PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
ZAKON O ŠUMAMA
ZAKON
O ŠUMAMA
1. OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se očuvanje i zaštita šuma, jačanje njihovih ekoloških funkcija, planiranje u šumarstvu i upravljanje šumama, ekonomske funkcije, finansiranje obnove i unapre- đivanje šuma na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), nadzor nad sprovođenjem zakona, kaznena i druga pitanja vezana za upravljanje šumama.
Šume i šumska zemljišta, kao dobro od općeg interesa, uživaju posebnu brigu i zaštitu Federacije i kantona i koriste se pod uslovima i na način koji su propisani ovim zakonom.
Šume i šumska zemljišta su osnovni prirodni resurs čije vrijednosti se manifestuju kroz ekološke, socijalne i proizvodne funkcije šuma.
Član 2.
Pod šumom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se zemljište prekriveno šumskim drvećem ili šumskim grmljem čija površina prelazi 500 m2 i čija je širina najmanje deset metara. Šume se smatraju ekosistemima. Njihov upis u zemljišnim knjigama nije od važnosti u smislu ovog zakona.
Šumom se smatraju i šumski rasadnici, plantaže šumskog drveća, čistine za trase dalekovoda i drugu javnu infrastrukturu u šumi koja se koristi po osnovu prava za prelazak preko tuđeg zemljišta, šumski putevi i druga šumska transportna i protivpožarna infrastruktura, dijelovi zemljišta koji su predmet pošumljavanja, površine namijenjene rekreaciji, kao i jezera, tekuće površinske vode i druge površinske vode i močvare unutar šuma kojima se upravlja posebnim zakonom.
Šumsko zemljište, pored zemljišta obraslog šumom, obuhvata i neobrađeno, neiskorišteno ili neplodno zemljište izvan šume u onom omjeru u kojem obezbjeđuje ili potpomaže funkcije susjedne šume. Šumsko zemljište također sačinjavaju područja sa smanjenim šumskim pokrivačem, krš, čistine i livade unutar šuma.
Šumom se ne smatraju sastojine šumskog drveća i žbunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemljištu procesom sukcesije ako su mlađe od 20 godina i ako njihove krošnje ne pokrivaju barem 50% zemljišta, groblja pokrivena drvećem, rasadnici šumskog drveća izvan šuma, izolovane grupe šumskog drveća na površini do 500 m2 kao i šumsko drveće i grmlje u urbanim parkovima i drugim naseljenim područjima.
Član 3.
Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedeća značenja:
- 1.Čista sječa znači sječu svog ili praktično svog drveća u sastojini izlažući taj dio zemljišta ekološkim uslovima goleti čime stvara ozbiljne poteškoće za stanište ili susjedne sastojine. Čistom sječom ne smatra se uklanjanje starih sastojina ukoliko je njihova reprodukcija obezbjeđena na odgovarajući način.
- 2.Funkcije šuma su:
- a)ekološke: biodiverzitet - zaštita staništa, zaštita zemljišta, zaštita voda, klimatska - uključujući ulogu šuma kod vezivanja ugljika iz zraka;
- b)ekonomske: prihod od proizvodnje drveta i sekundarnih šumskih proizvoda;
- c)socijalne: rekreacija, turizam, obrazovanje, istraživanje, odbrana, zaštita objekata i infrastrukture.
- a)
- 3.Gospodarska jedinica znači područje šume u kome će se obezbijediti trajnost gospodarenja.
- 4.Korišćenje šume obuhvata sječu i transport drveta, korišćenje sekundarnih šumskih proizvoda kao i prodaju šumskih drvnih sortimenata i sekundarnih šumskih proizvoda.
- 5.Krčenje šume znači svaku golu sječu kako bi se šumsko zemljište koristilo u druge svrhe. Krčenje se može smatrati privremenim ako ne postoji značajan uticaj na šumsko tlo. Upotreba šume za šumarske objekte ili instalacije se ne smatra krčenjem.
- 6.Otvorena vatra je svaka zapaljena vatra izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvorenim ognjištem.
- 7.Površinske vode su stalni i povremeni površinski vodeni tokovi i stajaće vode.
- 8.Prava trećih lica na šume su materijalna prava na trajno korištenje šumskih proizvoda koja postoje u skladu sa obligacionim pravom i registrovana su u zemljišnoj knjizi, katastru nekretnina i popisnom katastru.
- 9.Kantonalno šumsko-privredno društvo je svako pravno lice registrovano za šumarstvo, koje je u skladu s ovim zakonom, osnovano za gospodarenje određenim područ- jem državnih šuma.
- 10.Pustošenje šuma podrazumijeva podbjeljivanje stabala, oštećivanje stabala i njihovih dijelova, uništavanje i oštećivanje podmlatka, kao i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga šume i šumskog zemljišta, ugrožava opstanak šuma i njihove ekološke funkcije.
- 11.Sanitarna sječa znači sječu zaraženih, insektima napad- nutih, veoma oštećenih ili izvaljenih stabala.
- 12.Šumska infrastruktura su šumski putevi, stalne vlake, stalne žičare i druge šumske komunikacije i kapaciteti u šumama koji su namijenjeni za gospodarenje šumama.
- 13.Šumski proizvodi su svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, uključujući, ali neograničavajući se, na:
- a)šumsko drveće i žbunje i svi njihovi dijelovi;
- b)sjeme, koštunjičavo voće, bobičasti plodovi, kora drveta, korijen, šišarke i plodovi druge vegetacije unutar šume;
- c)mahovina, paprat, trava, trska, cvijeće, ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i druge biljke;
- d)gljive;
- e)biljni sok ili smola;
- f)med;
- g)listinac;
- h)divljač i ostale životinje koje žive u šumi;
- i)travnati ili pašnjački prekrivač;
- j)treset, zemlja, pijesak, šljunak, kamen.
- a)
Proizvodi iz alineja b) - j) ove tačke predstavljaju sekundarne šumske proizvode.
- 14.Šumski putevi su putevi, sa pratećom infrastrukturom, koji su namijenjeni za prijevoz šumskih proizvoda i sav saobraćaj vezan za gospodarenje šumama i za spajanje sa sistemom javnih puteva. Vlake nisu šumski putevi osim ako ne zadovoljavaju minimalne standarde određene za šumske puteve.
- 15.Šumski reprodukcioni materijal je:
- a)sjeme: šišarke, plodovi i sjeme namijenjeno za proizvodnju biljaka;
- b)dijelovi biljaka: grančice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka;
- c)mlade biljke: biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, uključujući i mlade biljke iz prirodnog podmlatka.
- a)
- 16.Šumsko-uzgojnim mjerama se smatraju sve mjere koje doprinose osnivanju novih sastojina u šumi i poboljšanju njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvaliteta. Šumsko uzgojne mjere uključuju:
- a)mjere za obnovu šuma, odnosno za stvaranje novih sastojina;
- b)njegu mladih razvojnih faza šuma, uključujući prorijedu mlađih sastojina;
- c)specijalnu njegu mladih faza u prebornim šumama i drugim raznolikim šumama, izdanačkim šumama, kao i rubova šuma;
- d)konverziju izdanačkih šuma i šikara.
- a)
- 17.Trajnost gospodarenja šumama znači održavanje i unaprjeđenje dugoročnog zdravlja i diverziteta šumskih ekosistema uz obezbjeđenje ekonomskih, ekoloških, socijalnih i kulturnih funkcija šuma za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.
- 18.Upravljanje šumama i šumskim zemljištima obuhvata podršku i kontrolu ekonomskih funkcija i korištenje šuma i šumskog zemljišta.
- 19.Gospodarenje šumama obuhvata planiranje, zaštitu, njegu i korištenje šuma i šumskog zemljišta.
- 20.Vlasnici šume su sva pravna i fizička lica koja imaju legalno registrovano pravo vlasništva nad šumom i šumskim zemljištem. Legalno uspostavljena prava na uživanje cijele ili dijelova šume ili šumskog zemljišta, ne smatra se vlasništvom u smislu ovog zakona.
2. OČUVANJE I ZAŠTITA ŠUMA I NJIHOVIH FUNKCIJA
2.1. Krčenje šuma i gradnja u blizini šuma
Član 4.
Krčenje šuma je zabranjeno.
Krčenje šume se može dozvoliti samo u slučajevima kada se time postižu veće trajne koristi i ako neće biti štetnih posljedica za okoliš.
Dozvolu za krčenje šuma izdaje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), uz saglasnost kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove šumarstva (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo).
Prije odlučivanja koji organ je nadležan za izdavanje dozvole iz stava 3. ovog člana, sve površine koje će se krčiti po istom projektu moraju biti obuhvaćene zajedno.
Dozvola će važiti najviše godinu dana od dana izdavanja iste.
Uz zahtjev za dozvolu, mora se podnijeti:
- a)izvadak iz zemljišnih knjiga ili katastra nekretnina kojima se dokazuje vlasništvo zemljišta i kopiju katastarskog plana;
- b)mišljenje Federalne uprave za šumarstvo (u daljem tekstu: Federalna uprava);
- c)procjenu okolišnog uticaja u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa koji tretiraju zaštitu okoliša;
- d)izvadak iz važećeg prostornog plana ako predloženo krčenje nije privremeno;
- e)saglasnost organa nadležnih za zaštitu historijskog i prirodnog naslijeđa i vodoprivredu;
- f)investiciono-tehničku dokumentaciju o opravdanosti krčenja u odnosu na funkcije šuma.
Odredbe ovog zakona i podzakonskih propisa donesenih na osnovu njega, a koji se tiču zaštite šuma, se primjenjuju i za šume za koje je izdata dozvola za krčenje ali još nisu bile iskrčene.
Ako se u roku od dvije godine iskrčeno zemljište ne privede namjeni radi koje je krčenje izvršeno, vlasnik iskrčenog zemljišta dužan je izvršiti njegovo pošumljavanje.
Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo, će od podnosioca zahtjeva naplatiti naknadu čija vrijednost se određuje u tržišnoj vrijednosti drveta koje se dobije krčenjem ili sječom dodajući troškove podizanja i održavanja novih šuma na površini koja ne može biti manja od iskrčene. Naplaćena sredstva su prihod namjenskog fonda za unapređenje šumarstva Federacije (u daljem tekstu: namjenski fond Federacije), u iznosu od 40% odnosno namjenskog fonda za unapređenje šumarstva kantona (u daljem tekstu: namjenski fond kantona), u iznosu od 60% i ista se mogu koristiti samo u svrhu kupovine šuma, odnosno šumskog zemljišta, ili za pošumljavanje u skladu sa odredbama ovog zakona.
Član 5.
U šumi ili na šumskom zemljištu mogu se graditi samo objekti potrebni za gospodarenje šumama.
Za zgrade, i druge objekte koji se planiraju izgraditi na udaljenosti do 100 m od ruba šume potrebna je saglasnost kantonalnog ministarstva.
Odredbe člana 4. st. 2. do 7. ovog zakona se primjenjuju za zgrade, trase puteva, dalekovoda, površinske kopove i druge objekte koji se planiraju izgraditi u šumi i na udaljenost 50 m od ruba šume.
Imalac dozvole iz člana 4. ovog zakona i st. 1. i 2. ovog člana obavezan je pribaviti odobrenja za izgradnju u skladu sa odgovarajućim zakonskim propisima iz te oblasti.
2.2. Zaštita šuma i šumskog zemljišta od šteta
2.2.1. Zaštita šuma od požara
Član 6.
Zabranjeno je loženje otvorene vatre u šumama i na šumskom zemljištu kao i na drugom zemljištu na udaljenosti do 150 m od šume.
Izgradnja i rad fabrika i drugih objekata koji rade sa otvorenim plamenom je zabranjena na udaljenosti manjoj od 300 metara od granice šuma.
Izuzev od stava 1. ovog člana, vatra u šumama i na šumskom zemljištu može se ložiti samo na mjestima određenim i obilježenim od strane kantonalnog šumsko-privrednog društva uz prethodno pribavljenu saglasnost kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove protivpožarne zaštite i uz pridržavanje propisanih uslova i mjera bezbjednosti.
U šumama i na šumskim zemljištima namijenjenim za izletišta, u dane praznika i druge neradne dane, kantonalne uprave su dužne obezbijediti dežurnu čuvarsku službu.
Federalno ministarstvo će, uz prijedlog Federalne uprave, obezbijediti da su šume i šumsko zemljište klasifikovane po stepenu opasnosti od šumskih požara. Područja u kojima opasnost od šumskog požara predstavlja ozbiljnu prijetnju ekološkoj ravnoteži ili bezbjednosti ljudi i stvari, biće klasificirana kao područja velike opasnosti. Područja gdje opasnost od požara nije stalna ili ciklična ali predstavlja značajnu prijetnju šumskim ekosistemima će se klasificirati kao područja srednje opasnosti.
Kantonalna šumsko-privredna društva će, u saradnji sa nadležnim kantonalnim ministarstvima i kantonalnim upravama za šumarstvo (u daljem tekstu: kantonalne uprave), izraditi planove za zaštitu šuma od požara za područja klasifikovana da su pod velikom ili srednjom opasnošću. Kantonalna šumsko-privredna društva, kantonalna ministarstva i kantonalne uprave će biti obavezni da sprovode ove planove i redovno izvještavaju Federalno ministarstvo i Federalnu upravu o izvršavanju mjera za zaštitu od požara.
Kantonalna šumsko-privredna društva i kantonalne uprave će redovno obavještavati Federalno ministarstvo, Federalnu upravu i kantonalni i federalni štab civilne zaštite o svim požarima u šumama i na šumskom zemljištu.
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu: federalni ministar) će propisati sadržaj planova za zaštitu od požara, obrazac na kojem će se izvještavati o šumskim požarima i objaviti karte teritorija prema stepenu opasnosti od šumskih požara.
2.2.2. Hemijska sredstva i odlaganje otpada
Član 7.
Upotreba hemijskih sredstava u šumi je zabranjena.
Izuzev od stava 1. ovog člana, testirana hemijska sredstva mogu biti korištena u šumama za zaštitu sadnica od divljači i od korovskih vrsta kao i za smanjenje prekomjerne populacije insekata čiji broj ne može biti smanjen ni na koji drugi način i za gašenje šumskih požara, ako ne ugrožavaju biološku ravnotežu.
Nadležno kantonalno ministarstvo će nakon ispitivanja potreba snabdijevanja vodom sa nalazišta u šumi izdati dozvolu za iznimnu upotrebu hemijskih sredstva iz stava 2. ovog člana, gdje će također biti propisan način upotrebe. Vremenski rok za izdavanje dozvole za smanjenje prekomjerne populacije insekata je pet dana.
Zabranjeno je odlagati otpad, smeće ili zagađujuće tvari u šumi ili na šumskom zemljištu. Kantonalna šumsko-privredna društva i vlasnici šuma obavezni su iz šume ukloniti otpad i smeće i imaju pravo na naknadu za nastale troškove od pojedinca ili pravnog lica koji su otpad ili smeće deponovali u šumu.
2.2.3. Paša u šumama
Član 8.
Zabranjena je u šumama paša, žirenje, brst, kresanje grana i lisnika, sakupljanje šušnja i mahovine (u daljem tekstu: pašarenje).
Izuzev od stava 1. ovog člana kantonalna šumsko-privredna društva mogu prema dogovorenoj naknadi dozvoliti pašarenje na površinama koje su određene u šumskogospodarskoj osnovi. Kantonalno ministarstvo pod jednakim uslovima može dozvoliti pašarenje privatnim vlasnicima šuma. Paša, žirenje i brst se može dozvoliti samo pod uslovom da je stoka pod nadzorom čobana.
Pristup stoke na pašu odnosno žirenje i pojila kroz šume dozvoljen je samo putem kojeg odredi i obilježi kantonalno šumsko-privredno društvo.
Federalni ministar će propisati uslove pod kojim se vrši paša, žirenje, brst, kresanje grana i lisnika, skupljanje šušnja i mahovine.
2.2.4. Korištenje sekundarnih šumskih proizvoda
Član 9.
Kantonalna šumsko-privredna društva mogu uzgajati i iskorištavati sekundarne šumske proizvode (ljekovito, aromatsko bilje, gljive, šumske plodove, puževe, rakove, maline, kupine, borovnice kao i smolu) ili odobriti drugim pravnim i fizičkim licima njihovo iskorištavanje u obimu i na mjestima koja su određena u šumskogospodarskoj osnovi i na osnovu dokumentacije koju propisuje kantonalno šumsko-privredno društvo.
U šumi i na šumskom zemljištu zabranjeno je iskorištavanje humusa, gline, treseta, pijeska, šljunka, krečnjaka, kamena i mineralnih sirovina, kao i skidanje kore sa drveća i bušenje stabala, uklanjanje iz šume grana i drugih ostataka drveta od sječe kao i ostalih organskih materija koje su neophodne za poboljšanje plodnosti tla.
Izuzev od stava 2. ovog člana kantonalna šumsko-privredna društva i vlasnici privatnih šuma mogu za svoje potrebe kao i uz naknadu, za potrebe građana i drugih pravnih lica iskorištavati sekundarne proizvode navedene u stavu 2. ovog člana ukoliko šumskogospodarskom osnovom nije drugačije određeno.
Federalni ministar će propisati uslove za uzgoj, iskorištavanje, sakupljanje i promet sekundarnih šumskih proizvoda (vrijeme, način sakupljanja, iskorištavanja, sadržaj i način izdavanja odobrenja za promet i dr.).
2.2.5. Zaštita ugroženih vrsta
Član 10.
Paša u šumama i korištenje sekundarnih šumskih proizvoda se neće dozvoliti ako bi se s tim ugrozio biodiverzitet, odnosno vrste flore i faune zaštićene prema propisima o zaštiti prirode.
Zabranjena je sječa, iskorjenjivanje ili bilo kakvo oštećivanje stabala pančićeve omorike (Picea omorika (Pančić) Purk.), tise (Taxus baccata L.), lijeske mečje (Corylus colurna L.), planinskog javora (Acer heldreichii Orph.), planinskog bora (Pinus mugo Turra), zelene johe (Alnus viridis (Chaix) Lam. & DC.), munike (Pinus heldreichii Christ.) i zanovijeti (Petteria ramentacea (Sieber) Presl), osim ako su potrebne uzgojne i sanitarne sječe.
2.2.6. Divljač u šumi
Član 11.
Brojno stanje i vrste divljači u šumskom ekosistemu moraju obezbijediti biološku ravnotežu i ne smiju ugroziti razvoj šuma ili spriječiti ostvarivanje ciljeva gospodarenja. Unošenje pojedinih vrsta divljači u šume i na šumska zemljišta mora obezbijediti njihov opstanak i ne smije ugroziti šumske ekosisteme.
Pričinjene štete i oštećenja koja su prouzrokovala divljač u šumi će biti nadoknađene vlasniku šume, odnosno kantonalnom šumsko-privrednom društvu od strane pravnog lica koje gospodari lovištem.
2.2.7. Praćenje zdravstvenog stanja šume
Član 12.
Federalna uprava i kantonalne uprave će pratiti obim i razinu degradacije i štete u šumama i izvještavat će o ovome Federalno odnosno kantonalno ministarstvo, kantonalna šumsko-privredna društva i javnost. Uputstvo i pravilnik za praćenje zdravstvenog stanja šuma će donijeti Federalno ministarstvo i bit će usklađeni sa evropskim metodama za periodičnu inventuru štete u šumama.
Svako ko pričini obezvrjeđivanje ili oštećenje šume mora nadoknaditi vlasniku oštećene šume, odnosno kantonalnom šumsko-privrednom društvu nastalu štetu po sporazumu ili sudskim postupkom.
2.2.8. Izgradnja i održavanje transportne infrastrukture
Član 13.
Transportna šumska infrastruktura mora biti planirana, izgrađena i održavana tako da, pored poštivanja tehničkih i ekonomskih okolnosti, kao i ekoloških uslova šumskog tla, minimalno utiče na floru i faunu, šumski biodiverzitet i ekosistem u cjelini.
U planiranju šumskih puteva obavezno se uzima u obzir, ne samo značaj puta za gospodarenje šumama nego također prilagođavanje okolini, opstanak i razvoj planinskih sela kao i turističke i rekreacione potrebe.
Transportna šumska infrastruktura mora biti izgrađena, održavana i korištena na takav način da isključuje sljedeće:
- a)ugrožavanje izvora vode;
- b)uzrokovanje erozionih procesa;
- c)sprečavanje prelivanja vode iz bujica;
- d)narušavanje ravnoteže nestabilnog tla i povećanje rizika od klizišta;
- e)uticaj na područja koja su važna za opstanak divljih životinja i biološku raznolikost;
- f)uticaj na prirodno i kulturno naslijeđe;
- g)ugrožavanje ostalih funkcija ili višenamjensku upotrebu šume.
Šumski put se može graditi nakon što se izradi projekt za njegovu izgradnju i izda dozvola nadležnog kantonalnog ministarstva.
Federalni ministar će donijeti propise o projektovanju, izgradnji i održavanju transportne šumske infrastrukture.
Kantonalne uprave će voditi katastar šumskih puteva i jedan primjerak dostavljati Federalnoj upravi.
2.2.9. Saobraćaj u šumama
Član 14.
Dozvoljeno je kretanje motornih vozila u šumama i na šumskim putevima samo u cilju izvođenja radova u pogledu gospodarenja šumama, njihovog nadziranja kao i za potrebe lokalnog stanovništva. Motorna vozila se također mogu kretati na šumskim putevima zbog spašavanja, policijskih istraga, vojnih manevara, mjera za zaštitu od prirodnih katastrofa i održavanja javne infrastrukture. Na šumskim komunikacijama širim od dva metra mogu se upotrebljavati i bicikli.
Razna takmičenja koja uključuju motorna vozila su zabranjena u šumama i na šumskim putevima.
Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog člana, vlasnik šume ili kantonalno šumsko-privredno društvo može odobriti korišćenje šumskih puteva trećim licima prema dogovorenoj naknadi. Za takmičenja iz stava 2. ovog člana nužno je pribaviti dozvolu nadležnog kantonalnog ministarstva koja se izdaje na osnovu mišljenja kantonalne uprave.
Šteta na šumskim putevima učinjena od strane drugih korisnika mora biti nadoknađena vlasnicima šuma i kantonalnim šumsko-privrednim društvima.
Kantonalna šumsko-privredna društva će u saradnji sa kantonalnim organom nadležnim za saobraćaj i policijom postaviti i održavati znakove na šumskim putevima i nadzirati saobraćaj u skladu s odredbama ovog člana. U slučajevima gdje znakovi na putu i nadzor nisu dovoljni, mogu se koristiti rampe.
2.2.10. Pristup šumama
Član 15.
Sva lica imaju pravo kretati se kroz šumu ili šumsko zemljište u cilju rekreacije, ako nije drugačije određeno ovim ili nekim drugim federalnim zakonom. Smatra se da lica koja tako koriste šumu ili šumsko zemljište preuzimaju sve rizike ovakvim postupkom. Kantonalno šumsko-privredno društvo odnosno vlasnik šume nisu obavezni preduzeti specijalne mjere predostrožnosti prema posjetiocima šuma niti će se smatrati odgovornim za bilo kakve štete ili povrede koje pretrpe takve osobe, osim ako su bile namjerno nanošene ili izazvane nehatom.
Bez odobrenja kantonalnog šumsko-privrednog društva ili vlasnika šume zabranjeno je:
- a)razapinjati šator ili postavljati logor u šumi;
- b)smiještati pčelinjake;
- c)loviti, ribariti i postavljati zamke;
- d)sakupljati sekundarne šumske proizvode teže od jednog kg;
- e)pomjerati međe šuma odnosno granične biljege;
- f)ulaziti u ograđena šumska područja i zatvorene šumske ceste;
- g)ulaziti u područja, šumske ceste ili izletišta gdje se vrši sječa;
- h)ulaziti u područja prirodne regeneracije, pošumljena područja i šumske rasadnike i
- i)ulaziti u predjele i infrastrukturu koja je namijenjena za lov.
Postavljanje ograda unutar šume je dozvoljeno samo u mjeri koja je neophodna za odgovarajuće radove gospodarenja šumama, zaštite i uzgoja divljači, sprečavanja štete od divljači i ni u kom slučaju neće ozbiljno remetiti pristup šumama i šumskom zemljištu.
2.2.11. Procjena okolišnog uticaja
Član 16.
Procjena okolišnog uticaja je obavezna za krčenje šume, a za pošumljavanje na površini većoj od pet hektara obavezno je obavljati samo autohtonim vrstama.
Izuzev od stava 1. ovog člana, organ koji je u skladu sa odredbama ovog zakona nadležan za izdavanje dozvole za krčenja šume, pošumljavanja šumskog ili drugog zemljišta i izgradnju šumskih puteva, a na osnovu mišljenja Federalne uprave može odlučiti da procjena okolišnog uticaja nije obavezna ili da je obavezna i za površine manje od pet hektara. Federalna uprava treba da temelji svoje mišljenje na procjeni funkcija šume odnosno na šumskogospodarskim osnovama.
Metodologiju za procjenu okolišnog uticaja i troškove za procjenu okolišnog uticaja u skladu sa odredbama ovog zakona će propisati federalni ministar uz mišljenje federalnog ministra za prostorno uređenje i okoliš.
3. ŠUMARSKI PROGRAM, PLANOVI ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKO- GOSPODARSKA PODRUČJA
3.1. Šumarski program Federacije
Član 17.
Šumarski program Federacije će poštujući međunarodne dogovore i obaveze definirati opću politiku šumarstva i politiku gospodarenja sa divljači na području Federacije orijentiranu u pravcu očuvanja i trajnosti gospodarenja šumama uključujući održavanje i unapređivanje biodiverziteta u šumama i na šumskom zemljištu.
Šumarski program Federacije će se sastojati iz dva dijela:
- a)opći dio gdje će biti određeni glavni ciljevi, principi i generalne smjernice za trajno gospodarenje šumama u Federaciji na osnovu aktuelnog statusa šuma uvažavajući međunarodno dogovorene smjernice trajno gospodarenje šumama;
- b)izvedbeni dio u kome će biti postavljeni i razrađeni ciljevi i određeni načini realizacije, uključujući finansiranje, za njihovo ostvarivanje određenom roku.
Opći dio Šumarskog programa Federacije donosi Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije). Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) će usvojiti Izvedbeni dio Šumarskog programa Federacije koji će predstavljati osnovu za korištenje namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova kantona u skladu sa odredbama ovog zakona.
Opći dio Šumarskog programa Federacije će se donijeti za dugoročni period, a izvedbeni dio za pet godina. Opći dio entitetskih programa će se uskladiti na nivou Bosne i Hercegovine i obuhvatit će standarde za trajno gospodarenje šumama, koji će poslužiti za certifikovanje šumskih resursa u Bosni i Hercegovini.
Federalno ministarstvo će biti odgovorno za pripremu i izradu Šumarskog programa Federacije. Sve zainteresovane strane će biti pozvane da učestvuju u izradi programa.
3.2. Planovi za gospodarenje šumama
3.2.1. Kantonalni šumsko-razvojni planovi
Član 18.
Kantonalni šumsko-razvojni planovi izradit će se svakih deset godina za sve šume i šumsko zemljište, bez obzira na vlasništvo s ciljem da se obezbijedi trajnost gospodarenja šumama u svakom kantonu.
Pored smjernica iz Šumarskog programa Federacije kantonalni šumsko-razvojni planovi će također poštovati smjernice za gospodarenje prirodnim i kulturnim naslijeđem u šumama i na šumskom zemljištu, uslove za gospodarenje vodama i smjernice za osiguranje ostalih funkcija šuma koje su pripremljene od strane Federalne uprave i kantonalne uprave.
Kantonalni šumsko-razvojni planovi će sadržavati najmanje sljedeće:
- a)kartu sa ucrtanim granicama između šuma i šumskog zemljišta i drugih zemljišnih kultura, kao i ucrtanim granicama šumskogospodarskih područja i gospodarskih jedinica, uzimajući u obzir granice općina i kategoriju nosioca prava na šumama;
- b)procjenu funkcija šume i njihov uticaj na okoliš;
- c)klasifikaciju šuma po površinama, prema njihovim funkcijama i prirodnim karakteristikama, koje se posebno odnose na stanište;
- d)procjenu drvne zalihe i njenog kvaliteta, prirasta, podmlađivanja, biodiverziteta i zdravstvenog stanja;
- e)smjernice za gospodarenje šumama različitih gazdinskih klasa i kategorija šuma;
- f)otvorenost šuma sa planom izgradnje novih šumskih puteva;
- g)smjernice za pošumljavanje šumskog zemljišta;
- h)procjenu ugroženosti šuma od požara, određenu po stepenu opasnosti i smjernice za zaštitu šuma od požara;
- i)smjernice za korištenje sekundarnih šumskih proizvoda;
- j)smjernice za gospodarenje divljači i lovstvo;
- k)program bioloških i tehničkih investicija i rentabilnost radova.
Kantonalni šumsko-razvojni planovi će se zasnivati na istim standardima za cijelu Bosnu i Hercegovinu, što će se postići međuentitetskom saradnjom, uzimajući u obzir zajednički koncept i definicije međunarodnih organizacija. Kod izrade kantonalnih šumsko-razvojnih planova koristit će se podaci iz šumskogospodarskih osnova, odnosno godišnjih planova gospodarenja.
Kantonalne uprave su zadužene za pripremu i izradu kantonalnih šumsko-razvojnih planova, a donijet će ih kantonalna ministarstva. Za sve zainteresirane organizacije i pojedince potrebno je na vrijeme obezbijediti praćenje izrade planova, na koji način se obezbjeđuje potpuna javnost i pristup planovima. Prije donošenja kantonalnih šumsko-razvojnih planova federalni ministar će dati saglasnost o njihovoj usklađenosti sa Šumarskim programom Federacije. Planovi će biti permanentno čuvani nakon isteka njihove važnosti.
3.2.2. Šumskogospodarska područja
Član 19.
U cilju obezbjeđenja racionalnog i trajnog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima formiraju se šumskogospodarska područja u koja ulaze i površine krša kao posebna gospodarska jedinica.
Šumskogospodarska područja predstavljaju u stanišnom, biološkom, geografskom, prometnom, ekološkom i ekonom- skom pogledu jednu zaokruženu cjelinu u okviru koje se obezbjeđuje trajnost gospodarenja šumama i šumskim zemljiš- tima. U administrativnim granicama kantona formira se jedno ili više šumskogospodarskih područja.
Šumskogospodarska područja iz stava 1. ovog člana dijele se na gospodarske jedinice.
Formiranje šumskogospodarskih područja zasniva se na elaboratu koji, uz biološke, tehničke i ekonomske pokazatelje sadrži naročito:
- a)preglednu kartu područja sa ucrtanim izohipsama, gospodarskom podjelom šuma, ucrtanom mrežom trajnih šumskih puteva, smjer najekonomičnijeg transporta šumskih proizvoda, izvorištima i vodotocima, objektima koji su od značaja za gospodarenje šumama i opis granica šumskogospodarskog područja;
- b)popis katastarskih parcela sa kulturama, klasama i površinama svih parcela koje ulaze u šumskogospodarsko područje;
- c)podatke o ukupnoj drvnoj masi po gospodarskim jedinicama, kategorijama šuma i vrstama drveća;
- d)ukupan godišnji prirast po vrstama drveća po hektaru;
- e)prosječan godišnji etat po kategorijama šuma i vrstama drveća;
- f)podatke o prihodima i rashodima gospodarenja šumama u okviru šumskogospodarskog područja;
- g)podatke o mogućnostima korištenja sekundarnih šumskih proizvoda, lovstva, turizma, sporta i rekreacije.
Opće kriterije za formiranje šumskogospodarskih područja donosi Federalno ministarstvo na prijedlog kantonalnog šumsko- privrednog društva.
Odluku o formiranju šumskogospodarskih područja i reviziju njihovih granica donosi Vlada Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva, a na zahtjev kantonalnog šumsko- privrednog društva.
Vlada Federacije može pojedine dijelove šuma i šumskog zemljišta izdvojiti iz šumskogospodarskog područja radi njihovog korištenja u druge svrhe ako za to postoji opći interes. Odluku o općem interesu u skladu sa propisima o eksproprijaciji donosi vlada kantona u slijedećim slučajevima:
- a)ako su šume i šumsko zemljište potrebni radi provođenja prostornog plana Federacije, kantona i općine ili radi privođenja drugoj kulturi koja daje veće koristi društvenoj zajednici;
- b)ako se izdvajanje vrši za potrebe Vojske Federacije.
Radi smanjenja šumskog fonda i ograničenja korištenja zbog izdvajanja šuma iz područja podnosilac zahtjeva za izdvajanje dijela šuma iz područja uplatit će naknadu u namjenski fond kantona, osim ako je izvršena uplata naknade iz člana 4. stav 9. ovog zakona.
Visina naknade iz stava 8. ovog člana utvrđuje se sporazum- no ili po Zakonu o eksproprijaciji i sredstva se mogu koristiti samo za kupovinu i podizanje novih šuma u granicama istog šumskogospodarskog područja.
3.2.3. Šumskogospodarske osnove
Član 20.
Šumama se gospodari na osnovu šumskogospodarske osnove i projekata za izvođenje. Odredbe šumskogospodarske osnove su obavezne. Šumskogospodarske osnove će biti uskla- đene sa smjernicama određenim u kantonalnim šumsko- razvojnim planovima i Šumarskim programom Federacije.
Šumskogospodarske osnove, prostorni planovi, vodoprivre- dne osnove, lovno-privredne osnove, evidencije koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa i federalni program upravljanja mineralnim sirovinama i planovi upravljanja s pojedinim mineralnim sirovinama moraju biti međusobno usklađeni.
Izuzev od odredaba stava 1. ovog člana, ako ne postoje objektivne mogućnosti pravovremene izrade nove šumsko- gospodarske osnove, državnim šumama u granicama šumsko- gospodarskih područja i gospodarskih jedinica može se gospodariti najduže tri godine, a privatnim šumama najduže dvije godine na osnovu godišnjih planova gospodarenja za koje je postupak donošenja isti kao i za šumskogospodarske osnove. Godine izvršenja godišnjih planova gospodarenja smatraju se godinama izvršenja nove šumskogospodarske osnove. Odredbe godišnjih planova gospodarenja su obavezne.
Ukupan obim sječa predviđen šumskogospodarskom osnovom za uređajni period u visokim šumama ne može se prekoračiti. Za gospodarske jedinice ukupan obim sječa u visokim šumama ne može se prekoračiti po vrstama drveća i po gazdinskim klasama.
Šumskogospodarska osnova za državne šume donosi se za šume u granicama jednog šumskogospodarskog područja ili gospodarske jedinice, a za privatne šume donosi se jedinstvena osnova za sve šume jedne općine.
Šumskogospodarske osnove za državne i privatne šume će se izrađivati za period od deset godina.
Izrada nove šumskogospodarske osnove mora biti završena prije isteka roka važenja postojeće. Kantonalna šumsko- privredna društva dužna su najmanje 60 dana prije isteka roka važnosti šumskogospodarske osnove dostaviti po primjerak novoizrađene osnove Federalnom ministarstvu, uz prethodno pribavljeno mišljenje kantonalne uprave, u cilju izdavanja saglasnosti. Na šumskogospodarsku osnovu u roku od 45 dana od dana prijema Federalno ministarstvo daje saglasnost.
Šumskogospodarske osnove može izrađivati pravno lice koje je registrovano za te poslove uz prethodno pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva. Za poslove izrade šumskogospodarske osnove za državne šume može se registrovati pravno lice koje u stalnom radnom odnosu ima najmanje četiri diplomirana inžinjera šumarstva i to po jednog za uzgoj i zaštitu šuma, uređivanje i otvaranje šuma, iskorištavanje i ekonomiku šuma, sa praksom od najmanje pet godina na odgovarajućim poslovima. Šumskogospodarske osnove za privatne šume mogu izrađivati pravna lica koja imaju u radnom odnosu dva inžinjera šumarstva sa radnim iskustvom od najmanje pet godina.
Šumskogospodarske osnove za državne šume donosi katonalno šumsko-privredno duštvo, uz pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva, a koja se donosi na osnovu prijedloga stručne komisije i pribavljenog mišljenja kantonalne uprave. Kantonalna uprava će obavezno dati u roku od 30 dana od dana prijema osnove, mišljenje Federalnom ministarstvu. Šumsko- gospodarska osnova za državne šume ne može se primjenjivati prije nego na nju Federalno ministarstvo da saglasnost. Šumskogospodarske osnove za privatne šume donosi kantonalna uprava uz prethodno pribavljenu saglasnost kantonalnog ministarstva koja se donosi na osnovu prijedloga stručne komisije.
Greške i nedostatke šumskogospodarske osnove utvrđene od stručne komisije dužno je otkloniti o svom trošku pravno lice kojem je povjerena izrada šumskogospodarske osnove.
Sastav, rad i troškove stručne komisije za državne šume propisat će federalni ministar, a za privatne šume kantonalni ministar.
Šumskogospodarska osnova za državne šume na odgovarajućim razinama sadrži naročito:
- a)stanje šuma;
- b)analizu dosadašnjeg gospodarenja šumama;
- c)planove gospodarenja i razvoja šuma u skladu sa klasifikacijom šuma i šumskog zemljišta za naredni uređajni period;
- d)količinu i dinamiku sječe po vrstama drveća u krupnom drvetu i strukturu sortimenata;
- e)obim i vrstu šumsko-uzgojnih radova i radova na zaštiti šuma;
- f)površine za proširenu biološku reprodukciju šuma;
- g)mjere za održavanje i poboljšanje biodiverziteta i ostalih ekoloških i socijalnih funkcija šuma;
- h)investicije u izgradnju šumskih puteva i druga investiciona ulaganja;
- i)korištenje sekundarnih šumskih proizvoda i
- j)ekonomsko-finansijsku analizu gospodarenja šumama u narednom uređajnom periodu.
Ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od osnova, naročito zbog prirodnih nepogoda ili bitno promijenjenih gospodarskih uslova, potrebno je izvršiti njihovu reviziju. Reviziju će potvrditi Federalno ministarstvo i ona će se dostaviti nadležnom šumarskom inspektoru.
Član 21.
Federalni ministar će propisati elemente za izradu kantonalnih šumsko-razvojnih planova i elemente za izradu šumskogospodarskih osnova, njihovu reviziju i postupak njihovog donošenja, uvažavajući različite prirodne uslove i uslove vlasništva nad šumama i šumskim zemljištem u Federaciji s tim da će se za izradu šumskogospodarskih osnova na području krša iz člana 19. stav 1. ovog zakona i za privatne šume propisati elementi po pojednostavljenoj metodologiji.
3.2.4. Projekat za izvođenje
Član 22.
Za realizaciju odredaba šumskogospodarske osnove za državne šume rade se prethodno projekti za izvođenje. Projekat za izvođenje se izrađuje za uređajnu jedinicu-odjel. Odredbe projekta za izvođenje su obavezne.
Projekat za izvođenje sadrži radove uzgoja, zaštite i iskorištavanja šuma po obimu, mjestu i vremenu izvođenja, podatke o bruto drvnoj zalihi, prirastu, doznačenoj drvnoj masi po vrstama drveća i drvnoj zalihi poslije sječe sve u krupnom drvetu, sortimentnom napadu, kartu sa ucrtanim dužinama puteva, postojećim i projektovanim vlakama, izvorima i vodo- tocima, ostalim objektima, procjenu uticaja radova na okoliš i ekonomsku analizu.
Radovi predviđeni projektom treba da se izvrše u roku od dvije godine.
Projekat za izvođenje mogu izrađivati diplomirani inžinjeri šumarstva sa dvije godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. Kantonalno šumsko-privredno društvo, odnosno kantonalna uprava, rješenjem određuju lice za izradu projekta. Projekat za izvođenje donosi kantonalno šumsko-privredno društvo, a za privatne šume kantonalna uprava, odnosno pravno lice, kojem su preneseni poslovi gospodarenja privatnim šumama.
Izuzev od stava 1. ovog člana projekat za izvođenje se može izrađivati za više odjela u jednom slivu ako sječa i izrada sanitarnih užitaka ne prelazi više od 100 m3 po jednom odjelu.
Za privatne šume rade se projekti za šumsko - uzgojne radove kao i za sječu, za područje katastarske općine ako je godišnji obim sječa veći od 200 m3.
Kantonalno šumsko-privredno društvo određuje diplomi- ranog inžinjera sa dvije godine staža u struci ili šumarskog tehničara sa pet godina staža u struci koji je odgovoran za stručno izvođenje radova po projektu za izvođenje.
Projekti za izvođenje imaju trajan karakter i čuvaju se u arhivi kantonalnog šumsko-privrednog društva, odnosno kantonalne uprave za šume u privatnom vlasništvu.
Kantonalna šumsko-privredna društva dužna su da vode registar izrađenih i donesenih projekata za izvođenje i da sve izvršene radove po projektu evidentiraju u odgovarajuće evidencije.
4. GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM
4.1. Sječa šuma
Član 23.
Stabla u šumi mogu se sjeći tek poslije njihovog odabiranja i obilježavanja u skladu sa smjernicama šumskogospodarske osnove.
Prije sječe u državnim šumama, redovne ili sanitarne, kantonalno šumsko-privredno društvo prijavit će sječu nadlež- nom šumarskom inspektoru. Prijava će biti poslana najmanje 14 dana i najviše 60 dana prije početka sječe doznačenih stabala i sadržavat će:
- a)broj odjela iz šumskogospodarske osnove, odluku o donošenju projekta i razlog za sječu u slučaju sanitarne ili druge slučajne sječe;
- b)planirani rok za sječu;
- c)vrstu sječe, količinu i strukturu drvne mase za sječu po vrstama drveća;
- d)način obnove šume;
- e)šumsko-uzgojne i zaštitne mjere koje će se sprovesti nakon sječe;
- f)način izvlačenja šumskih drvnih sortimenta sa skicom postojećih i novih vlaka;
- g)identifikaciju osobe koja je izvršila doznaku i izradila projekat za izvođenje.
Šteta koja se nanese zemljištu mora biti popravljena odmah nakon završetka izvlačenja.
Federalni ministar će propisati način, oblik i sadržaj obrasca o prijavi sječe.
Ukoliko postoji opravdan razlog za sumnju da je planirana ili započeta sječa, ili druge radnje u suprotnosti sa šumskogospodarskom osnovom, ovim zakonom ili propisima koji su doneseni na osnovu ovog zakona, nadležni šumarski inspektor može zabraniti planiranu sječu dok se ne otklone utvrđene nepravilnosti. U ovakvom slučaju nadležni šumarski inspektor može tražiti mišljenje Federalne uprave. Kantonalno šumsko-privredno društvo pokrit će troškove mišljenja Federalne uprave ukoliko se ustanovi da su doznaka i planirana sječa u suprotnosti sa zakonskim propisima.
Doznaka stabala za sječu i obim šumsko-uzgojnih radova u privatnim šumama vrši se u skladu sa odredbama šumsko- gospodarske osnove na osnovu rješenja kantonalne uprave, odnosno ovlaštenog pravnog lica. Doznaka i sječa stabala, odnosno površina za sječu, može se odobriti samo vlasniku koji pribavi i podnese dokaze o pravu vlasništva.
Protiv rješenja iz stava 5. ovog člana može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu.
4.2. Odabiranje i doznaka stabala za sječu
Član 24.
Sječa šuma vrši se poslije odabiranja i doznake stabala za sječu ili površina obraslih drvećem i podnošenja prijave iz člana 23. ovog zakona. Obilježavanje površina za sječu može se vršiti u lošijim niskim šumama. Doznaku - odabiranje stabala za sječu može izvršiti diplomirani šumarski inžinjer sa dvije godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom koga odredi kantonalno šumsko-privredno društvo.
Izuzev od stava 1. ovog člana, doznaku stabala za sanitarnu sječu, potvrđenu od strane nadležnog šumarskog inspektora, može izvršiti šumarski tehničar sa pet godina staža u struci.
Doznaka i sječa stabala ne može se vršiti u šumama za koje imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni i granice utvrđene i na terenu vidno i na propisani način obilježene.
Doznaku stabala i površina za sječu u privatnim šumama mogu vršiti diplomirani šumarski inžinjeri sa dvije i šumarski tehničari sa pet godina staža u struci koje rješenjem odredi kantonalna uprava ili ovlašteno pravno lice.
Način odabiranja, doznake i sječe stabala ili površina za sječu propisat će federalni ministar.
4.3. Biološka reprodukcija šuma
Član 25.
Kantonalna šumsko-privredna društva dužna su izdvajati sredstva za jednostavnu (prostu) i proširenu biološku reproduk- ciju šuma.
Vlasnici privatnih šuma dužni su izdvajati sredstva za jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma.
Član 26.
Sredstva za jednostavnu biološku reprodukciju šuma koriste se za radove pod kojim se, u smislu ovog zakona, podrazumijeva: izrada šumskogospodarskih osnova, projekata za izvođenje, priprema zemljišta za prirodnu obnovu, pošumljavanje površina nastalih nakon čistih sječa, novonastalih paljevina, odabiranje i doznaka stabala za sječu, njegu i čišćenje šumskih kultura i šuma, zaštitu šuma od uzročnika biljnih bolesti i štetočina, požara i protivpravnog prisvajanja, proizvodnju šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala, izgradnju šumskih cesta, unapređenje lovstva i za druge potrebe sa ciljem obezbjeđenja trajnosti gospodarenja šumama.
Sredstva za jednostavnu biološku reprodukciju državnih šuma obezbjeđuju kantonalna šumsko-privredna društva izdva- janjem najmanje 15% od ukupno ostvarenog prihoda prodajom drvnih sortimenata i vrijednosti drveta upotrijebljenog za vlastite potrebe po prosječnoj godišnjoj cijeni sortimenata, kao i prihoda ostvarenih prodajom sekundarnih šumskih proizvoda.
Sredstva izdvojena za jednostavnu biološku reprodukciju šuma vode se na posebnom računu kantonalnog šumsko- privrednog društva, a sredstva za područje krša na posebnom računu namjenskog fonda kantona. Sredstva jednostavne biološke reprodukcije šuma koriste se u okviru šums- kogospodarskog područja i ne mogu se prelijevati sa jednog na drugo šumskogospodarsko područje, kao ni za finansiranje zajedničkih aktivnosti Federalne uprave, odnosno kantonalnih uprava.
Vlasnici privatnih šuma dužni su na količinu odobrene drvne mase za sječu po tržišnim cijenama drvne mase na panju uplatiti iznos od 15% na poseban račun namjenskog fonda kantona prije stavljanja drveta u promet.
Neutrošena sredstva za jednostavnu biološku reprodukciju šuma u tekućoj godini prenose se u narednu godinu i koriste se na način utvrđen ovim zakonom.
Kantonalna šumsko-privredna društva i kantonalne uprave za šume u privatnom vlasništvu dužni su izraditi poseban obračun sredstava za jednostavnu biološku reprodukciju šuma sa evidencijom utrošenih sredstava za namjenu iz stava 4. ovog člana.
Član 27.
Radi obezbjeđenja materijalnih i drugih uslova za rekonstrukciju degradiranih i izdanačkih šuma, pošumljavanje goleti i krša (proširena reprodukcija), kao i za unapređenje općekorisnih funkcija šuma, kantonalna šumsko-privredna društva izdvajaju sredstva po stopi od 3% od ukupno ostvarenog prihoda prodajom drvnih sortimenata i vrijednosti drveta upotrijebljenog za vlastite potrebe kao i prihoda ostvarenih prodajom sekundarnih šumskih proizvoda.
4.4. Šumsko-uzgojne mjere
Član 28.
Kantonalna šumsko-privredna društva i kantonalne uprave za šume u privatnom vlasništvu će pripremiti godišnji operativni plan za sprovođenje šumsko-uzgojnih mjera. Plan će sadržavati lokacije područja koja će se tretirati, obim, vrstu i vrijeme izvođenja radova koji će se sprovesti i određene smjernice za izvršenje radova.
Kantonalna šumsko-privredna društva i vlasnici privatnih šuma dužni su, prvenstveno iz sredstava za biološku reprodukciju šuma, izvršiti pošumljavanje, njegu šuma, njegu kultura i ostale šumsko-uzgojne radove čiji obim se određuje šumskogospodarskom osnovom, odnosno Šumarskim programom Federacije i kantonalnim šumsko-razvojnim planovima.
Kantonalna šumsko-privredna društva i vlasnici privatnih šuma će imati pravo na sufinansiranje šumsko-uzgojnih mjera u šumama iz namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova kantona ako se utvrdi da prihod od drveta nije dovoljan za sprovođenje šumsko-uzgojnih aktivnosti.
4.5. Tehnički prijem radova
Član 29.
Za izvedene radove po projektu za izvođenje vrši se tehnički prijem radova.
Komisiju za tehnički prijem šumsko-uzgojnih radova u državnim šumama određuje kantonalno šumsko-privredno društvo, a za privatne šume kantonalna uprava.
U komisije za tehnički prijem radova na prirodnoj obnovi i vještačkom pošumljavanju u državnim šumama i šumskim zemljištima obavezno se imenuje po jedan predstavnik iz drugog šumsko-privrednog društva i nevladine organizacije čiji je programski zadatak obnova i zaštita šuma.
Tehnički prijem radova pošumljavanja vrši se poslije dvije godine od njihovog izvođenja, a za ostale šumsko-uzgojne radove tehnički prijem se vrši po završetku radova, a najduže u roku od šest mjeseci od završetka radova.
Troškove rada komisije snosi pravno lice koje je odredilo komisiju za tehnički prijem šumsko-uzgojnih radova.
Za sve radove izvršene po projektima za izvođenje (sječa, izvlačenje, šumski red, stanje traktorskih vlaka, utjecaj na okoliš) pravno lice je dužno po završetku radova izvršiti prijem svakog odjela putem komisije koju odredi pravno lice.
O izvršenom tehničkom prijemu šumsko-uzgojnih radova i radova izvršenih po projektu za izvođenje, komisije iz st. 2. i 6. ovog člana sastavljaju zapisnik u kojem se obavezno konstatuje uspjeh, obim i kvalitet izvršenih radova. Ako se prilikom tehničkog prijema utvrdi da radovi nisu uspješno i kvalitetno izvršeni prema projektu za izvođenje izvođač radova je dužan utvrđene nedostatke otkloniti i radove izvršiti u roku koji odredi komisija.
Svi izvršeni radovi i nalaz komisije evidentiraju se u propisane knjige evidencije.
4.6. Obavljanje radova u šumi
Član 30.
Radove u šumarstvu mogu izvoditi samo lica koja su obučena za izvođenje odgovarajućih poslova.
Pravna lica koja obavljaju poslove u šumama su dužna obezbijediti mjere zaštite na radu u šumi i šumarstvu prema tehničkim uputstvima nadležnog federalnog organa i obavezna su sprovesti adekvatnu obuku zaposlenih.
Federalni ministar će propisati uslove koje moraju ispunjavati izvođači radova u šumarstvu.
U saradnji sa Federalnom upravom i šumarskim obrazovnim ustanovama, kantonalne uprave će organizovati tehničke i specijalizovane kurseve za zaposlenike koji nisu imali šumarsku obuku kao i za privatne vlasnike šuma. Kursevi će se naročito usmjeriti na pitanja vezana za bezbjednost na radu i kvalitetno izvođenje radova. Troškovi kurseva finansiraju se iz sredstava namjenskih fondova kantona i namjenskog fonda Federacije.
4.7. Zabrana čistih sječa i pustošenja šuma
Član 31.
Zabranjene su čiste sječe i pustošenje šuma.
Čiste sječe mogu biti izvršene u posebnim slučajevima u pripremi šumsko-uzgojnih zahvata s ciljem unapređenja šumskih sastojina u toj mjeri koja je planirana u odobrenim šumskogospodarskim osnovama. Čista sječa šuma se može primijeniti i ako je neophodna zbog sanitarne sječe ili provođenja preventivnih zaštitnih mjera.
4.8. Pošumljavanje sječina i paljika
Član 32.
Sve površine nastale čistom sječom i paljike moraju biti pošumljene u roku od dvije godine nakon sječe ili šumskog požara, prirodnom obnovom ili putem pošumljavanja.
Ako se ne očekuje prirodna obnova u roku od dvije godine, koja bi bila u skladu sa šumsko-uzgojnim ciljem, pošumljavanje mora biti urađeno sadnjom ili sjetvom, koristeći zdrave sadnice ili sjeme, prilagođene staništu. Samo materijal za reprodukciju potvrđenog porijekla može biti korišten u svrhu pošumljavanja.
Površine predviđene za pošumljavanje i prirodnu obnovu moraju biti obilježene na terenu i ucrtane na kartu.
4.9. Šumski materijal za reprodukciju
Član 33.
Federalna uprava i kantonalne uprave će odrediti regije provenijencije, odabrati šumske sjemenske objekte i sastojine iz kojih će se obezbjeđivati reprodukcioni materijal, voditi registar o šumskim sjemenskim objektima i sastojinama i izdavati potvrde o porijeklu šumskog reprodukcionog materijala u smislu javnog ovlaštenja.
Trušnice i rasadnici će pratiti porijeklo šumskog reprodukcionog materijala i obavjestit će kupce o kategorijama šumskog reprodukcionog materijala kao i o njegovom porijeklu. Nadležni šumarski inspektor će nadgledati promet šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala.
Uvoz šumskog reprodukcionog materijala je moguć samo po osnovu dozvole koju izdaje Federalno ministarstvo na osnovu mišljenja Federalne uprave. Dozvola će se izdati samo ako je šumski reprodukcioni materijal potvrđenog porijekla.
Kantonalne uprave će voditi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i proizvođača i dorađivača šumskog sjemena i šumskog i ukrasnog drveća i grmlja.
4.10. Zaštita protiv biotičkih i nebiotičkih agenasa
4.10.1. Opće preventivne mjere
Član 34.
Opće dugoročne preventivne mjere protiv biotičkih i nebiotičkih agenasa, koji bi mogli ugroziti stabilnost šuma i njihove funkcije, zasnivaće se na gospodarenju šumama koje uvažava prirodne procese i na održavanju i odgovarajućem unapređenju biodiverziteta u šumi.
Principi i mjere kojima se obezbjeđuje gospodarenje šumama i biodiverzitet će biti određeni u Šumarskom programu Federacije i dalje će biti razrađeni u planovima za gospodarenje šumama. Oni će sadržavati određivanje staništa koja su od specijalnog značaja sa gledišta šumskog diverziteta, i određivanje mjera za postepeno prevođenje šuma s promijenjenim sastavom šumskih zajednica u više prirodne strukture, ako je to odgovarajuće.
Staništa od specijalnog značaja posmatrana sa gledišta šumskog diverziteta koja su određena u šumskogospodarskim osnovama će biti očuvana.
4.10.2. Sanitarne sječe i druge preventivne mjere
Član 35.
Kantonalna šumsko-privredna društva i vlasnici privatnih šuma moraju obezbijediti da se sanitarne sječe sprovode prije nego što bi se šume mogle ugroziti prekomjernim razmnožavanjem insekata, širenjem uzročnika biljnih bolesti ili drugih štetnih organizama. U privatnim šumama kantonalne uprave moraju obezbijediti sanitarne sječe ukoliko vlasnici šuma ne mogu sami sprovesti sanitarnu sječu.
Mrtva i zaražena neposječena stabla, pojedinačna ili u malim grupama, ne moraju biti posječena u kontekstu sanitarne sječe ako se mogu smatrati obogaćenjem šumskog biodiverziteta i ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju okolnim sastojinama. Kantonalna šumsko-privredna društva i vlasnici privatnih šuma koji su odgovorni da obezbijede sanitarnu sječu i nadležni šumarski inspektor mogu tražiti mišljenje od Federalne uprave ukoliko nije jasan stepen opasnosti.
Kantonalna šumsko-privredna društva i kantonalne uprave za šume u privatnom vlasništvu će obezbijediti izvođenje sljedećih mjera zaštite šuma:
- a)nabavka, raspoređivanje, osmatranje i održavanje feromonskih klopki i postavljanje lovnih stabala za potkornjake;
- b)čišćenje posječenih područja, uz uništavanje kore i grana, gdje postoji bilo kakva opasnost od razmnožavanja parazita, širenja uzročnika biljnih bolesti i štetočina;
- c)guljenje kore ili tretiranje panjeva i drugog drveta koje predstavlja poseban rizik za razmnožavanje parazita, širenja uzročnika biljnih bolesti i štetočina kroz upotrebu tvari za tretiranje u skladu sa ovim zakonom;
- d)uspostavljanje i održavanje šumskog reda.
Pod šumskim redom iz stava 3. tačka d) ovog člana smatra se preduzimanje mjera za sprečavanje pojave požara, štetnih insekata i biljnih bolesti, štetnog djelovanja vjetra, snijega i drugih nepogoda, oštećivanje stabala i podmlatka prilikom sječe i izvoza drveta.
Federalna uprava će putem Izvještajno-prognozne službe u saradnji sa kantonalnim upravama:
Sudska praksa po ovom aktu
21 odluka iz 11 članova
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.
Član 443 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-5677/18
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-5677/18 (A. F., J. F. i B. F.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 13. EK (Pravo n…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2800/15
Odluka o meritumu u predmetu AP-2800/15 (Zemljoradnička zadruga „Kladanj“ u stečaju). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Čl…
Ishod: Odluka o meritumu
Vrhovni sud Federacije BiH
070-0-Rev-08-001655
ISKLJUČENA JE MOGUĆNOST STJECANJA PRAVA VLASNIŠTVA GRAĐENJEM NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU.
Član 232 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4711/20
Odluka o meritumu u predmetu AP-4711/20 (V.T. i B.A.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.3.d.1. - minimalna prava optuženog - pravo na ispitivanje svjedoka optužba pod istim u…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2641/08
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2641/08 (B. M). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: 6.1.3. - Pristup sud…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Član 372 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2251/09
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2251/09 («Sehur» d.o.o. Donja Slapnica, poslovna jedinica 1 Bosanski Petrovac). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 13. EK (Pravo na djelotvoran prav…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-693/09
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-693/09 (M. R.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Prekršajni postupak; 6.1.17. - pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjenica (pr…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Općenite reference na ovaj akt (8)
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1223/22
Odluka o meritumu u predmetu AP-1223/22 (Bosna i Hercegovina). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Državno vlasništvo; 6.1.18. - pravično suđenje – obrazložena presuda; 6.1.17. - pravi…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-432/20
Odluka o meritumu u predmetu AP-432/20 (M.H.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: 6.1.1.1. - Građanski post…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2896/18
Odluka o meritumu u predmetu AP-2896/18 (J.P. Šumsko gospodarsko društvo "ŠUME HERCEGOVAČKO-NERETVANSKE" d.o.o. Mostar). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava …
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-6858/18
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-6858/18 ("PERO" d.o.o. Zenica). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: D18.3.h.11. - Obaveze koje proizilaze iz javnog zakonodavstva; Upravni…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2800/15
Odluka o meritumu u predmetu AP-2800/15 (Zemljoradnička zadruga „Kladanj“ u stečaju). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Čl…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1106/14
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1106/14 (A. Č., A. Č., mldb. A.Č., H. Č., A. Č. i A. Č.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđe…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-420/10
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-420/10 (H. K., H. K., N. K., S. K., N. K., E. T. i M. T.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđ…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1315/08
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1315/08 (B. Š.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: D18.4. - Očigledno …
Ishod: Odluka o dopustivosti