Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine na osnovu člana IV C. 10 (2) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i čl. 13, 18, 28. i 29. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95), nakon održane rasprave na sjednici od 6. i 7. jula 1998. godine, donio je

PRESUDU

Utvrđuje se da član 4. stav 1. Ustava Tuzlansko-podrinjskog kantona ("Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona" broj 7/97) i čl. 3. i 4. Zakona o utvrđivanju i upotrebi grba i zastave Tuzlansko-podrinjskog kantona ("Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona", broj 4/96) nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Ova presuda objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i u "Službenim novinama Tuzlansko-podrinjskog kantona".

O b r a z l o - e n j e

Zamjenik premijera Federacije Bosne i Hercegovine, Drago Bilandžija pod brojem: 01-021-2436/98 podnio je 9. 4. 1998. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine zahtjev za utvrđivanje ustavnosti člana 4. stava 1. Ustava Tuzlansko-podrinjskog kantona ("Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona", broj 7/97) i čl. 3. i 4. Zakona o utvrđivanju i upotrebi grba i zastave Tuzlansko-podrinjskog kantona ("Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona", broj 4/96). U zahtjevu je naveo da član 4. stav 1. Ustava Tuzlansko-podrinjskog kantona kojim se uređuje naziv Kantona, odnosno dio naziva "Podrinjski" nije u skladu sa članom I 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prema kome se kantoni imenuju isključivo po nazivu sjedišta kantonalnih vlasti ili po regionalno-geografskim karakteristikama. Pored toga naveo je da se Tuzlansko-podrinjski kanton ne proteže na područje koje u geografskom smislu predstavlja Podrinje, te da su u čl. 3. i 4. Zakona o utvrđivanju i upotrebi grba i zastave kantona, koji propisuju oblik grba i zastave, prisutne religijske karakteristike bošnjačkog naroda i da sa tri kvadrata crvene boje hrvatski narod nije adekvatno predstavljen. Zastava kantona sa odnosom boja 70% zelene, 15% bijele i 15% crvene i opisanim grbom u sredini neprihvatljiva je za hrvatski narod iz istih razloga jer je time narušena ravnopravnost tog konstitutivnog naroda.

U odgovoru na zahtjev od 30. 4. 1998. godine, predsjedavajući Skupštine Kantona, Fuad Hadžiavdić naveo je da je naziv Kantona određen kombinovanjem naziva grada sjedišta kantonalnih vlasti i regionalnih karakteristika područja u skladu sa članom I 2. Ustava Federacije. Polumjesec na grbu i zastavi Kantona nije religijsko obilježje bošnjačkog naroda, već astralni simbol, da su u grb ugrađena tri kvadrata crvene boje kao obilježje hrvatskog naroda jer ni jedan simbol ne predstavlja simbol naroda u cjelini, već se kombinuje sa ostalim simbolima. Izgled zastave sa datim omjerom boja ničim ne umanjuje suverenitet drugog konstitutivnog naroda (Hrvata). Predlaže da se odbije zahtjev jer su naziv, grb i zastava Kantona koncipirani u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Članom I 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, pored ostalog, uređeno je da će kantoni imati nazive određene isključivo prema gradovima koji su sjedišta odgovarajućih kantonalnih vlasti ili prema regionalno-geografskim karakteris- tikama.

Iz izloženog slijedi da je pri određivanju naziva kantonima ostavljena mogućnost izbora naziva kantona prema gradovima koji su sjedišta kantonalnih vlasti ili po regionalno-geografskim karakteristikama, a ne kombinovanjem ova dva naziva.

U članu 4. stav 1. Ustava Tuzlansko-podrinjskog kantona naziv Kantona određen je kombinovanjem naziva grada koji je sjedište kantonalnih vlasti i regionalno-geografskih karakteristika, suprotno članu I 2. Ustava Federacije.

Stoga je utvrđeno da je član 4. stav 1. Ustava Kantona u suprotnosti sa Ustavom Federacije.

Amandmanom III na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine osigurana je konstitutivnost Bošnjaka i Hrvata na teritoriji Federacije, koja se sastoji od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima. Osnovna ideja ravnopravnosti ova dva naroda mora biti održana i na kantonalnom nivou, odnosno na svim nivoima Federacije.

Ta ideja mora doći do izražaja i u simbolima kantona (grbu i zastavi). Simboli kantona ne smiju predstavljati tradicije samo jednog konstitutivnog naroda, a ni simbole koji bi se mogli tumačiti kao religijski, jer je Ustav Federacije koncipiran na izgradnji sekularnog društva. Simboli kantona ne smiju preferirati tradicije većinskog konstitutivnog naroda jer je to suprotno osnovnoj ideji Ustava Federacije o ravnopravnosti ova dva naroda. Grb i zastava moraju izražavati pripadnost Federaciji i kantonu, a to znači da mogu sadržavati i regionalno-geografske karakteristike kantona (član I 2.).

U članu 3. Zakona o utvrđivanju i upotrebi grba i zastave Tuzlansko-podrinjskog kantona, grb Kantona koncipiran je tako da se u donjem dijelu štita nalazi polumjesec zelene boje s kracima otvorenim prema gore, koji simboliše većinski konstitutivni narod kantona (Bošnjake). U gornjem dijelu ispod krune nalaze se tri kvadrata crvene boje na bijeloj podlozi štita koji simbolišu tradicionalni grb drugog konstitutivnog naroda (Hrvata).

Članom 4. Zakona, koncipirana je zastava Kantona tako da se opisani grb nalazi na sredini lijeve strane zastave koja je po dužini obojena crvenom bojom širine 15 cm iznad koje se nastavlja bijela boja u istoj širini, a ostatak u procentu od 70% obojen je zelenom bojom iste nijanse kao i polumjesec na grbu.

Ovako koncipirani grb i zastava u suprotovnosti su sa osnovnom idejom ravnopravnosti konstitutivnih naroda izrečenom u Amandmanu III na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

Stoga je Sud utvrdio da čl. 3. i 4. Zakona o utvrđivanju i upotrebi grba i zastave Tuzlansko-podrinjskog kantona nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Broj U-14/98
6. i 7. jula 1998. godine
Sarajevo

Predsjednik Ustavnog suda Federacije BiH
Muamer Herceglija, s. r.