Aktio

Agencija za bankarstvo FBiH

Odluka o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti banaka

ODLUKU
O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE RIZIKOM LIKVIDNOSTI BANAKA

Član 1.

Ovom odlukom se bliže propisuju minimalni standardi koje je banka dužna da osigura i održava u procesu upravljanja rizikom likvidnosti, odnosno minimalni standardi za kreiranje i provođenje politike likvidnosti koja obezbjeđuje sposobnost banke da potpuno i bez odlaganja izvršava sve obaveze na dan dospijeća.

Proces upravljanja rizikom likvidnosti banke treba da čine harmonizirane aktivnosti koje obezbjeđuju usklađenost strukture aktive i pasive bilansa i vanbilansa (u daljem tekstu: aktiva i pasiva) banke, odnosno njenih novčanih tokova (priliva i odliva) i koncentracija, i treba da je zasnovan na kontinuiranom planiranju potencijalnih budućih likvidnosnih potreba, uzimajući u obzir promjene u operativnim, ekonomskim, regulativnim ili ostalim uslovima poslovnog okruženja banke.

Planiranje potreba banke za likvidnim sredstvima mora da uključi identifikaciju poznatih- redovnih (očekivanih) i vanrednih (neočekivanih) novčanih odliva i moguću strategiju za upravljanje aktivom i pasivom za osiguranje sposobnosti banke da ostvaruje, odnosno raspolaže novčanim prilivima koji su u svakom trenutku adekvatni njenim tekućim potrebama.

Član 2.

Upravni odbor banke (u daljem tekstu: Odbor) je odgovoran da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti (u daljem tekstu: program).

Da bi ispunio svoju odgovornost Odbor je dužan, kao minimum, da:

  • 1.
    donese program koji uključuje i politike likvidnosti (u daljem tekstu: politike) na osnovu prijedloga višeg rukovodstva banke (direktor banke i druga lica u banci sa najvišim rukovodnim ovlaštenjima i odgovornostima vezanim za pitanja likvidnosti banke u skladu sa statutom banke);
  • 2.
    u oblasti likvidnosti banke osigura postupanje banke po: zakonu, ovoj odluci, drugim propisima, programu i politikama;
  • 3.
    periodično analizira program i politike i prilagođava ih promjenama ekonomskih i tržišnih uslova, a najmanje jedanput polugodišnje;
  • 4.
    na osnovu prijedloga višeg rukovodstva banke o pitanjima likvidnosti banke propiše sadržaj i periodičnost izvještavanja Odbora;
  • 5.
    obezbijedi da o pitanjima likvidnosti banke od višeg rukovodstva, sistema interne kontrole i internog revizora banke dobija potrebne informacije i izvještaje;
  • 6.
    obezbijedi selekciju i imenovanje kvalifikovanog i kompetentnog rukovodstva za obavljanje funkcije upravljanja likvidnošću banke; i
  • 7.
    u programu utvrdi obavezu višeg rukovodstva banke da provodi kontinuirano praćenje, kontrolu i adekvatno upravlja strukturom i tokovima aktive i pasive banke.

Član 3.

Više rukovodstvo banke je, kao minimum, dužno da:

  • 1.
    priprema i Odboru daje prijedloge programa i politika;
  • 2.
    provodi program i politike koje je donio Odbor, odnosno da prati, upravlja i kontroliše likvidnost banke;
  • 3.
    utvrdi metod za tačnu procjenu tekuće i projekciju buduće likvidnosti banke;
  • 4.
    obezbijedi kreiranje i uspostavu odgovarajućih sistema izvještavanja koji uključuju sadržaj, oblik i periodičnost informacija vezanih za poziciju likvidnosti banke na način koji daje mogućnost za sveobuhvatnu analizu, uspješnu kontrolu i oprezno upravljanje tekućim i mogućim potencijalnim potrebama banke za likvidnim sredstvima;
  • 5.
    najmanje jednom kvartalno sveobuhvatno izvještava Odbor o stanju i perspektivama likvidnosti banke;
  • 6.
    prati ekonomske i druge uslove u okruženju koji su bitni za prognozu budućih (potencijalnih) pitanja i likvidnosnih potreba banke; i
  • 7.
    obezbijedi uslove da sistem interne kontrole i interna revizija banke mogu da prate, pregledaju i procjenjuju program i politike, te njihovo provođenje;

Član 4.

Program banke mora biti sačinjen u pisanoj formi i da, kao minimum, sadrži:

  • 1.
    strategiju likvidnosti banke kao osnovne pretpostavke za njenu održivost i uspjeh na finansijskom tržištu, zasnovanu na sadržaju i ciljevima njene poslovne politike i uslovima ekonomskog okruženja, koja uključuje i adekvatnu kompoziciju strategija za uspostavu i rješavanje pitanja likvidnosti, i to:
    • a)
      za upravljanje usklađenošću aktive i pasive;
    • b)
      za upravljanje likvidnošću aktive;
    • c)
      za upravljanje pasivom u kontekstu likvidnosti.
  • 2.
    racionalne i oprezne politike banke tj. politike za realizaciju strategija iz tačke 1. ovog člana, a najmanje u skladu sa odredbama ove odluke; i
  • 3.
    efikasne procedure i tehnike za projekciju, ocjenu, praćenje i kontrolu likvidnosti banke.

Član 5.

Politike banke moraju identifikovati izvore i obim likvidnih sredstava koja su potrebna za osiguranje njenog kontinuiranog i stabilnog poslovanja kao i za zadovoljenje propisanih zahtjeva pri čemu se, u regulisanju svojih dospjelih obaveza, banka ne može oslanjati na posebnu kategoriju likvidne aktive koju kao obaveznu rezervu, drži kod Centralne banke Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: CB BiH) osim isključivo kao vanrednu (neočekivanu) i privremenu kratkoročnu mjeru.

U definisanju i provođenju politika banka je dužna da kontinuirano procjenjuje:

  • 1.
    ročni profil tekućih i budućih tokova aktive i pasive banke;
  • 2.
    obim u kojem su, u određenom budućem vremenskom periodu, novčani odlivi pokriveni novčanim prilivima uz analizu stavki aktive koje dospijevaju za naplatu sa procjenom vjerovatnoće za njihovu naplatu i raspoloživih novčanih sredstava i/ili ostale likvidne aktive u istom periodu;
  • 3.
    obim u kome bi potencijalni likvidnosni jaz (neusklađenost) mogao biti pokriven mogućnostima banke da uzajmljuje iz raspoloživih finansijskih izvora na tržištu; i
  • 4.
    očekivane novčane tokove neto-dobiti.

Član 6.

U vođenju politike likvidnosti osnovnu brigu banke treba da čini striktno provođenje principa racionalne diverzifikacije porijekla i ročne strukture izvora njenih sredstava, sa jedne, i plasmana, odnosno ulaganja, sa druge strane, uzimajući u obzir da prikupljeni depoziti predstavljaju primarni izvor kreditnog potencijala sa najvišim stepenom učestalosti priliva i odliva.

Banka je dužna da kreira, provodi i održava jasne i racionalne politike koje obezbjeđuju da njene stavke aktive odnosno plasmani i ulaganja (u daljem tekstu: plasmani) nisu neoprezno i pretjerano koncentrisani, uzimajući u obzir najmanje slijedeće elemente:

  • 1.
    strukturu (vrste) instrumenata aktive i pasive banke;
  • 2.
    velike stavke pasive posebno depozita i deponenata banke;
  • 3.
    strukturu stabilnih i nestabilnih stavki pasive posebno depozita i deponenata banke;
  • 4.
    stavke pasive banke sa ponovo ugovorenim rokovima dospijeća i stavke za koje se osnovano očekuje daljnja mogućnost ponovnog ugovaranja;
  • 5.
    strukturu cijena i postojanost cijena instrumenata pasive posebno depozita banke;
  • 6.
    valutnu strukturu instrumenata aktive i pasive banke; i
  • 7.
    raspoložive (potencijalne) regionalne i globalne tržišne izvore sredstava banke.

Politike iz stava 2. ovog člana moraju da uključe i slijedeće zahtjeve:

  • 1.
    ročno usklađivanje ugovorenih dospijeća instrumenata aktive i pasive, pri čemu banka mora da:
    • a)
      najmanje 90% izvora sredstava sa rokom dospijeća do 365 dana angažuje u plasmane (instrumente aktive) sa rokom dospijeća do 365 dana;
    • b)
      najmanje 95% izvora sredstava sa rokom dospijeća do 180 dana angažuje u plasmane (instrumente aktive) sa rokom dospijeća do 180 dana; i
    • c)
      izvore sredstava sa rokom dospijeća do 90 dana u punom iznosu angažuje u plasmane (instrumente aktive) sa rokom dospijeća do 90 dana.
  • 2.
    održavanje prosječnog desetodnevnog (u daljem tekstu: dekadni) minimuma likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 10 % iznosa kratkoročnih izvora sredstava prema knjigovodstvenom stanju na zadnji dan prethodnog kalendarskog mjeseca, s tim da ni na jedan dan visina novčanih sredstava ne može iznositi manje od 5 %, pri čemu se:
    • a)
      pod novčanim sredstvima banke u smislu odredaba ove tačke podrazumijevaju slijedeća sredstva:
      • -
        KM u trezoru-blagajni banke;
      • -
        KM žiro-račun banke kod Zavoda za platni promet.
      • -
        devize u trezoru-blagajni banke;
      • -
        devizni žiro-račun banke kod Zavoda za platni promet;
    • b)
      pod kratkoročnim izvorima sredstava banke u smislu odredaba ove tačke podrazumijevaju se obaveze iz pasive bilansa banke, i to:
      • -
        depoziti po viđenju;
      • -
        kratkoročne obaveze po oročenim i štednim depozitima;
      • -
        kratkoročne obaveze po sredstvima novčanog tržišta;
      • -
        kratkoročne obaveze po obveznicama;
      • -
        ograničeni depoziti.
    • c)
      prosječni dekadni minimum likvidnosti banke u novčanim sredstvima obračunava na način da se utvrdi zbir stanja novčanih sredstava svih radnih dana u dekadi i isti podijeli sa tim brojem radnih dana, pri čemu se radnim danom ne smatra nedjelja i dani državnog praznika. U smislu ove podtačke dekadu čine od 1. do zaključno 10. dana u mjesecu, od 11. do zaključno 20. dana u mjesecu i od 21. do zaključno zadnjeg dana u tekućem mjesecu.

Član 7.

Banka je dužna da poslovne transakcije knjigovodstveno evidentira istog dana kada su obavljene i da kreira adekvatne informacije koje omogućavaju provođenje politika i procedura banke vezanih za pripremu strategije razvoja poslovanja zajedno sa strategijom razvoja izvora sredstava da bi:

  • 1.
    izbjegla planove rasta bez poznate i izvjesne finansijske podloge; i
  • 2.
    ograničila strukturne nesklade između različitih profila dospijeća aktive i obaveza.

Pri upravljanju likvidnošću banke više rukovodstvo banke je, pored ostalih uslova iz ove odluke, dužno da kontinuirano priprema projekcije budućih novčanih priliva i novčanih odliva, koje moraju biti zasnovane na osnovnim preduslovima, i to:

  • 1.
    ažurnom i tačnom evidentiranju svih knjigovodsvenih operacija; i
  • 2.
    adekvatnom informacionom sistemu zasnovanom prvenstveno na knjigovodstvu banke.

Član 8.

Banka je dužna da definiše, primjenjuje i kontinuirano razvija detaljne i efikasne procedure za praćenje, kontrolu i upravljanje likvidnošću banke u skladu sa usvojenim politikama i njima pripadajući informacioni sistem.

Procedure i sistemi iz stava 1. ovog člana moraju biti proporcionalni veličini i složenosti banke i odgovarati njenim politikama i politici plasmana.

Banka koja ima filijale u inostranstvu ili kontroliše neku drugu banku, kao svoje subsidijarno lice, dužna je da u obzir uzima politike likvidnosti i informacione sisteme i tih filijala i/ili banaka.

Sistem upravljanja likvidnošću banke mora biti podvrgnut kontinuiranim i povremenim kontrolama od strane sistema interne kontrolne i interne revizije banke.

Istovremeno banka je dužna da odmah obavijesti FBA o imenovanju izvršnog službenika sa opisom njegovog ranijeg iskustva i koji je odgovoran za:

  • 1.
    predlaganje i provođenje politike likvidnosti banke vezane za tekuću poziciju likvidnosti banke i donošenje, za to vezanih, svakodnevnih odluka;
  • 2.
    praćenje razvoja u oblasti likvidnosti banke; i
  • 3.
    kontrolu upravljanja likvidnošću banke sa posebnom pažnjom na novčanim rezervama i/ili drugoj visoko likvidnoj aktivi koji povećavaju troškove banke.

Član 9.

Da bi osiguralo stabilnost u održavanju likvidnosti banke više rukovodstvo banke je dužno da preduzima zaštitne mjere u skladu sa politikama banke polazeći, kao minimum, od:

  • 1.
    principa za što veće oslanjanje na stabilne izvore sredstava odnosno ugovorne profile dospijeća;
  • 2.
    principa za maksimalnu diverzifikaciju izvora sredstava po dospijeću, vrsti i broju komitenata, tržištu i instrumentima;
  • 3.
    organizacionih mjera za uspješno upravljanje likvidnošću vezanih za: imenovanje kompetentnih lica odgovornih za pitanja likvidnosti, uspostavljanje efikasne kontrole likvidnosti od strane interne kontrole odnosno interne revizije, pitanja subsidijarnih lica u zemlji i inostranstvu i filijala u inostranstvu, itd.;
  • 4.
    stepena uključenosti banke u tržišta novca i razvoja kratkoročnih vrijednosnih papira i njenog marketinga;
  • 5.
    jasnih definicija njenih poslovnih politika zajedno sa planiranjem sigurnih odnosno izvjesnih izvora za planove razvoja i minimiziranja bilo kakvog strukturnog nesklada između dospijeća dijelova aktive i obaveza;
  • 6.
    obaveznog redovnog pripremanja planova za vanredne (neočekivane) situacije i udare koji mogu da ugroze likvidnost banke, uključujući glavne smjernice rada banke, njene aktivnosti, rezerve likvidnosti i moguće procedure za osiguranje likvidnih sredstava po različitim alternativnim scenarijima, polazeći od uspješnog, a završavajući sa scenarijem posebne krize koja je može odvesti u proces likvidacije.

Član 10.

Banka je dužna da uspostavi i održava informacioni sistem koji je adekvatan njenoj potrebi za upravljanje likvidnošću, konzistentan obimu i složenosti njenih aktivnosti i koji mora da obuhvati aktivu i pasivu banke prema slijedećim elementima, odnosno kriterijima:

  • 1.
    dospijeću stavki aktive i pasive sa fiksnim rokovima dospijeća;
  • 2.
    očekivanom ponašanju aktive i pasive sa fiksnim rokovima dospijeća uzimajući u obzir realna očekivanja banke da deponenti refinansiraju svoje depozite na dan njihovog dospijeća;
  • 3.
    iskustvu o ponašanju grupa deponenata pod određenim uslovima;
  • 4.
    stepenu likvidnosti stavki aktive mjerenom prema mogućnostima:
    • a)
      da se iskoriste kao raspoloživi novac za potencijalna plaćanja;
    • b)
      da se trenutno pretvore u novac kod CB BiH;
    • c)
      da se trenutno prodaju na finansijskom tržištu po cijenama bliskim njihovoj tržišnoj vrijednosti, ili po cijenama koje su jednake ili više od njihove knjigovodstvene vrijednosti;
    • d)
      da se prodaju ili smanji njihova vrijednost zajedno sa smanjenjem vrijednosti s njom povezane pasive (potrebne rezerve);
  • 5.
    vrsti i stepenu obaveze preuzetih vanbilansnih (potencijalnih) obaveza;
  • 6.
    valuti u kojoj su aktiva i pasiva denominirane (izražene) sa posebnim osvrtom na njihovu strukturu: domaća valuta, konvertibilne ili nekonvertibilne strane valute;
  • 7.
    zemljama na koje se aktiva i pasiva odnose (banke koje imaju filijale u inostranstvu);
  • 8.
    identitetu vlasnika računa, njihovim geografskim regionima i vrsti instrumenata u kojima su obaveze banke nastale.

Obaveza je banke da organizuje stalan, redovan i pouzdan informacioni tok koji za Odbor i više rukovodstvo banke osigurava tačne i kvalitetne informacije o poziciji likvidnosti banke.

Član 11.

Banka je dužna da o poziciji svoje likvidnosti dekadno izvještava FBA najkasnije 5 (pet) kalendarskih dana od posljednjeg dana izvještajne dekade i kvartalno o ročnoj usklađenosti aktive i pasive i strukturi najvećih izvora, u roku 30 dana od posljednjeg dana izvještajnog kvartala, na obrascima koje posebnom odlukom propisuje FBA.

Izvještaj o ročnoj usklađenosti aktive i pasive i strukturi najvećih izvora za zadnji kvartal prethodne godine, pripremljen na osnovu preliminarnih podataka, banka je dužna da FBA dostavi najkasnije jedan mjesec nakon posljednjeg dana izvještajnog kvartala.

Izvještaj iz stava 2. ovog člana, pripremljen na osnovu konačnih podataka, banka je dužna da FBA dostavi najkasnije 15. marta tekuće godine.

Član 12.

Izvještaji banke moraju biti potpisani od dva lica ovlaštena i odgovorna za predstavljanje banke i da sadrže imena kontakt lica i brojeve kontakt telefona, a obavezni sastavni dio kvartalnih izvještaja o ročnoj usklađenosti aktive i pasive iz člana 11. ove odluke čine i: a) dokaz da su prihvaćeni od strane Odbora banke; i b) potvrda internog revizora banke da su izvještaji kompletni i tačni.

Član 13.

Odredbe ove odluke primjenjuju se i na filijale stranih banaka koje posluju na teritoriji Federacije BiH s tim da izvještaji iz člana 11. ove odluke koje dostavljaju filijale stranih banaka moraju biti potpisani od strane dva lica ovlaštena da bez ograničenja predstavljaju filijalu, a sastavni dio izvještaja iz tačaka 3. i 5. istog člana potvrda internog revizora filijale ili strane banke da je izvještaj kompletan i tačan.

Član 14.

Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj UO-XXI-2-5/98
15. decembra 1998. godine
Sarajevo

Predsjednik
Upravnog odbora
mr Eldar Arnautović, s. r.