Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

MIŠLJENJE

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući po zahtjevu zamjenika Premijera Federacije Bosne i Hercegovine Veska Drljače za davanje mišljenja o ustavnosti odredbi Zakona o obrazovanju odraslih lica, u smislu člana IV.B.3.7.d.(III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Suda bez javne rasprave održanoj dana 19.01.2021. godine, utvrdio je sljedeće

MIŠLJENJE

1. Predmet zahtjeva i podnosilac zahtjeva

Zamjenik Premijera Federacije Bosne i Hercegovine Vesko Drljača (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), podnio je dana 14.10.2019. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za davanje Mišljenja (u daljem tekstu: zahtjev), u vezi sa ustavnošću odredbi člana 8. Zakona o obrazovanju odraslih lica ("Službene novine Kantona Središnja Bosna", broj 5/17 - u daljem tekstu: osporene odredbe Zakona).

Podnosilac zahtjeva je ovlašteno lice, jer kao Zamjenik Premijera Federacije Bosne i Hercegovine, na osnove odredbe člana IV.B.3.7.d.(III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine "odlučuje da li će se tražiti mišljenje Ustavnog suda".

2. Bitni navodi zahtjeva

Podnosilac zahtjeva najprije citira osporene odredbe, a potom navodi da je osnovni razlog za podnošenja zahtjeva u tome što osporene odredbe Zakona ne predviđaju centre za obrazovanje odraslih kao organizatore formalnog obrazovanja odraslih lica, a što je u suprotnosti sa Principima i standardima u oblasti obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini, usvojenim 4. aprila 2014. godine na 89. sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 39/14, u daljem tekstu: Principi). Prema navedenim Principima, organizatori obrazovanja odraslih su i specijalizirane ustanove odraslih - ustanove i centri za obrazovanje odraslih, narodni, radnički i otvoreni univerziteti, kao i univerziteti za treću životnu dob. Podsjeća na to da je Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine propisano da se "zakonom, u skladu sa Ustavom, uređuje način ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje i da Zakon mora biti saglasan sa Ustavom i potvrđenim međunarodnim ugovorima, a drugi propis mora biti saglasan sa Ustavom i zakonom". Takođe ukazuje na član II.A. 2 (1) tačku c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine gdje je stoji "da će Federacija osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog Ustava te da su svi pred zakonom jednaki bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo (princip jednakosti)."

Navodi kako svi zakoni o obrazovanju odraslih usvojeni na području Bosne i Hercegovine, osim Zakona o obrazovanju odraslih u Srednjobosanskom kantonu/Kantonu Središnja Bosna (u daljem tekstu: SBK/KSB) prepoznaju Centre kao organizatore i formalnog obrazovanja odraslih. Prije samog stavljanja u zakonsku proceduru za usvajanje zakona, sedam kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, Ministarstvo obrazovanja Republike Srpske kao i Ministarstvo obrazovanja Distrikta Brčko, postupaju u skladu sa navedenim Principima i standardima koje je Vijeće ministara uskladilo sa zakonima Evropske unije, te kao okvir preporučilo svim nižim nivoima da kao takav bude usvojen.

Prema osporenoj odredbi Zakona, kaže se u nastavku, formalno obrazovanje odraslih lica, mogu provoditi uz redovito obrazovanje, osnovne škole, srednje škole i visokoškolske ustanove u svim oblicima vlasništva te ustanove za smještaj i brigu o licima sa posebnim potrebama i penološke ustanove. Prema osporenoj odredbi Zakona neformalno obrazovanje mogu organizovati i provoditi organizatori za obrazovanje odraslih lica, osnovne škole, srednje škole, visokoškolske ustanove, ustanove za obrazovanje odraslih lica, škole/centri stranih jezika, škole/centri za informaciono-komunikacijske tehnologije, centri za kulturu i obrazovanje, autoškole ustanove za smještaj lica sa posebnim potrebama i brigu o licima s posebnim potrebama, te penološke i druge ustanove, udruge građana, privredni subjekti i druga pravna lica koja su između ostalog, kao svoju djelatnost navela neformalno obrazovanje odraslih. Prema njegovom mišljenju osporena odredba Zakona je u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, konkretnije članom II. A. 2. (1) tačka c) i sa Principima i standardima obrazovanja odraslih: Organizatori obrazovanja odraslih mogu biti ustanove, organizacije i drugi pravni subjekti, koji ispunjavaju uslove za obavljanje ovih djelatnosti propisane od strane nadležnih organa. Obrazovanje odraslih, kao svoju redovnu djelatnost ili kao djelatnost koja prati redovnu mogu provoditi:

  • a)
    obrazovne ustanove u sistemu redovnog - formalnog obrazovanja;
  • b)
    specijalizovane ustanove za obrazovanje odraslih - ustanove i centri za obrazovanje odraslih, narodni, radnički i otvoreni univerziteti, kao i univerziteti za treću životnu dob;
  • c)
    centri i organizacije za stručno usavršavanje, učenje stranih jezika, informaciono-komunikacijske tehnologije, obuku i razvoj ljudskih resursa;
  • d)
    auto-škole;
  • e)
    zavodi i službe za zapošljavanje;
  • f)
    javne agencije, javna preduzeća i privredna društva;
  • g)
    privredne komore, poslodavci, preduzetnici i obrtnici i njihova udruženja, sindikalne organizacije, te fondacije i udruženja građana;
  • h)
    ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom;
  • j)
    ustanove za smještaj i brigu o licima s posebnim potrebama;
  • k)
    penološke ustanove;
  • l)
    centri za informisanje, savjetovanje i karijerno vođenje;
  • m)
    kulturno-obrazovni centri;
  • n)
    drugi subjekti koji ispunjavaju propisne uslove;

Status javno priznatog organizatora obrazovanja odraslih stiče se pod uslovima i u postupku utvrđenom zakonom i/ili podzakonskim aktom. Postupku za sticanje statusa javno priznatog organizatora obrazovanja odraslih podliježu i obrazovne ustanove u sistemu redovnog obrazovanja. Po izdavanju akta o dobijanju statusa javno priznatog organizatora, te nakon početka rada odnosno implementacije odobrenih programa, organizator podliježe postupku akreditacije. Državni organi i institucije koje provode programe obuka i stručnog usavršavanja u skladu sa posebnim propisima, imaju status javno priznatih organizatora obrazovanja odraslih.

Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, konkretnije član II.A.2 (1) tačka c), koji glasi:

"Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u aktima navedenim u Aneksu. Posebno: (1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na: tačka c) jednakost pred Zakonom, k) imovinu; l) osnovne slobode: slobodu govora i štampe; slobodu mišljenja, savjesti i uvjerenja ; slobodu religije, uključujući privatno i javno vjeroispovjedanje; slobodu okupljanja; slobodu udruživanja, uključujući slobodu osnivanja i pripadanja sindikatima i slobodu neudruživanja; slobodu na rad", a koja sloboda se u ovom slučaju u smislu diskriminacionog odnosa zasigurno osporenom odredbom Zakona krši. Suprotno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, osporenom odredbom Zakona organizatorima za obrazovanje odraslih lica onemogućeno je pravo na rad, pravo na imovinu, obzirom da ustanovu za obrazovanje prema tački 4. osporenog Zakona mogu osnivati pravna i fizička lica u svim oblicima vlasništva. Ovakvim propisivanjem organizatori se primjenom osporenog Zakona dovode u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale organizatore sličnih centara u preostalih sedam kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brčko koja prava ostvaruju, a čime se krši ustavni princip jednakost, a koji nalaže jednako postupanje u istim pravnim situacijama.

Osporeni Zakon neustavno stavlja organizatore obrazovanja u nepovoljan položaj, samim time što im ograničava jedno od osnovnih ljudskih prava, pravo na rad, pravo na imovinu, pravo na obrazovanje.

Protokol br. 1. Evropske Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, član 2. (pravo na obrazovanje). "Pravo na obrazovanje Niko ne može biti lišen prava na obrazovanje. U vršenju svih svojih funkcija u oblasti obrazovanja i nastave država poštuje pravo roditelja da osiguraju takvo obrazovanje i nastavu koji su u skladu sa njihovim vlastitim vjerskim i filozofskim uvjerenjima", a napadnuta neustavna odredba ne sprječava samo rad podnosioca zahtjeva nego i posredno korisnika usluga podnosioca zahtjeva protivno navedenom Protokolu. Podnosilac zahtjeva naglašava da je navedena odredba proizašla i iz nezakonitog ponašanja i postupanja predlagača osporenog Zakona u kršenju osnovnih principa i načela u donošenju osporenog Zakona pa i tom osnovu nezakonita i neustavna ova odredba iz sljedećih razloga. Nacrt Zakona o obrazovanju odraslih lica u postupku donošenja poslan je učesnicima javne rasprave na razmatranje. Zakazan je termin za javnu raspravu. Na javnoj raspravi se razmatrao Nacrt Zakona o obrazovanju odraslih lica u kojemu je osporena odredba Zakona glasila: "Da su centri za obrazovanje odraslih nosioci aktivnosti formalnog i neformalnog obrazovanja odraslih", i takva je ostala nakon javne rasprave.

Kako podnosilac zahtjeva navodi, u skupštinsku proceduru za usvajanje osporenog Zakona upućuje se Nacrt osporenog Zakona u kojem se od strane podnosioca samovoljno mimo Zaključaka sa javne rasprave izbacuje riječ "formalnog", tako da ostaje tekst po kojem centri mogu izvoditi samo neformalno obrazovanje, a čime se onemogućuju u radu u ključnom dijelu posla i spuštaju na nivo poslova koje može raditi u obrazovanju svako udruženje građana (kursevi i slično).

Na taj način diskriminisani su centri u odnosu na javne obrazovne ustanove i sve druge centre na prostoru države Bosne i Hercegovine.

3. Odgovor na zahtjev

Ustavni sud Federacije je aktom broj: U-41/19 od 23.10.2019. godine zatražio od Skupštine SBK/KSB odgovor na zahtjev za davanje mišljenja, ali isti nije dostavljen.

4. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član II.A.2 (1) c), k), l) i m)

(1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na:

  • c)
    jednakost pred zakonom;
  • k)
    imovinu;
  • l)
    osnovne slobode: slobodu govora i štampe; slobodu mišljenja, savjesti i uvjerenja; slobodu religije uključujući privatno i javno vjeroispovijedanje; slobodu okupljanja; slobodu udruživanja, uključujući slobodu osnivanja i pripadanja sindikatima i slobodu neudruživanja; slobodu na rad;
  • m)
    obrazovanje;

Član IV.B.3.7.d.(III)

Osim ako ovim ustavom nije drugačije utvrđeno:

  • d)
    Zamjenici Premijera su nadležni za:

(III) odlučivanje da li će se zatražiti mišljenje Ustavnog suda;

B. Protokol uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda

(Pariz, 20. marta 1952.)

Član 2.Pravo na obrazovanje

Nikome neće biti uskraćeno pravo na obrazovanje. U obavljanju svojih funkcija povezanih sa odgojem i podučavanjem država će poštovati pravo roditelja da osiguraju odgoj i podučavanje u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima.

C. Odluka o usvajanju principa i standarda u oblasti obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 39/14)

Član 1.Predmet Odluke

(1) Ovom odlukom usvajaju se Principi i standardi u oblasti obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Principi i standardi obrazovanja odraslih).

(2) Principi i standardi obrazovanja odraslih su sastavni dio ove odluke.

Član 2.Sadržaj i primjena Odluke

(1) Principi i standardi obrazovanja odraslih usvojeni ovom odlukom predstavljaju pravnu osnovu za djelovanje obrazovnih i drugih vlasti - odgovornih organa, institucija, organizacija i pojedinaca na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, kao okvir u kome iniciraju, provode i koordiniraju svoje aktivnosti u oblasti obrazovanja odraslih, u skladu sa utvrđenim nadležnostima.

(2) Principima i standardima obrazovanja odraslih se utvrđuju zajednički principi i standardi na kojima se zasnivaju, razvijaju, implementiraju i koordiniraju politike i zakonodavstvo u vezi sa obrazovanjem odraslih u cijeloj Bosni i Hercegovini, prati, procjenjuje i razmatra stanje u ovoj oblasti, te dogovaraju, predlažu i preduzimaju mjere za njegovo unaprjeđenje.

(3) Osnovni principi i standardi definisani Principima i standardima obrazovanja odraslih slijede međunarodne i evropske principe i standarde u području obrazovanja odraslih, i uvažavaju specifičnosti ekonomskog, socijalnog i kulturološkog konteksta u Bosni i Hercegovini.

PRINCIPI I STANDARDI U OBLASTI OBRAZOVANJA ODRASLIH U BOSNI I HERCEGOVINI Januar 2014. godine 1. UVOD

Napori učinjeni tokom posljednjih godina u zaustavljanju porasta nezaposlenosti u Evropi i svijetu nisu dali očekivane rezultate. Dugotrajna nezaposlenost nastavlja rasti, a raširenost socijalne isključenosti i siromaštva postala je glavni problem skoro svih društava. Trenutno se milioni ljudi suočavaju sa problemom nezaposlenosti ili sa opasnošću od gubitka posla, te s tim u vezi i sa potrebom unaprjeđenja postojećih i sticanja novih znanja, vještina i sposobnosti koje će im osigurati veće šanse za zapošljivost, kao i kontinuiranu prilagodljivost zahtjevima tržišta rada. U uslovima ekspanzije novih tehnologija postojeća znanja brzo zastarjevaju te je potrebno njihovo stalno unaprjeđenje kako bi se i pojedinci i društvo lakše i brže prilagodili zahtjevima koje tehnološki napredak nosi. Također, razvoj demokratije i društava zasnovanih na poštivanju ljudskih prava, jednakosti i pravdi podrazumijevaju odgovorno građanstvo - pojedince osposobljene za uspješno vršenje njihovih osnovnih životnih uloga (radnih, građanskih, porodičnih, rekreativnih...). Mnoge zemlje su odgovor na sve ove izazove prepoznale u ulaganju u ljudske resurse, a ključno sredstvo u konceptu cjeloživotnog obrazovanja i učenja, u kome je obrazovanje odraslih prepoznato kao bitna komponenta obrazovnog sistema i jednako važno koliko i obrazovanje djece i mladih. Široko razumijevanje značaja i potrebe kvalitetnog obrazovanja za sve građane učinilo je da obrazovanje postane jedno od prioritetnih pitanja svake države i društva, koje treba da doprinese privrednom, socijalnom i kulturnom razvoju, kao i ličnom razvoju pojedinca.

Savremene strategije razvoja obrazovanja se danas ne orijentišu samo na obrazovanje djece i mladih. Naprotiv, naročito u posljednje dvije decenije u fokus obrazovnih politika evropskih zemalja sve više ulazi obrazovanje i učenje odraslih. Posmatrano u svjetlu brzih promjena koje se događaju u svim aspektima društva i u kojima se prepliću različiti interesi i zahtjevi javnog i privatnog sektora, tržišta rada, civilnog društva i pojedinca, sve su veća i izvjesnija očekivanja da će svaki pojedinac htjeti i morati sticati i obnavljati svoja znanja tokom cijelog života. Zato obrazovanje odraslih postaje najdinamičniji segment obrazovnih sistema u Evropi i svijetu. Kako bi bilo u funkciji podizanja konkurentnosti privrede, jačanja socijalne kohezije i podrške ličnom razvoju pojedinca, obrazovanje odraslih treba razvijati kao specifičnu, fleksibilnu i vrlo važnu komponentu sveukupnog obrazovnog sistema i učiniti ga dostupnim svima, kroz različite vidove obrazovanja i učenja (formalne, neformalne, informalne).

Shodno tome, pravci razvoja obrazovanja odraslih se danas projeciraju i baziraju na koncepciji cjeloživotnog obrazovanja i učenja kao sredstvu za napredovanje ka konceptu "društva koje uči". Cilj je stvaranje fleksibilnog i demokratskog sistema obrazovanja koji će biti otvoren i prohodan za sve, bez obzira na životnu dob i kroz koji će se i odraslim licima osigurati već i različite mogućosti za učenje i sticanje znanja za sva područja života i rada. Uspostava efikasnog i otvorenog sistema obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini je u najboljem interesu svih njenih građana, koji će kroz vlastiti razvoj doprinijeti ostvarivanju razvojnih ciljeva zajednice kojoj pripadaju.

2. MEÐUNARODNI I EVROPSKI STANDARDI U OBLASTI OBRAZOVANJA ODRASLIH

Politike evropskih zemalja u vezi sa obrazovanjem odraslih se zasnivaju na zajedničkim vrijednostima i principima definisanim u brojnim međunarodnim dokumentima i dokumentima Evropske unije (Prilog 1: Ključni dokumenti).

U skladu sa ovim dokumentima, opredjeljujuće vrijednosne kategorije u kreiranju politika i organizaciji sistema obrazovanja odraslih u savremenim društvima su:

  • a)
    obrazovanje ima za cilj omogućiti pun razvoj ljudske ličnosti i dostojanstva i osnovne preduslove svakom licu da ima aktivnu i korisnu ulogu u slobodnom društvu;
  • b)
    svako ima pravo na obrazovanje;
  • c)
    svako ima pravo da slobodno učestvuje u kulturnom životu zajednice i da se koristi dostignućima nauke i njihovom primjenom;
  • d)
    svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, kao i na zaštitu u slučaju nezaposlenosti;
  • e)
    svako ima pravo na zaštitu od siromaštva i društvene isključenosti;
  • f)
    pismenost i obrazovanje odraslih je sastavni dio prava na obrazovanje kao osnovnog ljudskog prava;
  • g)
    odrasli imaju pravo na slobodu izbora odgovarajućeg obrazovanja shodno njihovim potrebama, sposobnostima i mogućnostima;
  • h)
    odrasli imaju pravo na jednake prilike i uslove za pristup, učešće i sticanje obrazovanja, bez obzira na godine života, spol, psiho-fizičke i druge lične osobine, porodični status, materijalno i zdravstveno stanje, mjesto življenja, rasnu, nacionalnu, etničku, kulturnu, socijalnu i vjersku pripadnost, seksualnu orijentaciju, te druge osnove;
  • i)
    odrasli imaju pravo na obrazovanje kroz sve nivoe, vrste i vidove obrazovanja i učenja, kao i pravo na vrednovanje i priznavanje stečenih znanja, vještina i sposobnosti, bez obzira na način njihovog sticanja;
  • j)
    odrasli imaju pravo na informisanje, savjetovanje i stručnu pomoć u cjeloživotnoj karijernoj orijentaciji;
  • k)
    obrazovanje odraslih je dio sveobuhvatnih sistema obrazovanja, zasnovanih na konceptu cjeloživotnog učenja i, s tim u vezi, na racionalnom korištenju obrazovnih mogućnosti;
  • l)
    obrazovanje odraslih je otvoren i fleksibilan sistem - otvoren prema zahtjevima i potrebama društva i različitih kategorija stanovništva, i fleksibilan u putevima učenja i napredovanja;
  • m)
    obrazovanje odraslih je djelatnost međusektorske prirode, usmjerena na zadovoljenje interesa i potreba javnog i privatnog sektora, tržišta rada, civilnog društva i pojedinca;
  • n)
    obrazovanje odraslih je zasnovano na širokom socijalnom partnerstvu i podijeljenoj odgovornosti svih društvenih aktera za razvoj obrazovanja odraslih;
  • o)
    odrasli imaju odgovornost za vlastiti razvoj, kao i za razvoj zajednice kojoj pripadaju.

Bosna i Hercegovina je, kao potencijalna kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji i kao potpisnica drugih međunarodnih dokumenata, obavezna uskladiti politike i zakonodavstva u području obrazovanja odraslih sa dogovorenim principima i ciljevima, kao i osigurati njihovu punu i uspješnu implementaciju na području cijele zemlje.

Doslijedna implementacija dogovorenih principa u politike obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini doprinosi:

  • a)
    uspostavi i razvoju koncepta cjeloživotnog učenja u Bosni i Hercegovini;
  • b)
    usklađivanju obrazovnih i drugih sektorskih politika o obrazovanju odraslih sa međunarodnim i evropskim politikama u ovom području obrazovanja i bržem uključivanju u evropski prostor cjeloživotnog učenja;
  • c)
    osiguranju doslijednosti, praćenju i unaprjeđenju kvaliteta obrazovanja odraslih, u skladu sa utvrđenim obrazovnim standardima;
  • d)
    uspostavi fleksibilnih sistema obrazovanja odraslih, koji adekvatno i efikasno odgovaraju na zahtjeve i potrebe tržišta rada, društvene zajednice i pojedinaca;
  • e)
    boljoj povezanosti obrazovanja i privrede;
  • f)
    razvoju kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini i uporedivosti stečenih znanja, vještina i sposobnosti, odnosno kvalifikacija na međunarodnom planu;
  • g)
    podizanju svijesti o značaju obrazovanja odraslih;
  • h)
    socijalnoj koheziji - kroz podršku društva ličnom razvoju pojedinaca koji na demokratski način ostvaruju zajedničke ciljeve, kroz smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, te postizanje pravičnosti i međugeneracijske solidarnosti;
  • i)
    uključivanju svih relevantnih partnera u dijalog o politikama obrazovanja odraslih;
  • j)
    većem i održivom finansiranju obrazovanja odraslih;
  • k)
    uspješnijoj realizaciji strateških prioriteta iz EVROPA 2020 - Evropska strategija za pametan, održiv i inkluzivan rast, koja je usvojena kao izlazna strategija iz ekonomske krize za sve zemlje članice Evropske unije, ali i za zemlje kandidate i potencijalne kandidate.

3. PRINCIPI I STANDARDI OBRAZOVANJA ODRASLIH U BOSNI I HERCEGOVINI

Osnovni principi i standardi obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini proističu iz univerzalnih vrijednosti demokratskog društva, te iz specifičnosti domaćeg ekonomskog, socijalnog i kulturološkog konteksta.

Principi i standardi utvrđeni ovim dokumentom, zasnovani na međunarodnim i evropskim principima i standardima obrazovanja odraslih, predstavljaju dogovoreni okvir u kome nadležne obrazovne i druge vlasti u Bosni i Hercegovini, postupajući u skladu sa svojim ustavnim ili zakonskim nadležnostima, razvijaju, implementiraju i koordiniraju politike i zakonodavstvo u vezi sa obrazovanjem odraslih, prate, procjenjuju i razmatraju stanje u ovom području, te dogovaraju, predlažu i preduzimaju mjere za njegovo unaprjeđenje.

3.3.3.2 Organizatori obrazovanja odraslih

Organizatori obrazovanja odraslih mogu biti ustanove, organizacije i drugi pravni subjekti, koji ispunjavaju uslove za obavljanje ove djelatnosti propisane od strane nadležnih organa.

Obrazovanje odraslih, kao svoju redovnu djelatnost ili kao djelatnost koja prati redovnu mogu provoditi:

  • a)
    obrazovne ustanove u sistemu redovnog - formalnog obrazovanja;
  • b)
    specijalizovane ustanove za obrazovanje odraslih - ustanove i centri za obrazovanje odraslih, narodni, radnički i otvoreni univerziteti, kao i univerziteti za treću životnu dob;
  • c)
    centri i organizacije za stručno usavršavanje, učenje stranih jezika, informaciono- komunikacijske tehnologije, obuku i razvoj ljudskih resursa;
  • d)
    auto-škole;
  • e)
    zavodi i službe za zapošljavanje;
  • f)
    javne agencije, javna preduzeća i privredna društva;
  • g)
    privredne komore, poslodavci, preduzetnici i obrtnici i njihova udruženja, sindikalne organizacije, te fondacije i udruženja građana;
  • h)
    ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom;
  • i)
    ustanove za smještaj i brigu o licima s posebnim potrebama;
  • j)
    penološke ustanove;
  • k)
    centri za informisanje, savjetovanje i karijerno vođenje;
  • l)
    kulturno-obrazovni centri;
  • m)
    drugi subjekti koji ispunjavaju propisane uslove.

Status javno priznatog organizatora obrazovanja odraslih stiče se pod Uslovima i u postupku utvrđenom zakonom i/ili podzakonskim aktom.

Postupku za sticanje statusa javno priznatog organizatora obrazovanja odraslih podliježu i obrazovne ustanove u sistemu redovnog obrazovanja.

Po izdavanju akta o dobijanju statusa javno priznatog organizatora, te nakon početka rada odnosno implementacije odobrenih programa, organizator podliježe postupku akreditacije.

Državni organi i institucije koje provode programe obuka i stručnog usavršavanja u skladu sa posebnim propisima, imaju status javno priznatih organizatora obrazovanja odraslih.

3.1. DEFINICIJE KLJUČNIH POJMOVA

Pojmovi upotrebljeni u ovom dokumentu imaju sljedeće značenje:

  • 3.
    Obrazovanje odraslih - ne postoji konsenzus o jedinstvenoj definiciji obrazovanja odraslih u Evropi i svijetu; najčešće prihvaćena jeste UNESCO-va 1 definicija, koja obrazovanje odraslih opisuje kao cijeli skup procesa učenja, formalnih i ostalih, u kojem odrasla lica (u skladu sa definicijom odraslog lica u društvima kojima pripadaju) razvijaju svoje sposobnosti, obogaćuju svoje znanje i unaprjeđuju svoje tehničke ili profesionalne kvalifikacije ili ih preusmjeravaju da bi zadovoljile svoje potrebe ili potrebe svojih društava;
  • 4.
    Odrasli - lica koja imaju više od 15 godina života a koje nisu završila osnovno obrazovanje, odnosno lica starija od 18 godina života koje se obrazuju;
  • 5.
    Polaznik - lice koje pohađa programe obrazovanja odraslih;
  • 6.
    Formalno obrazovanje odraslih - učenje usmjereno od strane nastavnika ili instruktora koje se stiče u obrazovnim ustanovama, a prema nastavnim planovima i programima odobrenim od nadležnih obrazovnih vlasti;
  • 7.
    Neformalno obrazovanje odraslih - organizovan proces učenja i obrazovanja usmjeren ka usavršavanju, specijalizaciji i dopunjavanju znanja, vještina i sposobnosti prema posebnim programima koje izvode organizatori obrazovanja (redovne škole, centri za obuku, kompanije, agencije i slično);

D. Zakon o obrazovanju odraslih lica ("Službene novine Kantona Središnja Bosna", broj 5/17);

Član 3.Značenje pojedinih izraza

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

  • 6.
    Formalno obrazovanje odraslih lica učenje je koje usmjerava predavač ili instruktor koje se stiče u obrazovnim ustanovama a prema javno važećim nastavnim planovima i programima koje odobri mjerodavna obrazovna vlast.
  • 13.
    Neformalno obrazovanje odraslih lica je organizovani proces učenja i obrazovanja usmjeren ka usavršavanju, specijalizaciji i dopunjavanju znanja, vještina i sposobnosti prema posebnim programima koje izvode organizatori obrazovanja (redovne škole, centri za obuku, kompanije, agencije i slično).
  • 14.
    Obrazovanje odraslih lica organizuje se za odrasla lica (polazna tačka od koje se definiše odraslost kreće se od 15 do 18 godine životne dobi), a cilj mu je zadovoljavanje opštih obrazovnih potreba odraslog lica ili profesionalno stručno usavršavanje. To je dio obrazovnog sistema jedne zemlje koji je, ili bi trebao biti, potpuno ravnopravan sa ostalim dijelovima obrazovnog sistema. Uključuje sve oblike učenja (formalno, neformalno i informalno) odraslih lica.
  • 15.
    Odraslo lice je lice koje ima više od 15 godina života a koje nije okončalo osnovno obrazovanje odnosno lice starije od 18 godina života koja se obrazuje.
  • 16.
    Osposobljavanje je obrazovanje i osposobljavanje za uključivanje u rad nakon okončanja osnovnog obrazovanja, za obavljanje jednostavnih i manje složenih poslova određenoga zanimanja.
  • 17.
    Organizatori obrazovanja odraslih lica su ustanove, organizacije i drugi pravni subjekti koji zadovoljavaju uslove za obavljanje djelatnosti obrazovanja odraslih lica, koje su propisala mjerodavna tijela.

Član 4.Obrazovanje odraslih lica

(1) Obrazovanje odraslih lica obuhvata cjelinu procesa učenja odraslih lica namijenjenu:

  • a)
    ostvarivanju prava na slobodan razvoj lica;
  • b)
    osposobljavanju za zapošljavanje, sticanje kvalifikacija za prvo zanimanje, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju te sticanje i produbljivanju stručnih znanja, vještina i kompetencija;
  • c)
    osposobljavanju za aktivno stanovništvo.

(2) Obrazovanje odraslih lica dio je jedinstvenoga obrazovnoga sistema Kantona i djelatnost je od javnog interesa za Kanton.

Član 5.Principi obrazovanja odraslih lica

Obrazovanje odraslih lica zasniva se na principima kako slijedi:

  • a)
    cjeloživotno učenje;
  • b)
    uvažavanje različitosti potreba i mogućnosti prethodnih znanja i iskustava te, s tim u vezi, i specifičnosti obrazovanja i učenja odraslih lica;
  • c)
    sloboda izbora odgovarajućega obrazovanja, kao i oblika, metoda i načina učenja;
  • d)
    dostupnost i raznovrsnost obrazovne ponude;
  • e)
    osiguranje odgovarajuće kvalitete obrazovanja;
  • f)
    promovisanje jednakih vrijednosti ishoda učenja u formalnom i neformalnom obrazovanju te informalnom učenju;
  • g)
    profesionalnost i odgovornost organizatora obrazovanja odraslih lica te profesionalnost i etičnost nastavnoga kadra;
  • h)
    poštovanje ličnosti i dostojanstva svakog sudionika u procesu obrazovanju odraslih lica;
  • i)
    informisanje, savjetovanje i vođenje u daljem obrazovanju i/ili karijernom napredovanju;
  • j)
    nediskriminacija i ravnopravnost spolova.

Član 6.Ciljevi obrazovanja odraslih lica

Ciljevi su obrazovanja odraslih lica:

  • a)
    omogućavanje građanima postizanja najmanje osnovnoškolskoga obrazovanja;
  • b)
    podizanje osnovne i funkcionalne pismenosti odraslih lica;
  • c)
    osposobljavanje za zapošljavanje odraslih lica koja nemaju završeno formalno obrazovanje i sticanje kvalifikacija za prvo zanimanje;
  • d)
    omogućavanje daljega obrazovanja i obuke, odnosno mogućnost dokvalifikacije, prekvalifikacije i kontinuiranoga stručnoga usavršavanja tokom cijelog radnog i životnog vijeka;
  • e)
    obrazovanje i sticanje znanja, vještina i kompetencija u skladu sa ličnim sposobnostima, afinitetima i životnoj dobi pojedinca;
  • f)
    omogućavanje formalnog/javnog priznavanja i potvrđivanja rezultata prethodnoga učenja odnosno stečenih znanja, vještina i kompetencija, bez obzira na način njihova sticanja.

Član 7.Vidovi obrazovanja i učenja odraslih lica

Obrazovanje odraslih lica ostvaruje se kroz formalno obrazovanje, neformalno obrazovanje, informalno učenje i samousmjereno učenje.

Član 8.Organizatori obrazovanja odraslih lica

(1) Formalno obrazovanje odraslih lica, prema ovome Zakonu, mogu provoditi, uz redovno obrazovanje: osnovne škole, srednje škole i visokoškolske ustanove u svim oblicima vlasništva te ustanove za smještaj i brigu o licima s posebnim potrebama i penološke ustanove.

(2) Neformalno obrazovanje mogu organizovati i provoditi organizatori za obrazovanje odraslih lica, osnovne škole, srednje škole, visokoškolske ustanove, ustanove za obrazovanje odraslih lica, škole/centri stranih jezika, škole/centri za informaciono-komunikacijske tehnologije, centri za kulturu i obrazovanje, autoškole, ustanove za smještaj lica s posebnim potrebama i brigu o licima s posebnim potrebama, te penološke i druge ustanove, udruge građana, privredni subjekti i druga pravna lica koja su, između ostaloga, kao svoju djelatnost navela neformalno obrazovanje odraslih lica.

(3) Standarde i normative za obrazovanje odraslih lica (u daljem tekstu: standardi i normativi) te način i postupak utvrđivanja uslova koje mora zadovoljavati organizator obrazovanja odraslih lica za izvođenje formalnih programa obrazovanja odraslih lica donosi Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta (u daljem tekstu: Ministarstvo) uz saglasnost Vlade Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna (u daljem tekstu: Vlada Kantona).

(4) Ustanovu za obrazovanje odraslih lica (u daljem tekstu: ustanova) može osnovati domaće i/ili strano pravno i/ili fizičko lice (u daljem tekstu: osnivač) u svim oblicima vlasništva.

(5) Ustanovu kao javnu može osnovati Kanton ili jedinica lokalne samouprave.

(6) Osnivač osigurava sredstva potrebna za osnivanje i rad ustanove, u skladu sa standardima i normativima.

E. Standardi i normativi za obrazovanje odraslih lica ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 2/19) POGLAVLJE I. OPŠTE ODREDBE

Član 1.Osnovne odredbe

(1) Standardima i normativima za obrazovanje odraslih lica (u daljem tekstu: Standardi i normativi) propisuje se način i postupak utvrđivanja uslova koje mora ispunjavati organizator obrazovanja odraslih lica, za provođenje programa formalnog obrazovanja (u daljem tekstu: organizator).

(2) Ovim Standardima i normativima utvrđuju se minimalni prostorni, kadrovski i drugi opšti materijalno-tehnički i higijenski uslovi neophodni za provođenje programa obrazovanja odraslih lica.

Član 3.Uslovi za realizaciju programa obrazovanja odraslih lica

U skladu sa ovim Standardima i normativima, organizator je dužan osigurati uslove za obavljanje djelatnosti obrazovanja odraslih lica, i to:

  • a)
    organizovati i realizovati teorijsku i praktičnu nastavu u skladu sa programom obrazovanja odraslih lica;
  • b)
    raspolagati odgovarajućim prostornim i materijalno-tehničkim resursima, primjerenim prirodi programa;
  • c)
    raspolagati odgovarajućim ljudskim resursima (nastavnim i nenastavnim osobljem);
  • d)
    da rad sa polaznicima bude u skladu sa nastavnim planovima i programima, pri čemu se utvrđeni obim aktivnosti realizuje redovnom nastavom, konsultativno-instruktivnom nastavom, dopisno-konsultativnom nastavom, praktičnim radom, nastavom na daljinu i ostalim oblicima rada, a u okviru predviđenih časova iz formalnog programa obrazovanja odraslih lica.

POGLAVLJE VI. STANDARDI ZA IZVOÐENJE PROGRAMA FORMALNOG OBRAZOVANJA

Član 15.Programi formalnog obrazovanja odraslih lica

Programi formalnog obrazovanja odraslih lica definisani su odredbama stavova (2), (4) i (5)

člana 14., te člana 15. Zakona, a postupak odobravanja izvođenja programa bliže se određuju stavom (6) člana 18. Zakona.

Član 16.Trajanje programa i nastavnog sata

(1) Program formalnog obrazovanja odraslih lica izvodi se u trajanju propisanom nastavnim planom i programom za obrazovanje odraslih lica u skladu sa članom 24. Zakona.

(2) Nastavni čas teorijske nastave za srednjoškolsko obrazovanje traje 45 minuta, a nastavni čas praktične nastave, u pravilu, traje 60 minuta, izuzev u umjetničkim školama.

(3) Polaznik tokom dana može imati najviše četiri nastavna časa teorijske nastave, a praktičnog rada najviše osam časova.

Član 17.Broj časova nastavnoga predmeta

(1) Broj časova svakog pojedinog nastavnoga predmeta programa obrazovanja odraslih lica za sticanje osnovnog obrazovanja i srednje stručne spreme ili niže stručne spreme, u skladu sa stavom (2) člana 14. Zakona, ne može biti manji od 50% od broja nastavnih časova propisanih nastavnim planom i programom za redovno obrazovanje, bez obzira na oblik izvođenja nastave.

(2) Praktični rad izvodi se u punom fondu časova propisanim nastavnim planom i programom za redovno obrazovanje.

POGLAVLJE VII. TRAJANJE I NAČIN IZVOÐENJA FORMALNOG OBRAZOVANJA ODRASLIH LICA

Član 18.Obrazovanje u redovnoj nastavi

(1) Obrazovanje odraslih lica u redovnoj nastavi organizuje se i izvodi na osnovu nastavnoga plana i programa propisanog za redovno obrazovanje.

(2) Redovna nastava mora biti zastupljena sa najmanje 50% ukupnog realizovanja predviđenih programa predmetnih nastavnih sadržaja.

(3) Polaznici su obavezni prisustvovati redovnoj nastavi na način utvrđen članom 16. Zakona.

Član 19.Obrazovanje u konsultativno-instruktivnoj nastavi

(1) Obrazovanje u konsultativno-instruktivnoj nastavi se izvodi u grupnim i individualnim konsultacijama, o čemu se vodi evidencija, a može biti zastupljena sa najviše 40% od ukupno predviđenog trajanja nastave, s tim da se individualne konsultacije izvode najviše do 10%.

(2) Konsultacije je organizator dužan organizovati prema potrebi polaznika, uz obavezu osiguranja nastavnoga materijala potrebnog za samostalni rad polaznika.

Član 20.Obrazovanje u dopisno-konsultativnoj nastavi (e-learning)

(1) Obrazovanje u dopisno-konsultativnoj nastavi izvodi se na grupnim i individualnim dopisnim konsultacijama.

(2) Broj časova dopisno-konsultativne nastave može biti najviše do 10% od ukupnog broja časova propisanih nastavnim planom i programom.

(3) Konsultacije iz stavova (1) i (2) ovoga člana izvode se uz pomoć posebnih didaktičkih izvora učenja: platforme, softvera i aplikacija za organizovanje učenja koje je dužan osigurati organizator, te u skladu sa razrađenom metodologijom rada sa polaznicima koja je sastavni dio programa iz stava (4) člana 16. Zakona.

4.1. Organizacijski aspekt obrazovanja odraslih u zakonodavstvu entiteta Republika Srpska Zakon o obrazovanju odraslih ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 59/09 i 1/12)

Član 1.

(1) Ovim zakonom uređuju se organizacija i struktura obrazovanja odraslih.

(2) Obrazovanje odraslih je dio jedinstvenog obrazovnog sistema Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika), kojim se obezbjeđuje obrazovanje, usavršavanje i osposobljavanje odraslih lica.

Član 2.

(1) Obrazovanje odraslih može biti:

  • a)
    formalno,
  • b)
    neformalno i
  • c)
    informalno.

(2) Formalno obrazovanje odraslih označava obrazovni proces koji se izvodi u obrazovnim ustanovama po programima osnovnog i srednjeg obrazovanja prilagođenim potrebama i mogućnostima odraslih.

(3) Formalno obrazovanje odraslih sprovodi se u skladu sa zakonima kojima se uređuju djelatnosti osnovnog i srednjeg obrazovanja, osim u pitanjima koja su uređena ovim zakonom.

(4) Neformalno obrazovanje odraslih je organizovan proces učenja i obrazovanja usmjeren ka usavršavanju, specijalizaciji i dopunjavanju znanja, vještina i sposobnosti prema dijelovima programa formalnog obrazovanja (modulima) i po posebnim programima za sticanje znanja, vještina i sposobnosti, a koji se mogu organizovati kod obrazovnih ustanova i specijalizovanih organizacija koje ispunjavaju uslove prema programu koji izvode.

(5) Informalno učenje podrazumijeva permanentno samoobrazovanje, usavršavanje i sticanje znanja i vještina van obrazovnih ustanova i specijalizovanih organizacija obrazovanja odraslih.

III - ORGANIZATORI OBRAZOVANJA ODRASLIH

Član 10.(1)

(1) Obrazovanjem odraslih, kao svojom redovnom djelatnošću ili djelatnošću koja prati redovnu mogu se baviti osnovne i srednje škole koje su registrovane za obrazovanje odraslih i specijalizovane organizacije za obrazovanje ostalih, kao što su radnički univerziteti, centri za obuku, škole stranih jezika, auto škole, kao i druga pravna lica koja ispunjavaju uslove predviđene pojedinačnim programom za obrazovanje odraslih (u daljem tekstu: organizatori obrazovanja).

4.2. Organizacioni aspekt obrazovanja odraslih u zakonodavstvu susjednih država

CRNA GORA

Zakon o obrazovanju odraslih

("Službeni list Crne Gore", br. 020/11 i 047/17)

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se obrazovanje i učenje odraslih. Odrasli se, po sopstvenom izboru, uključuju u obrazovanje, osposobljavanje ili učenje radi poboljšanja znanja, vještina i kompetencija ili sticanja odgovarajuće kvalifikacije za uspješniji život, rad i lični razvoj. Jedinstveni sistem Član 2 Obrazovanje odraslih je dio jedinstvenog obrazovnog sistema Crne Gore.

II. OBLICI I PROGRAMI OBRAZOVANJA

Oblici obrazovanja i učenja

Član 8.

Obrazovanje odraslih odvija se kao:

­ formalno obrazovanje;

­ neformalno obrazovanje, odnosno učenje;

­ informalno učenje;

­ samousmjereno učenje.

Formalno obrazovanje

Član 9.

Formalno obrazovanje je organizovan proces obrazovanja koji se ostvaruje po javno važećem obrazovnom programu ili dijelu tog programa ( modul, jedinica učenja i sl.), na osnovu kojeg se stiče nivo obrazovanja, odnosno jedna ili više stručnih kvalifikacija, u skladu sa ovim zakonom i zakonima koji uređuju te oblasti obrazovanja.

Neformalno obrazovanje, odnosno učenje.

Član 10.

Neformalno obrazovanje, odnosno učenje (u daljem tekstu: neformalno obrazovanje) se ostvaruje kroz organizovane i planirane ciljeve i podršku, radi sticanja i unaprjeđivanja znanja, vještina i kompetencija, koje se mogu provjeravati i dokazivati u postupku sticanja nacionalne stručne kvalifikacije, odnosno ključne vještine.

Informalno učenje.

Član 11.

Informalno učenje se odvija bez posebne namjere i organizovanog cilja, vremena i podrške kroz dnevne aktivnosti na radnom mjestu, u okviru porodičnog i društvenog života i slobodnog vremena. Znanja, vještine i kompetencije stečene na ovaj način mogu se provjeravati i dokazivati u postupku sticanja nacionalne stručne kvalifikacije, odnosno ključne vještine.

IV. ORGANIZATOR OBRAZOVANJA ODRASLIH

Organizator obrazovanja

Član 27.

Obrazovanje odraslih može da se ostvaruje, odnosno organizuje u školi, specijalizovanoj organizaciji za obrazovanje odraslih (radnički univerziteti, univerziteti za treće doba, centri za obuku, auto škole i dr.), ustanovi za smještaj i brigu lica sa posebnim obrazovnim potrebama i kod drugih pravnih lica (u daljem tekstu: organizator obrazovanja), koji imaju licencu za rad, u skladu sa zakonom.

REPUBLIKA HRVATSKA

Zakon o obrazovanju odraslih

("Narodne novine", br: 17/07)

OPŠTE ODREDBE

Član 1.

(1) Obrazovanje odraslih obuhvata cjelinu procesa učenja odraslih namijenjenih: - ostvarivanju prava na slobodan razvoj ličnosti, - osposobljavanju za zapošljivost: sticanju kvalifikacija za prvo zanimanje, prekvalifikaciji, sticanju i produbljivanju stručnih znanja, vještina i sposobnosti, - osposobljavanju za aktivno građanstvo. (2) Obrazovanje odraslih dio je jedinstvenoga obrazovnog sistema Republike Hrvatske.

Član 3.

­ (1) Obrazovanje odraslih odvija se kao formalno, neformalno, informalno i/ili samousmjereno učenje.

(2) Formalno obrazovanje odraslih označava djelatnost koja se izvodi u institucionalnim i javno verifikovanim oblicima obrazovanja radi sticanja stručnog znanja, vještina i sposobnosti.

(3) Formalno obrazovanje odraslih obuhvata:

  • -
    osnovno školovanje odraslih,
  • -
    srednjoškolsko obrazovanje odraslih; sticanje srednje školske ili stručne spreme, niže stručne spreme, prekvalifikacije, osposobljavanje i usavršavanje,
  • -
    visoko obrazovanje.

(4) Formalno obrazovanje odraslih provodi se u skladu sa posebnim propisima kojima se uređuju ove djelatnosti, osim u pitanjima koja su uređena ovim Zakonom.

(5) Neformalno obrazovanje odraslih označava organizovane procese učenja usmjerene na osposobljavanje odraslih lica za rad, za različite socijalne aktivnosti te za lični razvoj.

(6) Informalno učenje odraslih označava aktivnosti u kojima odraslo lice prihvata stajališta i pozitivne vrednote te vještine i znanja iz svakodnevnog iskustva i raznolikih drugih utjecaja i izvora iz svoje okoline.

(7) Samousmjereno učenje odraslih označava aktivnosti u kojima odraslo lice samostalno uspostavlja kontrolu nad procesom učenja kao i odgovornost za rezultate učenja.

Član 4.

Obrazovanje odraslih prema ovome Zakonu mogu provoditi narodni otvoreni univerziteti, osnovne škole, srednje škole, visoke škole, škole stranih jezika, ustanove za smještaj i brigu lica sa posebnim potrebama te penološke i druge ustanove (u daljem tekstu: ustanove za obrazovanje odraslih), ako ispunjavaju uslove propisane ovim Zakonom.

REPUBLIKA SRBIJA Zakon o obrazovanju odraslih ("Službeni glasnik RS", br. 55/13, 88/17, 27/18 i 6/20) Obrazovanje odraslih

Član 2.

Obrazovanje odraslih jeste deo jedinstvenog sistema obrazovanja Republike Srbije, koji obezbjeđuje odraslima tokom cijelog života sticanje kompetencija i kvalifikacija potrebnih za lični i profesionalni razvoj, rad i zapošljavanje, kao i društveno odgovorno ponašanje.

Obrazovanje odraslih ostvaruje se kao formalno obrazovanje, neformalno obrazovanje i informalno učenje.

Formalno obrazovanje odraslih obuhvata osnovno i srednje obrazovanje.

Formalno obrazovanje odraslih, u smislu ovog zakona, jesu organizovani procesi učenja koji se ostvaruju na osnovu nastavnih planova i programa osnovnog i srednjeg obrazovanja, i programa drugih oblika stručnog obrazovanja prilagođenih potrebama i mogućnostima odraslih i zahtjevima tržišta rada, u skladu sa zakonom.

Neformalno obrazovanje odraslih, u smislu ovog zakona, jesu organizovani procesi učenja odraslih na osnovu posebnih programa, radi sticanja znanja, vrijednosti, stavova, sposobnosti i vještina usmjerenih na lični razvoj odraslih, rad i zapošljavanje i socijalne aktivnosti.

Informalno učenje odraslih, u smislu ovog zakona, jeste proces samostalnog sticanja znanja, vrijednosti, stavova, sposobnosti i vještina, u svakodnevnom životnom, radnom i socijalnom okruženju.

Aktivnosti u obrazovanju odraslih

Član 7.

Aktivnosti u obrazovanju odraslih u smislu ovog zakona, jesu:

  • 1)
    obrazovanje odraslih koje omogućava sticanje osnovnog i srednjeg obrazovanja (formalno obrazovanje);
  • 2)
    sticanje kompetencija i kvalifikacija za obavljanje, usavršavanje ili promjenu zanimanja, posla, radne funkcije ili radne operacije (formalnim ili neformalnim obrazovanjem);
  • 3)
    obrazovanje odraslih kojim se unapređuju znanja, vještine i sposobnosti, radi ličnog i profesionalnog razvoja i društveno odgovornog ponašanja, unaprjeđivanja kvaliteta života, opšteg obrazovanja i kulture (neformalnim obrazovanjem i informalnim učenjem);
  • 4)
    priznavanje prethodnog učenja koje se ostvaruje procjenom znanja, vještina i sposobnosti stečenih obrazovanjem, životnim ili radnim iskustvom i koje omogućava dalje učenje i povećanje konkurentnosti na tržištu rada;
  • 5)
    karijerno vođenje i savjetovanje pružanjem stručne podrške odraslima za lični i profesionalni razvoj i zapošljavanje.

III- ORGANIZACIJA I OSTVARIVANJE AKTIVNOSTI OBRAZOVANJA ODRASLIH

Organizator aktivnosti obrazovanja odraslih

Član 16.

Organizator aktivnosti obrazovanja odraslih (u daljem tekstu: organizator aktivnosti) u smislu ovog zakona je:

  • 1)
    osnovna i srednja škola;
  • 2)
    druga ustanova, javna agencija, javno preduzeće, organizacija nadležna za poslove zapošljavanja, agencija za zapošljavanje, privredno društvo, nosioci poslova profesionalne rehabilitacije, preduzetnik, sindikalna organizacija, udruženje, stručno društvo, organizacije za obrazovanje odraslih (narodni, radnički, otvoreni univerzitet, univerzitet za treće doba i dr.), centri i organizacije za stručno usavršavanje, za učenje stranih jezika, informaciono-komunikacione tehnologije, za obuku i razvoj ljudskih resursa, za obuku vozača, privredna komora, centar za karijerno vođenje i savjetovanje, udruženje poslodavaca, kulturno-obrazovni centar, dom kulture, kao i drugi subjekti registrovani za obrazovnu djelatnost u skladu sa propisima kojima se uređuje klasifikacija djelatnosti (u daljem tekstu: druga organizacija).

Javno priznati organizator aktivnosti

Član 17.

Osnovna i srednja škola jeste javno priznati organizator aktivnosti, ako ispunjava propisane uslove za tu aktivnost i ima rješenje o verifikaciji koje izdaje Ministarstvo, u skladu sa zakonom kojim se uređuju osnovi sistema obrazovanja i vaspitanja (u daljem tekstu: Zakon) i ovim zakonom.

Druga organizacija može steći status javno priznatog organizatora aktivnosti, za aktivnosti neformalnog obrazovanja odraslih iz člana 7. tačka 2) ovog zakona i aktivnosti iz tač. 3) i 5) istog člana, ako je registrovana za obrazovne djelatnosti, zadovoljava utvrđene standarde i na osnovu odobrenja Ministarstva u skladu sa ovim zakonom.

Izuzetno od stava 2. ovog člana, status javno priznatog organizatora aktivnosti imaju državni organi i ustanove koje u skladu sa posebnim zakonom obavljaju stručno usavršavanje i druge aktivnosti obrazovanja odraslih.

Odobrenje iz stava 2. ovog člana izdaje se drugoj organizaciji koja ispunjava propisane uslove za organizovanje aktivnosti obrazovanja odraslih u pogledu programa, kadra, prostora, opreme i nastavnih sredstava.

Bliže uslove u pogledu programa, kadra, prostora, opreme i nastavnih sredstava uključujući i uslove za obezbjeđivanje pristupačnosti nastave i programa za lica sa invaliditetom propisuje ministar.

5. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Nakon analize zahtjeva i dokumentacije u spisu predmeta, analize osporenih odredbi i njihove usporedbe sa nekim uporednim zakonskim rješenjima iz bližeg okruženja, a u svjetlu relevantnog prava, Ustavni sud Federacije je utvrdio kao što slijedi.

Zakon o obrazovanju odraslih lica, donijela je Skupština SBK/KSB na XXI. sjednici održanoj 20.03.2017. godine. Pomenutim Zakonom se uređuje "obavljanje djelatnosti obrazovanja odraslih lica; opšta pitanja u vezi sa osnivanjem, organizovanjem, finansiranjem, upravljanjem i rukovođenjem procesom obrazovanja odraslih lica; djelatnost i uslovi za obavljanje obrazovanja, usavršavanja i osposobljavanja odraslih lica; prava i obaveze mjerodavnih tijela u oblasti obrazovanja odraslih lica; uslovi za sticanje javnih isprava; statusna pitanja kandidata koji su završili institucionalno obrazovanje odraslih lica, te ostala pitanja važna za obavljanje djelatnosti obrazovanja odraslih lica na području Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna". Na osnovu stava (3) člana 8. i tačke a) stava (1) člana 46. istog Zakona, uz saglasnost Vlade SBK/KSB, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta donijelo je Standarde i normative za obrazovanje odraslih lica gdje je propisan način i postupak utvrđivanja uslova koje mora ispunjavati organizator obrazovanja odraslih lica, za provođenje programa formalnog obrazovanja. Standardi normativi su stupili na snagu danom donošenja a objavljeni su u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna" od 28.02.2019. godine. Riječ je o dokumentu koji je oslonjen na Odluku o usvajanju principa i standarda u oblasti obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini koju je donijelo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 89. sjednici, održanoj 04.04.2014. godine.

Navedenom Odlukom su usvojeni Principi i standardi u oblasti obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini, koji su sastavni dio navedene Odluke. U principima i standardima je između ostalog navedeno: "U uslovima ekspanzije novih tehnologija postojeća znanja brzo zastarjevaju te je potrebno njihovo stalno unaprjeđenje kako bi se i pojedinci i društvo lakše i brže prilagodili zahtjevima koje tehnološki napredak nosi. Također, razvoj demokratije i društava zasnovanih na poštivanju ljudskih prava, jednakosti i pravdi podrazumijevaju odgovorno građanstvo - pojedince osposobljene za uspješno vršenje njihovih osnovnih životnih uloga (radnih, građanskih, porodičnih, rekreativnih...). Mnoge zemlje su odgovor na sve ove izazove prepoznale u ulaganju u ljudske resurse, a ključno sredstvo u konceptu cjeloživotnog obrazovanja i učenja, u kome je obrazovanje odraslih prepoznato kao bitna komponenta obrazovnog sistema i jednako važno koliko i obrazovanje djece i mladih. Široko razumijevanje značaja i potrebe kvalitetnog obrazovanja za sve građane učinilo je da obrazovanje postane jedno od prioritetnih pitanja svake države i društva, koje treba da doprinese privrednom, socijalnom i kulturnom razvoju, kao i ličnom razvoju pojedinca.

Savremene strategije razvoja obrazovanja se danas ne orijentišu samo na obrazovanje djece i mladih. Naprotiv, naročito u posljednje dvije decenije u fokus obrazovnih politika evropskih zemalja sve više ulazi obrazovanje i učenje odraslih. Posmatrano u svjetlu brzih promjena koje se događaju u svim aspektima društva i u kojima se prepliću različiti interesi i zahtjevi javnog i privatnog sektora, tržišta rada, civilnog društva i pojedinca, sve su veća i izvjesnija očekivanja da će svaki pojedinac htjeti i morati sticati i obnavljati svoja znanja tokom cijelog života. Zato obrazovanje odraslih postaje najdinamičniji segment obrazovnih sistema u Evropi i svijetu. Kako bi bilo u funkciji podizanja konkurentnosti privrede, jačanja socijalne kohezije i podrške ličnom razvoju pojedinca, obrazovanje odraslih treba razvijati kao specifičnu, fleksibilnu i vrlo važnu komponentu sveukupnog obrazovnog sistema i učiniti ga dostupnim svima, kroz različite vidove obrazovanja i učenja (formalne, neformalne, informalne).

Shodno tome, pravci razvoja obrazovanja odraslih se danas projiciraju i baziraju na koncepciji cjeloživotnog obrazovanja i učenja kao sredstvu za napredovanje ka konceptu 'društva koje uči'. Cilj je stvaranje fleksibilnog i demokratskog sistema obrazovanja koji će biti otvoren i prohodan za sve, bez obzira na životnu dob i kroz koji će se i odraslim licima osigurati veće i različite mogućnosti za učenje i sticanje znanja za sva područja života i rada".

Organizatori obrazovanja odraslih mogu biti ustanove, organizacije i drugi pravni subjekti, koji ispunjavaju uslove za obavljanje ove djelatnosti propisane od strane nadležnih organa. Obrazovanje odraslih, kao svoju redovnu djelatnost ili kao djelatnost koja prati redovnu mogu provoditi: obrazovne ustanove u sistemu redovnog - formalnog obrazovanja, specijalizirane ustanove za obrazovanje odraslih - ustanove i centri za obrazovanje odraslih, narodni, radnički i otvoreni univerziteti, univerziteti za treću životnu dob itd.

Jasno je da principi i standardi utvrđeni predmetnom Odlukom treba da "predstavljaju pravni osnov za djelovanje obrazovnih i drugih vlasti, odgovornih tijela, institucija, organizacija i pojedinaca na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini", ali je jasno i to da ona nema pravnu snagu zakona. Ipak, treba imati na umu da su na listi "ključnih međunarodnih i dokumenata Evropske unije o politikama obrazovanja odraslih lica u kontekstu cjeloživotnog učenja" i tri dokumenta koja su sastavni dio Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i imaju snagu ustavne norme: Opšta deklaracija o ljudskim pravima UN (1948), Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966) i Evropska socijalna povelja (1961).

Izneseno predstavlja kontekst u kojem je zahtjev razmotren, nakon čega je Ustavni sud Federacije mogao utvrditi mišljenje koje podnosilac zahtjeva traži.

Uprkos nepreciznosti i nedorađenosti zahtjeva, sa sigurnošću se može zaključiti da podnosilac, iako najčešće koristi izraz "osporene odredbe člana 8. Zakona o obrazovanju odraslih SBK/KSB", svoju argumentaciju prevashodno usmjerava na odredbu člana 8. stav (1). O tome neposredno svjedoče navodi u dijelu zahtjeva naslovljenom sa "obrazloženje", na trećoj stranici, gdje se expressis verbis govori o "osporenom članu 8. točka 1."

To je naime potpuno jasno, jer je akcenat zahtjeva na "formalnom obrazovanju" i navodnoj nemogućnosti da u njemu participiraju centri za obrazovanje odraslih izvan redovnog školstva, a što navodno onemogućuje upravo odredba stava (1) člana 8. Zakona o obrazovanju odraslih. Da je doista tako, nepobitno svjedoči to što se u zaključku zahtjeva, od Ustavnog suda Federacije traži "mišljenje o ustavnosti odredbe člana 8. Tačka 1. Zakona o obrazovanju odraslih SBK/KSB".

Naime, kao što iz argumentacije podnosioca zahtjeva nesporno proističe, odredba člana 8. stav (1) dovodi se u pitanje zato što u organizatore formalnog obrazovanja odraslih ne uključuje centre za obrazovanje odraslih, kao specijalizovane institucije, pa se od Ustavnog suda Federacije traži mišljenje o tome da li je odredba člana 8. stav (1) Zakona o obrazovanju odraslih zbog toga u suprotnosti sa prvim Protokolom Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te supsidijarno sa Principima i standardima u području obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini.

Član 2. prvog Protokola uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, govori o pravu na obrazovanje i garantuje da to pravo nikome ne može biti oduzeto, te da države treba da poštuju pravo roditelja da osiguraju vaspitanje i obrazovanje (djece) u skladu sa vlastitim vjerskim i filozofskim uvjerenjima. Međutim ni odredba stava (1) člana 8. Zakona o obrazovanju odraslih na koju se direktno ukazuje, a niti ostale odredbe tog člana nikome ne oduzimaju pravo na obrazovanje. Naprotiv, njima se pravno uređuje ambijent i način ostvarivanja tog prava kao i njegova nesumnjiva dostupnost i odraslim licima. O povredi prava roditelja da im se djeca obrazuju u skladu sa njihovim vjerskim uvjerenjima i njihovim svjetonazorom ovdje, dakako, ne može biti govora, te je jasno da su odredbe člana 8. Zakona o obrazovanju odraslih korespondentne sa spomenutom odredbom prvog Protokola uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i sa ustavnom garancijom prava na obrazovanje iz člana II.A.2.(1) m) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.