprave. [teta na {umskim putevima u~injena od strane drugih korisnika mora biti nadokna|ena vlasnicima {uma i kantonalnim {umsko-privrednim dru{tvima. Kantonalna {umsko-privredna dru{tva }e u saradnji sa kantonalnim organom nadle`nim za saobra}aj i policijom postaviti i odr`avati znakove na {umskim putevima i nadzirati saobra}aj u skladu s odredbama ovog ~lana. U slu~ajevima gdje znakovi na putu i nadzor nisu dovoljni, mogu se koristiti rampe. 2.2.10. Pristup {umama ^lan 15. Sva lica imaju pravo kretati se kroz {umu ili {umsko zemlji{te u cilju rekreacije, ako nije druga~ije odre|eno ovim ili nekim drugim federalnim zakonom. Smatra se da lica koja tako koriste {umu ili {umsko zemlji{te preuzimaju sve rizike ovakvim postupkom. Kantonalno {umsko-privredno dru{tvo odnosno 3. [UMARSKI PROGRAM, PLANOVI ZA GOSPODARENJE [UMAMA I [UMSKOGOSPODARSKA PODRU^JA 3.1. [umarski program Federacije ^lan 17. [umarski program Federacije }e po{tuju}i me|unarodne dogovore i obaveze definirati op}u politiku {umarstva i politiku gospodarenja sa divlja~i na podru~ju Federacije orijentiranu u pravcu o~uvanja i trajnosti gospodarenja {umama uklju~uju}i odr`avanje i unapre|ivanje biodiverziteta u {umama i na {umskom zemlji{tu. [umarski program Federacije }e se sastojati iz dva dijela: a) op}i dio gdje }e biti odre|eni glavni ciljevi, principi i generalne smjernice za trajno gospodarenje {umama u Federaciji na osnovu aktuelnog statusa {uma uva`avaju}i me|unarodno dogovorene smjernice trajno gospodarenje {umama; b) izvedbeni dio u kome }e biti postavljeni i razra|eni ciljevi i odre|eni na~ini realizacije, uklju~uju}i finansiranje, za njihovo ostvarivanje odre|enom roku. Srijeda, 29. svibnja/maja 2002. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 20 – Strana 765 planovima. Prije dono{enja kantonalnih {umsko-razvojnih Op}i dio [umarskog programa Federacije donosi Parlament planova federalni ministar }e dati saglasnost o njihovoj Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament uskla|enosti sa [umarskim programom Federacije. Planovi }e Federacije). Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem biti permanentno ~uvani nakon isteka njihove va`nosti. tekstu: Vlada Federacije) }e usvojiti Izvedbeni dio [umarskog programa Federacije koji }e predstavljati osnovu za kori{tenje 3.2.2. [umskogospodarska podru~ja namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova kantona u skladu sa odredbama ovog zakona. ^lan 19. Op}i dio [umarskog programa Federacije }e se donijeti za U cilju obezbje|enja racionalnog i trajnog gospodarenja dugoro~ni period, a izvedbeni dio za pet godina. Op}i dio {umama i {umskim zemlji{tima formiraju se {umskogospodarska entitetskih programa }e se uskladiti na nivou Bosne i podru~ja u koja ulaze i povr{ine kr{a kao posebna gospodarska Hercegovine i obuhvatit }e standarde za trajno gospodarenje jedinica. {umama, koji }e poslu`iti za certifikovanje {umskih resursa u [umskogospodarska podru~ja predstavljaju u stani{nom, Bosni i Hercegovini. biolo{kom, geografskom, prometnom, ekolo{kom i ekonomFederalno ministarstvo }e biti odgovorno za pripremu i skom pogledu jednu zaokru`enu cjelinu u okviru koje se izradu [umarskog programa Federacije. Sve zainteresovane obezbje|uje trajnost gospodarenja {umama i {umskim zemlji{strane }e biti pozvane da u~estvuju u izradi programa. tima. U administrativnim granicama kantona formira se jedno ili vi{e {umskogospodarskih podru~ja. 3.2. Planovi za gospodarenje {umama [umskogospodarska podru~ja iz stava 1. ovog ~lana dijele se 3.2.1. Kantonalni {umsko-razvojni planovi na gospodarske jedinice. Formiranje {umskogospodarskih podru~ja zasniva se na ^lan 18. elaboratu koji, uz biolo{ke, tehni~ke i ekonomske pokazatelje Kantonalni {umsko-razvojni planovi izradit }e se svakih sadr`i naro~ito: deset godina za sve {ume i {umsko zemlji{te, bez obzira na a) preglednu kartu podru~ja sa ucrtanim izohipsama, vlasni{tvo s ciljem da se obezbijedi trajnost gospodarenja gospodarskom podjelom {uma, ucrtanom mre`om trajnih {umama u svakom kantonu. {umskih puteva, smjer najekonomi~nijeg transporta Pored smjernica iz [umarskog programa Federacije {umskih proizvoda, izvori{tima i vodotocima, objektima kantonalni {umsko-razvojni planovi }e tako|er po{tovati koji su od zna~aja za gospodarenje {umama i opis granica smjernice za gospodarenje prirodnim i kulturnim naslije|em u {umskogospodarskog podru~ja; {umama i na {umskom zemlji{tu, uslove za gospodarenje b) popis katastarskih parcela sa kulturama, klasama i vodama i smjernice za osiguranje ostalih funkcija {uma koje su povr{inama svih parcela koje ulaze u {umskogospodarsko pripremljene od strane Federalne uprave i kantonalne uprave. podru~je; Kantonalni {umsko-razvojni planovi }e sadr`avati najmanje c) podatke o ukupnoj drvnoj masi po gospodarskim sljede}e: jedinicama, kategorijama {uma i vrstama drve}a; a) kartu sa ucrtanim granicama izme|u {uma i {umskog d) ukupan godi{nji prirast po vrstama drve}a po hektaru; zemlji{ta i drugih zemlji{nih kultura, kao i ucrtanim e) prosje~an godi{nji etat po kategorijama {uma i vrstama granicama {umskogospodarskih podru~ja i gospodarskih drve}a; jedinica, uzimaju}i u obzir granice op}ina i kategoriju nosioca prava na {umama; f) podatke o prihodima i rashodima gospodarenja {umama u okviru {umskogospodarskog podru~ja; b) procjenu funkcija {ume i njihov uticaj na okoli{; g) podatke o mogu}nostima kori{tenja sekundarnih {umskih c) klasifikaciju {uma po povr{inama, prema njihovim proizvoda, lovstva, turizma, sporta i rekreacije. funkcijama i prirodnim karakteristikama, koje se posebno odnose na stani{te; Op}e kriterije za formiranje {umskogospodarskih podru~ja d) procjenu drvne zalihe i njenog kvaliteta, prirasta, donosi Federalno ministarstvo na prijedlog kantonalnog {umskopodmla|ivanja, biodiverziteta i zdravstvenog stanja; privrednog dru{tva. e) smjernice za gospodarenje {umama razli~itih gazdinskih Odluku o formiranju {umskogospodarskih podru~ja i klasa i kategorija {uma; reviziju njihovih granica donosi Vlada Federacije na prijedlog f) otvorenost {uma sa planom izgradnje novih {umskih Federalnog ministarstva, a na zahtjev kantonalnog {umskoputeva; privrednog dru{tva. g) smjernice za po{umljavanje {umskog zemlji{ta; Vlada Federacije mo`e pojedine dijelove {uma i {umskog h) procjenu ugro`enosti {uma od po`ara, odre|enu po zemlji{ta izdvojiti iz {umskogospodarskog podru~ja radi stepenu opasnosti i smjernice za za{titu {uma od po`ara; njihovog kori{tenja u druge svrhe ako za to postoji op}i interes. Odluku o op}em interesu u skladu sa propisima o eksproprijaciji i) smjernice za kori{tenje sekundarnih {umskih proizvoda; donosi vlada kantona u slijede}im slu~ajevima: j) smjernice za gospodarenje divlja~i i lovstvo; a) ako su {ume i {umsko zemlji{te potrebni radi provo|enja k) program biolo{kih i tehni~kih investicija i rentabilnost prostornog plana Federacije, kantona i op}ine ili radi radova. privo|enja drugoj kulturi koja daje ve}e koristi dru{tvenoj Kantonalni {umsko-razvojni planovi }e se zasnivati na istim zajednici; standardima za cijelu Bosnu i Hercegovinu, {to }e se posti}i b) ako se izdvajanje vr{i za potrebe Vojske Federacije. me|uentitetskom saradnjom, uzimaju}i u obzir zajedni~ki Radi smanjenja {umskog fonda i ograni~enja kori{tenja zbog koncept i definicije me|unarodnih organizacija. Kod izrade izdvajanja {uma iz podru~ja podnosilac zahtjeva za izdvajanje kantonalnih {umsko-razvojnih planova koristit }e se podaci iz dijela {uma iz podru~ja uplatit }e naknadu u namjenski fond {umskogospodarskih osnova, odnosno godi{njih planova kantona, osim ako je izvr{ena uplata naknade iz ~lana 4. stav 9. gospodarenja. ovog zakona. Kantonalne uprave su zadu`ene za pripremu i izradu Visina naknade iz stava 8. ovog ~lana utvr|uje se sporazumkantonalnih {umsko-razvojnih planova, a donijet }e ih no ili po Zakonu o eksproprijaciji i sredstva se mogu koristiti kantonalna ministarstva. Za sve zainteresirane organizacije i samo za kupovinu i podizanje novih {uma u granicama istog pojedince potrebno je na vrijeme obezbijediti pra}enje izrade {umskogospodarskog podru~ja. planova, na koji na~in se obezbje|uje potpuna javnost i pristup Broj 20 – Strana 766 3.2.3. [umskogospodarske osnove SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^lan 20. [umama se gospodari na osnovu {umskogospodarske osnove i projekata za izvo|enje. Odredbe {umskogospodarske osnove su obavezne. [umskogospodarske osnove }e biti uskla|ene sa smjernicama odre|enim u kantonalnim {umskorazvojnim planovima i [umarskim programom Federacije. [umskogospodarske osnove, prostorni planovi, vodoprivredne osnove, lovno-privredne osnove, evidencije koje se vode u Zavodu za za{titu kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a i federalni program upravljanja mineralnim sirovinama i planovi upravljanja s pojedinim mineralnim sirovinama moraju biti me|usobno uskla|eni. Izuzev od odredaba stava 1. ovog ~lana, ako ne postoje objektivne mogu}nosti pravovremene izrade nove {umskogospodarske osnove, dr`avnim {umama u granicama {umskogospodarskih podru~ja i gospodarskih jedinica mo`e se gospodariti najdu`e tri godine, a privatnim {umama najdu`e dvije godine na osnovu godi{njih planova gospodarenja za koje je postupak dono{enja isti kao i za {umskogospodarske osnove. Godine izvr{enja godi{njih planova gospodarenja smatraju se godinama izvr{enja nove {umskogospodarske osnove. Odredbe godi{njih planova gospodarenja su obavezne. Ukupan obim sje~a predvi|en {umskogospodarskom osnovom za ure|ajni period u visokim {umama ne mo`e se prekora~iti. Za gospodarske jedinice ukupan obim sje~a u visokim {umama ne mo`e se prekora~iti po vrstama drve}a i po gazdinskim klasama. [umskogospodarska osnova za dr`avne {ume donosi se za {ume u granicama jednog {umskogospodarskog podru~ja ili gospodarske jedinice, a za privatne {ume donosi se jedinstvena osnova za sve {ume jedne op}ine. [umskogospodarske osnove za dr`avne i privatne {ume }e se izra|ivati za period od deset godina. Izrada nove {umskogospodarske osnove mora biti zavr{ena prije isteka roka va`enja postoje}e. Kantonalna {umskoprivredna dru{tva du`na su najmanje 60 dana prije isteka roka va`nosti {umskogospodarske osnove dostaviti po primjerak novoizra|ene osnove Federalnom ministarstvu, uz prethodno pribavljeno mi{ljenje kantonalne uprave, u cilju izdavanja saglasnosti. Na {umskogospodarsku osnovu u roku od 45 dana od dana prijema Federalno ministarstvo daje saglasnost. [umskogospodarske osnove mo`e izra|ivati pravno lice koje je registrovano za te poslove uz prethodno pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva. Za poslove izrade {umskogospodarske osnove za dr`avne {ume mo`e se registrovati pravno lice koje u stalnom radnom odnosu ima najmanje ~etiri diplomirana in`injera {umarstva i to po jednog za uzgoj i za{titu {uma, ure|ivanje i otvaranje {uma, iskori{tavanje i ekonomiku {uma, sa praksom od najmanje pet godina na odgovaraju}im poslovima. [umskogospodarske osnove za privatne {ume mogu izra|ivati pravna lica koja imaju u radnom odnosu dva in`injera {umarstva sa radnim iskustvom od najmanje pet godina. [umskogospodarske osnove za dr`avne {ume donosi katonalno {umsko-privredno du{tvo, uz pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva, a koja se donosi na osnovu prijedloga stru~ne komisije i pribavljenog mi{ljenja kantonalne uprave. Kantonalna uprava }e obavezno dati u roku od 30 dana od dana prijema osnove, mi{ljenje Federalnom ministarstvu. [umskogospodarska osnova za dr`avne {ume ne mo`e se primjenjivati prije nego na nju Federalno ministarstvo da saglasnost. [umskogospodarske osnove za privatne {ume donosi kantonalna uprava uz prethodno pribavljenu saglasnost kantonalnog ministarstva koja se donosi na osnovu prijedloga stru~ne komisije. Gre{ke i nedostatke {umskogospodarske osnove utvr|ene od stru~ne komisije du`no je otkloniti o svom tro{ku pravno lice kojem je povjerena izrada {umskogospodarske osnove. Srijeda, 29. svibnja/maja 2002. Sastav, rad i tro{kove stru~ne komisije za dr`avne {ume propisat }e federalni ministar, a za privatne {ume kantonalni ministar. [umskogospodarska osnova za dr`avne {ume na odgovaraju}im razinama sadr`i naro~ito: a) stanje {uma; b) analizu dosada{njeg gospodarenja {umama; c) planove gospodarenja i razvoja {uma u skladu sa klasifikacijom {uma i {umskog zemlji{ta za naredni ure|ajni period; d) koli~inu i dinamiku sje~e po vrstama drve}a u krupnom drvetu i strukturu sortimenata; e) obim i vrstu {umsko-uzgojnih radova i radova na za{titi {uma; f) povr{ine za pro{irenu biolo{ku reprodukciju {uma; g) mjere za odr`avanje i pobolj{anje biodiverziteta i ostalih ekolo{kih i socijalnih funkcija {uma; h) investicije u izgradnju {umskih puteva i druga investiciona ulaganja; i) kori{tenje sekundarnih {umskih proizvoda i j) ekonomsko-finansijsku analizu gospodarenja {umama u narednom ure|ajnom periodu. Ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od osnova, naro~ito zbog prirodnih nepogoda ili bitno promijenjenih gospodarskih uslova, potrebno je izvr{iti njihovu reviziju. Reviziju }e potvrditi Federalno ministarstvo i ona }e se dostaviti nadle`nom {umarskom inspektoru. ^lan 21. Federalni ministar }e propisati elemente za izradu kantonalnih {umsko-razvojnih planova i elemente za izradu {umskogospodarskih osnova, njihovu reviziju i postupak njihovog dono{enja, uva`avaju}i razli~ite prirodne uslove i uslove vlasni{tva nad {umama i {umskim zemlji{tem u Federaciji s tim da }e se za izradu {umskogospodarskih osnova na podru~ju kr{a iz ~lana 19. stav 1. ovog zakona i za privatne {ume propisati elementi po pojednostavljenoj metodologiji. 3.2.4. Projekat za izvo|enje ^lan 22. Za realizaciju odredaba {umskogospodarske osnove za dr`avne {ume rade se prethodno projekti za izvo|enje. Projekat za izvo|enje se izra|uje za ure|ajnu jedinicu-odjel. Odredbe projekta za izvo|enje su obavezne. Projekat za izvo|enje sadr`i radove uzgoja, za{tite i iskori{tavanja {uma po obimu, mjestu i vremenu izvo|enja, podatke o bruto drvnoj zalihi, prirastu, dozna~enoj drvnoj masi po vrstama drve}a i drvnoj zalihi poslije sje~e sve u krupnom drvetu, sortimentnom napadu, kartu sa ucrtanim du`inama puteva, postoje}im i projektovanim vlakama, izvorima i vodotocima, ostalim objektima, procjenu uticaja radova na okoli{ i ekonomsku analizu. Radovi predvi|eni projektom treba da se izvr{e u roku od dvije godine. Projekat za izvo|enje mogu izra|ivati diplomirani in`injeri {umarstva sa dvije godine radnog iskustva i polo`enim stru~nim ispitom. Kantonalno {umsko-privredno dru{tvo, odnosno kantonalna uprava, rje{enjem odre|uju lice za izradu projekta. Projekat za izvo|enje donosi kantonalno {umsko-privredno dru{tvo, a za privatne {ume kantonalna uprava, odnosno pravno lice, kojem su preneseni poslovi gospodarenja privatnim {umama. Izuzev od stava 1. ovog ~lana projekat za izvo|enje se mo`e izra|ivati za vi{e odjela u jednom slivu ako sje~a i izrada sanitarnih u`itaka ne prelazi vi{e od 100 m3 po jednom odjelu. Srijeda, 29. svibnja/maja 2002. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 20 – Strana 767 4.2. Odabiranje i doznaka stabala za sje~u Za privatne {ume rade se projekti za {umsko - uzgojne radove kao i za sje~u, za podru~je katastarske op}ine ako je godi{nji ^lan 24. obim sje~a ve}i od 200 m3. Sje~a {uma vr{i se poslije odabiranja i doznake stabala za Kantonalno {umsko-privredno dru{tvo odre|uje diplomisje~u ili povr{ina obraslih drve}em i podno{enja prijave iz ~lana ranog in`injera sa dvije godine sta`a u struci ili {umarskog 23. ovog zakona. Obilje`avanje povr{ina za sje~u mo`e se vr{iti u tehni~ara sa pet godina sta`a u struci koji je odgovoran za stru~no lo{ijim niskim {umama. Doznaku - odabiranje stabala za sje~u izvo|enje radova po projektu za izvo|enje. mo`e izvr{iti diplomirani {umarski in`injer sa dvije godine Projekti za izvo|enje imaju trajan karakter i ~uvaju se u radnog iskustva i polo`enim stru~nim ispitom koga odredi arhivi kantonalnog {umsko-privrednog dru{tva, odnosno kantonalno {umsko-privredno dru{tvo. kantonalne uprave za {ume u privatnom vlasni{tvu. Izuzev od stava 1. ovog ~lana, doznaku stabala za sanitarnu Kantonalna {umsko-privredna dru{tva du`na su da vode sje~u, potvr|enu od strane nadle`nog {umarskog inspektora, registar izra|enih i donesenih projekata za izvo|enje i da sve mo`e izvr{iti {umarski tehni~ar sa pet godina sta`a u struci. izvr{ene radove po projektu evidentiraju u odgovaraju}e Doznaka i sje~a stabala ne mo`e se vr{iti u {umama za koje evidencije. imovinsko-pravni odnosi nisu rije{eni i granice utvr|ene i na terenu vidno i na propisani na~in obilje`ene. 4. GOSPODARENJE [UMAMA I [UMSKIM Doznaku stabala i povr{ina za sje~u u privatnim {umama ZEMLJI[TEM mogu vr{iti diplomirani {umarski in`injeri sa dvije i {umarski tehni~ari sa pet godina sta`a u struci koje rje{enjem odredi 4.1. Sje~a {uma kantonalna uprava ili ovla{teno pravno lice. Na~in odabiranja, doznake i sje~e stabala ili povr{ina za sje~u ^lan 23. propisat }e federalni ministar. Stabla u {umi mogu se sje}i tek poslije njihovog odabiranja i obilje`avanja u skladu sa smjernicama {umskogospodarske 4.3. Biolo{ka reprodukcija {uma osnove. ^lan 25. Prije sje~e u dr`avnim {umama, redovne ili sanitarne, kantonalno {umsko-privredno dru{tvo prijavit }e sje~u nadle`Kantonalna {umsko-privredna dru{tva du`na su izdvajati nom {umarskom inspektoru. Prijava }e biti poslana najmanje 14 sredstva za jednostavnu (prostu) i pro{irenu biolo{ku reprodukdana i najvi{e 60 dana prije po~etka sje~e dozna~enih stabala i ciju {uma. sadr`avat }e: Vlasnici privatnih {uma du`ni su izdvajati sredstva za jednostavnu i pro{irenu biolo{ku reprodukciju {uma. a) broj odjela iz {umskogospodarske osnove, odluku o dono{enju projekta i razlog za sje~u u slu~aju sanitarne ili ^lan 26. druge slu~ajne sje~e; Sredstva za jednostavnu biolo{ku reprodukciju {uma koriste b) planirani rok za sje~u; se za radove pod kojim se, u smislu ovog zakona, podrazumijeva: c) vrstu sje~e, koli~inu i strukturu drvne mase za sje~u po izrada {umskogospodarskih osnova, projekata za izvo|enje, vrstama drve}a; priprema zemlji{ta za prirodnu obnovu, po{umljavanje povr{ina nastalih nakon ~istih sje~a, novonastalih paljevina, odabiranje i d) na~in obnove {ume; doznaka stabala za sje~u, njegu i ~i{}enje {umskih kultura i {uma, e) {umsko-uzgojne i za{titne mjere koje }e se sprovesti za{titu {uma od uzro~nika biljnih bolesti i {teto~ina, po`ara i nakon sje~e; protivpravnog prisvajanja, proizvodnju {umskog sjemena i {umskog sadnog materijala, izgradnju {umskih cesta, f) na~in izvla~enja {umskih drvnih sortimenta sa skicom unapre|enje lovstva i za druge potrebe sa ciljem obezbje|enja postoje}ih i novih vlaka; trajnosti gospodarenja {umama. g) identifikaciju osobe koja je izvr{ila doznaku i izradila Sredstva za jednostavnu biolo{ku reprodukciju dr`avnih projekat za izvo|enje. {uma obezbje|uju kantonalna {umsko-privredna dru{tva izdva[teta koja se nanese zemlji{tu mora biti popravljena odmah janjem najmanje 15% od ukupno ostvarenog prihoda prodajom nakon zavr{etka izvla~enja. drvnih sortimenata i vrijednosti drveta upotrijebljenog za vlastite potrebe po prosje~noj godi{njoj cijeni sortimenata, kao i prihoda Federalni ministar }e propisati na~in, oblik i sadr`aj obrasca ostvarenih prodajom sekundarnih {umskih proizvoda. o prijavi sje~e. Sredstva izdvojena za jednostavnu biolo{ku reprodukciju Ukoliko postoji opravdan razlog za sumnju da je planirana ili {uma vode se na posebnom ra~unu kantonalnog {umskozapo~eta sje~a, ili druge radnje u suprotnosti sa privrednog dru{tva, a sredstva za podru~je kr{a na posebnom {umskogospodarskom osnovom, ovim zakonom ili propisima ra~unu namjenskog fonda kantona. Sredstva jednostavne koji su doneseni na osnovu ovog zakona, nadle`ni {umarski biolo{ke reprodukcije {uma koriste se u okviru {umsinspektor mo`e zabraniti planiranu sje~u dok se ne otklone kogospodarskog podru~ja i ne mogu se prelijevati sa jednog na utvr|ene nepravilnosti. U ovakvom slu~aju nadle`ni {umarski drugo {umskogospodarsko podru~je, kao ni za finansiranje inspektor mo`e tra`iti mi{ljenje Federalne uprave. Kantonalno zajedni~kih aktivnosti Federalne uprave, odnosno kantonalnih {umsko-privredno dru{tvo pokrit }e tro{kove mi{ljenja uprava. Federalne uprave ukoliko se ustanovi da su doznaka i planirana sje~a u suprotnosti sa zakonskim propisima. Vlasnici privatnih {uma du`ni su na koli~inu odobrene drvne mase za sje~u po tr`i{nim cijenama drvne mase na panju uplatiti Doznaka stabala za sje~u i obim {umsko-uzgojnih radova u iznos od 15% na poseban ra~un namjenskog fonda kantona prije privatnim {umama vr{i se u skladu sa odredbama {umskostavljanja drveta u promet. gospodarske osnove na osnovu rje{enja kantonalne uprave, odnosno ovla{tenog pravnog lica. Doznaka i sje~a stabala, Neutro{ena sredstva za jednostavnu biolo{ku reprodukciju odnosno povr{ina za sje~u, mo`e se odobriti samo vlasniku koji {uma u teku}oj godini prenose se u narednu godinu i koriste se na pribavi i podnese dokaze o pravu vlasni{tva. na~in utvr|en ovim zakonom. Kantonalna {umsko-privredna dru{tva i kantonalne uprave Protiv rje{enja iz stava 5. ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba za {ume u privatnom vlasni{tvu du`ni su izraditi poseban Federalnom ministarstvu. Broj 20 – Strana 768 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 29. svibnja/maja 2002. obra~un sredstava za jednostavnu biolo{ku reprodukciju {uma sa 4.6. Obavljanje radova u {umi evidencijom utro{enih sredstava za namjenu iz stava 4. ovog ^lan 30. ~lana. ^lan 27. Radi obezbje|enja materijalnih i drugih uslova za rekonstrukciju degradiranih i izdana~kih {uma, po{umljavanje goleti i kr{a (pro{irena reprodukcija), kao i za unapre|enje op}ekorisnih funkcija {uma, kantonalna {umsko-privredna dru{tva izdvajaju sredstva po stopi od 3% od ukupno ostvarenog prihoda prodajom drvnih sortimenata i vrijednosti drveta upotrijebljenog za vlastite potrebe kao i prihoda ostvarenih prodajom sekundarnih {umskih proizvoda. 4.4. [umsko-uzgojne mjere ^lan 28. Kantonalna {umsko-privredna dru{tva i kantonalne uprave za {ume u privatnom vlasni{tvu }e pripremiti godi{nji operativni plan za sprovo|enje {umsko-uzgojnih mjera. Plan }e sadr`avati lokacije podru~ja koja }e se tretirati, obim, vrstu i vrijeme izvo|enja radova koji }e se sprovesti i odre|ene smjernice za izvr{enje radova. Kantonalna {umsko-privredna dru{tva i vlasnici privatnih {uma du`ni su, prvenstveno iz sredstava za biolo{ku reprodukciju {uma, izvr{iti po{umljavanje, njegu {uma, njegu kultura i ostale {umsko-uzgojne radove ~iji obim se odre|uje {umskogospodarskom osnovom, odnosno [umarskim programom Federacije i kantonalnim {umsko-razvojnim planovima. Kantonalna {umsko-privredna dru{tva i vlasnici privatnih {uma }e imati pravo na sufinansiranje {umsko-uzgojnih mjera u {umama iz namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova kantona ako se utvrdi da prihod od drveta nije dovoljan za sprovo|enje {umsko-uzgojnih aktivnosti. 4.5. Tehni~ki prijem radova ^lan 29. Za izvedene radove po projektu za izvo|enje vr{i se tehni~ki prijem radova. Komisiju za tehni~ki prijem {umsko-uzgojnih radova u dr`avnim {umama odre|uje kantonalno {umsko-privredno dru{tvo, a za privatne {ume kantonalna uprava. U komisije za tehni~ki prijem radova na prirodnoj obnovi i vje{ta~kom po{umljavanju u dr`avnim {umama i {umskim zemlji{tima obavezno se imenuje po jedan predstavnik iz drugog {umsko-privrednog dru{tva i nevladine organizacije ~iji je programski zadatak obnova i za{tita {uma. Tehni~ki prijem radova po{umljavanja vr{i se poslije dvije godine od njihovog izvo|enja, a za ostale {umsko-uzgojne radove tehni~ki prijem se vr{i po zavr{etku radova, a najdu`e u roku od {est mjeseci od zavr{etka radova. Tro{kove rada komisije snosi pravno lice koje je odredilo komisiju za tehni~ki prijem {umsko-uzgojnih radova. Za sve radove izvr{ene po projektima za izvo|enje (sje~a, izvla~enje, {umski red, stanje traktorskih vlaka, utjecaj na okoli{) pravno lice je du`no po zavr{etku radova izvr{iti prijem svakog odjela putem komisije koju odredi pravno lice. O izvr{enom tehni~kom prijemu {umsko-uzgojnih radova i radova izvr{enih po projektu za izvo|enje, komisije iz st. 2. i 6. ovog ~lana sastavljaju zapisnik u kojem se obavezno konstatuje uspjeh, obim i kvalitet izvr{enih radova. Ako se prilikom tehni~kog prijema utvrdi da radovi nisu uspje{no i kvalitetno izvr{eni prema projektu za izvo|enje izvo|a~ radova je du`an utvr|ene nedostatke otkloniti i radove izvr{iti u roku koji odredi komisija. Svi izvr{eni radovi i nalaz komisije evidentiraju se u propisane knjige evidencije. Radove u {umarstvu mogu izvoditi samo lica koja su obu~ena za izvo|enje odgovaraju}ih poslova. Pravna lica koja obavljaju poslove u {umama su du`na obezbijediti mjere za{tite na radu u {umi i {umarstvu prema tehni~kim uputstvima nadle`nog federalnog organa i obavezna su sprovesti adekvatnu obuku zaposlenih. Federalni ministar }e propisati uslove koje moraju ispunjavati izvo|a~i radova u {umarstvu. U saradnji sa Federalnom upravom i {umarskim obrazovnim ustanovama, kantonalne uprave }e organizovati tehni~ke i specijalizovane kurseve za zaposlenike koji nisu imali {umarsku obuku kao i za privatne vlasnike {uma. Kursevi }e se naro~ito usmjeriti na pitanja vezana za bezbjednost na radu i kvalitetno izvo|enje radova. Tro{kovi kurseva finansiraju se iz sredstava namjenskih fondova kantona i namjenskog fonda Federacije. 4.7. Zabrana ~istih sje~a i pusto{enja {uma ^lan 31. Zabranjene su ~iste sje~e i pusto{enje {uma. ^iste sje~e mogu biti izvr{ene u posebnim slu~ajevima u pripremi {umsko-uzgojnih zahvata s ciljem unapre|enja {umskih sastojina u toj mjeri koja je planirana u odobrenim {umskogospodarskim osnovama. ^ista sje~a {uma se mo`e primijeniti i ako je neophodna zbog sanitarne sje~e ili provo|enja preventivnih za{titnih mjera. 4.8. Po{umljavanje sje~ina i paljika ^lan 32. Sve povr{ine nastale ~istom sje~om i paljike moraju biti po{umljene u roku od dvije godine nakon sje~e ili {umskog po`ara, prirodnom obnovom ili putem po{umljavanja. Ako se ne o~ekuje prirodna obnova u roku od dvije godine, koja bi bila u skladu sa {umsko-uzgojnim ciljem, po{umljavanje mora biti ura|eno sadnjom ili sjetvom, koriste}i zdrave sadnice ili sjeme, prilago|ene stani{tu. Samo materijal za reprodukciju potvr|enog porijekla mo`e biti kori{ten u svrhu po{umljavanja. Povr{ine predvi|ene za po{umljavanje i prirodnu obnovu moraju biti obilje`ene na terenu i ucrtane na kartu. 4.9. [umski materijal za reprodukciju ^lan 33. Federalna uprava i kantonalne uprave }e odrediti regije provenijencije, odabrati {umske sjemenske objekte i sastojine iz kojih }e se obezbje|ivati reprodukcioni materijal, voditi registar o {umskim sjemenskim objektima i sastojinama i izdavati potvrde o porijeklu {umskog reprodukcionog materijala u smislu javnog ovla{tenja. Tru{nice i rasadnici }e pratiti porijeklo {umskog reprodukcionog materijala i obavjestit }e kupce o kategorijama {umskog reprodukcionog materijala kao i o njegovom porijeklu. Nadle`ni {umarski inspektor }e nadgledati promet {umskog sjemena i {umskog sadnog materijala. Uvoz {umskog reprodukcionog materijala je mogu} samo po osnovu dozvole koju izdaje Federalno ministarstvo na osnovu mi{ljenja Federalne uprave. Dozvola }e se izdati samo ako je {umski reprodukcioni materijal potvr|enog porijekla. Kantonalne uprave }e voditi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu {umskog sjemena i proizvo|a~a i dora|iva~a {umskog sjemena i {umskog i ukrasnog drve}a i grmlja. Srijeda, 29. svibnja/maja 2002. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 20 – Strana 769 4.10. Za{tita protiv bioti~kih i nebioti~kih agenasa Federalni ministar }e narediti dodatne mjere za za{titu {ume ako Federalna uprava ustanovi da je biolo{ka ravnote`a 4.10.1. Op}e preventivne mjere poreme}ena do takvog stepena da nije mogu}a njezina obnova sa mjerama iz ovog ~lana, ili ako postoji opasnost od drugog ^lan 34. velikog o{te}enja. Op}e dugoro~ne preventivne mjere protiv bioti~kih i Rad u {umama mora biti izveden u odgovaraju}oj sezoni, na nebioti~kih agenasa, koji bi mogli ugroziti stabilnost {uma i na~in koji smanjuje pojavu {teta po {umski ekosistem. njihove funkcije, zasniva}e se na gospodarenju {umama koje Federalni ministar }e propisati obim mjera o uspostavljanju i uva`ava prirodne procese i na odr`avanju i odgovaraju}em odr`avanju {umskog reda i na~in njihovog provo|enja. unapre|enju biodiverziteta u {umi. Principi i mjere kojima se obezbje|uje gospodarenje 4.10.3. Obnova {uma nakon nepogoda {umama i biodiverzitet }e biti odre|eni u [umarskom programu ^lan 36. Federacije i dalje }e biti razra|eni u planovima za gospodarenje {umama. Oni }e sadr`avati odre|ivanje stani{ta koja su od U slu~aju {umske nepogode uzrokovane bilo kojim specijalnog zna~aja sa gledi{ta {umskog diverziteta, i bioti~kim ili nebioti~kim agensom, uklju~uju}i i {umske po`are, odre|ivanje mjera za postepeno prevo|enje {uma s kantonalna {umsko-privredna dru{tva i kantonalne uprave za promijenjenim sastavom {umskih zajednica u vi{e prirodne {ume u privatnom vlasni{tvu }e u saradnji sa Federalnom strukture, ako je to odgovaraju}e. upravom pripremiti plan za obnovu o{te}enih i uni{tenih {uma i {umskog zemlji{ta. Plan }e sadr`avati opis nepogode, stepen Stani{ta od specijalnog zna~aja posmatrana sa gledi{ta o{te}enja {ume, mjere koje }e se provesti i tro{kove sanacije i {umskog diverziteta koja su odre|ena u {umskogospodarskim obnove. osnovama }e biti o~uvana. Ako tro{kovi za obnovu prelaze finansijski potencijal 4.10.2. Sanitarne sje~e i druge preventivne mjere nosioca prava na gospodarenje u kombinaciji sa dostupnim finansijskim sredstvima za {ume iz namjenskih fondova kantona ^lan 35. i Federacije, Vlada Federacije }e obezbijediti posebna sredstva kako bi se omogu}ila implementacija plana. Kantonalna {umsko-privredna dru{tva i vlasnici privatnih {uma moraju obezbijediti da se sanitarne sje~e sprovode prije 4.11. Promet drveta i sekundarnih {umskih proizvoda nego {to bi se {ume mogle ugroziti prekomjernim razmno`avanjem insekata, {irenjem uzro~nika biljnih bolesti ili ^lan 37. drugih {tetnih organizama. U privatnim {umama kantonalne Zabranjeno je drvo, dijelove stabala i grane posje~ene u {umi uprave moraju obezbijediti sanitarne sje~e ukoliko vlasnici {uma i izvan {ume (na poljoprivrednom zemlji{tu, me|ama, ne mogu sami sprovesti sanitarnu sje~u. pojedina~na stabla i sl.), kretati od panja i stavljati u promet dok Mrtva i zara`ena neposje~ena stabla, pojedina~na ili u malim se ne obilje`i {umskim ~eki}em (`igo{e), obroj~i, premjeri i ne grupama, ne moraju biti posje~ena u kontekstu sanitarne sje~e izda otpremni iskaz. ako se mogu smatrati oboga}enjem {umskog biodiverziteta i ne @igosanje, obroj~avanje, premjeravanje i izdavanje otprempredstavljaju ozbiljnu prijetnju okolnim sastojinama. Kantonalna nog iskaza za drvo koje poti~e iz dr`avne {ume vr{i kantonalno {umsko-privredna dru{tva i vlasnici privatnih {uma koji su {umsko-privredno dru{tvo a za drvo iz privatnih {uma odgovorni da obezbijede sanitarnu sje~u i nadle`ni {umarski kantonalne uprave. inspektor mogu tra`iti mi{ljenje od Federalne uprave ukoliko nije jasan stepen opasnosti. Zabranjeno je sekundarne {umske proizvode iz ~lana 9. ovog zakona stavljati u promet bez odobrenja kantonalnog {umskoKantonalna {umsko-privredna dru{tva i kantonalne uprave privrednog dru{tva. za {ume u privatnom vlasni{tvu }e obezbijediti izvo|enje sljede}ih mjera za{tite {uma: Pod prometom drveta i sekundarnih {umskih proizvoda, u smislu ovog zakona, podrazumjeva se prijevoz saobra}ajnicama, a) nabavka, raspore|ivanje, osmatranje i odr`avanje kupovina, prodaja, poklon, skladi{tenje kao i primanje drveta u feromonskih klopki i postavljanje lovnih stabala za pilane u kojima se vr{i rezanje drveta. potkornjake; Licu koje izvr{i ili dozvoli sje~u {ume na uzurpiranom b) ~i{}enje posje~enih podru~ja, uz uni{tavanje kore i grana, zemlji{tu na kome imovinsko-pravni odnosi nisu raspravljeni ili gdje postoji bilo kakva opasnost od razmno`avanja koje izvr{i sje~u bez prethodne doznake i prije `igosanja, parazita, {irenja uzro~nika biljnih bolesti i {teto~ina; obroj~avanja i snabdijevanja drveta sa otpremnim iskazom i koje c) guljenje kore ili tretiranje panjeva i drugog drveta koje stavi u promet sekundarne {umske proizvode u suprotnosti sa predstavlja poseban rizik za razmno`avanje parazita, odredbama ovog ~lana, uz osudu na kaznu izre}i }e se i za{titna {irenja uzro~nika biljnih bolesti i {teto~ina kroz upotrebu mjera oduzimanja drveta, odnosno sekundarnih {umskih tvari za tretiranje u skladu sa ovim zakonom; proizvoda, kao i sredstava kojima je izvr{ena nezakonita radnja. d) uspostavljanje i odr`avanje {umskog reda. Privremeno oduzimanje drveta i sekundarnih {umskih Pod {umskim redom iz stava 3. ta~ka d) ovog ~lana smatra se proizvoda (zapljena) koji su stavljeni u promet u suprotnosti sa preduzimanje mjera za spre~avanje pojave po`ara, {tetnih odredbama ovog ~lana, kao i sredstava kojima je izvr{ena insekata i biljnih bolesti, {tetnog djelovanja vjetra, snijega i nezakonita radnja vr{e ~uvari {uma, stru~na lica koja su drugih nepogoda, o{te}ivanje stabala i podmlatka prilikom sje~e ovla{tena za za{titu {uma od strane kantonalnog i izvoza drveta. {umsko-privrednog dru{tva, pripadnici policije i nadle`ni {umarski inspektori. Privremeno oduzeti {umski proizvodi Federalna uprava }e putem Izvje{tajno-prognozne slu`be u pohranjuju se na mjestu koje odredi kantonalna uprava. U slu~aju saradnji sa kantonalnim upravama: da postoji mogu}nost da se u toku pohranjivanja {umskim a) organizovati sakupljanje va`nih podataka vezanih za proizvodima ili sredstvima umanji vrijednost, zapljenjena roba za{titu {ume koje }e odgovorna lica iz stava 3. ovog ~lana }e se prodati licitacijom a finansijska sredstva deponovati na dostaviti u roku kojeg odredi Federalna uprava; poseban ra~un kojeg }e odrediti kantonalna uprava, odnosno b) obezbijediti informacije o pojavi biljnih bolesti i kantonalno {umsko- privredno dru{tvo. {teto~ina; Lica iz stava 6. ovog ~lana imaju pravo legitimisati sva lica c) savjetovati o pitanjima koja se ti~u za{tite {uma. koja se kre}u na podru~ju {ume koju ~uvaju, odnosno nad kojom Broj 20 – Strana 770 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 29. svibnja/maja 2002. vr{e nadzor, kao i pravo privremenog oduzimanja predmeta bujicama, klizi{tima ili o{trim klimatskim uslovima koji kojima je izvr{en prekr{aj, privredni prijestup ili krivi~no djelo. ugro`avaju postojanje samih {uma; b) {ume ~iji je glavni zadatak za{tita naselja, privrednih i U periodu vegetacije, od 1. aprila do 1. novembra, drvo drugih objekata kao {to su saobra}ajnice, energetski ~etinara i brijesta ne mo`e se sa korom stavljati u promet i objekti, objekti telekomunikacione infrastrukture, za{tita uskladi{tavati. izvori{ta i korita vodotoka, obale vodenih akumulacija Izuzetno od stava 8. ovog ~lana, drvo ~etinara i brijesta mo`e kao i {ume koje su podignute kao za{titni pojasevi, se sa korom stavljati u promet ako period od sje~e do otpreme odnosno koje slu`e protiv prirodnih nepogoda ili traje kra}e od ciklusa razvoja insekta, a najdu`e do 21 dan. katastrofi~nih ili stihijskih efekata ljudskog djelovanja. Na~in `igosanja, obroj~avanja, premjeravanja, sadr`aj i Za{titne {ume iz stava 1. ovog ~lana progla{ava Vlada na~in izdavanja otpremnog iskaza za drvo propisat }e federalni Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva, odnosno vlade ministar. kantona na prijedlog kantonalnog ministarstva. Federalno ministarstvo i kantonalno ministarstvo svoj prijedlog zasnivaju 5. [UME I [UMSKO ZEMLJI[TE S POSEBNIM na ekspertizi stru~ne komisije koju imenuje nadle`no RE@IMOM GOSPODARENJA ministarstvo i prethodno pribavljenog mi{ljenja Federalne uprave i kantonalne uprave. 5.1. Za{titne {ume i {ume s posebnom namjenom Primjerak akta o progla{enju za{titne {ume obavezno se dostavlja Federalnom ministarstvu, Zavodu za za{titu 5.1.1. Op}i principi kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a, Federalnoj upravi i ^lan 38. kantonalnoj upravi. Kako bi se obezbijedila njihova za{tita ili specijalni re`im 5.1.3. [ume s posebnom namjenom gospodarenja, odre|ene {ume mogu biti progla{ene za{titnim {umama ili {umama s posebnom namjenom. Njima }e se ^lan 40. gospodariti na takav na~in kojim }e se obezbijediti ostvarivanje Za {ume sa posebnom namjenom progla{avaju se: namjene prema kojoj su {ume progla{ene. a) {ume ili njeni dijelovi koje imaju poseban kulturni, Procjena {umskih funkcija }e biti kori{tena za progla{enje iz historijski, ekolo{ki i prirodni zna~aj, nacionalni parkovi, stava 1. ovog ~lana. Ukoliko {ume predstavljaju dio podru~ja park {ume, prirodni i lovni rezervati; koje je za{ti}eno u skladu s bilo kojim drugim federalnim zakonom, koji tako|er propisuje posebni re`im gospodarenja za b) {ume od posebnog zna~aja za odbranu i potrebe Vojske {ume, takve {ume }e se smatrati progla{enim {umama s Federacije; posebnom namjenom. c) {ume i {umsko zemlji{te od zna~aja za za{titu Propisi kojim se {ume progla{avaju za{titnim {umama ili biodiverziteta i prirodnih stani{ta flore, faune i drugih {umama s posebnom namjenom }e odrediti re`im gospodarenja organizama; takvim {umama, izvr{ioca propisanog re`ima kao i pravna lica d) {ume ili njeni dijelovi registrovani kao sjemenske koja su odgovorna za obezbje|enje sredstava da bi se pokrili sastojine i sjemenski objekti; tro{kovi vezani za posebni re`im gospodarenja. e) {ume od posebnog nau~nog i obrazovnog zna~aja; Odre|ene mjere koje bi mogle biti neophodne za f) {ume od specijalnog zna~aja za pro~i{}avanje zraka, unapre|enje izuzev istaknutih socijalnih funkcija {ume, koja nije snabdjevanje vodom i njezin kvalitet; progla{ena {umom s posebnom namjenom, }e biti utvr|ene ugovorom izme|u kantonalnog {umsko-privrednog dru{tva ili g) {ume namjenjene za izleti{ta, odmor, op}e obrazovanje, privatnog vlasnika {ume i tijela koje je zainteresovano za ovakve rekreaciju, turizam, klimatska i druga lje~ili{ta. mjere. Kantonalno ministarstvo daje saglasnost na ugovor. [ume iz stava 1. ta~. a) i b) ovog ~lana }e proglasiti Vlada Za{titne {ume i {ume s posebnom namjenom moraju se Federacije uz prethodno pribavljeno mi{ljenje Federalnog ucrtati na kartu i obilje`iti vidljivim znakovima koji se odrede u ministarstva, {ume iz stava 1. ta~. c), d) i e) ovog ~lana Federalno propisu o progla{enju {ume. One }e biti predmet nadzora ministarstvo a {ume iz stava 1. ta~. f) i g) kantonalna ministarstva. nadle`nog {umarskog inspektora bez obzira na tijelo koje je [ume s posebnom namjenom mogu biti nazvane prema proglasilo {ume. Obilje`avanje {uma vr{i kantonalno klju~nim funkcijama koje obezbje|uju. {umsko-privredno dru{tvo na na~in predvi|en standardima, a za Primjerak akta o progla{enju {uma s posebnom namjenom privatne {ume kantonalna uprava. Tro{kove obilje`avanja snosi obavezno se dostavlja Federalnom ministarstvu, Zavodu za pravno lice u ~iju se korist {uma progla{ava za{titnom, odnosno za{titu kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a, Federalnoj {umom sa posebnom namjenom. upravi i kantonalnoj upravi. Aktom kojim se {ume progla{avaju za{titnim ili {umama sa posebnom namjenom odre|uju se uslovi, na~in kori{tenja i 5.1.4. Zahtjev za progla{enje za{tita tih {uma. Kantonalno {umsko-privredno dru{tvo, odnosno vlasnik {ume, ima pravo na naknadu za ograni~eno ^lan 41. kori{tenje ili pove}ane tro{kove za{tite. Naknadu snosi pravno Zahtjev sa elaboratom za progla{enje za{titnih {uma ili {uma lice na ~iji je zahtjev progla{enje izvr{eno. Visina naknade se s posebnom namjenom kojeg podnosi zainteresovana institucija utvr|uje sporazumno, a ako se sporazum ne postigne naknada se ili pravno lice }e naro~ito sadr`avati sljede}e: utvr|uje po Zakonu o eksproprijaciji. a) cilj i razloge zbog kojih se predla`e progla{enje za{titnih Federalno ministarstvo vodi evidenciju za{titnih {uma i {uma {uma i {uma sa posebnom namjenom; sa posebnom namjenom. b) naziv {umskogospodarske jedinice, broj odjela i oznaku 5.1.2. Za{titne {ume odsjeka, i za privatne {ume naziv katastarske op}ine i broj katastarske parcele; ^lan 39. c) digitaliziranu kartu razmjere 1:10.000 (za manja podru~ja Za{titne {ume su: razmjera 1:5.000), sa ucrtanom parcelom za koju se tra`i a) {ume koje prvenstveno slu`e za za{titu zemlji{ta na progla{enje za{titne {ume, odnosno {ume sa posebnom strmim terenima i zemlji{ta podlo`na erozijama, namjenom; Srijeda, 29. svibnja/maja 2002. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 20 – Strana 771 d) opis strukture {ume i {umskog zemlji{ta, uklju~uju}i Dr`avne {ume su u vlasni{tvu Federacije. U ostavarivanju stanje povr{ina, drvnu zalihu po vrstama drve}a, godi{nji prava po osnovu vlasni{tva nad {umom i {umskim zemlji{tem u prirast i jednogodi{nji etat; dr`avnom vlasni{tvu Federaciju }e zastupati Federalno ministare) procjenu okoli{nog uticaja; stvo-federalni ministar. f) predlo`ena ograni~enja u gospodarenju; Privatne {ume, u smislu ovog zakona, su sve {ume i {umsko g) predlo`ene naknade ukoliko one do|u u obzir; zemlji{te za koje fizi~ko ili pravno lice valjanim dokumentima iz zemlji{ne knjige i katastra nekretnina doka`e da je vlasnik {ume. h) odgovaraju}e administrativne mjere uklju~uju}i javne obavijesti i rasprave. Kantonalna {umsko-privredna dru{tva i kantonalne uprave Federalna uprava }e podnijeti prijedloge za progla{enje {uma za privatne {ume du`ni su dostaviti Federalnoj upravi podatke koje su od vitalnog interesa za trajno gospodarenje {umama kao radi vo|enja katastra {uma najdalje do 31. marta teku}e godine i {to je odre|eno u [umarskom programu Federacije. obavje{tavati ga o svim nastalim promjenama u toku protekle godine koje su uticale na vo|enje katastra. 5.1.5. [ume kr{a i po{umljavanje Jedan primjerak izra|enog katastra Federalna uprava je du`na dostaviti Federalnom ministarstvu. ^lan 42. [ume kr{a i {umskog zemlji{ta }e biti klasifikovane kao podru~ja velike opasnosti od {umskih po`ara. Kantonalne uprave }e naro~itu pa`nju poklanjati provo|enju svih mjera za prevenciju po`ara, kao {to je uneseno u planove za za{titu od {umskih po`ara i organizovat }e slu`bu za ga{enje po`ara, specijalno opremljenu i obu~enu za borbu protiv {umskih po`ara. Finansiranje izrade {umskogospodarske osnove za dr`avne {ume na podru~ju kr{a vr{it }e se iz namjenskog fonda kantona. Ako kanton ili op}ina kupi {umu ili {umsko zemlji{te i na tom zemlji{tu podignu {umu, ili ako dobiju {umu ili {umsko zemlji{te kao poklon od bilo kog fizi~kog ili pravnog lica nakon stupanja na snagu ovog zakona, te {ume kantona ili op}ine postaju tako|er dr`avnim {umama. ^lan 43. Federalni ministar }e, uz pribavljeno mi{ljenje Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, donijeti propise koji se ti~u klasifikacije vlasni{tva u svrhu statisti~ke obrade ili planiranja u {umarstvu i propisati na~in vo|enja katastra {uma za dr`avne i privatne {ume. Po{umljavanje kr{a, goleti i drugog {umskog zemlji{ta }e biti ura|eno prema planu za po{umljavanje a koji }e naro~ito sadr`avati sljede}e: a) povr{ine koje }e se po{umljavati, naziv {umskogospodarskog podru~ja, gospodarska jedinica, broj odjela i oznaka odsjeka; b) sporazum vlasnika zemlji{ta ako je on potreban; c) analiza prirodnih karakteristika stani{ta, naro~ito u smislu tla i klimatskih uslova; d) izbor vrsta drve}a, posebne karakteristike sadnica i opis razloga za njihov izbor; e) gusto}a i na~in - tehnika sadnje; f) tro{kovi sadnje i tro{kovi odr`avanja po{umljenog podru~ja - najmanje pet godina; g) procjena funkcija koje }e tek zasa|ene {ume da obavljaju u tim predjelima; h) mjere za{tite od po`ara. Po{umljavanje poljoprivrednog zemlji{ta mo`e se vr{iti, po zahtjevu vlasnika zemlji{ta, zajedno sa planom za po{umljavanje iz stava 1. ovog ~lana. Po{umljavanje poljoprivrednog zemlji{ta vr{it }e se u skladu sa propisima o promjeni namjene kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta. Za planta`e ~etinara koje zauzimaju vi{e od pet hektara zemlji{ta napravit }e se procjena okoli{nog uticaja. Kantonalno ministarstvo odobrava planove po{umljavanja uz pribavljeno mi{ljenje Federalne uprave. Finansiranje po{umljavanja {umskog zemlji{ta treba da se obezbijedi iz namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova kantona. Po{umljavanje podru~ja kr{a, gdje }e po{umljavanje imati visoko koristan uticaj na ekolo{ke uslove i okoli{, }e imati prioritet za finansijske podsticaje. Pravo vlasni{tva nad {umama i {umskim zemlji{tem ne mo`e se ste}i njihovim kori{tenjem ili zauzimanjem bez obzira na period trajanja istog. 6.1.1. Promet {uma ^lan 45. Zabranjen je promet dr`avnih {uma i {umskog zemlji{ta. Svaki promet dr`avnih {uma i {umskog zemlji{ta u suprotnosti s odredbama ovog zakona je nezakonit i takav ugovor }e biti neva`e}i. Izuzev od odredaba stava 1. ovog ~lana promet {uma i {umskog zemlji{ta mo`e se vr{iti samo u postupku arondacije i komasacije kao i putem zamjene uz prethodno pribavljenu saglasnost federalnog ministra koja se zasniva na mi{ljenju federalne uprave i kantonalne uprave. Izuzev od odredaba stava 1. ovog ~lana, dr`avne {ume i {umsko zemlji{te, za koje je prethodno izdato odobrenje za kr~enje u skladu s odredbama ovog zakona, mo`e se prodati drugom pravnom ili fizi~kom licu u svrhu koja je u skladu sa prostornim planom odre|enim odlukom Parlamenta Federacije. Sredstva dobijena prodajom dr`avnih {uma i {umskog zemlji{ta prihod su namjenskog fonda Federacije 40% i namjenskog fonda kantona 60% i mogu se koristiti samo za kupovinu {uma i {umskog zemlji{ta i podizanje novih {uma. Federacija ima pravo prvenstva za kupovinu privatnih {uma i {umskog zemlji{ta koje su Vlada Federacije, Federalno ministarstvo ili kantonalno ministarstvo proglasili za{titnim {umama ili {umama s posebnom namjenom. ^lan 44. Osim u slu~ajevima iz stava 2. ovog ~lana, vlasnik {uma i {umskog i poljoprivrednog zemlji{ta koje grani~i sa {umom i {umskim zemlji{tem koje se prodaje, }e imati pravo prvenstva za kupovinu te {ume ukoliko ta prodaja ne predstavlja smetnju u pogledu gospodarenja dr`avnim {umama, a {to se dokazuje mi{ljenjem Federalne uprave. Ako se ovo pravo prvenstva ne iskoristi onda pravo prvenstva za kupovinu pripada vlasniku ~ija je {uma najbli`a {umi koja se prodaje. [ume i {umsko zemlji{te su u dr`avnom vlasni{tvu (u daljem tekstu: dr`avne {ume) i vlasni{tvu fizi~kih lica (u daljem tekstu: privatne {ume). Federalni ministar }e donijeti propise koji se ti~u procedura i vremenskih ograni~enja za prodaju {uma, utvrditi pravo prvenstva za kupovinu i uslove za zamjenu {ume. 6. VLASNI[TVO, UPRAVLJANJE, KATASTAR [UMA, ADMINISTRATIVNE I EKONOMSKE FUNKCIJE 6.1. Vlasni{tvo i katastar {uma Broj 20 – Strana 772 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 29. svibnja/maja 2002. 6.1.2. Utvr|ivanje granica dr`avnih {uma Poslovi koje kantonalne uprave ustupaju kantonalnim {umsko-privrednim dru{tvima u pogledu gospodarenja ^lan 46. dr`avnim {umama sastoje se naro~ito iz: Granice dr`avnih {uma moraju na terenu biti obilje`ene a) dono{enja {umskogospodarskih osnova; vidnim i trajnim biljegama. b) izrada projekata za izvo|enje i njihova realizacija; Granice dr`avnih {uma, koje nisu utvr|ene, moraju se c) odr`avanje i izgradnja {umske infrastrukture; utvrditi u skladu sa Zakonom o premjeru i katastru nekretnina i d) promet {umskih drvnih sortimenata; propisima donesenim na osnovu ovog zakona. e) izvr{avanje programa i planova jednostavne i pro{irene Utvr|ene granice iz stava 2. ovog ~lana moraju se ucrtati na biolo{ke reprodukcije {uma; katastarskim planovima i provesti kroz katastarski operat organa nadle`nog za geodetske poslove. f) provo|enje mjera integralne za{tite {uma; g) proizvodnja i promet {umskog sjemena i {umskog i Poslove obilje`avanja granica dr`avnih {uma i odr`avanje ukrasnog sadnog materijala; grani~nih znakova du`na su vr{iti kantonalna {umsko-privredna dru{tva. h) izvr{avanje planova iskori{tavanja sekundarnih {umskih proizvoda; Federalni ministar }e propisati na~in obilje`avanja granica dr`avnih {uma, kao i vrstu i postavljanje grani~nih znakova. i) realizacija planova razvoja {umarstva i mjera racionalizovanja u {umarstvu; 6.2. Upravljanje {umama j) sve ekonomske odgovornosti, koristi, zadaci i odluke; k) ostali poslovi koji se ugovorom ustupaju od strane 6.2.1. Upravljanje privatnim {umama kantonalne uprave. ^lan 47. Skup{tina kantona osnovat }e jedno kantonalno {umskoprivredno dru{tvo za podru~je kantona. Privatnim {umama upravljaju njihovi vlasnici u skladu sa ovim zakonom, podzakonskim propisima, propisima kantona i U sklopu kantonalnih {umsko-privrednih dru{tava formiraju odredbama {umskogospodarske osnove. U finansiranju izrade se ni`e organizacione jedinice za podru~je jedne ili vi{e op}ina {umskogospodarske osnove u~estvuju vlasnici {uma proporciokoje }e obavljati poslove u pogledu gospodarenja dr`avnim nalno povr{ini po vlasniku i kantonalna ministarstva iz namjen{umama u granicama jedne ili vi{e gospodarskih jedinica. skih fondova kantona. Kantonalno ministarstvo (kantonalni ministar) }e Kantonalno ministarstvo putem kantonalne uprave obavlja kantonalnom {umskom privrednom dru{tvu ugovorom prenijeti stru~ne poslove u pogledu gospodarenja privatnim {umama, a poslove, zadatke i odgovornosti iz stava 2. ovog ~lana. mo`e odre|ene poslove prenijeti na kantonalno Kantonalna {umsko-privredna dru{tva du`na su voditi {umsko-privredno dru{tvo. Preno{enje poslova vr{i se uz evidencije o izvr{enim radovima i provedenim mjerama obostranu saglasnost i reguli{e se me|usobnim ugovorom. predvi|enim {umsko-razvojnim planovima, {umskogospodarPod poslovima iz stava 2. ovog ~lana podrazumjevaju se skom osnovom i projektom za izvo|enje. Podaci predvi|eni doznaka, primanje i premjeravanje, izdavanje otpremnog iskaza, evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu planiranje {umsko-uzgojnih radova, ~uvanje i za{tita {uma. najkasnije do 28. februara teku}e godine. Kantonalne uprave du`ne su voditi evidencije o izvr{enim Na~in i oblik vo|enja registra evidencija iz stava 6. ovog radovima i provedenim mjerama predvi|enim {umsko-razvoj~lana propisat }e federalni ministar. nim planovima, {umskogospodarskom osnovom i projektom za izvo|enje. Podaci predvi|eni evidencijama moraju se Kantonalno ministarstvo (kantonalni ministar) }e prekinuti evidentirati za proteklu godinu najkasnije do 28. februara teku}e ugovor iz stava 5. ovog ~lana ako kantonalno {umsko-privredno godine. dru{tvo: Na~in i oblik vo|enja registra evidencija iz stava 3. propisat a) u roku od tri godine, od dana osnivanja, ne izradi }e federalni ministar. {umskogospodarsku osnovu; b) ne gospodari {umama u skladu sa {umskogospodarskom Ako za privatne {ume nije izra|ena {umskogospodarska osnovom i ako ne izvr{ava obaveze koje proizlaze iz ovog osnova {umama se gospodari na osnovu godi{njeg plana zakona; gospodarenja koji donosi kantonalna uprava, ali najdu`e dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. c) redovno i u datim rokovima na izvje{tava kantonalnu upravu o svim relevantnim podacima shodno odredbama Za privatne {ume projekat za izvo|enje izra|uje i donosi ovog zakona i ne dostavi podatke koje zatra`i kantonalna kantonalna uprava ili pravno lice na koje su prenijeti stru~ni uprava, a koji su od va`nosti za sagledavanje stanja u poslovi. pogledu gospodarenja {umama; 6.2.2. Upravljanje dr`avnim {umama d) izvr{i vi{e od 5% radova na sje~i {ume i izvla~enju sortimenata predvi|enih projektom za izvo|enje koje ne ^lan 48. mo`e izvr{iti svojim kapacitetima bez licitacije. Dr`avnim {umama i {umskim zemlji{tima upravljaju Za direktora kantonalnog {umsko-privrednog dru{tva mo`e Federalna uprava i kantonalne uprave pod uslovima utvr|enim se postaviti lice koje ima zavr{en {umarski fakultet i najmanje pet ovim zakonom. godina radnog iskustva u struci, a za rukovodioca ni`e organizacione jedinice lice koje ima zavr{en {umarski fakultet sa Federalna uprava i kantonalne uprave ne}e upravljati najmanje tri godine radnog iskustva u struci. dr`avnim {umama i {umskim zemlji{tem koje Vlada Federacije proglasi za{titnim {umama ili {umama s posebnom namjenom 6.2.3. Prava tre}ih lica pod uslovom da su te {ume predate na upravljanje drugom pravnom licu. ^lan 50. ^lan 49. Prava tre}ih lica na {umu i {umsko zemlji{te }e se po{tovati Federalno ministarstvo (federalni ministar) ugovorom ako se podru~je koristilo u periodu od zadnjih trideset godina. prenosi poslove gospodarenja {umama i {umskim zemlji{tem Starija utvr|ena prava tre}ih lica na {umu }e biti poni{tena i kantonalnim ministarstvima (kantonalnim ministrima). anulirana, ako nisu bila kori{tena u zadnjih trideset godina. Srijeda, 29. svibnja/maja 2002. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 20 – Strana 773 6.3.2. ^uvanje {uma Prava tre}ih lica mogu biti otkupljena za odgovaraju}u nov~anu naknadu, nakon zahtjeva vlasnika {ume. ^lan 54. Zabranjeno je utvr|ivati nova ili {iriti postoje}a prava tre}ih Kantonalne uprave du`ne su obezbijediti neposrednu za{titu lica na {umu osim ako je to u skladu sa kantonalnim {uma - ~uvanje {uma od bespravnog prisvajanja i kori{tenja, {umsko-razvojnim planom. {umskih po`ara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i {teto~ina kao i drugih protivzakonitih radnji, putem 6.2.4. Za{tita susjednih parcela organizovane ~uvarske slu`be (~uvari {uma) po odre|enim ^lan 51. ~uvarskim reonima. ^uvarsku slu`bu obavljaju stru~na lica koja za to ovlasti Prilikom gospodarenja {umom, vlasnik ili korisnik {ume kantonalna uprava. ^uvari {ume mogu biti lica koja su zavr{ila treba da vodi du`nu pa`nju o susjednim parcelama. srednju {umarsku {kolu III i IV stepen, koja ispunjavaju uslove za Ako vlasnik {ume, u procesu gospodarenja {umom, na neki no{enje oru`ja i druge uslove za obavljanje javne slu`be ~uvara na~in vr{i uticaj na susjedne parcele, vlasnik {ume je obavezan da {uma. tra`i saglasnost vlasnika susjedne parcele prije nego zapo~ne tu ^uvari {uma slu`bu obavljaju u uniformi, moraju biti aktivnost. Ako se ne mo`e do}i do sporazuma, kantonalno naoru`ani i moraju posjedovati dokument - legitimaciju ~uvara ministarstvo }e odlu~iti o tome da li se ta aktivnost mo`e provesti, {uma kojim potvr|uju status ~uvara {uma. Legitimaciju imaju i u kom obliku, a naknada }e se utvrditi sporazumno ili putem druga stru~na lica koja imaju ovla{tenje za poslove za{tite {uma. nadle`nog suda. Du`nosti ~uvara {uma su da: 6.2.5. Kori{tenje parcela tre}ih lica a) ~uva {umu od {umskih po`ara, na na~in kako je utvr|eno ovim zakonom i planovima za{tite {uma od po`ara; ^lan 52. b) ~uva {umu od bespravnog zauzimanja i kori{tenja, od Vlasnik, odnosno nosilac prava gospodarenja na zemlji{tu, bespravnih sje~a i kra|e {umskih proizvoda, sprje~ava du`an je da dozvoli privremeni prijevoz (prinudni put) ili bespravnu izgradnju u {umi i na {umskim zemlji{tima; smje{taj {umskih proizvoda sa susjednih parcela na svom zemlji{tu ako to nije mogu}e izvr{iti na drugi na~in, ili ako bi c) prati pojave i kretanje biljnih bolesti i {teto~ina i {tete drugi na~in bio nesrazmjerno skuplji. nanesene {umi od divlja~i; Korisnik prinudnog puta ili smje{taja proizvoda du`an je da d) preduzima mjere odr`avanja {umskog reda i na vlasniku, odnosno korisniku zemlji{ta, plati naknadu za to spre~avanju o{te}ivanja stabala i podmlatka prilikom kori{tenje. izvo|enja sje~a i izvla~enje {umskih sortimenata; Ako je zbog izgradnje {umske transportne infrastrukture e) spre~ava nezakonito pokretanje drveta iz {ume, ubiranje i neophodno koristiti parcele tre}ih lica izvr{it }e se eksprosakupljanje sekundarnih proizvoda i stavljanje istih u prijacija takvih parcela uz tr`i{nu naknadu. Od drugih vlasnika promet; {ume i ostalih pravnih ili fizi~kih lica koja imaju koristi od f) zaustavlja prijevozna sredstva i pregleda prate}u ovakve infrastrukture, mo`e se zahtijevati da u~estvuju u dokumentaciju za prijevoz {umskih sortimenata; tro{kovima izgradnje i odr`avanja u skladu sa koristima koje }e imati od toga. g) pregleda porijeklo drveta na pilanama i na svim drugim mjestima gdje se drvo dr`i; Rje{enje o ustanovljavanju prinudnog puta i o naknadi donosi, na zahtjev zainteresovanog lica, kantonalno ministarstvo. h) preduzima mjere da se {umski putevi i vlake redovno odr`avaju i sprje~ava izgradnju neprojektovanih vlaka; @alba protiv rje{enja o ustanovljavanju slu`nosti ne zadr`ava izvr{enje rje{enja. i) sprje~ava istresanje i deponovanje sme}a i drugog otpada u {umu i uni{tavanje grani~nih znakova; Nezadovoljna stranka mo`e u roku od 30 dana od dana prijema rje{enja, podnijeti prijedlog da nadle`ni sud utvrdi j) legitimi{e sva lica zate~ena u vr{enju prekr{ajnih radnji po naknadu. ovom zakonu i krivi~nih djela koja se odnose na {ume ili za koja postoji osnovana sumnja da su izvr{ila takva djela, 6.3. Stru~ni i organizacijski zahtjevi ako se ne mo`e utvrditi identitet tih lica na drugi na~in; k) obavje{tava nadle`ne slu`be u kantonu, Policijsku upravu 6.3.1. Stru~ni zahtjevi i {umarsku inspekciju o svim zapa`enim nepravilnostima. ^lan 53. U slu~ajevima iz stava 4. ovog ~lana svako lice je du`no da na zahtjev ~uvara {uma poka`e li~ne isprave kojim se utvr|uju Kantonalna {umsko-privredna dru{tva, kantoni i vlasnici njegov identitet i isprave za drvo i ostale proizvode koje privatnih {uma du`ni su u potpunosti obezbijediti prijevozi, kao i da omogu}i pregled vozila, drugih sredstava implementaciju stru~nih zahtjeva koji su odre|eni ovim prijevoza, prtljaga i mjesto i prostore gdje su {umski proizvodi zakonom i podzakonskim propisima. smje{teni. U gospodarskim jedinicama sa preko 2.000 hektara {uma i Federalni ministar }e propisati zadatke ~uvara {uma, na~in {umskog zemlji{ta poslove u pogledu gospodarenja {umama izvr{avanja zadataka, oblik i sadr`aj legitimacije ~uvara {uma i obavljat }e diplomirani in`injeri {umarstva sa stru~nim ispitom iz kriterije za utvr|ivanje veli~ine ~uvarskog reona. oblasti {umarstva. Stru~ni ispit iz oblasti {umarstva mogu polagati samo kandidati sa diplomom {umarskog fakulteta VII/1 stepena obrazovanja i sa najmanje dvije godine iskustva na terenu u gospodarenju {umom. Federalni ministar }e donijeti program za polaganje stru~nog ispita iz oblasti {umarstva. Polaganja stru~nog {umarskog ispita oslobo|eni su diplomirani in`injeri sa vi{e od deset godina radnog iskustva, specijalisti, magistri i doktori {umarskih nauka. 6.3.3. Povezivanje vlasnika {uma ^lan 55. Kantonalna uprava }e obezbijediti finansijsku i stru~nu pomo} za uspostavljanje i funkcionisanje raznih oblika povezivanja vlasnika {uma tamo gdje, zbog male povr{ine {umskih parcela, rascjepkanosti ili razdijeljenosti parcela razli~itih vlasnika, nije mogu}e trajno i efikasno gospodariti {umama. Broj 20 – Strana 774 7. [UMARSKE INSTITUCIJE SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 29. svibnja/maja 2002. r) sprovodi i primjenjuje me|unarodne konvencije i standarde iz oblasti {umarstva i lovstva; 7.1. Federalna uprava s) utvr|uje i sprovodi strategiju borbe protiv korupcije u saradnji sa kantonalnim upravama. 7.1.1. Osnivanje Federalna uprava }e pripremati godi{nje planove rada, finansijske planove i izvje{taje o izvr{enim radovima i iste, ^lan 56. putem Federalnog ministarstva, dostaviti Vladi Federacije. Ovim zakonom osniva se Federalna uprava za {umarstvo. Federalna uprava je u sastavu Federalnog ministarstva. 7.2. Kantonalne institucije Sjedi{te Federalne uprave za {umarstvo je u Sarajevu. 7.2.1. Izvr{enje du`nosti kantona 7.1.2. Poslovi Federalne uprave ^lan 58. ^lan 57. Federalna uprava obavlja slijede}e poslove: a) prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih {uma, uklju~uju}i inventuru svih {uma, ustanovljava i vodi katastar {uma i {umskog zemlji{ta i katastar {umske infrastrukture u dr`avnom vlasni{tvu; b) priprema nacrt [umarskog programa Federacije i podnosi ga Federalnom ministarstvu; c) utvr|uje i prati dinamiku izrade {umskogospodarskih osnova; d) pru`a stru~nu pomo} za izradu {umskogospodarskih osnova za {umskogospodarska podru~ja i gospodarske jedinice; e) izra|uje plan i program za pro{irenu biolo{ku reprodukciju {uma i programe i planove za po{umljavanje kr{a i goleti; f) utvr|uje i vodi registar i evidenciju objekata za proizvodnju i doradu {umskog sjemena i proizvo|a~a {umskog i ukrasnog drve}a i grmlja u Federaciji; g) vr{i stru~ne poslove u vezi proizvodnje {umskog sjemena i {umskog sadnog materijala koji proizlaze iz odredaba ovog zakona i propisa iz oblasti o sjemenu i sadnom materijalu i izdaje potrebnu dokumentaciju o zdravstvenom stanju i kvalitetu {umskog sjemena i {umskog sadnog materijala; h) prati zdravstveno stanje {uma, obavlja poslove izvje{tajno-prognozne slu`be i prati stanje i stepen o{te}enosti {uma; i) izra|uje programe integralne za{tite {uma i planove protivpo`arne za{tite; j) izra|uje podloge za programe razvoja {umarstva i lovstva i obezbje|uje podatke za potrebe prostornih planova uz primjenu tehni~kih normativa iz oblasti {umarstva; k) prati ekonomsko stanje {umarstva na osnovu podataka dobivenih od strane kantonalnih uprava, redovno podnosi izvje{taj o cijenama i kvalitetu {umskih drvnih sortimenata i sekundarnih {umskih proizvoda i upoznaje javnost o stanju {uma i razvoju {umarstva i izdaje prigodne stru~no-popularne publikacije o stanju {uma i njihovom zna~aju; l) priprema i izra|uje programe iz oblasti {umarstva koji se finansiraju ili sufinansiraju iz namjenskog fonda Federacije uz prethodno pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva; m) priprema i sprovodi nau~no - istra`iva~ke djelatnosti i transfer znanja iz oblasti {umarstva i lovstva; n) priprema stru~na mi{ljenja za formiranje i reviziju {umskogospodarskih podru~ja; o) priprema i daje mi{ljenja za progla{avanje za{titnih {uma i {uma sa posebnom namjenom; p) organizuje savjetovanja i pru`a stru~nu pomo} kantonalnim upravama i kantonalnim {umsko-privrednim dru{tvima; q) razvija me|uentitetsku saradnju iz oblasti {umarstva i lovstva; Kantoni }e provesti svoje zadatke, kao {to je navedeno u ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, putem kantonalnog ministarstva i kantonalne uprave pri kantonalnom ministarstvu. Kantonalne uprave mogu formirati svoje organizacione jedinice po op}inama koje }e obavljati poslove predvi|ene ~lanom 47. ovog zakona. 7.2.2. Poslovi kantonalne uprave ^lan 59. Kantonalna uprava obavlja slijede}e poslove: a) prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih {uma i vodi katastar {uma i {umskog zemlji{ta na podru~ju kantona; b) priprema kantonalni {umsko-razvojni plan i podnosi ga kantonalnom ministarstvu; c) prati dinamiku poslova na izradi {umskogospodarskih osnova i njihovu realizaciju; d) vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu {umskog sjemena i proizvo|a~a {umskog i ukrasnog drve}a i grmlja; e) obavlja poslove izvje{tajno-dojavne slu`be i prati stanje i stepen o{te}enosti {uma i o tome obavje{tava Federalnu upravu; f) obezbje|uje neposrednu za{titu {uma putem ~uvarske slu`be; g) ustupa poslove kantonalnom {umsko-privrednom dru{tvu u pogledu gospodarenja {umama i {umskim zemlji{tima u dr`avnom vlasni{tvu i prati izvr{enje ugovorenih obaveza; h) prati realizaciju programa integralne za{tite {uma; i) usagla{ava {umskogospodarske osnove sa prostornim planovima, vodoprivrednim osnovama, lovno-privrednim osnovama, evidencijama koje se vode u Zavodu za za{titu kulturno - historijskog i prirodnog naslije|a i federalnim programom upravljanja mineralnim sirovinama i planovima upravljanja s pojedinim mineralnim sirovinama; j) daje mi{ljenje na {umskogospodarske osnove; k) prati ekonomsko stanje {umarstva na podru~ju kantona i podatke dostavlja Federalnoj upravi; l) priprema i izra|uje programe iz oblasti {umarstva koji se finansiraju ili sufinansiraju iz namjenskog fonda kantona; m) u~estvuje u izradi stru~nog mi{ljenja za formiranje ili reviziju {umskogospodarskih podru~ja; n) priprema i daje mi{ljenje za progla{enje za{titnih i {uma sa posebnom namjenom na na~in propisan ovim zakonom; o) sprovodi programe i podsti~e nau~no-istra`iva~ku djelatnost, organizuje savjetovanja i pru`a stru~nu pomo} kantonalnom {umsko-privrednom dru{tvu; p) izra|uje planove za izgradnju i odr`avanje {umskih cesta i za{titu izvori{ta i vodotoka unutar {umskih resursa uz saglasnost nadle`nog organa za poslove vodoprivrede; q) prati provo|enje primjene jedinstvenih cijena {umskih proizvoda; Srijeda, 29. svibnja/maja 2002. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 20 – Strana 775 r) upoznaje javnost sa stanjem {uma i izdaje odgovaraju}e Iz namjenskog fonda kantona finansirat }e se rad ~uvarske stru~no-popularne publikacije o stanju {uma i njihovom slu`be. zna~aju; Iz namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova s) izra|uje godi{nji plan rada, finansijski plan i godi{nji kantona zajedni~ki }e se finansirati: izvje{taj i iste dostavlja kantonalnom ministartstvu; a) po{umljavanje kr{a i goleti; t) obavlja i druge poslove i zadatke koji proizlaze iz ovog b) obnova {uma kao posljedica elementarne nepogode; zakona ili po zahtjevu kantonalnog ministarstva. c) nau~no-istra`iva~ki rad. Kantoni }e donijeti propise o upravljanju i kori{tenju sredstava namjenskih fondova kantona. Sredstva namjenskih Iz namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova fondova kantona mogu biti kori{tena samo za izvr{enje zadataka kantona uz saglasnost federalnog i kantonalnih ministara koji su u skladu sa ovim zakonom dati kantonima i za mjere koje finansirati }e se: su sli~ne namjeni kori{tenja sredstava namjenskog fonda a) gradnja {umskih puteva prvenstveno radi sprovo|enja Federacije. {umsko-uzgojnih i za{titnih mjera; Kantonalna uprava dostavlja Federalnoj upravi sve potrebne b) odre|ene {umsko-uzgojne i za{titne mjere; podatke u cilju sagledavanja stanja {umarstva u Federaciji. c) rasadni~ka proizvodnja. 8. FINANSIRANJE Prijave za finansiranje i sufinansiranje aktivnosti iz st. 3. i 4. ovog ~lana }e biti poslate Federalnoj upravi koji }e pripremiti ^lan 60. program podsticaja za {umarstvo i dostavit }e ga Federalnom Prihodi namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova ministarstvu na usvajanje. Prilikom pripreme programa, kantona su: Federalna uprava }e po{tovati operativni dio [umarskog programa Federacije, dostupna sredstva u pojedina~noj godini i a) naknada za kori{tenje op}e korisnih funkcija {ume; kriterije propisane od strane federalnog ministra. b) sredstva za pro{irenu biolo{ku reprodukciju {uma; c) naknade iz ~lana 4. stav 9., ~lana 19. stav 8., ~lana. 26. st. ^lan 62. 3. i 4. i ~lana 45. stav 3.; Iz namjenskog fonda kantona izdvaja se prihod za razvoj d) donacije, krediti, pokloni i drugi izvori. nerazvijenih dijelova op}ine u visini 2% od ostvarenog prihoda Naknade iz stava 1. ta~ka a) ovog ~lana }e pla}ati sva pravna prodajom drvnih sortimenata i vrijednosti drveta upotrijebljenog lica koja obavljaju privrednu djelatnost na teritoriji Federacije u za vlastite potrebe kao i prihoda ostvarenih prodajom sekundarvisini 0,1% njihovog ukupnog prihoda osim kantonalnih nih {umskih proizvoda koje je kantonalno {umsko-privredno {umsko-privrednih dru{tava iz ~lana 27. ovog zakona. dru{tvo ostvarilo na podru~ju te op}ine. Kantonalna {umsko-privredna dru{tva }e pla}ati naknadu iz Sredstva iz stava 1. ovog ~lana se upla}uju na poseban ra~un stava 1. ta~ka b) ovog ~lana, u skladu sa ~lanom 27. ovog zakona, za razvoj nerazvijenih dijelova op}ine. u visini koja ne}e biti manja od 3% od vrijednosti prihoda ostvarenih od prodaje drveta i prodaje sekundarnih {umskih 9. NADZOR NAD SPROVO\ENJEM OVOG ZAKONA proizvoda. Vlada Federacije mo`e na osnovu ekonomske analize ^lan 63. kantonalnih {umsko-privrednih dru{tava, koju }e izra|ivati Federalna uprava i na osnovu podataka iz {umskogospodarskih Federalno ministarstvo vr{i nadzor nad primjenom ovog osnova, odrediti da trebaju odre|ena kantonalna {umskozakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona koji su ovim privredna dru{tva pla}ati naknade u vi{em procentu. zakonom stavljeni u nadle`nost Federacije, kao i upravni nadzor Naknade iz st. 2. i 3. ovog ~lana se upla}uju polugodi{nje i po nad obavljanjem poslova odre|enih ovim zakonom koji zavr{nom godi{njem ra~unovodstvenom izvje{taju, u iznosu od predstavljanju vr{enje javnih ovla{tenja. 20% na poseban ra~un namjenskog fonda Federacije koji se vodi Federalno ministarstvo vr{i i nadzor nad kantonalnim kod Federalne uprave i 80% na poseban ra~un namjenskog fonda ministarstvima u dijelu izvr{enja federalne politike u oblasti kantona koji se vodi kod nadle`ne kantonalne uprave na ~ijem o~uvanja i za{tite {uma, planiranja i upravljanja {umama i podru~ju je pravno lice registrovano. finansiranja obnove i unapre|enja {uma na teritoriji Federacije. Uplate }e se vr{iti u skladu sa posebnim propisom Kantonalna ministarstva vr{e upravni nadzor nad Federalnog ministarstva finansija. sprovo|enjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Finansijska policija i federalna odnosno kantonalna zakona koji su ovim zakonom stavljeni u nadle`nost kantona kao {umarska inspekcija vr{i kontrolu obra~una i pla}anja iz stava 5. i upravni nadzor nad obavljanjem poslova odre|enih ovim ovog ~lana. Ako obveznik pla}anja naknade ne obra~una ili ne zakonom koji predstavljaju vr{enje javnih ovla{tenja, a stavljeni uplati naknadu iz stava 1. ovog ~lana, naknada }e se naknadno su u nadle`nost kantona. obra~unati i naplatiti iz sredstava obveznika. ^lan 64. Federalni ministar u sporazumu sa federalnim ministrom finansija }e propisati oblik i sadr`aj obrasca za obra~un naknada Poslove {umarske inspekcije, prema ovom zakonu i iz st. 2. i 3. ovog ~lana. propisima donesenim na osnovu ovog zakona, obavljaju federalni {umarski inspektori, federalni grani~ni {umarski ^lan 61. inspektori i kantonalni {umarski inspektori. Iz namjenskog fonda Federacije finansirat }e se slijede}i Federalna {umarska inspekcija mo`e neposredno obaviti poslovi: poslove iz nadle`nosti kantonalne {umarske inspekcije, kada a) po naredbi {umarskog inspektora, mjere za{tite i ocijeni da se na drugi na~in ne mogu provesti odredbe ovog po{umljavanja, ako ih odgovorna lica nisu izvr{ila s tim zakona ili drugih propisa donesenih na osnovu ovog zakona, a da }e se utro{ena sredstva vratiti u namjenski fond nadle`na kantonalna {umarska inspekcija nije obavila Federacije od strane odgovornog lica; inspekcijski nadzor u za to nalo`enom roku ili nije zavr{ila postupak u roku. b) naknada za za{titne {ume i {ume sa posebnom namjenom koje je proglasila Vlada Federacije ili Federalno ministarKantonalni {umarski inspektor mo`e po ovla{tenju i nalogu stvo prema odredbama ovog zakona; federalne {umarske inspekcije, izvr{iti inspekcijski nadzor iz c) nau~na istra`ivanja, stru~ne ekspertize. nadle`nosti federalne {umarske inspekcije. Broj 20 – Strana 776 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 29. svibnja/maja 2002. konstatovanom stanju i poduzetim mjerama pismeno obavijesti podnosioca zahtjeva; Za federalnog {umarskog inspektora i federalnog grani~nog r) upoznaje javnost sa konstatovanim stanjem {uma i o {umarskog inspektora mo`e se postaviti lice koje pored preduzetim mjerama na otklanjanju nedostataka; odre|enih uvjeta propisanih Zakonom, ispunjava i slijede}e uslove: s) sara|uje sa inspekcijskim organima iz drugih oblasti, pravosudnim organima i organima policije; a) ima visoku stru~nu spremu {umarske struke; t) preduzima i druge mjere i radnje za koje je ovla{ten ovim b) ima polo`en stru~ni ispit za rad u organima uprave; zakonom i drugim propisima; c) ima najmanje pet godina radnog sta`a u struci i polo`en stru~ni ispit. Kantonalni inspektori su, pored navedenog, du`ni da u odre|enim rokovima i na propisan na~in dostavljaju izvje{taje i Za kantonalnog {umarskog inspektora mo`e se postaviti lice potrebne podatke federalnom {umarskom inspektoratu. koje, pored op}ih uvjeta, ispunjava i posebne uvjete iz ta~. a) i b) stav 1. ovog ~lana, te ima najmanje tri godine radnog iskustva i ^lan 67. polo`en stru~ni ispit. Ako {umarski inspektor prilikom vr{enja inspekcijskog ^lan 66. nadzora ustanovi da propis nije primijenjen ili da je nepravilno primijenjen donijet }e rje{enje kojim }e nalo`iti otklanjanje Pored ovla{tenja i du`nosti odre|enih posebnim zakonom, utvr|enih nepravilnosti i odrediti rok u kome se one moraju {umarski inspektor je ovla{}en i du`an da: otkloniti. a) pregleda {umskogospodarske osnove, godi{nje planove Protiv rje{enja federalnog {umarskog inspektora i federalnog gospodarenja, {umsko-razvojne planove i programe, grani~nog {umarskog inspektora mo`e se izjaviti `alba izvedbene projekte, planove proste i pro{irene biolo{ke federalnom ministru u roku od osam dana od dana prijema reprodukcije {uma i planove za{tite {uma, njihovo rje{enja. izvr{enje, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju; b) tra`i da mu se stavi na raspolaganje i pregleda svu Rje{enje o `albi iz stava 2. ovog ~lana je kona~no i protiv dokumentaciju i informacije potrebne za inspekcijski njega nije dopu{tena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor pregled; kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. c) pregleda sve {umske radove, objekte, ure|aje, pilane, kao @alba na rje{enje iz stava 3. ovog ~lana ne odla`e izvr{enje i sva mjesta gdje se drvo sje~e, smje{ta, prera|uje, izvozi rje{enja. iz {ume ili stavlja u promet; Protiv rje{enja kantonalnog {umarskog inspektora mo`e se d) kontroli{e i prati primjenu standarda iz oblasti {umarstva; izjaviti `alba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od e) privremeno obustavi sje~e i sve druge radnje koje nisu u dana prijema rje{enja. skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa iz @alba na rje{enje iz stava 5. ovog ~lana ne odla`e izvr{enje oblasti {umarstva do kona~ne odluke nadle`nog organa; rje{enja. f) pregleda odabiranje i doznaku stabala za sje~u; [umarski inspektor koji je donio rje{enje i organ kome je g) zaustavlja prijevozna sredstva i pregleda prate}u doku`alba izjavljena mogu, na obrazlo`enje `alioca, odlo`iti izvr{enje mentaciju za prijevoz {umskih sortimenata; nalo`enih mjera, ako `alilac u~ini vjerovatnim da bi usljed h) pregleda izvr{enje svih radova koji su predvi|eni izvr{enja tih mjera bili ugro`eni `ivoti i zdravlje ljudi, nastupila {umskogospodarskim osnovama, {umskim planovima i znatna materijalna {teta koja se na drugi na~in ne mo`e otkloniti, programima i projektima za izvo|enje; a odlaganje se ne protivi op}em interesu. i) u hitnim slu~ajevima u kojima bi nastupila {teta po op}i ^lan 68. interes, na licu mjesta i rje{enjem nare|uje obustavu rada i sprovo|enje mjera za spre~avanje {teta; Federalni {umarski inspektori i kantonalni {umarski inspektori imaju slu`benu legitimaciju kojom dokazuju slu`beno j) privremeno oduzima bespravno posje~eno drvo i svojstvo, identitet i ovla{tenja, a federalni grani~ni {umarski nezakonito stavljeno u promet drvo i sekundarne {umske inspektor ima znak federalnog grani~nog {umarskog inspektora. proizvode, kao i predmete kojima su izvr{ene nezakonite radnje; Federalni grani~ni {umarski inspektor obavezan je tokom slu`be nositi slu`benu odje}u. k) pregleda kako se sprovodi utvr|ivanje zdravstvenog stanja {uma i mjera za suzbijanje biljnih bolesti i {teto~ina 10. KAZNENE ODREDBE i naredi otklanjanje nedostataka i provo|enje mjera, ako se utvrdi da se pravna lica koja gospodare dr`avnim ^lan 69. {umama i vlasnici {uma ne pridr`avaju propisa i mjera zdravstvene za{tite; Nov~anom kaznom od 5.000 KM do 25.000 KM kaznit }e se za privredni prijestup pravno lice ako: l) pregleda planove za{tite {uma od po`ara i sprovo|enje predvi|enih mjera i naredi otklanjanje nedostataka; 1) izvr{i ili dozvoli kr~enje {ume prije nego se izda dozvola m) pregleda sprovo|enje mjera na za{titi {uma i {umskih za kr~enje (~lan. 4. stav 1. ); zemlji{ta od protivpravnog prisvajanja i kori{tenja i 2) u {umi ili njenoj blizini podigne ili dozvoli podizanje bespravne izgradnje objekata; objekata suprotno odredbama ~lana 5. stav 2.; n) vr{i nadzor nad sprovo|enjem propisa o proizvodnji i 3) ne izradi planove za{tite {uma od po`ara (~lan 6. stav 6.); prometu {umskog sjemena i {umskog sadnog materijala; 4) u {umi vr{i upotrebu hemijskih sredstava suprotno o) vr{i nadzor sprovo|enja drugih mjera za za{titu {uma i odredbama ~lana 7. st. 1. i 3.; propisnog uspostavljanja i odr`avanja {umskog reda i 5) vr{i ili dozvoli iskori{}avanje sekundarnih {umskih vr{enja neposrednog ~uvanja {uma; proizvoda suprotno odredbama ~lana 9. st. 1. i 3.; p) prikuplja potrebne podatke i obavje{tenja od odgovornih 6) izgradi {umski put suprotno odredbama ~lana 13. stav 4.; lica, svjedoka, vje{taka i drugih lica kada je to potrebno za vr{enje nadzora; 7) gospodari {umama bez {umskogospodarske osnove i projekta za izvo|enje ili godi{njeg plana gospodarenja q) pokre}e i vodi inspekcijski nadzor po slu`benoj du`nosti (~lan 20. st. 1. i 3.); kao i po zahtjevu svih pravnih i fizi~kih lica i da o ^lan 65. Srijeda, 29. svibnja/maja 2002. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 20 – Strana 777 8) prekora~i ukupan obim sje~a predvi|en 1) u roku od dvije godine zemlji{te ne privede namjeni radi {umskogospodarskom osnovom za ure|ajni period (~lan koje je kr~enje izvr{eno ili ne izvr{i njegovo 20. stav 4.); po{umljavanje (~lan 4. stav 8.); 9) prije isteka va`e}e {umskogospodarske osnove ne izradi 2) ne obezbijedi de`urnu ~uvarsku slu`bu u dane praznika novu {umskogospodarsku osnovu (~lan 20. stav 7.) (~lan 6. stav 4.); 10) izradi {umskogospodarsku osnovu a da ne ispunjava 3) vr{i ili dozvoli pa{u, `irenje, brst, kresanje lisnika, ne uslove iz ~lana 20. stav 8.; odredi i ne obilje`i puteve za progon stoke (~lan 8. st. 1. i 3.); 11) donese {umskogospodarsku osnovu bez prethodno pribavljene saglasnosti Federalnog ministarstva (~lan 20. 4) vr{i ili dozvoli sje~u pan~i}eve omorike, tise, lijeske stav 9.); me~ije, planinskog javora, planinskog bora, zelene johe, munike i zanovijeti (~lan 10. stav 2.); 12) ne izvr{i otklanjanje gre{aka i nedostataka {umskogospodarske osnove (~lan 20. stav 10.); 5) odobri kori{}enje {umskih puteva suprotno odredbama ~lana 14. stav 3. i ne postavi i ne odr`ava znakove (~lan 13) izradi {umskogospodarsku osnovu suprotno odredbama 14. stav 5.); ~lana 20. stav 12.; 6) u roku od dvije godine ne izvr{i radove predvi|ene 14) izradi projekat za izvo|enje suprotno odredbama ~lana projektom za izvo|enje i ne vodi registar projekata (~lan 22. stav 2.; 22. st. 3. i 9.); 15) ne izradi i ne donese projekat za izvo|enje i ne odredi lice 7) ne prijavi sje~u nadle`nom {umarskom inspektoru u za realizaciju projekta (~lan 22. st. 4. i 7.); odre|enom roku i ne otkloni {tete na zemlji{tu (~lan 23. st. 16) vr{i sje~u {ume prije odabiranja i doznake stabala (~lan 1. i 2.); 24. stav 1.); 8) ne izvr{i tehni~ki prijem {umsko - uzgojnih radova u 17) ne izdvoji i ne koristi sredstva za jednostavnu biolo{ku odre|enom roku, ne izvr{i prijem odjela poslije sje~e, ne reprodukciju {uma shodno odredbama ~lana. 25. stav 1. i otkloni nedostatke utvr|ene zapisnikom komisije i ne ~lana 26. st. 1. i 2.; imenuje komisiju na na~in propisan ovim zakonom (~lan 18) ne izdvoji sredstva za pro{irenu biolo{ku reprodukciju 29. st. 3., 4. i 6.); {uma (~lan 27.); 9) posije~e (ili dozvoli) ili prisvoji (ili dozvoli) protivpravno 19) ne izradi plan {umsko-uzgojnih radova (~lan 28. stav 1.). bruto masu do 2m3; Za privredni prijestup iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se 10) ne obezbijedi mjere za{tite u skladu sa odredbama ~lana nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.500 KM i 30. stav 2.; odgovorno lice u pravnom licu. 11) ne izvr{i po{umljavanje sje~ina u roku od dvije godine i ne ucrta na karti i obilje`i na terenu povr{ine za prirodnu ^lan 70. obnovu (~lan 32. st. 1. i 3.); Nov~anom kaznom od 3.000 KM do 20.000 KM kaznit }e se 12) uvozi reprodukcioni materijal bez dozvole (~lan 33. stav za privredni prijestup kantonalno {umsko-privredno dru{tvo ili 3.); drugo pravno lice ako: 13) ne izradi plan u skladu sa ~lanom 36. stav 1.; 1) lo`i ili dozvoli lo`enje vatre suprotno odredbama ~lana 6. 14) kre}e drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet stav 1.; drvo koje nije `igosano i snabdjeveno otpremnim 2) odla`e ili dozvoli odlaganje sme}a i zaga|uju}ih tvari u iskazom (~lan 37. stav 1.); {umi (~lan 7. stav 4.); 15) stavlja u promet sekundarne {umske proizvode bez 3) vr{i ili dozvoli uzgoj divlja~i u {umi suprotno odredbama odobrenja (~lan 37. stav 3.); ~lana 11. st 1. i 2.; 16) izvr{i ili dozvoli sje~u na uzurpiranom zemlji{tu, ne izvr{i 4) ne prati zdravstveno stanje {uma (~lan 12. stav 1.); zapljenu drveta i stavlja drvo u promet, suprotno 5) izgradi {umsku infrastrukturu suprotno odredbama ~lana odredbama ~lana 37. st. 5. i 8.; 13. stav 3.; 17) ne gospodari za{titnim {umama i {umama sa posebnom 6) ne izvr{i planirane {umsko - uzgojne radove (~lan 28. stav namjenom shodno aktu o progla{enju i ne obilje`i za{titne 2.); {ume i {ume sa posebnom namjenom vidljivim 7) anga`uje zaposlenike suprotno odredbama ~lana 30. stav znakovima (~lan 38. st. 1. i 5.); 1.; 18) ne provede preventivne mjere i ne organizuje slu`bu za 8) vr{i ~iste sje~e ili pusto{enje {uma (~lan 31. stav 1.); ga{enje po`ara na kr{u (~lan 42. stav 1.); 9) koristi {umsko sjeme suprotno odredbama ~lana 33. st. 1., 19) vr{i po{umljavanje poljoprivrednog zemlji{ta suprotno 2. i 3.; propisima o promjeni namjene poljoprivrednog zemlji{ta 10) ne izvr{i sanitarne sje~e i radnje iz ~lana 35. st. 1. i 3.; i podi`e ~etinarske planta`e bez procjene okoli{nog uticaja (~lan 43. st. 2. i 3.); 11) vr{i promet {uma i {umskog zemlji{ta suprotno odredbama ~lana 45. st. 1. i 3.; 20) ne dostavi podatke za vo|enje katastra {uma i primjerak katastra Federalnom ministarstvu (~lan 44. stav 4.); 12) ne pokrene poslove za utvr|ivanje granica dr`avnih {uma i ne izvr{i obilje`avanje granica (~lan 46. st. 2. i 4.); 21) sredstva dobijena prodajom {uma ne upla}uje u namjenski fond Federacije (~lan 45 stav 3.); 13) ne izvr{i obavezu iz ~lana 60. st. 2., 3. i 4.; 14) ako ne uskladi poslovanje sa odredbama ovog zakona 22) ne vodi evidencije o izvr{enim radovima i provedenim (~lan 78. stav 1.). mjerama predvi|enim {umskorazvojnim planovima, {umskogospodarskom osnovom i projektima za Za privredni prijestup iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e izvo|enje i ne evidentira ih u predvi|enom roku (~lan 49. nov~anom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.500 KM odgovorno st. 4. i 7.); lice u pravnom licu. 23) ne obezbijedi neposredno ~uvanje {uma - ~uvarska slu`ba ^lan 71. (~lan 54. stav 1.); Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM 24) za ~uvare {ume postavi lice koje ne ispunjava uslove po kaznit }e se za prekr{aj kantonalno {umsko-privredno dru{tvo ili ~lanu 54. stav 2. i ako ~uvari {uma obavljaju du`nost drugo pravno lice ako: suprotno odredbama ~lana 54. stav 4.; Broj 20 – Strana 778 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 29. svibnja/maja 2002. 25) ne vr{i uplatu sredstava u prihode namjenskih fondova za {umskogospodarske osnove za dr`avne {ume u granicama {umarstvo (~lan 60. st. 2., 3. i 4.); {umskogospodarskih podru~ja i gospodarskih jedinica. 26) u odre|enom roku ne postupi po rje{enju {umarskog Do dono{enja {umskogospodarskih osnova dr`avnim inspektora (~lan 67. stav 1.). {umama u granicama {umskogospodarskih podru~ja i gospodarskih jedinica gospodari}e se na osnovu godi{njih Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom planova gospodarenja. kantonalna {umsko-privredna dru{tva su kaznom u visini od 300 KM do 1.000 KM i odgovorno lice u du`na godi{nje planove gospodarenja za narednu godinu pravnom licu. dostaviti Federalnom ministarstvu najkasnije do 15. novembra ^lan 72. teku}e godine u svrhu izdavanja saglasnosti. Nov~anom kaznom u iznosu od 500 KM do 3.000 KM kaznit ^lan 75. }e se za prekr{aj pojedinac ako: Za privatne {ume kantonalne uprave su du`ne izraditi 1) vr{i izgradnju zgrada i drugih objekata suprotno {umskogospodarske osnove u roku od dvije godine od dana odredbama ~lana 5.st.1.,2.i 3.; stupanja na snagu ovog zakona. Do dono{enja osnova privatnim 2) lo`i vatru suprotno odredbama ~lana 6. stav 1.; {umama se gospodari na osnovu godi{njih planova 3) u {umi odla`e sme}e i zaga|uju}e tvari (~lan 7. stav 4.); gospodarenja. 4) pu{ta stoku na pa{u, `irenje i na pojila bez nadzora ~obana ^lan 76. i mimo utvr|enih puteva (~lan 8. st. 2. i 3.); Federalna uprava du`na je u roku od dvije godine od dana 5) vr{i sje~u stabala pan~i}eve omorike, tise, lijeske me~ije, stupanja na snagu ovog zakona izraditi nacrt [umarskog planinskog javora, planinskog bora, zelene johe, munike i programa Federacije i dostaviti ga Federalnom ministarstvu u zanovjeti (~lan 10. stav 2.); cilju dono{enja programa u skladu sa ~lanom 17. ovog zakona. 6) vr{i kretanje motornim vozilima u {umama i na {umskim zemlji{tima suprotno odredbama ~lana 14.; Kantonalne uprave du`ne su izraditi kantonalne {umskorazvojne planove u roku od dvije godine od dana stupanja 7) u {umama vr{i radnje suprotno odredbama ~lana 15. stav na snagu ovog zakona i iste dostaviti kantonalnim 2.; ministarstvima. 8) vr{i {umsko-uzgojne radove i sje~u {ume suprotno odredbama ~lana 22. stav 6.; ^lan 77. 9) vr{i sje~u bez prethodno izdatog rje{enja i doznake (~lan Kantoni su du`ni da u u roku od {est mjeseci od dana stupanja 23. stav 5.); na snagu ovog zakona osnuju kantonalna {umsko-privredna 10) ne izvr{i uplatu sredstava za reprodukciju {uma (~lan 26. dru{tva u skladu sa odredbama ~lana 49. ovog zakona. stav 4.); Kantonalne uprave du`ne su prenijeti poslove gospodarenja 11) ne izvr{i sanitarnu sje~u i ne odr`ava {umski red (~lan 35. dr`avnim {umama kantonalnim {umsko-privrednim dru{tvima u st. 1. i 3. ta~ka d.); roku od tri mjeseca od dana njihovog osnivanja. 12) otprema iz {ume ili stavlja u promet drvo bez `igosanja i otpremnog iskaza (~lan 37. stav 1.); ^lan 78. 13) stavlja u promet sekundarne {umske proizvode bez Federalna uprava, kantonalne uprave i kantonalna odobrenja (~lan 37. stav 3.); {umsko-privredna dru{tva du`ni su u roku od godinu dana od 14) vr{i sje~u bez doznake i na zauzetoj {umi (~lan 37. stav dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti poslove sa 5.); odredbama ovog zakona. 15) ne u~estvuje u finansiranju izrade {umsko-gospodarske Izuzev od stava 1. ovog ~lana uplata sredstava za jednostavnu osnove (~lan 47. stav 1.); i pro{irenu biolo{ku reprodukciju {uma i obaveza obezbje|enja 16) nanosi {tetu susjednim parcelama (~lan 51. stav 1.); jednostavne i pro{irene biolo{ke reprodukcije {uma (~l. 26. i 27.) izvr{avat }e se od dana stupanja na snagu ovog zakona. 17) na zahtjev ~uvara {uma ne poka`e li~ne isprave ili isprave za {umske proizvode (~lan 54. stav 5.); ^lan 79. 18) ne postupi po rje{enju {umarskog inspektora (~lan 67. stav Podzakonski propisi predvi|eni ovim zakonom donijet }e se 1.). u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. 11. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE Izuzev od stava 1. ovog ~lana u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijet }e se propis o elementima ^lan 73. za izradu {umskogospodarskih osnova (~lan 21.). Danom stupanja na snagu ovog zakona, Federaciji i ^lan 80. kantonima daju se na upravljanje i gospodarenje sve dr`avne {ume i {umska zemlji{ta koja se nalaze na teritoriji Federacije. Danom stupanja na snagu ovog zakona na teritoriji Pravo upravljanja i gospodarenja iz stava 1. ovog ~lana, Federacije prestaje primjena svih propisa iz oblasti {umarstva Federacija i kantoni }e ostvarivati preko Federalnog ministarstva koji su se do dana stupanja na snagu ovog zakona primjenjivali na i Federalne uprave, odnosno kantonalnih ministarstava i teritoriji Federacije. kantonalnih uprava. Izuzev od odredaba stava 1. ovog ~lana do dono{enja Federalna uprava i kantonalne uprave }e po~eti sa radom podzakonskih propisa predvi|enih ovim zakonom na teritoriji najkasnije u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Federacije primjenjivat }e se podzakonski propisi koji su se zakona. primjenjivali na teritoriji Federacije. Poslove Federalne uprave i kantonalnih uprava koji su ^lan 81. predvi|eni ovim zakonom, do njihovog konstituisanja i obezbjeOvaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana |enja uslova za rad, obavljat }e Federalno ministarstvo i objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". kantonalna ministarstva. Predsjedavaju}i Predsjedavaju}i ^lan 74. Doma naroda Parlamenta Predstavni~kog doma Kantonalna {umsko-privredna dru{tva su du`na da u roku od Federacije BiH Parlamenta Federacije BiH tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona donesu Srijeda, 29. svibnja/maja 2002. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 20 – Strana 779 pravo na pravi~nu i javnu raspravu u razumnom roku pred USTAVNI SUD neovisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom, da se BOSNE I HERCEGOVINE odlu~i o njegovim gra|anskim pravima i obavezama ili o krivi~noj optu`bi protiv njega. Ustavni je sud Bosne i Hercegovine na temelju ~lanka Ustavni sud konstatira da se spor u konkretnom predmetu ti~e VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lanka 61. Poslovnika prava apelanata na njihov dom i na njihovu imovinu, u okviru Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, na sjednici odr`anoj 25. i zna~enja ~lanka 6. stavak 1. Europske konvencije, koja se, prema 26. velja~e 2002. godine, donio ~lanku II/2. Ustava Bosne i Hercegovine, izravno primjenjuje u Bosni i Hercegovini i ima prioritet nad svim drugim zakonima. ODLUKU Apelanti su pokrenuli spor pred Osnovnim sudom Banja Usvaja se apelacija R. D., A. T., Z. K. i I. M. protiv rje{enja Luka, koji, me|utim, nije razmotrio zahtjev apelanata u Vrhovnog suda Republike Srpske br. Rev.109/99 od 29. rujna meritumu, ve} je odlu~io prekinuti postupak do okon~anja 1999. godine, pa se ukida rje{enje Okru`nog suda u Banjoj Luci odre|enih upravnih postupaka koji su bili u tijeku. Ovu odluku su br. G`.-949/97 od 17. o`ujka 1998. godine i rje{enje Osnovnog zatim potvrdili Okru`ni sud u Banjoj Luci i Vrhovni sud suda u Banjoj Luci br. P 4379/96 od 25. lipnja 1997. godine. Republike Srpske. Osnovnom se sudu u Banjoj Luci vra}a na razmatranje i Ustavni sud smatra da je ovaj postupak od velikog zna~aja za nala`e da donese odluku u meritumu u predmetu broj P 4379/9. apelante, jer se ti~e prava na njihov dom i njihovih op}ih uvjeta za Odluku objaviti u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim `ivot. Stoga se radi o predmetu u kojem sudovi moraju odlu~iti novinama Federacije BiH" i "Slu`benom glasniku Republike bez nepotrebnog odlaganja. Srpske". Odluka Osnovnog suda o prekidu postupka je donesena 25. OBRAZLO@ENJE lipnja 1997. godine, a postupak jo{ nije nastavljen. Dopisom od 14. velja~e 2001. godine, gosp. Z. B., odvjetnik apelanata, Apelanti R. D., A. T., Z. K. i I. M., koje zastupa punomo}nik obavijestio je Ustavni sud da apelanti nisu stupili u posjed Z. B., odvjetnik iz Banje Luke, podnijeli su Ustavnom sudu njihove ku}e. Nema indikacija o tome kada bi se upravni Bosne i Hercegovine apelaciju protiv rje{enja Vrhovnog suda postupak, koji je bio razlog odlaganja, mogao okon~ati. Republike Srpske broj Rev.109/99 od 29. rujna 1999. godine. Od U ovim okolnostima, pravo apelanata iz ~lanka 6. Europske Ustavnog suda su tra`ili da ocijeni ustavnost ovog rje{enja prema konvencije na sudsko odlu~enje u razumnom roku nije bilo ~lanku VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine. ispo{tovano. Predmet, stoga, treba vratiti Osnovnom sudu, koji, Podnositelji apelacije su suvlasnici, svaki sa dijelom od jedne bez ~ekanja na okon~anje bilo kakvih upravnih postupaka, mora ~etvrtine, obiteljske stambene zgrade izgra|ene na k.~. 115/1, nastaviti sa meritornim razmatranjem predmeta i donijeti upisanoj u Pl 131 k.o. Trn Op}ina Lakta{i. Ove nekretnine oni su presudu bez odlaganja. koristili do 29. studenoga 1996. godine, a od tada ih dr`i u posjedu Sukladno ~lanku VI/4. Ustava, odluke Ustavnog suda BiH su D. K. na temelju rje{enja Ministarstva za izbjegle i raseljene osobe kona~ne i obvezuju}e. Republike Srpske br. 27-052-261/96 od 2. rujna 1996. godine. Ovu je odluku Ustavni sud donio jednoglasno u sljede}em Apelanti su podnijeli tu`bu Osnovnom sudu u Banjoj Luci za sastavu: predsjednik Suda prof. dr. Sne`ana Savi} i suci prof. dr. povrat u posjed svoje ku}e, ali je taj sud rje{enjem broj P 4379/96 Kasim Begi}, dr. Hans Danelius, prof. dr. Louis Favoreu, prof. dr. od 25. lipnja 1997. godine prekinuo postupak do okon~anja Joseph Marko, doc. dr. Zvonko Miljko, Azra Omeragi}, prof. dr. upravnog postupka koji se vodi pred Ministarstvom za izbjegle i Vitomir Popovi} i Mirko Zovko. raseljene osobe Republike Srpske. Predsjednik Povodom priziva apelanata, Okru`ni je sud u Banjoj Luci 17. U 6/00 Ustavnog suda o`ujka 1998. godine donio rje{enje broj G`-949/97, kojim je 25. velja~e 2002. godine Bosne i Hercegovine priziv odbio i potvrdio rje{enje Osnovnog suda. Sarajevo prof. dr. Sne`ana Savi}, v. r. Protiv rje{enja Okru`nog suda u Banjoj Luci apelanti su podnijeli reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske i ovaj sud je reviziju odbacio rje{enjem broj Rev.109/99 od 29. rujna 1999. godine. I - Dopustivost predmeta Prema ~lanku VI/3. (b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima apelacionu nadle`nost u pitanjima koja su sadr`ana u ovom ustavu kada ona postanu predmetom spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Poslovnikom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, utvr|eno je da Sud mo`e razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude koja se njome pobija iscrpljeni svi pravni lijekovi mogu}i po zakonima entiteta i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio (~lanak 11. stav 3.). Apelacija treba sadr`avati presudu suda u Bosni i Hercegovini, odredbe Ustava za koje se smatra da su povrije|ene, navode, ~injenice i dokaze na kojima se apelacija temelji i potpis podnositelja apelacije (~lanak 14.). Ustavni sud konstatira da su u konkretnom slu~aju svi navedeni uvjeti ispunjeni, i apelacija je stoga dopustiva. II - Zaklju~ak Prema ~lanku 6. Europske konvencije za za{titu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) prilikom utvr|ivanja gra|anskih prava i obveza ili osnovanosti bilo kakve krivi~ne optu`be protiv njega, svako ima Ustavni sud Bosne i Hercegovine na osnovu ~lana Vl/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 61. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, na sjednici odr`anoj 25. i 26. februara 2002. godine, donio je