USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
MIŠLJENJE
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući po zahtjevu zamjenika Premijera Federacije Bosne i Hercegovine, Veska Drljače, za davanje mišljenja u vezi sa ustavnom prirodom i funkcijom, te konstituisanjem, radom i odlučivanjem Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, u smislu člana IV.B.3.7.d) (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Suda bez javne rasprave održanoj 27.02.2019. godine, utvrdio je sljedeće
MIŠLJENJE
1. Predmet zahtjeva i podnosilac zahtjeva
Podneskom broj 02/1-103/18 od 17.12.2018. godine zamjenik Premijera Federacije Bosne i Hercegovine, Vesko Drljača (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) je podnio Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije), zahtjev za davanje mišljenja (u daljem tekstu: zahtjev), u vezi sa dvije tačke. Prva je upit o ustavnoj prirodi i funkciji Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Dom naroda), a druga je u vezi sa konstituisanjem, radom i odlučivanjem istog doma.
U smislu člana IV.B.3.7.d. (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine zamjenici Premijera Federacije Bosne i Hercegovine su nadležni za odlučivanje da li će se zatražiti mišljenje ovog suda.
2. Bitni navodi zahtjeva
Podnosilac zahtjeva traži davanje mišljenja o sljedećem:
- 1."Kakva je ustavna priroda i funkcija Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine konkretno u vezi sa pitanjem da li je ustavna priroda i funkcija Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da isključivo zastupa i štiti interese konstitutivnih naroda kao dom konstitutivnih naroda odnosno da li je ustavna priroda i funkcija Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da zastupa i štiti interese konstitutivnih naroda kao i da zastupa i štiti interese kantona "federalnih jedinica" prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine kao dom konstitutivnih naroda i dom federalnih jedinica (kantona)?
- 2.Da li bi konstituisanje, rad i odlučivanje Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine bili u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine u slučaju da delegati u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine budu birani u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine bez primjene odredbi Ustava Federacije Bosne i Hercegovine utvrđenih u članu IV.A.2.8. stav (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim se predviđa sljedeće: "U Dom naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog poslanika u svom zakonodavnom tijelu" i člana IX.7. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim se predviđa sljedeće: "Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način će se koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede" i kakve bi bile ustavne posljedice takve eventualne situacije u pogledu rada Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine?"
U obrazloženju zahtjeva ističe se poseban značaj i nadležnost ovog suda u pogledu tumačenja i zaštite Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, imajući u vidu različita tumačenja u pogledu kako ustavne prirode i funkcije Doma naroda, tako i u vezi sa sastavom i izborom delegata u taj dom, te smatra da Ustavni sud Federacije treba da odgovori na postavljena pitanja jer predstavlja konačni autoritet za tumačenje odredbi Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Predlaže da se prilikom razmatranja sagledaju priroda Federacije Bosne i Hercegovine utvrđena njenim ustavom, raspodjela ustavnih nadležnosti između Federacije i kantona i način vršenja tih nadležnosti, te relevantne odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koje je taksativno pobrojao; nadalje stav Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u Odluci tog suda broj U-23/14 od 01. decembra 2016. godine; podnesak Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu u vezi sa zahtjevom u predmetu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U-4/18 i podnesak Venecijanske komisije dostavljen Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine o načinu izbora u Dom naroda sa 108. plenarnog zasjedanja, 14.-15. oktobar 2016. godine. Svi navedeni dokumenti su dostupni na službenim stranicama njihovih donosilaca.
3. Prethodni postupak za pribavljanje podataka i obavještenja
U smislu člana 8. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10 i 18/16) radi odlučivanja po predmetnom zahtjevu u postupku pripreme za njegovo rješavanje, aktom Ustavnog suda Federacije broj U-33/18 od 16.01.2019. godine zatraženo je od oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da dostave izjašnjenje, odnosno stav povodom postavljenih pitanja. U datom roku izjašnjenja nisu dostavljena. Ustavni sud Federacije je pribavio i dokumenta na koja se pozvao podnosilac zahtjeva u svom podnesku.
4. Relevantno pravo Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član IV.A.4.17.
Odlučivanje u domovima
Ukoliko Ustavom nije drugačije utvrđeno, odluke Parlamenta Federacije zahtijevaju potvrdu oba doma, osim za poslovnike i deklaracije koje domovi samostalno donose.
Član IV.B.3.7.d)
Zamjenici Premijera nadležni su za:
(III) odlučivanje da li će se zatražiti mišljenje Ustavnog suda.
Amandman XXI
Član IX.4.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"(1) Prvi izbori za Predstavnički dom, Dom naroda, kantonalna i zakonodavna tijela i opštinska vijeća održat će se u skladu sa Aneksom III Opšteg okvirnog sporazuma.
Kasniji izbori odvijat će se po izbornim zakonima koje donese Parlament Federacije".
Amandman XXXI
A. Zakonodavstvo
- a)Zakonodavnu vlast će u Federaciji Bosne i Hercegovine vršiti Predstavnički dom i Dom naroda.
Ovim amandmanom mijenja se naslov pod A. u članu IV. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i iza istog dodaje se novi tekst.
Amandman XXXII
(1) Najmanje četiri člana jednog konstitutivnog naroda će biti zastupljeno u Predstavničkom domu Federacije Bosne i Hercegovine.
(2) Predstavnički dom sastoji se od devedeset osam poslanika.
Ovim amandmanom mijenja se član IV.A.1.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Amandman XXXIII
Sastav Doma naroda i izbor članova
(1) Sastav Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine će biti paritetan tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj delegata.
(2) Dom naroda sastoji se od pedeset osam delegata, i to po sedamnaest delegata iz reda svakog od konstitutivnog naroda i sedam delegata iz reda ostalih.
(3) Ostali imaju pravo da ravnopravno učestvuju u postupku većinskog glasanja.
Ovim amandmanom mijenja se član IV.A.2.6. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Amandman XXXIV
(1) Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine iz reda svojih delegata proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva.
(2) Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je broju stanovnika kantona, s tim što se broj, struktura i način izbora delegata utvrđuju zakonom.
(3) U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog poslanika u svom zakonodavnom tijelu.
(4) Delegate Bošnjake, Hrvate i Srbe iz svakog kantona biraju poslanici iz reda tog konstitutivnog naroda u skladu sa izbornim rezultatima u zakonodavnom tijelu tog kantona, a izbor delegata iz reda ostalih uredit će se zakonom.
(5) U Domu naroda ne može vršiti funkciju delegata ni jedan poslanik u Predstavničkom domu niti vijećnik opštinskih vijeća.
Ovim amandmanom zamjenjuje se član IV.A.2.8. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Amandman XXXVII
Definicija vitalnog interesa
Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definisani na sljedeći način:
- -ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti;
- -identitet jednog konstitutivnog naroda;
- -ustavni amandmani;
- -organizacija organa javne vlasti;
- -jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka;
- -obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno naslijeđe;
- -teritorijalna organizacija;
- -sistem javnog informisanja
i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda.
Ovim amandmanom iza člana IV.A.4.17. dodaje se naslov pod 5. i novi član 17a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Amandman XXXVIII
Parlamentarna procedura za zaštitu vitalnih interesa
(1) Zakoni ili drugi propisi ili akti koji se podnesu Predstavničkom domu u Federaciji Bosne i Hercegovine, takođe se usvajaju u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine.
Amandman LI
Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način će se koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede.
Ovim amandmanom mijenja se član IX.7. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način će se koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede.
Ovim amandmanom mijenja se član IX.7. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Amandman LII
Prijelazne i završne odredbe
Član 11a.
1. Proporcionalna zastupljenost u svim javnim organima vlasti, uključujući i sudove
Konstitutivni narodi i skupina Ostalih biti će proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Federaciji BiH.
Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost bazirat će se na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine. Ovaj opšti princip će se precizirati entitetskim zakonima. Entitetski zakoni će utvrditi konkretne rokove i regulisati će navedeni princip u skladu sa regionalnom, etničkom strukturom entiteta i kantona.
Javne institucije u smislu ovog člana su ministarstva u Vladi Federacije BiH i vladama kantona, opštinski organi vlasti, kantonalni i opštinski sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Član 11c.
3. Dužnosti Doma naroda
Od datuma usvajanja amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine će se pridržavati principa sadržanih u ovim amandmanima.
- 5.Mišljenje Suda
Ustavni sud Federacije je analizirao navode zahtjeva, relevantne ustavne odredbe, izvršio uvid u dokumente na koje se pozvao podnosilac zahtjeva kao i utvrđenu ustavnu sudsku praksu u vezi sa zahtjevima koje su podnosili zamjenici Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za davanje mišljenja.
U dosadašnjoj ustavnosudskoj praksi zahtjevi su se odnosili na davanje mišljenja o ustavnosti i zakonitosti opštih pa i pojedinačnih akata donesenih od strane organa vlasti, pa i institucija i ustanova u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Za razliku od navedenog, pitanja podnosioca zahtjeva u ovom konkretnom slučaju su u pretežnom dijelu uopštena, više teoretske prirode, pa i hipotetska. Povodom takvih upita Ustavni sud Federacije ne može davati mišljenje, posebno u odnosu na formulaciju kao u tački 2. zahtjeva, koje je u cijelosti hipotetsko. Pitanje ustavnih posljedica u pogledu rada Doma naroda, kako je sročeno, može takođe hipotetski biti, u budućnosti, pod Ustavom propisanim uslovima, predmet odlučivanja ovog suda u vršenju njegovih nadležnosti iz člana IV.C.3.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Dakle, u mjeri u kojoj su postavljena pitanja pogodna za davanje mišljenja, Ustavni sud Federacije utvrđuje stav kako slijedi:
Organizacija, struktura i funkcije (nadležnosti) organa vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine propisane su relevantnim odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Zakonodavna vlast Federacije Bosne i Hercegovine se ne može stoga posmatrati segmentirano, imajući u vidu jasnu i nedvosmislenu ustavnu odredbu (Amandman XXXI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine) koja propisuje da će zakonodavnu vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine vršiti Predstavnički dom i Dom naroda. Takođe, i druge odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine (član IV.A.4.17. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine) propisuju da ukoliko Ustavom nije drugačije utvrđeno, odluke Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zahtijevaju potvrdu oba doma, osim za poslovnike i deklaracije koje domovi samostalno donose. Oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine su stoga ravnopravna u potvrđivanju svih odluka tog zakonodavnog tijela, a Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine je nadalje (Amandman XXXVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine), drugačije propisana nadležnost isključivo u pogledu parlamentarne procedure za zaštitu vitalnih interesa, koja je u cijelosti u nadležnosti Doma naroda.
Strukturu i način izbora u zakonodavnu vlast Federacije Bosne i Hercegovine, nužno je posmatrati u cijelosti. Relevantne odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u tom dijelu propisuju, u manjoj ili većoj mjeri za svaki dom, "kombinovane" kriterije. Tako je propisana minimalna zastupljenost konstitutivnih naroda u strukturi Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Struktura Doma naroda je propisana na paritetnom principu, koji podrazumijeva da svaki konstitutivni narod ima isti broj delegata, uz učešće delegata iz reda Ostalih. Delegate u taj dom biraju kantonalne skupštine kao federalne jedinice iz reda svojih poslanika proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Ustavni sud Federacije se ne može upuštati u pitanje kvaliteta ustavnih normi niti da li su ovakva ustavna rješenja najcjelishodnija i najbolja.
Pritom, posebno ukazujemo na Amandman XXI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine u kojem je, između ostalog, propisano da će se kasniji izbori odvijati po izbornim zakonima koje donese Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. Činjenica je da takav zakon nije donesen, a takođe je činjenica da je u drugom entitetu, Republici Srpskoj, donesen Izborni zakon Republike Srpske, kao i u Brčko Distriktu, naravno sve to pod pozitivnom pretpostavkom usaglašenosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.
Opštepoznata činjenica je i da je pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine u toku postupak za ocjenu ustavnosti koji se odnosi na Amandman XXXIV (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u isključivoj je nadležnosti tog suda ocjena usaglašenosti odredbi entitetskih ustava sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Stoga bi bilo kakvo dalje elaboriranje ove materije od strane ovog suda bilo suprotno opštim principima vladavine ustavnosti, do okončanja navedenog postupka. Sve ovo, tim prije što je formulacija iz zahtjeva problematizovala ova pitanja na više teorijski, a ne ustavnosudski način.
U odnosu na pitanje formulisano kao pod tačkom 2. zahtjeva, Ustavni sud Federacije je već u uvodnom dijelu obrazloženja stava iznio mišljenje da na ovakav zahtjev ne može dati odgovor u traženoj formi.
Ovo mišljenje Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, dr. sc. Šahbaz Džihanović, prof. dr. Edin Muminović i dr. sc. Kata Senjak, sudije Suda.
Broj U-33/18
27. februara 2019. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.